POP ART I SVIJET REKLAME Cilj mi je bio obuhvatiti umjetnike pop arta koji su se najcece koristili reklamom kao podlogom u svojim djelima i istraiti vizualni jezik nacina na koji su reklamni motivi obradjeni, tj. uklopljeni u pop art te kako umjetnost i svijet reklame koreliraju (kakva je reakcija umjetnika na mass medije i bombardiranje reklamom). Pop art je usko povezan sa ezdesetima i bitno je shvatiti kako drutveni i politicki faktori odredjuju podlogu za bilo koji umjetnicki pravac pa tako i pop art. Dogodile su se mnoge krize i ratovi pa je i ira kulturna revolucija sazrila. 60-te se smatraju kulturnom razdijeljnicom kad su se mnoga znanstvena postignuca i pronalasci pojavili. Tv, film, rock glazba uzrokovali su traenje seksualnih sloboda i izbjegavanje konvencionalnog i bjeanje od drutvenih konfuznih previranja. U takvom okruenju, u bucnoj i okantnoj kulturi javlja se umjetnost koja eli brisanje granica umj. i ne-umjetnosti, koja prati drutvena zbivanja, koja je razumljiva i koja nudi nove izvore tema i motiva-POP ART. On doivljava svoj trijumf u 60-im i u tom ga okviru treba sagledati. Iako je pop art rodjen u Velikoj Britaniji u 50-im sav svoj potencijal je iskoristio u 60-im u SAD-u i zato se kae da je 2 puta rodjen. Pop je skraceno od the people, the popular, to se odnosi na tradiciju i navike ljudi, odgovara sloganima mass medija, a koristi se u filmu, dizajnu, glazbi, modi itd. Tako se stvorila i pop kultura, a proizaao je i termin POP ART i sama umjetnost. Tematika, forma i medij pop arta otkrivaju upravo ono ozracje kulture i nacin ivota koji inace povezujemo sa 60-im. Pop art je drutveno angairan i unio je svjeinu u uspavanu atmosferu u umjetnosti. Moglo bi se reci da je analizirao postignuca drutva to se tice industrije, mode, hrane i samih ivotnih navika. Istraio je drutvo okrueno mass medijima i uveo je trivijalnost u umjetnost. Pop art je inspiriran kulturom vecine i estetikom svakodnevice i zato je razumljiv i prihvatljiv svima. U pop artu se suprotstavlja emocionalno i intelektualno, spontano i koncipirano, uvedena je bezosobnost,

prevladana umjetnost obiljeena tradicijom i modernistickom hijerarhijom avangarde i kitscha. Usvojen je komercijalni predmet kao opca osnova umjetnosti. Karakteristike pop arta: napuhanost/ekstrovertnost izoliranost serijsko predstavljanje motiva odricanje od ekspresivnosti i individualnosti u korist bezosobnosti ogranicavanje tematike na potroacku robu i slikovlje mass medija doslijednost motiva i stila preferiranje novoga odbacivanje svake kritike, ideologije i metafore koritenje tehnickog procesa reproduciranja

Pop art je prozvod mass medija koji su stvorili potroacko drutvo kojeg je pop art bio itekako svijestan, i koji su se zalagali za internacionaliziranje simbola tog potroackog drutva. TV, radio i novine utjecali su na situaciju koja je dovela do stvaranja potroacke kulture. Vizualni motivi reklama opkoljavali su suvremenog covjeka i postali simboli s kojima se lako moglo poistovjetiti. Mediji su postali kljuc komunikacije i stvarali su ovisnost jer su ciljali na psihologiju pojedinca. Industrija mass medija je obecavala bolji ivot, utjecala na zabavu, komunikaciju i na umjetnost, a posebno dizajn. Sad kulturu stvaraju mass mediji, a ne pojedinci. Konvencionalnost + ideologija napretka = uspjenost mass medija Umjetnost je iskoristila mass medije kako bi se i sama bre stvarala te kako bi se pomocu ikonografije iz mass medija pribliila ljudima. Raznolikost i pristupacnost poruka emitiranih mass medijima bio je izvor inspiracije pop artu. Pop art je s mass medijima povezan:

-

ili ili ili ili

formom i tematikom ( la plakat slika) koristi mehanicki nacina umnozavanja, industrijsku obradu, analizira sadraj medija recikliranjem simbola

Glavna preokupacija pop arta je vlastiti medij: umjetnost o umjetnosti umjetnicko djelo kao predmet sam proces slikanja slikarski materijal povijest umjetnosti ironija kompozicija apstrakcija

U reklami mass mediji svoje proizvode stavljaju kraj bezosobnih ena koje su kao luksuzni dodatak, a to je usvojio i pop art, kao i monumentalnost. Dobro je proucio proces prodiranja do svijesti pojedinca i nacin komunikacije mass medija kako bi i sam mogao postati mass umjetnost. U pocetku su mass mediji utjecali na pop art, a kasnije su i oni sami potpali pod utjecaj pop arta i sami poceli nalikovati na pop art. Pop art je naucio biti zavodljiv kao mass mediji, eksploatirati ih i reagirati na ono to se dogadja u masovnom drutvu okruenom mass medijima i zato je on proizvod mass medija. U velikoj Britaniji se pop art javio osnivanjem Neovisne grupe 1952. i ima 3 faze: 1. 1953.-1958. tehnicka izvedba slikovlja mass medija - Paolozzi i Hamilton - izloba ''Paralel of Life and Art'' 1953. (Paolozzi, fotograf Nigel Henderson i arh. Smithson) - ''Man, maschine and motion'' 1956. - ''This is tomorrow'' 1956.

2. 1957.-1961. - opaanje promjena u dutvu i utjecaj na pojedinca - Smith i Blake - S figurativnog na apstraktno, s covjeka na sredinu - Izloba ''Young Contemporaries'' 1960. 3. 1960. od izlobe ''Young Contemporaries'' - tipicni predmeti i proizvodi mass medija - Phillips

Postoje i 2 pravca: - opcinjeni nadrealistima i Duschampom - opcinjeni americkim zivotom i hranom Britanci su kriticni prema slikovlju mass medija, skloni preispitivanju slikarskih sredstava, a ukljucuju i faktor koncepcije koji potjece od Duschampa i uklapanje slikovlja na nacin nadrealista. U Americi koja je ratne godine drukcije prozivila ivotni stil je drukciji i vie se troi pa su ovisniji o mass medijima i reklami. Razmilja se naprednije i ljudi su okrenuti buducnosti. U proto fazi pop arta Rauschenberg i Johns trae da umj. izrazi suvremeno stanje grada. U najznacajnijoj fazi pop art scenom vladaju Warhol, Lichtenstein, Oldenburg, Rosenquist, Wesselmann, Indiana. Sr. 60-ih se iri na zap. obalu. 1. znacajnija izloba je ''Assemblage'' u galeriji Reuben. 1. muzejsko prikazivanje cijelog pokreta je u umje. Muzeju u Pasadeni ''The new painting of common objects''. Americki pop art trai sr americke kulture, a umjetnici ne trae razumijevanje u grupama niti iznose teorije i zakljucke-oni su slobodniji i izravniji i ive popularnu kulturu. to se Europe tice, tamo i nema pravog pop arta jer su se razvili paralelni pokreti koji ga zamjenjuju (Novi realizam). Ostalo se dosljedno tradiciji, a i rat je doprinjeo temeljnim razlikama u umjetnosti.

4 kategorije aspekta pop arta: - ikonografija amerikanizma - izvanredne umjetnicke osobnosti - politicka kritika i kritika drustva - odnosi izmedju americke, britanske i europske umjetnosi kao rezultat izlobi

I prije pop arta su se umjetnici bavili reklamom iako je smatrana antiumjetnocu. U Americi su i ranije umjetnici teili realizmu, objektivnosti i zabavi i zato je pop art tu naao plodnije tlo. Osim ovoga, i umjetnici su proizali iz komercijalne sredine pa je pop art bio agresivniji u uvodjenju reklame u umjetnost. Hrana, cigarete, pica (Coca-Cola), automobil, glamurozna ena, to se najcece reklamira. Reklama zavodi i opisuje proizvod, nametljiva je, a pop art je zaveden. Reklamna tehnika nije umjetnikov cilj, vec sredstvo. Umjetnike jednostavno uzbudjuje sto gradska sredina nudi i to se ne idealizira (samo publika). Ne rade portrete svakodnevnih predmeta. Stav im je suzdran. Zanimaju se za: stil reklame efekt reklame na pojedinca realnost brandovi koji se reklamiraju u odnosu na dizajn, seks simbole, dive, banalnost doba) - bljetavilo reklame - natpisi Najbitnija oznaka pop arta nije koritenje svakodnevnih predmeta i preispitivanje realnosti, vec to to je

prihvatio reklamne i ilustrativne konvencije kao dio komercijalne pozadine i uveo ih u umjetnost. Reklamu u pocecima pop arta moemo naci kod Paolozzija, Rauschenberga, Johnsa i Riversa, ali oni jo inzistiraju na slikarskom tretmanu. Pravi pop artist u cijim djelima se vidi utjecaj svijeta reklame i mass medija je Warhol koji rui sve utemeljene konvencije. Rosenquista su zvali slikarem reklamnih panoa, a i Wesselmann je bio oduevljen svijetom mass medija. Ramos je iskoristio komercijalizaciju seksa za svoju umjetnost. Svijet reklame zadire u djela Hamiltona, Smitha koji je prikazuje kroz apstrakciju, te Phillipsa koji je u tome najamerickiji medju Britancima. Kod Richtera je svijet reklame neto drukcije izraen nego kod Amerikanaca i Britanaca jer je u Europi drugacija situacija i u umjetnosti i na drutvenom planu. Pop art je drugaciji u SAD-u, Britaniji i Europi i zato je bilo potrebno razdvojiti umjetnike u te tri grupe.