pomorstvo i ribarstvo

Pomorstvo i ribarstvo

P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

Kada je r i je o gospodarenju naim morima i oceanima, moramo bit i pametni ; pametni j i nego to smo ikada bi l i .

Zatitimo budunost

naih mora, osigurajmo

novi napredak

2P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

SADRAJPametno pomorsko gospodarstvo je postojano . . . . . . . . . .3

Kako EU razvija politiku pomorstva i ribarstva . . . . . . . . . . . . . .4

to ini EU? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6

Daljnji koraci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

Saznajte vie . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

POLITIKE EUROPSKE UNIJE

Politike Europske unije: Pomorstvo i ribarstvo

Europska komisija Glavna uprava za komunikaciju Informiranje graana 1049 Bruxelles BELGIJA

Rukopis auriran u studenome 2014.

Naslovnica i slika na stranici 2.: Europska unija

12. str. 21 29,7 cm ISBN 978-92-79-42246-1 doi:10.2775/6382

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2014.

Europska unija, 2014. Umnoavanje je doputeno. Za svaku uporabu ili umnoavanje pojedinanih fotografija doputenje treba zatraiti izravno od nositelja autorskih prava.

Ova publikacija dio je serije kojom se objanjava to EU poduzima u razliitim podrujima politika, zato je ukljuen

u ta podruja i koji su rezultati.

Publikacije moete pronai na internetskim stranicama: http://europa.eu/pol/index_en.htm

http://europa.eu/!wT73dg

Kako funkcionira Europska unijaEuropa u 12 lekcija

Europa 2020.: Europska strategija rastaOsnivai EU-a

Bankarstvo i financije Borba EU-a protiv prijevara i korupcije

CarineDigitalna agenda za Europu

Ekonomska i monetarna unija i euroEnergija

Granice i sigurnostHumanitarna pomo i civilna zatita

Istraivanje i inovacijeJavno zdravstvoKlimatska akcija

Kultura i audiovizualna djelatnostMeunarodna suradnja i razvoj

Migracije i azilObrazovanje, osposobljavanje, mladi i sport

OkoliOporezivanje

PoduzetnitvoPoljoprivreda

Pomorstvo i ribarstvo Potroai

Pravosue, graanstvo, temeljna pravaPromet

ProraunProirenje

Razvoj i suradnjaRegionalna politika

Sigurnost hraneTrgovina

Trino natjecanjeUnutarnje trite

Vanjski poslovi i sigurnosna politikaZapoljavanje, socijalna pitanja i ukljuivanje

3P O M O R S T V O I R I B A R S T V O

Mora i oceani na vie su naina neophodni u ljudskim ivotima. Reguliraju klimu te nam stoljeima daju hranu i slue za prijevoz i rekreaciju. Zahvaljujui tehnolokom napretku sada nam mogu dati i lijekove, minerale i mogunost neograniene energije sve dok je nae iskoritavanje odgovorno, metode sigurne, a koraci oprezni i pravedni.

Jednako je vana i gospodarska vrijednost mora u naem drutvu. Danas 3 % do 5 % bruto domaeg proizvoda (BDP) EU-a dolazi iz pomorskog sektora. Oko 90 % vanjske trgovine i 43 % trgovine unutar EU-a odvija se morskim putovima. Europska brodogradnja ini 10 % svjetske proizvodnje i prva je u svijetu po vrijednosti proizvodnje. U ribarstvu i akvakulturi u Europi koristi se gotovo 100 000 brodova. Uz ove tradicionalne djelatnosti, brzo se razvijaju i novije mogunosti iskoritavanja kao to su vaenje minerala i vjetroelektrane.

Meutim, neodrivo iskoritavanje prijeti krhkoj ravnotei morskih ekosustava, natjecanje za koritenje morskog prostora sve je okrutnije, a divlje vrste i ljudske aktivnosti koje ovise o moru trpe ekoloke tete i gubitak bioloke raznolikosti.

Europska komisija nastoji osigurati da nae iskoritavanje i dalje bude strogo odrivo i da unato tome bogato pomorsko naslijee Europe raste. Pritom se pretpostavlja da oboje, i zatita okolia i gospodarski rast nisu suprotstavljeni, ve isprepleteni i meusobno ovisni.

I dok obnovljena zajednika ribarstvena politika ostaje temelj racionalnog i pravednog ubiranja plodova mora, na integrirani pristup morskom sustavu tei tomu da dosljedno odgovara na brojne izazove s kojima se europska mora danas suoavaju: od oneienja do prekomjernog izlova, od urbanizacije do erozije obale i sigurnosti. Zato olakavamo suradnju svih aktera u pomorstvu meu sektorima i izvan granica kako bi razvoj europskog pomorskog gospodarstva bio ekoloki prihvatljiv, prilagoavamo gospodarenje svakim pojedinim morskim bazenom i, ako ima smisla, osiguravamo zajednike instrumente kojima se dravama lanicama EU-a pomae da primijene moderne i prikladne nacionalne strategije.

Pametno pomorsko gospodarstvo je postojano

GLAVNI SVJETSKI PROIZVOAI (2011 .) (ULOV I AKVAKULTURA)

65 903 381 13 601 723 8 879 499 8 346 461 6 143 294 5 559 838 5 555 000 4 971 799 4 755 093 4 436 484 4 391 154 4 150 091 3 572 608 3 260 930 3 124 677 2 868 436

177 632 194

37,1 %7,7 %5,0 %4,7 %3,5 %3,1 %3,1 %2,8 %2,7 %2,5 %2,5 %2,3 %2,0 %1,8 %1,8 %1,6 %

100 %

*Procjena FAO-a.Izvor: Eurostat i Eumofa za EU-28 i FAO za ostale zemlje.

(koliina u tonama ive mase i postotak od ukupne koliine)

KinaIndonezijaIndijaPeruEU-28Sjedinjene Amerike DraveVijetnam *FilipiniJapan *ileRusijaMjanmarNorvekaJuna KorejaBangladeTajland

Ukupno

Veina je ulova EU-a iz istonog Atlantskog oceana i Sredozemnog mora.


Budui da je more samo po sebi sloen sustav, a brojne ljudske aktivnosti oko njega ine ga jo sloenijim, Komisija djeluje na nekoliko polja istovremeno. Preoblikovala je zajedniku ribarstvenu politiku tako da se ulov smanji na razine koje su odredili znanstvenici, da se dugoronim planovima omogui oporavak osiromaenih ribljih fondova te da se nizom instrumenata i tehnikih rjeenja postupno iskorijeni bacanje ulova. Planovi gospodarenja skrojeni su po mjeri svakog morskog bazena i svake regije. Ribolov izvan EU-a odvija se samo unutar znanstveno sigurnih ogranienja i tek nakon to je lokalno stanovnitvo pokrilo svoje potrebe za plodovima mora.

Na je prioritet poboljati znanje ne samo o stanju ribljih fondova (neophodno za svaku odluku o gospodarenju), ve i o moru openito: o njegovim dubinama, organizmima koji u njemu ive, sedimentima i strujama itd. Stvaramo uvjete da bi sva nadzorna tijela mogla razmjenjivati podatke u stvarnom vremenu kako bi se poboljale mjere spaavanja i borba protiv kriminala. Uz to, stvorili smo pravni okvir za drave lanice EU-a kako bi mogle planirati koritenje morskog prostora ili viestruko koritenje istog prostora.

Na meunarodnoj razini te svojim bilateralnim odnosima, EU promie naela odrivog ribarstva, zatite bioloke raznolikosti i dobrog upravljanja u cijelom svijetu. EU je pokretaka snaga oporavka fondova plavoperajne tune i svjetske borbe protiv nezakonitog ribolova. Osobito u nezakonitom ribolovu, EU nema samo politiku, ve i trinu teinu tako to odbija uvoziti proizvode koji nisu u skladu s meunarodnim pravilima.

Za prijelaz na odrivo ribarstvo i stvaranje pametnog plavog gospodarstva oito su potrebna ulaganja, a Komisija e ih poticati odgovarajuom financijskom potporom. Izmeu 2014. i 2020. uloit e se 6,5 milijardi eura za financiranje projekata kojima se obuhvaa podruje pomorstva i potie diversifikacija, inovacije i odrivi rast (vidi i Daljnji koraci).

Kako EU razvija politiku pomorstva i ribarstva

Europom plovi oko 100 000 ribarskih brodova.

iS

tock

phot

o/Sa

va A

lexa

ndru

EU promie odrivo ribarstvo.

iStockphoto/Ivan Bajic


UKUPNI ULOV PO DRAVI LANICI (2011 .)

UKUPNI ULOV VODEIH SVJETSKIH PROIZVOAA (2011 .)


Ukupno EU-28 4 889 188

860 030 738 846 599 523 443 549 364 964 224 592 214 779 212 730 206 177 179 836 169 593 156 130 137 063 119 686 77 942 70 534 62 847 22 191 8 956 6 216 3 990 3 254 1 920 1 608

1 163

719 350

100,00 %

17,59 %15,11 %12,26 %9,07 %7,46 %4,59 %4,39 %4,35 %4,22 %3,68 %3,47 %3,19 %2,80 %2,45 %1,59 %1,44 %1,29 %0,45 %0,18 %0,13 %0,08 %0,07 %0,04 %0,03 %

0,02 %

0,01 %0,01 % *Podaci za 2010.

Napomena: Nije relevantno za LU.Izvor: Eurostat.

panjolskaDanskaVelika BritanijaFrancuskaNizozemskaNjemakaPortugalItalijaIrskavedskaPoljskaLatvijaLitvaFinskaEstonijaHrvatskaGrkaBelgijaBugarskaMaarska (*)eka (*)RumunjskaMaltaSlovaka (*)CiparSlovenijaAustrija


*Procjena FAO-a.Izvor: Eurostat za EU-28;FAO za ostale zemlje.

16 046 114

8 254 261

5 713 101

5 162 997

4 889 188

4 301 534

4 261 503

3 848 955

3 466 945

3 332 979

2 502 500

2 433 811

2 363 679

1 862 151

1 761 785

1 600 918

1 571 437

1 378 799

1 154 199

964 704

903 892

17,02 %

8,75 %

6,06 %

5,47 %

5,18 %

4,56 %

4,52 %

4,08 %

3,68 %

3,53 %

2,65 %

2,58 %

2,51 %

1,97 %

1,87 %

1,70 %

1,67 %

1,46 %

1,22 %

1,02 %

0,96 %

Kina

Peru

Indonezija

Sjedinjene Amerike Drave

EU-28

Indija

Rusija

Japan *

ile

Mjanmar

Vijetnam

Norveka

Filipini

Tajland

Juna Koreja

Banglade

Meksiko

Malezija

Island

Maroko

Tajvan

etiri zemlje ine gotovo polovicu ukupnog ulova EU-a.


Prijelaz na odrivo ribarstvo: reforma zajednike ribarstvene politike

Nova zajednika ribarstvena politika na snazi je od 1. sijenja 2014. Njezin je opi cilj uiniti ribarstvo ekoloki, gospodarski i socijalno odrivim. Nova zajednika ribarstvena politika tei oporavku ribljih fondova, ukidanju rasipnih praksi, osnaivanju sektora i poticanju akvakulture.

Odrivo ribarstvo oznaava ribolov na onim razinama na kojima se ne ugroava mogunost razmnoavanja populacije riba. S vremenom zdraviji fondovi daju bolje prinose, ime se smanjuju vrijeme i napori (i potronja goriva!) uloeni u ribolov: umjesto da se uporno love ugroeni riblji fondovi, mogu se razumno loviti preostali koji obiluju ribom. To bi moralo dovesti do novog napretka u sektoru ribarstva te okonati njegovu osjetljivost na vanjske imbenike i njegovu tradicionalnu ovisnost o dravnim poticajima. S druge strane, graani mogu raunati sa stabilnom ponudom zdravih proteina i biti sigurni u njihovo podrijetlo.

Osim ciljeva odrivosti, vaan je dio politike i vrijeme u kojem se mora zaustaviti bacanje neeljene ribe nakon to se ulovi. Rokovi se razlikuju ovisno o ribarstvu i morskom bazenu te poinju od 2015. za ribu koja

obitava u gornjim slojevima vode, a do 2020. obuhvatit e se sva riba. Radi pojednostavnjenja i lokaliziranja gospodarenja te njegove prilagodbe regionalnim posebnostima, drave e moi same odabrati mjere ouvanja u okviru zajednikih propisa EU-a. Tim se postupkom vodi rauna o znanju i iskustvu u toj djelatnosti i o njezinoj temeljnoj ulozi u dobrom sluenju morem. Trinim pristupima omoguuje se ribarskim organizacijama da ojaaju poziciju na tritu i dobiju vie novca za ulovljenu ribu. U svakom sluaju, dugoronijim pristupom planova oporavka koji se proteu na nekoliko godina poboljat e se predvidljivost trita, a time olakati ulaganja i planiranje.

U meuvremenu, osnovna je strategija promicanje diversifikacije prihoda, pomaganje malim subjektima i poticanje uzgoja ribe kao kvalitetne dopune ribolovu u otvorenom moru. Kada love ribu izvan voda EU-a, ribari su obvezni potovati ista pravila o odrivosti kao i kod kue: moraju se pridravati znanstveno utvrenih ogranienja i loviti ribu na nain kojim se ne teti lokalnim flotama.

Osim toga, budui da su pouzdane i iscrpne informacije o stanju morskih resursa kljune za donoenje dobrih odluka, drave lanice EU-a imaju nove obveze prikupljanja i razmjene znanstvenih podataka o ribljim fondovima i utjecaju ribolova na razini morskog bazena.

Zdraviji fondovi i raznolikija gospodarska struktura obalnih podruja potiu stabilan gospodarski uinak, ukljuiv rast i jau koheziju u obalnim regijama i time pridonose strategiji Europa 2020. za gospodarski rast.

Vie informacija o reformi moete pronai na internetskim stranicama o reformi ZRP-a: http://ec.europa.eu/fisheries/reform/index_en.htm.

to ini EU?

PROIZVODNJA AKVAKULTURE EUA PO VRSTI PROIZVODA (2011 .)

(postotak od ukupne koliine)

Slatkovodna riba (ukljuujui pastrvui jegulje uzgojene u slatkoj vodi)

Mekuci i rakovi

Morska riba (ukljuujui lososi pastrvu uzgojene u morskoj vodi)

50 %

27 %

23 %

Izvor: Eurostat i Eumofa.

Akvakultura ini otprilike 20 % ukupne proizvodnje ribe EU-a.


Plavi rast: odrivi rast u podruju mora i pomorstva

Kako bi prevladala krizu, Europi je potreban doprinos svih sektora njezina gospodarstva. U tom kontekstu vanu ulogu ima sektor mora i pomorstva plavo gospodarstvo. U njemu je zaposleno oko 5,6 milijuna ljudi te proizvodi bruto dodanu vrijednost (BDV) u iznosu od 495 milijardi eura godinje.

Meutim, moe proizvesti jo puno vie radnih mjesta ako budemo ulagali u pravo vrijeme na pravom mjestu. A upravo se to eli postii strategijom Komisije za plavi rast. Utvrdili smo sektore koji najvie obeavaju i najisplativija ulaganja, takorei vlakove koje Europa mora uloviti prije nego to ih ulovi netko drugi. To su uhodani sektori poput obalnog turizma (183 milijardi eura BDV-a godinje) ili akvakulture, zatim sektor u razvoju kao to je morska biotehnologija (s godinjim BDV-om od 14,1 milijarde eura), te perspektivni sektori poput dubokomorskog rudarstva ili oceanske energije u tim se sektorima krije ogroman potencijal za zapoljavanje.

U turizmu se oekuje prosjean godinji rast od 2 % do 3 % (predvia se da e sektor krunih putovanja u ovom desetljeu narasti za 60 % i stvoriti 100 000 radnih mjesta), zatim se predvia gotovo deseterostruki rast obnovljive oceanske energije prije 2020. (sektor priobalne vjetroenergije trebao bi intenzivno rasti s 35 000 radnih mjesta u 2010. do moguih 170 000 do 2020.), a svjetski promet u podmorskom rudarstvu mogao bi eksponencijalno rasti u sljedeih deset godina.

Stoga pruamo smjernice i pravni okvir kako bi vlade drava lanica pametno pratile taj rast i to je mogue bre izvukle koristi bez tete za okoli. Plavi rast moe donijeti stvarne, osjetne i pozitivne promjene europskom gospodarstvu, a time i graanima Europe. U nastavku se opisuju samo neki od instrumenata koje EU daje na raspolaganje dravama lanicama za bolju budunost.

Pobjednike upravljake strukture: strategije za morske bazene

Ako se Zemlja promatra iz svemira, ne vide se nacionalne ili regionalne granice, ve kopno i more. Pritom se lako uoava da bi stanovnici koji ive oko jednog morskog bazena mogli imati mnogo toga zajednikog. Zato je naa pomorska politika usmjerena na morske bazene. U okviru strategija za morske bazene okupljeni su razliiti sudionici kako bi se izravno odgovorilo na konkretne potrebe gospodarskih subjekata i stanovnitva. Njima se financijska sredstva iz razliitih zemalja i razliitih izvora usklauju sa zajednikim ciljevima. Stalno se prate socijalni ciljevi kao to su zapoljavanje, pristupanost i kvaliteta ivota kako pokazuje strategija za Baltiko more koja je jedna od naprednijih strategija za morske bazene.

U okviru strategije za morske bazene institucije EU-a, nacionale vlade, lokalna tijela, gospodarski subjekti, industrija i nevladine organizacije (NVO) ravnopravni su partneri koji osiguravaju dosljedne rezultate od koristi ljudima i okoliu. Za to nije potreban dodatni novac: to je jednostavno mehanizam kojim se osigurava da se postojea sredstva troe dosljedno i unutar dugoronog okvira kako bi se zajamili bolji i viestruki uinci. Drugim rijeima, to je oblik pametnog gospodarenja.

EU je lan Meunarodne komisije za ouvanje

atlantskih tuna.

iStockphoto/G

ary Stokes


Planiranje koritenja morskog prostora jednako pomno kao i kopnenog: pomorsko prostorno planiranje

Dok globalizacija jaa pomorski promet, luke i brodogradnju, pojavljuju se i novi oblici koritenja mora kao to su vjetroelektrane, ribogojolita i objekti za vaenje mineralnih sirovina. To dovodi do borbe za prostor i mogue degradacije morskog okolia. Nejasnoe koje nastaju zbog mijeanja utjecaja raznih politika mogu, u nedostatku koordinacije, uzrokovati kanjenje projekata, dovesti u pitanje povrat ulaganja ili izazvati visoke pravne trokove. Za razliku od toga, postavljanje prekogranine vjetroelektrane moe biti uinkovitije i manje tetno za okoli nego gradnja dviju vjetroelektrana na dva odvojena i ranjivija mjesta. Preusmjeravanjem plovnih putova podalje od zatienih podruja smanjuje se rizik od ekolokih katastrofa. I tako dalje.

Stoga smo stvorili okvir za pomorsko i obalno prostorno planiranje kako bi drave lanice planirale koritenje prostora pa i viestruko koritenje istog prostora. Okvirom za pomorsko prostorno planiranje EU-a osigurava se stabilan i pravedan skup pravila koji transparentnim i zdruenim djelovanjem svih sudionika moe omoguiti razvoj i rast svih djelatnosti na moru. Ve se pokazalo da se na taj nain mogu ubrzati ulaganja i smanjiti pravni i administrativni trokovi za poduzea.

Kontrola pomorskog prometa po primjeru zranog prometa: integrirani pomorski nadzor

Prevelika rascjepkanost esto dovodi do dupliciranja. Nadzor trgovakog pomorskog prometa i istragu nezakonite trgovine provode razliita tijela, ali nema razloga da ona u ovo digitalno doba ne razmjenjuju informacije. Zahvaljujui potpori EU-a osmiljena su tehnika rjeenja za poboljanje protoka informacija izmeu pomorskih tijela uz istovremenu zatitu od neovlatenog pristupa. To e nadlenim tijelima pomoi da se uinkovitije bore protiv kriminala te zatite trgovake i ribarske brodove od prijetnji. Osim toga, udruit e svoje interventne snage i tako poboljati ne samo policijske aktivnosti, ve i akcije spaavanja. Ovakvo integriranje podrazumijeva i bolje koritenje javnog novca.

European U

nion/Catrin Ow

en

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo pomoi e

u poboljanju kvalitete ivota du obalnih regija Europe.


Znanost i mi: znanje o moru 2020 .

esto se govori da vie znamo o povrini mjeseca nego o dubinama naih oceana. Istina je da postoje velike rupe u znanju o moru te da je znanje koje imamo raspreno u mnotvu proturjenih i nepotpunih izvora.

Znanje o moru 2020. objedinjuje kvalitetne i dosljedne podatke o moru i ini ih slobodno i javno dostupnima. Ve smo izradili prvu digitalnu kartu naeg podmorja te

suraujemo s europskim znanstvenicima i inenjerima kako bismo prikupili postojee podatke i time poboljali znanje o morima i oceanima.

Jasno je da poduzetnici trebaju podatke za razvoj svojih pothvata i poveanje konkurentnosti. Meutim, slobodniji pristup podacima nije vaan samo za strunjake. Vano je demokratizirati znanje kako bi se i graani mogli ukljuiti u donoenje odluka o svojim obalama i morima.

Potpora meusektorskoj mobilnosti i mogunostima ostvarivanja karijere

Danas se u pomorskim djelatnostima ne moe nai dovoljno ljudi s odgovarajuim kvalifikacijama, vjetinama i iskustvom. Sve vei nedostatak strunjaka i asnika u pomorstvu koi rast pomorskih djelatnosti u Europi, to je osobito neprihvatljivo u vrijeme visoke nezaposlenosti. Pomorskom politikom pokuavamo odgovoriti na izazove poput izobrazbe iskljuivo u jednom sektoru (primjerice ribolovu), nedostatka mobilnosti i nesigurnih izgleda za zapoljavanje.

Kako bi radna mjesta u pomorstvu postala atraktivnija, poveat emo profesionalnu mobilnost izmeu sektora i zemalja. Takoer emo se usredotoiti na pomorske vjetine potrebne u budunosti umjesto na znanja potrebna danas.

Plavo gospodarstvo Europe pridonosi gospodarstvu s pet

milijuna radnih mjesta.

iStockphoto/sw

etta

iSto

ckph

oto/

Gue

nthe

r D

r. H

olla

ende

r

Strategija za Baltiko more europska je pria o uspjehu, o okupljanju zemalja radi ostvarivanja zajednikih ciljeva.


Moderan i prikladan financijski instrument

Usporedno s reformom zajednike ribarstvene politike uspostavljen je novi fond EU-a za pomorstvo za razdoblje od 2014. do 2020., a to je Europski fond za pomorstvo i ribarstvo u vrijednosti od 6,5 milijardi eura. Novim fondom zamjenjuje se postojei Europski fond za ribarstvo te povezuje niz dopunskih fondova u jednom jedinstvenom instrumentu. Smanjila se birokracija kako bi korisnici imali laki pristup financijskim sredstvima.

Fond pridonosi ostvarivanju ambicioznih ciljeva reforme ribarstva. Kako ublaavamo pritisak na riblji fond i ostavljamo mu vremena za oporavak, moramo pruiti potporu zajednicama koje ovise o ribolovu da prevladaju prijelazno razdoblje i pronau alternativne izvore prihoda. Fond pomae subjektima da moderniziraju svoj ribolov, pronau naine za poveanje vrijednosti svojeg ulova ili pronau alternativu ribolovu: primjerice, mogu zamijeniti svoje mree selektivnijima kako bi smanjili usputni neeljeni ulov ili razvili nove tehnologije kojima bi se mogao smanjiti utjecaj uzgoja ribe na okoli.

Drugim rijeima, prihvatljivi su projekti kojima se potiu inovacije i gospodarska diversifikacija, stvaraju radna mjesta ili poboljava kvaliteta ivota. U prolosti su inicijative odozdo nagore u podrujima kao to su obrada, ugostiteljstvo ili turizam poluile izvrsne rezultate pa se sada snano potiu. Posebna pozornost i pojaana potpora prua se malim ribarima, mladim ribarima i lokalnim ribarskim zajednicama.

Uz to, fond tei odrivom razvoju europske akvakulture. Nagrauje inovacije i nove smjerove kao to je neprehrambena akvakultura. Osim toga, cilj mu je poboljati programe za prikupljanje podataka i kontrolu kako bi se osiguralo potovanje pravila za odgovoran i odriv ribolov.

Meutim, fond nije samo sredstvo za ubrzavanje odrivosti i pozitivnih gospodarskih uinaka. On je i sredstvo ostvarivanja socijalne agende Komisije. U obiteljskim ribarskim gospodarstvima esto temeljnu ulogu imaju suprunici koji sada mogu dobiti potporu za izobrazbu ili obavljanje drugih djelatnosti povezanih s ribolovom. Proizvoakim organizacijama pomae se u planiranju proizvodnje i stavljanju proizvoda na trite na nain na koji e se udovoljiti oekivanjima sve kritinije javnosti.

Daljnji koraci

isto

ckph

oto/

vm

Potranja za plodovima mora sve je vea.


Europski fond za pomorstvo i ribarstvo slui za sufinanciranje projekata s dravama lanicama prema naelu zajednikog gospodarenja. Svaka nacionalna vlada sastavlja operativni program za odreeno razdoblje i navodi kako namjerava potroiti novac koji joj je dodijeljen. Nakon to Komisija odobri program, drava lanica odluuje koji e se projekti financirati. Prihvatljivost projekta i provedbu programa nadziru drave lanice i Komisija.

15 GLAVNIH VRSTA KOJE SE LOVE U EUROPSKOJ UNIJI (2011 .)


509 951

413 415

376 333

335 023

307 963

159 756

146 634

133 531

126 115

123 600

121 056

102 132

100 270

85 256

82 668

10,46 %

8,48 %

7,72 %

6,87 %

6,31 %

3,28 %

3,01 %

2,74 %

2,59 %

2,53 %

2,48 %

2,09 %

2,06 %

1,75 %

1,70 %

Izvor: Eurostat.

Haringa

Papalina

Skua

Hujice

Srdela

arun

Bakalar

Vrste njura

Inun

Srdela golema

Tunj prugavac

utoperajna tuna

Modrulj

Osli

Iverak zlatopjeg

Papalina i atlantska haringa najee su lovljene ribe u EU-u.

is

tock

phot

o/Ek

ater

ina

Kras

niko

va

U akvakulturi u EU-u zaposleno je oko 65 000 ljudi.

Uz ribarstvo, jednako se tako razmatraju i znanstveni projekti poput izrade karte europskog podmorja visoke razluivosti ili stavljanja na raspolaganje podataka o moru tvrtkama i istraivaima u cijeloj Europi. Posebna se pozornost posveuje projektima kao to su pomorsko prostorno planiranje, integrirani pomorski nadzor i znanje o moru, koji zahvaljujui meusektorskoj suradnji i koordinaciji mogu pomoi da se izbjegnu dupliciranja i smanje trokovi.


NA-06-14-044-H

R-C

Saznajte vie

ISBN 978-92-79-42246-1doi:10.2775/6382

X Reforma zajednike ribarstvene politike: http://ec.europa.eu/fisheries/reform/index_en.htm X Integrirana pomorska politika: http://ec.europa.eu/maritimeaffairs/policy/index_en.htm X Atlas mora: http://ec.europa.eu/maritimeaffairs/atlas/index_en.htm

Pomorstvoi ribarstvoPametno pomorsko gospodarstvo jepostojanoKako EU razvija politiku pomorstva iribarstvato ini EU?Daljnji koraciSaznajte vie

pomorstvo i ribarstvo

Documents