XV.prosinac 2009.

2 Pomorac XV.

Sadraj

estitamo plemenitom kapetanu! .............3

Projekt Bavice.............................................4

Godina astronomije ....................................7

O odori i o odjei .........................................9

Sjeanja .......................................................11

Plavi Dan ....................................................12

Simulator ....................................................14

Hvala Vam profesorice! ............................16

Ribolov pod sviu ......................................17

Razgovor s povodom.................................18

Maturalna zabava ......................................20

Sve o dravnoj maturi ...............................23

Obrazovanje pomoraca u RH ..................25

Osvrt s povodom .......................................28

Posjet Mostaru ...........................................29

Udruga Riblje oko ..................................29

kolske aktivnosti ......................................30

Radni putopis .............................................31

Samo moru virujen ...................................32

Nai odlikai 2008./2009. .........................33

Deutschland Seiten ....................................34

Lipa ri domaa .........................................35

POMORACkolski list Pomorske kole - Split

ODGOVORNA: Tatjana Gruji, prof.,ZAMjeNiCi: jasna Horvat Deli, prof.i Alen Bara, prof.Uenici i nastavnici kole

Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u stvaranju ovog broja Pomorca

Pomorac XV. 3

Posada tankera pod zapovjednitvom kapetana Brzice spasila 18 ljudi.

Unesreeni su Tamili iz ri Lanke koji su se zaputili na dugi put prema Australiji s nadom u bolji ivot, ali su zavrili u hladnim vodama Indijskog oceana.

Posada broda LNG Pioneer, koji plovi pod zapovjedni-tvom hrvatskog kapetana Nikole Brzice, prije nekoliko dana spasila je 18 brodolomaca u indijskom oceanu, na pola puta izmeu ri Lanke i Australije, a jo devetoricu unesreenih iz mora je izvukla posada broda Kuamg. To je bila prva akcija spaavanja u mojih 39 godina ivota i rada na moru. Ukljuili smo se bez ikakvih dvojbi, na stari pomoraki nain. Drago mi je da smo mogli pomoi tim ljudima koji su bili pothlaeni, prestraeni i u stanju dubokog oka - izjavio je kap. Brzica.

SIGURNU PLOVIDBU MORIMA SVIJETAele Vam uenici i djelatnici POMORSKE KOLE, Split

estitamo plemenitom kapetanu!

4 Pomorac XV.

Projekt BaviceLjetna kola SEMEPA u Komii na Visu

Pomorac XV. 5

6 Pomorac XV.

Pomorac XV. 7

Astronomija je znanost koja se bavi opaanjem i objanjavanjem pojava izvan Zemlje i njezine atmos-fere. Prouava porijeklo,sastav,fizika i kemijska svoj-stva nebeskih tijela: zvijezda, zvjezdanih sustava,crnih rupa,planeta i drugih objektiva u svemiru. To je jedna od rijetkih znanosti u kojoj amateri, odnosno obini ljudi ,imaju vanu ulogu u praenju raznih pojava u svemiru.Rije astronomija vue korijene iz starogr-kog, u prijevodu znai zakon o zvijezdama. Ona je

vjerojatno jedna od naj-starijih znanosti i u naj-ranije doba ljudske civi-lizacije se pratilo kretanje Sunca i Mjeseca,zvijezda, planeta. Bila je vana za odreivanje kalendara, u pomorstvu, ekonomiji, trgovini

Meunarodna godi-na astronomije 2009. je globalni projekt pokre-nut od strane Meuna-rodnog astronomskog saveza (iAU) i UNeS-

Godina astronomije - 2009.

CO-a kako bi se graanima svijeta pomoglo u shvaanja njihovog mjesta u svemiru, te kako bi se potaknula elja za istraivanjem svemira. Svi bi trebali shvatiti koliki utjecaj astronomija ima na na svakodnevni ivot te kako znanja koja nam zna-nost donosi, mogu doprini-jeti u stvaranju pravedne i miroljubive zajednice.

U astronomiji kao zna-nosti svaki se ovjek moe osjeati poput djeteta jer ima toliko nepoznatog i neistraenog da se ovjek za-prepasti svojom malenkou u svemiru. Kako bismo se osjeali kao Galileo Galilei ili Nikola Kopernik, ne trebamo neku skupu opremu , potrebno je samo izai jedne vedre noi, uzeti dalekozor i uperiti svoj pogled u nebo i prepustiti se osjeaju. Budimo iskreni, kada ste zadnji put pogledali u nono nebo?

Postanite i vi dijelom Meunarodne godine astronomije 2009. jer, netko je jednom prilikom li-jepo rekao - Zemlja je jedan veliki svemirski brod, a tako je malo ljudi koji se usude pogledati kroz pro-zor! Promijenimo tu injenicu i otvorimo taj prozor svima oko sebe, pogledajmo zajedno kroz okno, i-rom otvorenih oiju, bez straha, jer, ako je to mogao veliki Galileo, sigurno moemo i mi!

Prilog uz godinu astronomije: SEKSTANTKljuan doprinos za razvoj sekstanta u isto vrije-

me neovisno jedan o drugom dali su john Hadley u engleskoj i Thomas Godfrey u Philadelpiji . Osnovni model za izradu sekstanta proizlazi iz njegova dizajna iz 1731 godine. ideju za koritenja dva ogledala dao im je Newton. Prvi sekstant koji je izradio john Bird bio je veoma glomazan te ga je bilo potrebno staviti na pojas oko navigator da bi se mogao koristiti. Pi-erre Vernier je poboljao sekstant tako da je na luku sekstanta postavio lune minute i sekunde.

8 Pomorac XV.

Sekstant u astronomskoj navigaciji slui za mje-renje visine nebeskih tijela iznad morskog obzorja, radi odreivanja pozicije broda i takoer moemo ga koristiti i u terestikoj navigaciji jer osim vertikalnih moe mjeriti i horizontalne uglove.Princip mjerenja na svim je sekstantima isti.

U dananje vrijeme potreban nam je sekstant kao i prije 50 godina jer se on nikada ne moe pokvariti. Tehnologija je olakala plovidbu i spasila mnoge

INDEX OGLEDALO

TELESKOP

ALHIDADAPOVEALO

TIJELOSEKSTANTA

KONICABUBNJI

LIMB

ZATAMNJENASTAKLA

ZATAMNJENASTAKLA

OGLEDALOHORIZONTA

ivote, ali ako nam se pokvari elektrini sustav na brodu i nita od elektronike ne radi, ostaje vam jedino sekstant i sunce da odredite gdje ste. Ako sekstant uzmemo nou i odredimo gdje smo, to je mnogo vie nego to se ini jer tako smo povezani sa svim moroloplovcima i istraivaima koji su prije mnogo stoljea istraivali nepoznate krajeve i nadali se najboljem, a najbolji prijatelji su im bile zvijezde.

Petar Novakovi, 2.e

ZVJEZDANO SELO MOSOR

Zvjezdano selo Mosor nalazi se na brdu Makirina, na 700m nadmorske visi-ne, a na dohvat urbanoj sredini. Od Splita je udaljeno 22 km. Do objekta Zvjezda-nog slela Mosor moe se doi osobnim automobilom u pravcu: Split-rnovni-ca-Gornje Sitno, a gradskim prijevozom autobusom br. 28 (Promet Split). Dobri klimatski uvjeti, ist zrak i lijep pogled daju prednost u boravku i smjetaju iako je objekt prvenstveno namijenjen za edu-kaciju mladei iz astronomije, ekologije, povijesti, geografije, meteorologije, umjet-nosti i raznih podruja tehnike kulture. Kordinate: 43303 irine 16371 duine

Pomorac XV. 9

Veina drava ima odredbe koje propisuju na-in odijevanja pomoraca, posebno ratne mornarice. Postoji odreena ujednaenost s obzirom na uvjete pomorskog zvanja i specifinost ivota pomoraca.

Najstarije tiskane vijesti o nonji pomoraca donosi nam Cesare Vecellio u svojoj knjizi o odjei, koja je bila tiskana 1598. godine u Mlecima. Vecellio u svojoj knjizi objavljuje i neke crtee nonji.

ini se da su englezi prednjaili u propisima, kako e se odijevati njihovi kapetani, jer postoje propisi ve iz 1663.g. o vrsti i boji pojedinih dijelova pomorske uniforme za oficire ratne mornarice. Tek u 18.st. donose se puno preciznije odredbe i propisi u kojima se tono odreuju vrsta uniformi za oficire ratne mornarice.

Kod Francuza je poznato da je Louis XiV, 02. oujka 1665. godine izdao uredbu o uniformiranju francuske ratne mornarice.

Vijesti o pomorskim uniformama u mletakoj mornarici su oskudne i nesigurne. Poznato je da

su vlastela ukrcana na galijama i lakim ratnim jedinicama nosila uni-formu crvene boje, a mletaka vlastela, koja su bila u slubi na veim jedrenjacima, imali su glavni dio odjee u pla-voj boji.

Kako su se odijevali pomorci na brodovi-ma trgovake i ratne mornarice Dubrovake Republike, ove emi-nentno nae pomorske dravice?

Odredbe Vijea umoljenih Dubrovake Republike propisuju nain odijevanja ofi-cira i brodskih pisara dubrovake trgovake

mornarice. Prva odredba je prihvaena 16. srpnja 1784. godine i formulirana je ovako: Nai oficiri i brodski pisari ne smiju nositi drugu vrst odijela osim od sukna i od vunenog kambelota, i to veladu plave boje, a prsluk crvene boje bez bilo koje vrsti ukrasa, sa samim dugmatima od mjedi. Zabranjeno im je nositi bilo koju vrst ipki; prekritelji e se kazniti globom od 100 cekina.

Druga je odredba bila prihvaena u senatu Dubro-vake Republike dana 22. srpnja 1784. godine. Ona propisuje ovo: Doputa se pomorskim kapetanima i brodskim pisarima da mogu odijevati prsluke i hlae od lanene i pamune tkanine bilo koje boje, kao i ogrta (sovratodos) i druge vrste kaputa od lanene tkanine bilo koje boje.

iz ovih odredbi Vijea umoljenih, moe se zakljui-ti da su se dubrovaki oficiri i brodski pisari trgovake mornarice luksuzno odijevali, a vlada Dubrovake Re-publike, nazirui i u tome znakove ekonomsko-dru-tvenih promjena, u ono burno doba druge polovine 18. stoljea je nastojala to sputavati. Treba napomenuti, da su brodski pisari i dubrovaki pomorski kapetani u 18. stoljeu bili puani, a sva je vlast bila u rukama dubrovake vlastele, kojima sigurno nije bilo po volji, da se puani, pomorski kapetani, luksuzno odijevaju, jer je odjea bila podlona drutvenim slojevima klasnog drutva, te su se vii drutveni slojevi nastojali odjeom odvojiti od puana. Kakve su uniforme nosili pomorski kapetani i zapovjednici dubrovakih ratnih

O odori i o odjeinaih pomoraca u prolosti

Senjski uskoks kraja 16. stoljea

10 Pomorac XV.

brodova jo nije poznato, osim uniforme dubrovakog admirala Arsenala. Po ispisima iz dubrovakog Arhiva, koji nam je predoio dubrovaki konzervator L.Beriti, vlada je propisala uniformu admirala Arsenala i davala mu odreenu koliinu crvenog sukna.

U Dravnom arhivu u Dubrovniku postoje crtei u bojama, koji prikazuju uniforme dubrovakopg ad-mirala Arsenala i pomorskog kapetana s Peljeca, kako su se odijevali za vrijeme Dubrovake Republike. Ovi se crtei u bojama nalaze u albumu to ga je potkraj 19. stoljea priredio Petar F. Martecchini.

Crte u bojama, iz Martecchinijeva albuma, prikazuje uniformu admirala Arsenala Dubrovake Republike odjevenog u crveno (ogrta, veladu, pr-sluk, hlae i arape) sa eirom crne boje, koji je na rubovima obrubljen zlatnom trakom.

Odjeu pomorskog kapetana sa Peljeca u doba Dubrovake Republike ovaj crte prikazuje na sli-jedei nain: veladu crvene boje, hlae do koljena plave boje, prsluk bijele boje, bijele arape, crne cipele, dugmad (na veladi i prsluku) od mjedi, a koulja je ukraena ipkama.

Ovom prigodom treba napomenuti da je pomor-stvo imalo utjecaja i na slubenu odoru generalnih konzula Dubrovake Republike. Naime, na srebrnom ukrasu prednjeg dijela na obje strane ovratnika slu-bene uniforme (fraka), dubrovaki generalni konzuli imali su po jedno srebrno izvezeno sidro. Kako je slubeno dolo do toga da sidro bude neka grba na odori Dubrovake Republike. jedan primjerak fraka konzula Dubrovake Republike uva se u povijesnom odjelu Dravnog muzeja u Dubrovniku.

U Dubrovakoj Republici admiral je bio osoba, koja je upravljala arsenalom. Dubrovaki admirali su se birali meu lopudskim i koloepskim pomorskim kapetanima, a postavljalo ih je svake godine Malo vijee, ali je bilo admirala Arsenala, koji su tu du-nost obavljali i vie godina, pa i doivotno. Admiral je pripadao redu viih dravnih slubenika. Bilo je sluajeva, da bi Vlada imenovala admirala Arsenala za zapovjednika nekog ratnog broda.

Bokeljska mornaricaiako nije znanstveno potvreno da je ona tada i

nastala, 809. godine iz Male Azije u Boku je stigao Sveti Tripun. Mletaki trgovci, koji mu prevozie moi, sklonie se u Kotor od nevremena, a kad opet odluie dii jedra, nanovo udari nevera, a oni to protumaie kao znak da svetac eli ostati u gradu pomoraca. Ko-

torani, zatitniku u ast, veselo zaigrae kolo i tako do dana dananjega. To je legenda, a zbilja je da Bokeljska mornarica, kao najstarija pomorska bratovtina na istonoj strani jadrana i jedna od prvih na Meditera-nu, i dalje traje i daje, makar joj danas karakter nije borbeni, ve folklorni.

Splitski admiralU tipinoj kapetanskoj kui, poput onih u Orebi-

u, u salonu prepunim antiknog namjetaja u kojem suvremenik strepi pred slavnijom prolou, ugostio nas je dr. Milo Miloevi. Kreposni osamdesettro-godinjak iz kojeg izvire gospotina, nije, dakle, u-veni splitski pliva, nego splitski admiral. Rodio se pod Marjanom 1920. godine.

- Kakve su perspektive Bokeljske mornarice, pri-jeti li joj gaenje?

- Ne bih rekao. Ona je neiscrpan rudnik. to bi ovi kapetanski saloni, a bilo ih je pedesetak u Boki, znaili da nije iva pria o mornarici? Da samo vidite koja je svake godine konkurencija za maloga admira-la, koliko je ljudima vano je li djeak iz Dobrote ili Peresta, Pranja... Mali se admiral na dvadeset i sedmi prvoga popne na trijem u katedrali i ita laude, bo-gohvaljenja kojim najavljuje sveanosti za Tripunovo. interesantno je kako to mali admiral naui napamet, iako se radi o arhainome tekstu, dodue adaptirano-me, prilagoenog vremenu, ali ipak arhainome. i onda ga ja uvijek pitam jesi li to od toga razumio, jer djeca shvate to toliko ozbiljno, pa izgovaraju tekst po-nosno i gordo kao da im je sve jasno. Uloga Bokeljske mornarica je bila i vojna, ratnika. Mornarica je esto ratovala protiv gusara i pirata koji su upadali u Boku, radili tetu i odvodili stanovnitvo u roblje.

Priredili: Grozdana Pavleti Adori, prof. i uenici kole

Pomorac XV. 11

Posjetili smo 88. godinjeg morskog vuka Bo-risa Buia, moda najstarijeg kapetana u Splitu. Roen je 21. 09. 1921. u Marmontovoj 2. i krten u krstionici Sv. ivana Krstitelja ( to je jupiterov hram iz Dioklecijanovih dana).

Ovaj vitalan gospodin smireno i staloeno pria o svom interesantnom ivotu pomorca. Odrastao na Rivi, gledao je vapore i trabakule, te odluio postati pomorcem. Nakon pet razreda tzv. puke kole i etiri razreda realne gimnazije , upisao je 1938. Dravnu pomorsko-trgovaku akademiju u Kotoru. Dobili smo njegovu fotografiju iz 1938. godine, po kojoj vi-dimo da su uenici Pomorske kole nosili graansko odijelo i kapu karakteristinu za kolu. Na kapi je bila oznaka razreda u koji uenik ide, sidro i vijenac. Znai da su uenici Pomorske kole bili prepoznatljivi u svojoj sredini. Zbog talijanske okupacije, nakon tri godine kolovanja u Kotoru, gospodin Bui prelazi u Dubrovnik i zavrava kolu. Godine kolovanja za pomorca kapetan Bui ovako opisuje: u koli se stogo potivao red. Morali smo na nastavu dolaziti decentno odjeveni s kravatom. Potivanjem pravila iskazivali smo potovanje prema profesorima, pre-

ma akademiji i pomorskoj struci. Disciplina je bila stroga. Profesori su bili ugledna gospoda, uivali su nae veliko potovanje u strunom i ljudskom po-gledu. Bili su nam poput roditelja, strogi i pravedni. Veliki autoritet je uivao tadanji direktor kole u Dubrovniku iro Cari, profesor nautike, autor po-znatih nautikih tablica (za izraun zenitne daljine po tzv. Carievoj formuli). Takoer su nae potiva-nje uivali profesori josip Suri i Marin Kneevi. iz Kotora se s potovanjem sjeam profesora nautike Frane Simovia.

Moj prvi ukrcaj je bio 1943. na putniki brod Ston koji je plovio na relaciji Vis-Bari-Monopoli-Manfredonia-Vis. Ta putovanja su bila puna neiz-vjesnosti, jer su tih ratnih godina po moru posijane lutajue mine. Kapetan broda Gligo Seleni, moj prvi barba bio je olienje dobrote i uzoran kapetan. evo jedan detalj. Notromo mi jednog dana naredi: Kadonjo, uzmi fregadur i oisti zahod! ja sam to doivio kao uvredu i potuio sam se barbi. On me je oinski lijepo primio, ali mi je rekao: Nema se to ljutiti. Tako mora biti. i ti e tako jednog dana nareivati. Nakon etiri godine nali smo se zajed-no na brodu Srbin, no zla sudbina nas je rastavila, kada smo naletili na minu a kapetan je poginuo. U lipnju 1947. kasno popodne u blizini rta Glavotoka (zapadni rt otoka Krka) brod je prednjim lijevim dijelom udario o usidrenu minu i od siline snane eksplozije se raspolovio, te u pet minuta potonuo. Poginulo je petnaestak lanova posade. Nakon toga plovio sam na tramperima kao brod Bosna. Vie od deset godina bio sam kapetan pilot na Sueskom kanalu. ispilotirao sam 1895 brodova. Zatim sam bio pomorski inspektor sve do umirovljenja 1980. godine. Uz to pokazao nam je svoj prikaz rue vjetrova u Splitu, te oktant iz 18. stoljea, koji je sa-uvao. Ovaj vitalni umirovljeni morski vuk ima jo puno zanimljivih pria iz pomorskog ivota. i danas svakodnevno prati zbivanja na moru i oko njega sa svog balkona, kao s kapetanskog mosta. Udovac je i otac dviju keri.

SJEANJAKapetan Boris Bui

12 Pomorac XV.

SeMeP-ovci su i ove godine pripremili projekt Plavog dana. Tema su bile alge i njihovo uinak na ivot ljudi. Tijekom velikog odmora za sve uenike i djelatnike kole posluili su marendu od plodova mora.

Plavi Dan20. oujka 2009.

Dok su jedni vrijedno pripremali hranu, drugi su je jo slasnije i bre pojeli...

SeMeP-ovci su nas putem projekcija, slika,plakata upoznali sa djelovanjem algi. Nauili smo koje su tetne, koje dobre, kako se razmnoavaju, kako se prenose i jo mnogo toga.

Pomorac XV. 13

Profesorica Bodroi lijepi plakate, a mi joj ovim putem zahvaljujemo na ustupljenim fotografi jama za list (ona biljei sve aktivnosti koje se odvijaju u koli i glavni je fotograf).

Uenici i njihove voditeljice koji su organizirali Plavi dan zasluili su ocjenu-odlian!

/Posebno su ukusne bile raznovrsne riblje pa-tete./

14 Pomorac XV.

U samom poetku simulatori su bili analogni, mehaniki ili elektrini ureaji, s unaprijed definira-nim osnovnim elementima. Vremenski odziv dobiva se na pisau ili osciloskopu. No, razvoj elektronikih raunala omoguio je da se simulatori simuliraju na elektronikim raunalima. Simulator se danas sve vie koristi za sve vrste zanimanje, ne samo za izobrazbu pomoraca, ve slui za simulaciju letenja, vonju automobilom, modeliranje i gaenje poara, eljezniki promet itd.

Prema zahtjevima Meunarodne pomorske or-ganizacije i konvenciji Standarda za obuku,izdavanje svjedodbi i odravanje strae pomoraca, obrazova-

Simulator

Uenici na obuci u kabinetu nautike. Tijekom prole nastavne godine ureeno je potkrovlje kolske zgrade i u njemu je postavljen najnovijii simulator.

Pomorac XV. 15

nju pomorskih asnika u mornarici, sve ustanove u kojima se obrazuju pomorci moraju koristiti simu-latore. U skladu s tim zahtjevima, u hrvatskim po-morskim kolama instalirani su nautiki i strojarski simulatori, odnosno simulatori zapovjednog mosta i brodskog strojarskog kompleksa.Ti simulatori vjebenicima omoguuju upoznavanje i rjeavanje mnogih rutinskih ali i kritinih situacija s kojima e se jednog danas susresti u stvarnoj plovidbi.

Znaajke simulatoraNautiki simulator simulira brod sa zapovjedni-

kog mosta. Prema parametrima kao to su geografsko podruje na kojem se obavlja vjeba, vrste vlastitih brodova, meteoroloki uvjeti (vjetar, valovi, vidljivost itd.) te drugi objekti i brodovi (po tipu, smjeru i brzini kretanja, vremenu i mjestu pojavljivanja) nastavnik postavlja vjebu koja se obavlja u realnom vremenu.Vjebenici moraju koristei prethodno steena zna-nja, te u skladu pravila sigurnosti plovidbe i pravili-ma o izbjegavanju sudara na moru, dovesti brod na sigurno odredite. Za ove zadae na mostu im stoje na raspolaganju instrumenti i ureaji za upravljanje brodom (kormilo, dubinomjer, brzinomjer, uprav-ljanje strojem), vizualizacije podruja kojem polove te radio veza kojom su povezani s drugim brodom i nastavnikom.S druge strane, strojarski simulator

obuhvaa brodski strojni kompleks-glavni motor, pomone brodske strojeve i ureaje. Nastavnik vjebenicima podstavlja zadatke vezane uz strojni kompleks, a oni ih moraju rijeiti prema pravilima struke. Vjebe obuhvaaju upravljanje strojnim kompleksom u realnom vremenu. U Pomorskoj koli Split na simulatorima tijekom jedne kolske godine vjeba otprilike stotinjak uenika i to u posljednjoj godini kolovanja.

Antonio Novakovi, 2.e

16 Pomorac XV.

Draga profesorice,Va rad s nama dvije i pol godine (nekima ak i

godinu vie) neizmjerno cijenimo. Svaki sat mate-matike za nas je bio drama, ali Vama je sigurno bilo jo i gore. Priznajemo da je bilo dana kada smo bili nemogui, kada nismo pisali domae zadae, nosili kolski pribor, a najmanje pratili satove matematike.

Divimo Vam se kako ste izdrali s nama i naim nepodoptinama. elimo Vam zahvaliti to ste nam unato loim rezultatima na pismenim, ali i na po-pravnim ispitima, uvijek bili spremni pruiti drugu priliku u nadi da emo se popraviti i zahvaliti Vam boljim rezultatima. A mi? Mi smo koristili dobrotui vjerujte sada nam je ao zbog toga. elimo Vam zahvaliti na trudu i upornosti. elimo Vam zahvaliti to nas niste samo poduavali matematici, ve to ste

Hvala Vam profesorice!

nas poduavali i ivotu. Kae se da ljudi ne shvaaju to imaju dok to ne izgube. Mi smo shvatili da smo Vas izgubili onoga dana kada ste uli u nau uionicu i rekli nam da odlazite u mirovinu. Priznajemo da ste je nakon 39 godina rada i zasluili.

Vrijeme je da se odmorite od uenika i njihovih nepodoptina.

i evo, sada na kraju Vam elimo zahvaliti. Cijeli 3.c razred od srca Vam eli da mirovinu dugo uivate te da studij raunalstva, koji elite upisati, uspjeno i zavrite.

Od srca Vam hvala zbog svega to ste uinili za nas - Va 3.c

(M. Kneevi i A. Majstrovi)

Pomorac XV. 17

Ribolov pod sviu

Ribolov pod sviu je jedan od najstarijih na-ina ribolova koji ve polako nestaje, a koristili su ga stoljeima nai preci. U svakom naem malom mistu zna se tko su pravi metri ovakvog naina ribolova. Ovo se umijee prenosi unutar jedne obitelji s koljena na koljeno.

Za poi pod sviu mora biti bonaca i ne smije biti mjeseine. U ovaj ribolov se kree u dvoje:jedan je zaduen za upravljanje brodom/veslajui/, a dru-gi stoji na provi drei u rukama osti , pretrauje pogledom more ciljajui ribu. Osti se sastoje od dva dijela: prvi dio je dugi drveni dra koji mi na Hvaru nazivamo kopie , a drugi je eljezni pete-rozubac smjeten na vrhu draa. Ostima se poput koplja probode riba koja po noi miruje i prilazi kraju. Ako je more uzburkano ,po njegovoj povrini se baca pripremljena smjesa pijeska pomijeanog s uljem. Naprovibroda postavlja se feral ija svjetlost privlai ribu i osvjetljava povrinu mora. Sastoji se

od eljeznog nosaa koji se zove gruja, na zakrivlje-nom vrhu je metalni tanjur sa staklenom bocetom. Unutar bocete je duguljasta mreicaredina koja svijetli i koja se raspadne nakon nekog vremena te je moramo mijenjati. Danas ju je ve teko nai u trgovinama. Prije se za feral koristio petrolej, a danas je to plin. Tako da kada se ide u ovaj ribolov, neophodno je ponijeti i plinsku bocu. U sluaju da prvih 200 metara ne bude ulova, mijenja se pota.

Na kraju svega, ako smo bili sritne ruke, imat emo sutra za obid lipe oborite ribe za na gradele ili leo.

Tonko Lui Lavevi i Andro Novak, 2.d

18 Pomorac XV.

Tonko Tvrdei je bio uenik nae kole. ima 30 godina, plovi na brodu za prijevoz rasutih tereta kao prvi asnik palube. Zamolili smo ga za razgovor kako bi nam predstavio svoj profesionalni put.

Roen sam 1979. u Splitu, u obitelji pomoraca. Pomorsku kolu,smjer nautika, zavrio sam 1997. (iV.h). iako sam iste godine upisao Pomorski fakul-tet u Splitu, odluio sam prvo odraditi kadeturu-vjebeniki sta. elio sam provjeriti je li zanimanje pomorac uistinu za mene. Prvi je odlazak na brod kljuan jer odreuje buduu karijeru. Bitan je odnos prve posade prema mladom pomorcu, ali i njegov stav prema radnim obvezama i uenju. Nakon kadeture sam poloio ispite za porunika trgovake mornarice ( danas: asnika u strai) i prihvatio se studiranja. Po zavretku fakulteta, zaposlio sam se kao trei asnik palube na stranoj kompaniji ( ali preko agenta iz Splita). Promijenio sam par kompanija traei iru primjenu svog znanja i bolje materijalne uvjete.

to savjetuje sadanjim uenicima?Neka nita ne odbacuju: sve to ue, dobro im

moe doi nekom prilikom. Znanja iz srednje kole predstavljaju temelje daljnjem studiranju i radu. Bez usvojenih radnih navika i bez razvijenog osjeaja za disciplinu, pomorac moe dobiti samo jedan ugovor u dobroj kompaniji. Plovit e, ali na treerazrednim kompanijama koje ne vode dostatnu skrb o svojim pomorcima i ne pruaju dobre uvjete. Svakako su bitna znanja iz struke, ali i iz engleskog zbog spo-razumijevanja, npr.TZK zbog tjelesne spremnosti i radnih napora,drutveni predmeti zbog prihvaanja razliitosti, kao i svi ostali predmeti.

Zato?Trai se svestrana,psihiki i fiziki zdrava osoba

koja umije opstati i kvalitetno obavljati svoj posao u izoliranoj,vienacionalnoj zajednici na moru.Na moru su lanovi posade usmjereni jedan na drugog te je vano uvaavanje i meusobno razumijevanje.

Razgovor s povodom

Pomorac XV. 19

Kako ispunjava svoje slobodno vrijeme tije-kom plovidbe?

Gledajui filmove iz videoteke, sluajui glazbu, itajui. Na svaki vija ponesem mnotvo asopisa i par knjiga za razbibrigu.

Prijateljstva?Stekao sam nekoliko dobrih prijatelja s kojima

sam u stalnom kontaktu.

Interesira me tko vam pere odjeu? Na brodu imamo strojeve za pranje odjee i su-

ilice.Svatko od posade brine o svojoj odjei.

Kakva vam je spiza?Ovisi o standardu kompanije, a esto i o samo-

volji zapovjednika. Naravno, na brodu je vrlo bitan dobar kuhar. Treba prihvaati sve naine pripreme hrane,poto su kuhari esto istonjakog podrijetla. Po povratku kui, nadoknadim sve to mi je nedo-stajalo.

Koliko godinje provede na moru? Kakva su ti primanja?

Sada sam 6 mjeseci na brodu, 6 na kopnu. jedan mi boravak na brodu traje oko 2 i po mjeseca, isto

toliko sam na kraju. Zadovo-ljan sam svojim primanjima u odnosu na vrnjake koji rade u Hrvatskoj,ali uvijek moe biti jo bolje.

to ti posebno nedosta-je kada si van Splita?

Obitelj, posebno moji mali neaci, djevojka, etnja Rivom, Marjan,nai se sa ekipom, SVe.

Koliko ti dananji nain plovidbe omoguava po-sjet gradovima u ije luke uplovljava?

Slabo, sve ovisi o vrsti broda i teretu koji prevozi. Brodovi se kratko zadrava-ju u lukama ili su luke izmje-tene daleko od gradova. Do sada sam uspio razgledati Akropolu( u Ateni), Barce-

lonu, Lisabon, Valenciju, a u Kini Hon-Kong. izlazio sam na kopno i u Australiji, junoj Americi, ali to nisu bila razgledavanja ve kratki posjeti.

Ima li saznanja gdje su ostali iz tvog razreda?Maturiralo nas je 20, veina plovi na stranim

kompanijama. Nekolicina rade kao skiperi. Dvojica smo redovito zavrili fakultet, a ostali su nastavili vanredno studirati uz plovidbu i gotovo svi su di-plomirali. Ne isplati se zapoinjati pomoraki ivot bez nastavka kolovanja ,jer se tada ne mogu ostva-riti najvia zvanja u pomorstvu( prvi asnik palube, zapovjednik;drugi asnik stroja).

Tvoja razmiljanja za kraj:Dobro je to se sada uenicima omoguava stje-

canje potvrdnica tijekom srednje kole.Mi smo sve morali polagati nakon maturiranja. Nadam se da su se udbenici osuvremenili te da prate nove tehnologi-je . Nae je zanimanje takvo da se trai stalno uenje (zbog razvoja znanosti, zatite prirode, sigurnosti plovidbe...), zato uenici moraju biti svjesni da e uiti itav ivot ako ele uspjenu karijeru.

T. Gruji, prof.

20 Pomorac XV.

Maturalna zabava 2008./2009. 22. svibnja 2009. 2008./2009. 4.a

4.b

4.c

Pomorac XV. 21

Maturalna zabava 2008./2009. 22. svibnja 2009.

4.d

4.e

4.f

22 Pomorac XV.

HVALA IM!

4.g

Pomorac XV. 23

LjETNI ISPITNI rOKPredprijava: do 15. listopada 2009.Predprijave mogu zapoeti prvoga dana nastavne godine u kojoj uenik upisuje 4. razred

Prijava: do 1. veljae 2010.Dostava rezultata ispita kolama: 2. srpnja 2010.Dostava svjedodbi kolama: 16. srpnja 2010.

Nain provedbe: ispiti izbornoga dijela dravne mature polau se tijekom drugoga polugodita

17. oujka 2010. Hrvatski jezik kolski sastavak (esej) osnovna i via razina18. oujka 2010. engleski jezik itanje s razumijevanjem i pisanje osnovna i via razina14. travnja 2010. Fizika27. svibnja 2010. Matematika osnovna i via razina28. svibnja 2010. Hrvatski jezik osnovna i via razina31. svibnja 2010. engleski jezik osnovna i via razina

jESENSKI ISPITNI rOKPrijava: do 15. srpnja 2010.Dostava rezultata ispita kolama: 16. rujna 2010.Dostava svjedodbi kolama: 30. rujna 2010.

16. kolovoza 2010. Hrvatski jezik osnovna i via razina17. kolovoza 2010. Matematika18. kolovoza 2010. engleski jezik via razina i osnovna razina

24. kolovoza 2010. Fizika

ZImSKI ISPITNI rOKPrijava: do 30. studenoga 2010.Dostava rezultata ispita kolama: 14. sijenja 2011.Dostava svjedodbi kolama: 28. sijenja 2011.

6. prosinca 2010. Hrvatski jezik osnovna i via razina7. prosinca 2010. Matematika8. prosinca 2010. engleski jezik via razina i osnovna razina14. prosinca 2010. Fizika

Tour De matour - sve o dravnoj maturiwww.mzo.hrhttp://drzavnamatura.skole.hr

Na stranici- www.postani- student.hr moe saznati sve o buduem studiju.Podsjeamo, u razdoblju od 1. do 15. studenoga 2009. se svi uenici, koji ove kolske godine zavra-vaju etverogodinje srednje obrazovanje u Repu-blici Hrvatskoj, trebaju pomou svojeg korisnikog imena, zaporke i PiN-a prijaviti u sustav, provjeriti svoje osobne podatke i unijeti podatke za kontakt. U sluaju bilo kakvih netonosti, uenici se trebaju javiti ispitnome koordinatoru u svojoj koli

www.ncvvo.hr moe provjeriti svoje znanje.- Odaberi:ispitni katalozi za dravnu maturu - NOVOSVi iSPiTi (ogledni, nacionalni i ispiti probne dr-avne mature od 2006.-2009. godine)

2009./2010.

24 Pomorac XV.

PrOBNA DrAVNA mATUrAU KOL. GOD. 2008./2009.

ZAVRNi RAD/Izvadci iz Pravilnika.../

lanak 8.Zavrni rad sastoji se od izradbe zavrnoga rada

i obrane zavrnoga rada.Teme za zavrni rad, u suradnji s nastavnicima

struke-nositeljima tema, donosi ravnatelj ustanove do 20. listopada za sve rokove u tekuoj kolskoj godini na prijedlog strunih vijea.

Broj ponuenih tema mora biti najmanje za 50% vei od minimalno potrebnoga broja.

Uenici teme za zavrni rad biraju najkasnije do 31. listopada tekue kolske godine.

Uenik je duan pisani dio Izradbe, koju je prihvatio mentor predati u urudbeni zapisnik ustanove najkasnije 10 dana prije Obrane.

lanak 9.Uenik prezentira zavrni rad u obliku obrane

ili javnoga nastupa pred povjerenstvom za obranu zavrnoga rada.

Obrana u pravilu traje 30 minuta.Obranu provode kolski prosudbeni odbor i

Povjerenstva.

PrIjAVA OBrANE :lanak 18.Uenik prijavljuje Obranu ustanovi prijav-

nicom za obranu iji sadraj propisuje ustanova, kako slijedi:

- do 1. TrAVNjA - za ljetni rok- do 10. SrPNjA - za jesenski rok- do 30. STUDENOGA - za zimski rok.

lanak 16.Zavrni rad brani se u:

-LjETNOmE rOKU, tijekom lipnja-jESENSKOmE rOKU, u istome ili prvome tjed-nu poslije drugog ispitnog roka

-ZImSKOmE rOKU, tijekom veljae.Redovni uenik ima pravo pristupiti Obrani u

dva roka bez obveze plaanja trokova.Pravo iz stavka 1. ovoga lanka redoviti uenik

ima 2 godine nakon prestanka statusa redovito-ga uenika, ako ga dok je bio u statusu redovitoga uenika iz opravdanih razloga, sukladno lanku 13 stavka 3. ovoga pravilnika, nije iskoristio.

Uenik koji smatra da su tijekom postupka Obrane znaajno povrijeene odredbe ovoga Pra-vilnika ili drugoga propisa koji se odnosi na izradbu i Obranu, ima pravo uloiti pisani prigovor Pro-sudbenome odboru u roku 24 sata od zavretka Obrane.

U prigovoru iz stavka 1. ovoga lanka, u roku 24 sata od primitka prigovora, odluuje Prosudbe-ni odbor donoenjem rjeenja koje je konano.

lanak 21.Ueniku koji je obranio zavrni rad izdaje se

svjedodba o zavrnome radu.Svjedodba o zavrnome radu je isprava kojom se

potvruju steene strukovne kompetencije i zavre-tak srednjega obrazovanja u strukovnome programu.

09.listopada.2009.

Pomorac XV. 25

Srednjokolsko obrazovanje nautiara godinama se nije mijenjalo ili se mijenjalo tek u nijansama koje nisu donosile nita radikalno u sustavu obrazovanja. Primjenom STCW konvencije - od 2001. na snazi su novi nastavni planovi i programi za zanimanja pomorski nautiar i tehniar za brodostrojarstvo.

Novi nastavni planovi i programi odnose se samo na strune predmete za navedena zanimanja. U odnosu na stare, najvea novina je uvoenje pro-grama dopunske osposobljenosti, te tono propisan broj sati po nastavnim cjelinama u nekoliko stru-nih predmeta. Sadrajno, novi nastavni planovi i programi nisu znaajno razliiti od starih planova i programa, izraeni su na temelju iMO model co-urse 7.03, Pravilnika o zvanjima i svjedodbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovake mornarice Republike Hrvatske i nastavnih planova i programa razliitih pomorskih zemalja.

Temeljni dokument za izradu programa, iMO model course 7.03 Officer in charge of navigational watch, sadrajno je veim dijelom primijenjen u nae nastavne planove i programe ,osim u predme-tu Terestrika navigacijau kojem se javlja manjak od 70 nastavnih sati. Znaajna novina su programi dopunske osposobljenosti, iako ti programi nisu sastavni dio iMO model course 7.03. To su:

D2 poseban program temeljne sigurnosti na brodu,

D6A koritenje radarskog ureaja,

D6B motrenje i ucrtavanje ra-darskim ureajem i koritenje ARPA ureaja radna razina,

D12 osposobljenost za uprav-ljanje gaenjem poara,

D17 osposobljenost za ru-kovanje brodicom za spaavanje i spasilakom brodicom, osim brze spasilake brodice,

D19 osposobljenost za pruanje medicinske prve pomoi.

Primjena programa dopunske osposobljenosti u nastavnim planovima i programima, u velikoj je mjeri materijalno rasteretila uenike jer nakon zavr-ene kole stiu sve potrebne potvrdnice za odlazak na brod i za polaganje ispita za asnika u strai na brodovima preko 500 BT. Vano je napomenuti da se javlja problem za odreeni broj uenika koji ele tijekom ljeta ploviti. Ovi uenici privatno plaaju programe dopunske osposobljenosti, iako su isto odsluali u koli, poto potvrdnice dobivaju tek na-kon zavrenog etvrtog razreda. Bilo bi uinkovitije izdavati potvrdnice nakon svake kolske godine, to podrazumijeva izmjenu Pravilnika o zvanjima i svjedodbama kao i nastavnih planova i programa.

Nadalje, neki programi dopunske osposobljenosti su nelogino razdvojeni i neprimjereni uenikoj dobi. To se posebno odnosi na programe D2 i D19. Program D2 je dijelom u predmetu Sigurnost na moru, 1. razred (Osobno preivljavanje i osobna sigurnost i drutvena odgovornost), dijelom u predmetu Brodski strojni kompleksi( Protupoarna zatita), 3. razred, a dio je u predmetu Medicina za

O srednjokolskom obrazovanju pomoraca u Republici Hrvatskoj

26 Pomorac XV.

pomorce( Osnovna prva pomo), 3. razred. To je ujedno i osnovni razlog zbog ega se po-

tvrdnice ne mogu izdavati nakon zavretka svake kolske godine. Posebno je nelogian sadraj i broj sati nastavnog predmeta Medicina za pomorce koji sadri Osnove prve pomoi i Osposobljenost za pru-anje medicinske prve pomoi. Prema iMO u ovi sadraji obuhvaaju 33 sata dok se nastavnim planom i programom predvia 35 sati godinje. Nastavnik ne moe kvalitetno ostvariti cjelokupni program i ispi-tati sve uenike jer prema Pravilniku o ocjenjvanju, svaki uenik u prvom i drugom polugoditu mora biti ocijenjen najmanje dva puta iz svake komponente praenja zapisane u kolskom dnevniku. Gdje su onda sati za obradu nastavnih sadraja?

Zbog svih ovih problema, drim da bi bilo uin-kovitije programe dopunskog osposobljavanja ponu-diti kao izborne predmete. U tom sluaju programi bi se sluali u cjelovitom sadraju, a ne kroz razliite predmete i godine uenja, potvrdnice bi se mogle izdavati nakon odsluanog programa. Naravno da postoji problem: to ako uenik ne izabere ponuene izborne predmete? Mala je vjerojatnost za to, poto su ovi programi u koli besplatni . Osim toga, vano

je naglasiti da je uenicima nakon zavrene kole uz svjedodbu, potrebna samo potvrdnica D2 Poseban program temeljne sigurnosti na moru kako bi mogli otvoriti pomorsku knjiicu i zapoeti vjebeniki sta. Takoer smatram da predmet Sigurnost na moru nije primjeren uenicima prvih i drugih razre-da (zbog njihove dobi i ozbiljnosti samog predmeta). Sigurnost na moru trebala bi se sluati na etvrtoj godini uenja, jer odreeni broj uenika odmah odlazi na brod pa su im znanja iz ovog predmeta koja se odnose na sigurnosne postupke, sigurnosnu opremu, prvu pomo,preivljavanje na moru svjeija nego nakon prvog razreda.

Usporedo s promjenom nastavnih planova i pro-grama, pred pomorske kole su postavljeni i zahtjevi za opremanjem. Uz klasinu opremu, kole moraju biti opremljene radarskim simulatorom, protupoar-nim poligonom, kabinetom za medicinu, brodicom za preivljavanje i bazenom u kojem je mogue simulirati razliite vremenske uvjete i uvjebavati postupke osobnog preivljavanja. Takoer za sve je kole obvezan kolski brod vei od 500 BT.

Osim simulatora, kod kojih je nekvalitetno rije-ena vizualizacija (preko tv prijamnika), manjak je opreme veina kola rijeila potpisivanjem ugovora o poslovno tehnikoj suradnji s tvrtkama koje po-sjeduju istu. To stvara dodatne probleme u nastavi jer je npr. protupoarni poligon koji koristi splitska kola u Katel Suurcu, dvadesetak kilometara od kole. Nadalje, niti jedna kola nema kvalitetnu brodicu za preivljavanje ( potpuno zatvorenu brodicu na sohama ili free fall), niti bazen za uvje-bavanje postupaka osobnog preivljavanja. kolski brod posjeduje kola u Bakru, meutim taj brod ne udovoljava uvjetima jer je manji od 500 BT, kao i novi kolski brod u vlasnitvu Ministartsva mora, prometa i infrakstrukture, koji je takoer manji od 500 BT, a predstavljen je kao budunost za obuku uenika i studenata. Posebno udi najava da e se na njemu obuavati studenti, iako se zna da fakulteti moraju imati brod vei od 3000 BT za obuku zapo-vjednikog kadra.

kole su opremljene minimalno ili ispod mini-muma, daleko od onoga kako su opremljena slina uilita u svijetu, odnosno kako je propisano progra-mom i Pravilnikom. U Splitu, Zadru i Rijeci postoje pomorski fakulteti koji moraju imati tu opremu, zbog slabe suradnje izmeu srednjih kola i fakulteta, svat-ko kupuje opremu za sebe, ona se duplira te se troe

Pomorac XV. 27

dvostruka materijalna sredstva to ni bogatije drave ne mogu sebi dopustiti. Ove godine napravljane su nove promjene u nastavnim planovima i programima kako bi srednje pomorske kole obuavale uenike za zvanje prvog asnika palube i zapovjednika broda do 3000 BT. i u ovim programima primjenjeni su svi prije navedeni programi dopunske osposobljenosti uz dodatna tri programa :

D6C motrenje i ucrtavanje radarskim ureajem i koritenje ARPA ureaja upravljaka razina,

D9 radiooperater s ogranienom ovlasti,D18 osposobljenost za rukovanje brzom bro-

dicom za spaavanje.Navedeni sadraji su u predmetima elektronika

navigacija D6C, Pomorske komunikacije D9 i Sigurnost na moru. Kao i kod promjena iz 2001., ponovno su programi nelogino razdvojeni i nepri-mjereni uenikoj dobi, posebno predmeti Sigurnost na moru i Pomorske komunikacije koji su u prvoj i drugoj godini kolovanja. Nain izdavanja potvrd-nica ostao je isti, to znai da e ih uenici ostvarivati po zavrenom kolovanju. i dalje stojim pri tvrdnji da bi bilo bolje ponuditi ove programe u izbornoj nastavi. Nadalje, nelogina je primjena programa D9 jer prvi asnici palube i zapovjednici brodova do 3000 BT plove po cijelom svijetu te im je potrebno D11 radiooperater s opom ovlasti.

Promjene u nastavnim planovima zahtjevat e u sljedeim godinama nabavku GMDSS simulatora te brze brodice za spaavanje. Kako se radi o znaajnim materijalnim sredstvima , te s obzirom na recesiju i opu besparicu, nisam siguran da e kole moi udo-voljiti ovim uvjetima do poetka kolske godine kada novi nastavni planovi i program stupaju na snagu.

Sigurno je da bi se napravili kvalitetniji program da se paralelno s ovim izmje-nama radilo na izmjenama opeobrazovnih programa iji bi broj sati trebalo smanjiti. Prema sadanjem sustavu za-stupljenost opih i strukovnih programa je 50%-50%. Ovaj se odnos mijenja tijekom godina. To nije primjereno pomorskim kolama jer sam miljenja da broj sati struke mora imati veu zastupljenost, pogotovo u pred-metima u kojima su predviene vjebe, a to su gotovo svi pred-

meti struke! Smatram da je 30 % sati opeobrazovnih predmeta sasvim dovoljno u pomorskim kolama. Naravno ,svima onima koji ele polagati dravnu maturu treba omoguiti odreen broj sati priprema za predmete koji se polau na dravnoj maturi. inae, ovakva dravna matura potpuno je neprimjerena strukovnim kolama jer se uope ne provjerava znanje iz struke. Primjerice, u Sloveniji nautiari polau zavrni rad, slovenski jezik, struku(nautiku), i po izboru engleski, matematiku ili talijanski za upis na Pomorski fakultet u Portorou. Ako njihovi ue-nici ele upisati neki drugi fakultet, onda osim ovih predmeta polau jo jedan predmet prema zahtjevu fakulteta koji ele upisati. i jo nekoliko rijei uope o pomorskom kolstvu u RH.

Zadnjih godina vode se polemike koliko nam je godina kolovanja potrebno za plovidbu, posebno za stjecanje uvjeta za polaganje ispita za zapovjednika broda preko 3000 BT. injenica je da iMO model course 7.03 i 7.01 ne propisuju kako e netko kolo-vati pomorce ve propisuju broj sati i sadraj. Prema tome: niti srednja niti biva via pomorska kola nisu uvjet iMO-a. To je stvar naeg obrazovnog sustava. Nadalje, svi graani RH sa zavrenom srednjom kolom mogu upisati program prekvalifikacije i na-kon godine dana vjebenikog staa, stjeu uvjete za polaganje ispita za asnika plovidbene strae na brodovima preko 500 BT. Tim istim ljudima trebalo bi nakon odreenog broja godina plovidbenog staa omoguiti obuku po programu iMO 7.01, nakon ega bi mogli polagati ispit za zapovjednika na brodovima preko 3000 BT. Uz ovo, mogu ostati pomorski fakul-teti pa neka svatko izabere svoj put.

kapetan Juraj Pali, dipl.ing

28 Pomorac XV.

... NE ZNAm.

NITA mI NIjE UINIO TE VEErI,

UDArAO SAm GA SAmO ZATO

TO SU UDArALI I SVI OSTALI...

U Splitu je pokrenuto novo kazalite Playdrama koje se publici najavilo kao prvo hrvatsko kazalite praizvedbi ( to znai da e na pozornicu postavljati nove dramske tekstove). Dana 24.10.3009., nas neko-licina uenika treih i etvrtih razreda s profesorima Teom timac i jasnom Horvat-Deli, nazoili smo izvedbi drame Udarac.

Dramski tekst predstavlja obradu istinitog do-gaaja i prikazuje maloljetniko nasilje. U jednom njemakom gradiu,12.srpnja 2002. tijekom noi, trojica mladia su iz dosade i radi zabave ubili svog poznanika. Mladii, pripadnici skinheadsa, tukli su

svoju rtvu satima, do samog kraja, pred oima odra-slih svjedoka koji nisu uinili nita. javnost je bila zgroena. Stavove nasilnika je oblikovala moda, oni koriste ikonografiju kao sredstvo kojim se nameu. Na taj nain pokuavaju zauzeti dominantan stav, a time prikrivaju svoje negativno socijalno okrue-nje. Ova predstava povlai i pitanje ire drutvene zajednice, tj. njezinu nespremnost da se suoi s problemom nasilja. isti problem prisutan je i danas u obinoj svakodnevici. Pojedinci e uiniti sve da budu prihvaeni u drutvu. Ne obraaju pozornost na nain na koji e to postii. Nasilnitvo ih vodi do sloma njihovih i drugih obitelji, a i njih samih. Naj-vei problem pojedinaca, ali i drutva u cjelini jesu droga i alkohol koji su direktno povezani s nasiljem. Kako bi se to sprijeilo, treba informirati mlade o opasnostima koje za sobom povlae. Mladii iz dra-me su se osjeali odbaenima i pruili su svoj nasilni odgovor. Drutvo u kojem su ivjeli nije uoilo njiho-

vo stanje, nije im pomo-glo da izau iz nitavila. Moda su morali sami pokrenuti svoje ivote, otkrivati nove ivotne vrijednosti. Pitam se jesu li imali snage za to, jesu li imali iiju podrku? Cjelokupna zajednica je trebala djelovati prije negoli se ita dogodilo. Naalost,broj ovakvih dogaaja je sve vei, ne samo u svijetu, ve i kod nas u Hrvatskoj. Sjetimo se samo Luke Ritza i nje-gove sudbine! Drutvo u kojem ivimo i koje nas oblikuje, mora pojaano djelovati da ne bi bilo prekasno.

Ana Vuljak, 3.c

Osvrt s povodom

Pomorac XV. 29

U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-ma-karske nadbiskupije odran je u Mostaru 28. oujka 2009. god. meubiskupijski deseti susret maturanata. Sudjelovalo je oko dvije i pol tisue uenika zavr-nih razreda s podruja Splitsko-makarske, ibenske i Zadarske nadbiskupije. Mostarsko-duvanjski biskup msgr. Peri je pozvao maturante da sa zahvalnou pogledaju na sve one koji su ih do ovog trenutka pratili. Do sada su drugi za vas nosili kri, sada ga vi trebate staviti na svoja ramena. Vi trebate nositi ne samo svoj kri, nego i kri drugih. Maturanti su nazoili duhovnom programu i euharistijskom slavlju, a potom su razgledali Mostar i posjetili franjevaki samostan na Humcu u kojem se uva Humaka ploa, najstariji pisani spomenik Hrvata u Bosni. Na ovaj je susret krenulo i nekoliko uenika iz Pomorske kole Split predvoenih vjerouiteljem Stipom ekom.

Posjet Mostaru

Udruga Riblje oko

Grupa ljudi iz mno-gih mjesta du priobalja i otoka, zaljubljenika u more, dugo se virtual-no druila na forumima. Uvidjevi da imaju slina razmiljanja , sastali su se u Splitu 21.travnja 2007. i osnovali udrugu Riblje

Oko. Zagovaraju ekoloku i bioloku zatitu jadrana, ouvanje odrivog ribolova i bioloke raznolikosti, elei sauvati od unitavanja nae more.

Poruuju nam:Ako neto ne poduzmemo upravo sada, naa

e djeca dobiti u zalog more, devastirano i silovano od svih nas, pretvoreno u baru, pustu i beivotnu.

elimo li to i smijemo li to dozvoliti? Nipoto. Zato smo i osnovali Riblje Oko.

Otvori: www.riblje-oko.hr. Pronai e mnoge zanimljivosti i poeljeti biti aktivnim lanom.

Marino Zeljkovi, II.

30 Pomorac XV.

kolske aktivnosti

Projektna izloba ekoloko-etnografske grupe Odore pomoraca kroz povijest ,postavljena je u predvorju kole 07.prosinca 2009.

Dan otvorenih vrata... kada smo primali roditelje i osmae, odvijao se 23. 5. 2009.

Uenici predstavljaju kolu 22.04.2009. u Gradskoj knjinici M.Maruli.

Profesorica Grozdana P. Adori i njeni vrijedni pomagai. Mario Baui, Karlo ercegovi, Pako ervegiovi, Marin Smoli, Mislav Rogoi, jerko Marini-Kragi, Stefani Kapetanovi, Tamara pani, jadran uzela-Bila - svi su oni obilazili muzeje i sudjelovali u postavljanju izlobe u predvorju kole.

Pomorac XV. 31

Uenik sam drugog razreda Pomorske kole, smjera nautike. Ovu kolu sam odabrao elei sli-jediti svog oca koji je pomorac. Prije upisa sam vie puta bio s ocem na brodu te mi je ovo zanimanje priraslo srcu.

Pri zavretku prvog razreda, ponovo mi se ukaza-la prilika da odem k ocu, to sam ja i iskoristio elei primijeniti znanja steena u koli. Na brod sam se tre-bao ukrcati u Sueskom kanalu, 11.lipnja 2009. Na put sam krenuo dan ranije, zajedno s elektriarem Dar-kom. Prvo smo avionom poletjeli za Zagreb, potom za Be, a nakon samo 45 minuta ekanja, presjeli smo u avion za Kairo. U Kairu nas je doekao agent koji nas je odveo do Port Saida u koji smo stigli u kasnim popodnevnim satima. Kako smo se na brod trebali ukrcati tek sutradan, prenoili smo u hotelu. Bio sam uzbuen, sav u iekivanju , jer je ovo bio moj prvi ukrcaj kao pomorca. Doekao me otac (kapetan duge plovidbe) koji mi je pokazao moju kabinu i uputio me u dunosti. Radom sam zapoeo 13. lipnja u 04 sata ujutro! Bio sam u gvardiji s prvim asnikom palube

od 04.00 do 08.00 ujutro te u istim satima popodne. Tijekom putovanja od Sueza do Quatra, dobio sam jo dnevnih zaduenja, meu kojima su najvaniji bili voenje brodskog duana i obilazak broda s drugim asnikom od 13.00do15.00. Osim svakodnevnih poslova, sudjelovao sam i u tjednim zadatcima te-stiranja siguronosne opreme za sluaj opasnosti te sam ponekad pomagao u strojarnici. Na povratku iz Quatra za Barcelonu, ve sam dovoljno nauio te sam vodio brodski dnevnik, upisivao pozicije na kartu, koristio se VHF ureajem te vodio dnevne i tjedne obilaske broda. U slobodno sam vrijeme veinom spavao, a kada sam bio budan, igrao sam nogomet sa asnicima, kupao se u bazenu, igrao na playstation ili odlazio u teretanu. Pri dolasku u Barcelonu, prvi sam put sudjelovao u operaciji privezivanja broda i iziao vani na kopno, nakon gotovo mjesec dana!

U Barceloni smo saznali da brod ide na sidrite, poto nije bilo vie ugovorenog prijevoza za njega te smo krenuli prema Norvekoj. U plovidbi smo pripremali brod za sidrenje i svi smo puno radili.ja

sam sudjelovao u ienju palube i tankova.Kui sam krenuo 07. ko-lovoza zajedno s prvim asnikom palube i treim asnikom stroja. Ponovno sam se prekrcavao u vie gradova : prvo do Haugesunda kombijem, zatim avionom do Osla, pa Be, Zagreb i na kraju moj Split.

Na poetku putovanja, bio sam pun volje za radom, no s vreme-nom... Uvidio sam da je rad na brodu doista teak i iscrpljujui i da u esto upadati u nostalgiju za domom. Dosta sam nauio te pro-irio znanje steeno u koli (emu sam se i nadao). Najdrai od svega, ipak mi je bio povratak kui!

Marin urovi, 2.f

Radni putopis

32 Pomorac XV.

Kad mi netko spomene povjerenje, iskrenost, predanost, pouzdanost i sline vrline, sjetim se mora. More nije ovjek, ali kad u njemu naete toliki mir i spokoj, tada shvatite da je ono ipak mnogo vie od gomile vode rasporeene na naem planetu.

Uvijek kada mi je teko, doem k njemu, izjadam mu svoje muke, a ono me vjerno slua i tuno doba-cuje pjesmu u kojoj naem snagu da nastavim dalje i budem sretna. Meutim, kada sam sretna, veselo mi daje do znanja da je sretno sa mnom razbacujui svoje valie, ljuljukajui brodice, udarajui o stijene i slino. Mnogi su me pitali zato mu toliko vjerujem, a moj je odgovor uvijek isti. Znam da je pravi prija-telj i to mi je dovoljno. Znam da e uvijek posluati ono to mu imam rei, nikad nikom nee odati moje tajne, ogovarati me, kritizirati me, prigovarati mi ako sam rekla ili uinila neto to nisam smjela. More mi je najbolji prijatelj otkad znam za sebe jer sam cijelo svoje djetinjstvo provela s ocem na brodu po otocima. Bilo je tu mnogo runih i lijepih dogaaja, smijanja i plakanja, uivanja u svemu te straha hou li preivjeti nevrijeme, ali nikad do sada nisam niti pomislila kako je to uzalud potroeno vrijeme. Dapae, da mogu, sve bih to opet prola. Sretna sam i zahvaljujem Bogu to mi je omoguio da budem dio ovog kraljevstva jer tko nije upoznao ari mora, taj jo raj nije upoznao. Za mene nema nita ljepe od buenja uz um valova, ptica koje pjevaju u prirodi oko mene, jutarnjeg sunca

koje se reflektira o morsku povrinu te obasjava pre-divan krajolik. Moda netko misli da moru pridajem preveliku vanost, ali kako da mu drukije izrazim poast, potovanje i zahvalnost zbog toga to postoji, to mi stavlja osmijeh na lice, to me slua i mazi? Ljudi koji ive uz more i blizu mora nisu ni svjesni koliko su bogati. Rijetki su oni koji ga znaju cijeniti te umjereno iskoritavaju njegova bogatstva. Nema tog novca na ovom svijetu koji moe platiti taj velianstveni doivljaj kada zaroni u morske dubine i ugleda to prostrano i beskrajno plavetnilo puno prekrasnih predstavnika morske flore i faune. Ne postoji slikar koji moe do-voljno dobro preslikati raznolikost i prelijevanje boja tog neistraenog dijela planete. ipak, drae mi je da ne znaju svi za tu ljepotu i da ona ostane neistraena, ne-goli da je pokvareni i pohlepni ljudi unite zbog svojih hirova. ionako ga mnogi iz dana u dan iskoritavaju zbog nafte i zemnog plina te ga tako oneiuju. Pa zar nije vrijeme da se napokon i ti ljudi osvijeste i da shvate da tako unitavaju jedino lijepo to nije iskvareno?

Samo moru virujen jer je samo ono opravdalo sve ono lijepo izreeno o njemu i ono je jedino to mi nikad nee okrenuti lea, nego e mi pomoi koliko god je to mogue. Nije uzalud napisan stih: Samo moru virujen, more dii, more rane liiOnaj tko ga je napisao, vjerojatno je prema moru osjeao istu ljubav kao i ja. Sada, kad sam na prekretnici ivota, i stvaram svoju obitelj i novi ivot, shvaam da imam priliku moru zahvaliti na nain da svoje dijete nauim da more voli i potuje, a ne da ga poniava jer e i ono vjerojatno nauiti uivati u morskim arima ba kao i ja.

Antonia uti/pismeni dio Zavrnog ispita/

Samo moru virujen

Pomorac XV. 33

P r V I r A Z r E D I: josip Spaija, 1.a Martina kovai, 1.c Kustura josip, 1.e Marin Leskur, 1.f Petar Novakovi, 1.e Hrvoje Stipica, 1.f Marin Pavleti, 1.eD r U G I r A Z r E D I: Marko de Micheli Vitturi, 2.a ivan Samardi, 2.b Antonio Bokovi, 2.e Denis Reni, 2.f Andrea Majsorovi, 2.c Bruna Prgomet, 2.cT r E I r A Z r E D I: Nikola Frani, 3.a Davor Velikovi, 3.a ela Mandi, 3.c Nikolina Mrela, 3.c Filip Boji, 3.e E T V r T I r A Z r E D I: Nikola jadrijevi, 4.b Mislav jakeli, 4.b Petra ivani, 4.c Matea Kapitanovi, 4.c Marin Sutlovi, 4.e Lovro ii, 4.e Vedran Gaina, 4.f Deni Mahori, 4.f Marko Stanii, 4.aESTITAmO !

Nai odlikai 2008./2009.

34 Pomorac XV.

Deutschland Seiten

Stille NachtStille Nacht! Heilige Nacht!Alles schlft; einsam wachtNur das traute hochheilige Paar.Holder Knabe im lockigen Haar,Schlaf in himmlischer Ruh!

[Tiha no! Sveta no!Sve ve spi, samo bdiJosip sveti s MarijomKoja pjeva sinu svom:Spavaj, Boiu moj, spavaj, Boiu moj!]

Uenici, koji ue njemaki jezik na dodatnoj nastavi kod profesorice jasne Horvat-Deli, pripremili su nam:

Zu Heiligabend 1818 fhrten der Arnsdorfer Dorfschullehrer und Organist Franz Xaver Gruber und der Hilfspriester joseph Mohr in der Kirche St. Nikolaus in Oberndorf bei Salzburg das Weihnachtslied Stille Nacht, heilige Nacht erstmals auf.

[Na Badnjak 1818. seoski uitelj i orgulja Franz Xaver Gruber i sveenik Joseph Mohr u crkvi sv. Nikole u Oberndorfu kraj Salzburga prvi put su izveli boinu pjesmu Tiha no, sveta no.]

Frohe Weihnachten und einen guten Rutschins neue Jahr!

Sretan Boi i sretna Nova godina!

Pomorac XV. 35

PLAVI PUTEVI mOrA

Plavi putevi morapriaju beskrajne prie,a galeb ih slua i pamtisve prie od ekanja duge,a galeb ih slua i pamtisve prie od ekanja duge.

Luke brodove zovu,a lanterne pale im elju,na svakome prozoru cvjeta cvijetenje od ekanja duga,na svakome prozoru cvjeta cvijetenje od ekanja duga.

lanterna(odlat. lanterna / tal. lanterna) = svjetionik

DALmATINO,POVIU PrITrUjENA

Pute, laze pizon dubli tovariGustirne edne, mijun sii i lati.Konkulana kina teakov od motikpo urnatin, urnatin pritrujena.Prage kalet njutin dubli puntari,naboj Dalmatine rebati na drai,kroz kadene dicu ian pasli,a judi driti ka kolone,

Dalmatino, poviu pritrujena.intradu pravice s tilin trukali.

Dalmatino, poviu pritrujena!Rod puntarski resa na drai.

Dalmatino, poviu pritrujena!Ditinstvo gladnin povist trukali,

Dalmatino, poviu pritrujena.Kroz kadene dicu ian pasli,a judi driti ka kolone,

Dalmatino, poviu pritrujena!

laza = ulaz, prolaz; piz (od ta! peso) = teret tovar = magarac; mijun = milijun; si(od lat. situla) = sud za vodu; konkulan (lat. concavus, tal. concavo) = savil, prognul, utegnut; urnata (tal. giornata) = nadnica; pritrujena = pretrudna, preumorna; kaleta (tat calle) deminutiv = uliica; puntari (od njem. Bund) = buntovnici; driti (tal.) = uspravni; kolona (lat. columna, tal. colonna) = stup; intrada (tal. entrada) = imanje, primanje resa (od ak. resti) = rastao; trukali (tal. sluccare) = zagipsati; gustima (lat. cisterna, tal. cisterna, made. csatorna) = alrnja

Lipa ri domaa