poreska reforma
TRANSCRIPT
SADRŽAJ
UVOD ...........................................................................................................................................................................2-3
1.PORESKI SISTEM......................................................................................................................................................4
1.1.Pojam i definicija poreza.............................................................................................................................................51.2.Svrha oporezivanja .................................................................................................................................................5-61.3.Ciljevi oporezivanja....................................................................................................................................................6
2.MINISTARSTVO FINANSIJA I PRIVREDE ......................................................................................................6-7
2.1.Poreska uprava-kao deo Ministarstva finansija i privrede ...................................................................................7-12
3.ORGANIZACIONE JEDINICE PORESKE UPRAVE....................................................................................12-15
3.1.Organizacija u sedištu(Centrali)Regionalni centar Beograd ..............................................................................16-213.2.Regionalni centri....................................................................................................................................................21-223.3.Centar za velike poreske obveznike(CVPO).......................................................................................................22-233.4.Filijale..........................................................................................................................................................................23
3.4.1.Filijale A...................................................................................................................................23-263.4.2.Filijale B...................................................................................................................................26-273.4.3.Filijale C...................................................................................................................................28-293.4.4.Ekspoziture...................................................................................................................................29
4.RADNOPRAVNI POLOŽAJ PORESKIH SLUŽBENIKA I NAMEŠTENIKA...........................................29-30
5.NAPLATA POREZA............................................................................................................................................29-316.EKONOMSKI PORESKI PRINCIPI.................................................................................................................30-327.STRUKTURA PORESKIH SISTEMA U ČLANICAMA EU..........................................................................32-338.ANALIZA NAPLATE POREZA U SRBIJI.......................................................................................................33-34
8.1.Analiza lokalne naplate poreza............................................................................................................................35-36
9.PORESKA UPRAVA DANAS-IZMENA ORGANIZACIJE.................................................................................37
9.1.Informatička podrška radu-Web sajt..................................................................................................................38-409.2.Novi mehanizmi rada...........................................................................................................................................40-419.3.Moguća buduća rešenja.......................................................................................................................................42-44
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................................45-46
LITERATURA..............................................................................................................................................................47
1
UVOD
Ostvarivanje funkcije savremene države nemoguće je bez njihovog finansiranja. Za finansiranje javnih rashoda
izdvaja i troši između 30% i 50 % društvenog proizvoda. I to uvođenjem i ubiranjem javnih prihoda među kojima je
porez najznačajniji oblik. Obaveza plaćanja poreza je propisana Ustavom, ona je opšta i zasniva se na ekonomskoj snazi
obveznika. Ubiranje poreza predstavlja prihod od prava na posedovanje, raspolaganje ili promet dobara unutaar
državne teritorije jedne države i staro je koliko i državna organizacija. Novac od građana i privrednih subjekata,
država prikuplja kao sredstva za rad uprave i za obavljanje javnih poslova koji su zajednički interes svih
građana.
Poslove ubiranja poreza i drugih javnih prihoda obavlja Poreska uprava Srbije, kao organ uprave u
sastavu Ministarstva finansija i privrede, nadležna za utvrđivanje, naplatu i kontrolu javnih prihoda i odgovorna
Ministarstvu finansija i privrede i Vladi za ostvarenje budžetom projektovanih poreskih prihoda. Njena
uspešnost se ceni prema ostvarenoj naplati, jer samo kontinuiranom naplatom obezbeđuje finansiranje i
realizaciju projekata, svih Ministarstava Republike Srbije.
2
Organizacija državne poreske službe u Srbiji se nije bitno menjala od devedesetih godina prošlog veka,
kada je formirana Republička uprava javnih prihoda kao jedinstveni, centralizovani sistem ubiranja javnih
prihoda.
U vremenu kada je primarni cilj svake tranzicione zemlje modernizacija sistema državne uprave,
Poreska uprava u Srbiji neizbežno doživljava promene. Pokrenuti reformski procesi u određenim segmentima su
otkrili nedostatke, pa je postavljeni cilj njene reforme: modernizacija, unapređenje funkcionisanja, poboljšanje
koordinacije rada kao i temeljno pitanje-povećanje efikasnosti Poreske uprave. Uz to, pred Poresku upravu se
postavljaju zadaci pripreme za široku i produbljenu međunarodnu saradnju u predstojećim procesima
pridruživanja Evropskoj Uniji.
Utvrđivanje, kontrola i naplata poreza vrše se poreskim postupcima. Jedan od najsloženijih postupaka je naplata
poreza.
U tom postupku država štiti svoj, javni interes, ali i vodi računa o slobodama građana kako ih postupkom
naplate ne bi povredila u skladu sa Ustavom Republike Srbije:
NAČELA USTAVA
Republika Srbija
"Pravni poredak Republike Srbije je jedinstven.Ustav je najviši pravni akt Republike Srbije. Svi zakoni i drugi
opšti akti doneti u Republici Srbiji moraju biti saglasni sa Ustavom.Potvrđeni međunarodni ugovori i
opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava deo su pravnog poretka Republike Srbije. Potvrđeni međunarodni
ugovori ne smeju biti u suprotnosti sa Ustavom. Zakoni i drugi opšti akti doneti u Republici Srbiji ne smeju biti
u suprotnosti sa potvrđenim međunarodnim ugovorima i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava.
2. Javne finansije
Porezi i drugi prihodi
Član 91.
Sredstva iz kojih se finansiraju nadležnosti Republike Srbije, autonomnih pokrajina i jedinica lokalne
samouprave obezbeđuju se iz poreza i drugih prihoda utvrđenih zakonom. Obaveza plaćanja poreza i drugih
dažbina je opšta i zasniva se na ekonomskoj moći obveznika."
Ključne reči: Porez, Poreska uprava, organizacionie jedinice, delokrug rada, reforma, poreski službenici
3
1. PORESKI SISTEM
Iako je kapitalizam u po1četku bio zasnovan na nemešanju države u privredne poslove, pokazalo se da su
državne intervencije ipak neophodne. Iz tog razloga kapitalističke države još od tridesetih godina prošlog veka
počinju da preduzimaju efikasne mere, sa ciljem obezbeđivanja stabilnog privrednog razvoja i pune
zaposlenosti. Postoji nekoliko metoda koje kapitalistička država koristi za sprovođenje određenih mera, koje
podrazumevaju ulaganje državnog novca u one grane proizvodnje za koje je privatni kapital manje
zainteresovan ili uopšte nezainteresovan. Time država podstiče povećanje efektivne tražnje. Prva u nizu metoda
jeste aktivna budžetsko-poreska politika ili fiskalna politika.
Poreski sistem je skup poreskih propisa, instituta i normi, vezanih u jedinstven mehanizam, a u svrhu
ostvarenja određene poreske politike.
1 Slika preuzeta sa: http://sr.wikipedia.org.4
Slika br1.
1.1. Pojam i definicija poreza
„Porezi predstavljaju osnovni oblik ili instrument finansiranja javnih prihoda, pokrića budžetskih
rashoda i zadovoljavanje javnih potreba. Porezima smatramo davanje novca ili druga materijalna davanja državi
ili drugim javno pravnim telima u cilju zadovoljavanja javnih potreba od strane javne vlasti, koja se ubiraju na
osnovu jednostrano utvrđenog načina i u jedinstveno utvrđenim iznosima prema nekom opštem merilu“.2
Poreski sistem, u širem smislu, predstavlja skup poreskih oblika i drugih javnih prihoda koji se primenjuju u
određenoj zemlji. Poreski sistem određene zemlje obično sadrži relativno veliki broj poreskih oblika (nekoliko
stotina) koji su uvedeni u poreski sistem u različitim periodima i sa različitom namenom. Stoga, pojedinačni
poreski oblici ne moraju biti u skladu sa poreskim principima kao ni sa aktulenim ekonomskim i socijalnim
ciljevima.
1.2. Svrha oporezivanja
Osnovna svrha ubiranja poreza je finansiranje budžeta i propisanih nadležnosti države i njenih jedinica.
Porezi su najvažniji izvor budžeta i bez njih država ne bi mogla da funkcioniše i finansira javna dobra i
2 M. Dinčić i drugi, Poreska i carinska politika, VPŠ Čačak, 2006, str 215
zajedničke potrebe, kao što su odbrana, zaštita svojine i prava građana, javni red i mir, obrazovanje, zdravstvo ,
infrastrukturu i slično.
Pored ovog glavnog cilja, drugi ciljevi oporezvianja su: a) redistribucija dohotka ili imovine, gde se
neki građani opterećuju porezom više, a drugi manje, b) destimulisanje neželjenog ponašanja, kao potrošnje
duvana i alkohola kroz visoke akcize, i/ili c) ugradnja stabilizatora ukupnog dohotka zmelje kroz progresivno
oporezivanje, kako veruju neki ekonomisti.
Važna osobina pojedinih poreza je vrsta poreske stope. Ona može biti proporcionalna, kada stopa ostaje
ista bez obzira na rast dohotka, progresivna, kada stopa raste sa povećanjem dohotka, i regresivna, kada se stopa
smanjuje sa povećanjem dohotka.
1.3. Ciljevi oporezivanja
Nefiskalni ciljevi javljaju se sa razvojem ekonomske teorije i jačanjem stavova da je kroz poresku
politiku moguće uticati na ostvarenje različitih ekonomskih i društvenih ciljeva Nefiskalni ciljevi mogu biti:
- Ekonomski
- Neekonomski
- Ekonomski ciljevi oporezivanja
- Mikroekonomski (stimulisanje konkretnih subjekata i aktivnosti)
- Makroeekonomski (stabilnost cena, rast privredne aktivnosti i zaposlenosti, uravnoteženje
platnog bilansa, međunarodna konkurentnost)
Neekonomski ciljevi oporezivanja su socijalni (zaštita siromašnih, rešavanje stambenog pitanja),
zdravstveni, demografski (podsticanje sklapanja brakova i rađanja dece i dr.) i dr.
Neekonomski ciljevi ostvaruju se diferenciranim oporezivanjem proizvoda i usluga, različitim odbicima,
poreskim kreditima, poreskim oslobađanjima.
2.MINISTARSTVO FINANSIJA I PRIVREDE
Finansijski i privredni stub na kome se temelji neometano funkcionisanje svake države u skladu sa
Ustavom Republike Srbije predstavlja:
6
MINISTARSTVO FINANSIJA I PRIVREDE (MAT.BR.:07001410, poreski PIB:102105620) sa svim
svojim celinama, obavlja poslove državne uprave koji se odnose na: republički budžet; utvrđivanje
konsolidovanog bilansa javnih prihoda i javnih rashoda; sistem i politiku poreza, taksi, naknada i drugih javnih
prihoda; osnove sistema doprinosa za socijalno osiguranje i obezbeđivanje finansiranja obaveznog socijalnog
osiguranja; uređenje izvornih prihoda autonomne pokrajine i lokalnih samouprava; politiku javnih rashoda;
upravljanje raspoloživim sredstvima javnih finansija Republike Srbije;
Do skora je ono funkcionisalo kao Ministarstvo finansija, ali je sredinom 2012. godine došlo do
spajanja Ministarstva finansija i Ministarstva ekonomije u jedno. Ovo nije prvi put da javne finansije i
ekonomija u Srbiji imaju jedan resor. Iako je Ministarstvo finansija zaduženo za štednju, smanjenje budžetskog
deficita i javnog duga a Ministarstvo ekonomije treba da troši stimulišući proizvodnju koja će pak pogurati
privredni rast, te dve stvari su pomirene.
2.1.PORESKA UPRAVA-kao deo Ministarstva finansija i privrede
U sklopu Ministarstva Poreska uprava obavlja upravne i dr. stručne poslove u skladu sa zakonom ona sa
svojom mrežom Filijala i Ekspozitura pokriva teritoriju Srbije, kako bi poreski obveznik u matičnoj Filijali ili
Ekspozituri izvršio sve svoje obaveze i lakše došao do podataka koji su mu neophodni za dalji rad.
Na čelu Poreske uprave postavljaju se direktori i koordinatori, rukovodioci na predlog ministra ndležnog
za poslove finansija a osnovu Rešenja o postavljenju Rešenjem Vlade, koje se zatim objavljuje u "Službenom
glasniku Republike Srbije", što je i učinjeno u poslednjoj sistematizaciji i reorganizaciji na 14. sednici Vlade
Srbije, održanoj 06.septembra 2012.godine.
Zadatak direktora je da u Poreskoj upravi obezbedi koordinaciju rada i jedinstvenu primenu poreskih
propisa na celokupnoj teritoriji Republike, koja se ostvaruje aktima ministra i neposrednim izdavanjem internih
akata za rad, kao i da predloži ministru da uredi unutrašnje uređenje i sistematizaciju radnih mesta u Poreskoj
upravi, kojom se propisuju posebna znanja i sposobnosti za pojedina radna mesta, visinu osnovnog i dodatnog
koeficijenta, platne grupe i platne razrede za zvanja poreskih službenika, pokretanje i vođenje disciplinskog
postupka kao i izricanje disciplinskih mera, ovlašćenje za vođenje disciplinskog postupka i prenošenje tog
ovlašćenja, pravila ponašanja poreskih službenika, da utvrdi koji su nespojivi poslovi sa službenom dužnošću i
dr. pitanja u skladu sa ovim (ZPPPA) i drugim zakonima.
7
Osnovna svrha pored naplate poreza i delokrug rada Poreske uprave je:
1. Registracija poreskih obveznika dodeljivanjem PIB-a i vođenje jedinstvenog registra poreskih obveznika.
2. Utvrđivanje poreza u skladu sa zakonom.
3. Poreska kontrola u skladu sa zakonom.
4. Redovna i prinudna naplata poreza i sporednih poreskih davanja.
5. Otkrivanje poreskih krivičnih dela i njihovih izvršilaca i preduzimanje zakonom propisanih mera.
6. Registracija obveznika PDV-a.
7. Kontrola obračuna i plaćanja PDV-a.
8. Naplata i povraćaj PDV-a.
9. Odlučivanje o žalbama izjavljenim protiv rešenja donetih u poreskom postupku.
10. Staranje o primeni međunarodnih ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja.
11. Razvoj jedinstvenog poreskog informacionog sistema.
12. Planiranje i sprovođenje obuke zaposlenih.
13. Pružanje stručne pomoći poreskim obveznicima u primeni poreskih propisa, u skladu sa kodeksom
ponašanja zaposlenih u Poreskoj upravi.
14. Vođenje poreskog knjigovodstva.
15. Obezbeđenje javnosti u radu.
16. Nadzor nad primenom zakona idr. propisa od strane unutrašnjih organizacionih jedinica i po izvršenom
nadzoru, preduzimanje odgovarajućih mera u skladu sa zakonom.
17. Unutrašnja kontrola rada i ponašanja poreskih službenika i nameštenika i pokretanje odgovarajućih
postupaka radi utvrđivanja odgovornosti.
18. Izdavanje potvrda o činjenicama o kojima Poreska uprava vodi službenu evidenciju
„Poreska uprava postupa u svom svakodnevnom radu na osnovu Zakona o poreskom postupku i
poreskoj administraciji i njegovih načela(ZPPPA) i odredbe koje se odnose na nadležnost i organizaciju Poreske
uprave, kao i ravnopravni položaj poreskih službenika i nameštenika sadržane su u njegovim članovima,
ZPPPA („Službeni glasnik RS“, br. 80/02... i 61/07):
8
Z A K O N
O PORESKOM POSTUPKU I PORESKOJ ADMINISTRACIJI
OSNOVNE ODREDBE
PREDMET ZAKONA
Sadržina Zakona
Član 1.
"Ovim zakonom uređuju se postupak utvrđivanja, naplate i kontrole javnih prihoda na koje se ovaj zakon
primenjuje (u daljem tekstu: poreski postupak), prava i obaveze poreskih obveznika, registracija poreskih
obveznika i poreska krivična dela i prekršaji.Ovim zakonom obrazuje se Poreska uprava, kao organ uprave
usastavu Ministarstva finansija i ekonomije i uređuju njena nadležnost iorganizacija.
Član 2.
Ovaj zakon primenjuje se na sve javne prihode koje naplaćuje Poreska uprava, ako drugim poreskim zakonom
nije drukčije uređeno (udaljem tekstu:porez). Ovaj zakon primenjuje se i na novčane kazne, kamate po osnovu
dospelog, a neplaćenog poreza i troškove prinudne naplate poreza (udaljem tekstu:sporednaporeskadavanja).
Glava druga
NAČELA PORESKOG POSTUPKA
načelo zakonitosti
Član 4.
Poreska uprava je dužna da ostvaruje sva prava i obaveze iz poresko pravnog odnosa u skladu sa zakonom. U
slučajevima kada je Poreska uprava ovlašćena da deluje na osnovu diskrecionih ovlašćenja, dužna je da deluje
u skladu sa svrhom tih ovlašćenja i u okviru zakona. Poreska uprava je dužna da utvrđuje svečinjenice koje su
bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke, posvećujući jednaku pažnju činjenicama koje idu u prilog i na
štetu poreskom obvezniku.
Načelo vremenskog važenja poreskih propisa
9
Član 5.
Poreska obaveza utvr đuje se na osnovu propisa koji su bili nasnazi u vreme njenog nastanka, osim ako je, u
skladu s ustavom i zakonom ,za pojedine odredbe zakona predviđeno da imaju povratno dejstvo. Radnje u
poreskom postupku regulisane su propisima koji su nasnazi u vreme kada se preduzimaju.
Načelo omogućavanja uvida učinjenice
Član 6.
Pre donošenja akta kojim se utvr đuju obaveze i prava poreskog obveznika, Poreska uprava je dužna da, na njegov
zahtev, omogući poreskom obvezniku uvid u pravnu ičinjeničnu osnovu za donošenje akta.
Načelo čuvanja službene tajne u poreskom postupku
Član 7.
Službena lica i sva druga lica koja učestvuju u poreskom postupku dužna su da, kao službenu tajnu,čuvaju: 1)
svaki dokument, informaciju, podatak ili drugučinjenicu oporeskom obvezniku, do koje su došla u poreskom,
prekršajnom ili sudskom postupku; 2) podatke o tehničkim pronalascima ili patentima, kao i svedruge podatke o
tehnološkim postupcima koje primenjuje poreski obveznik, do kojih su došli u poreskom postupku. Obaveza
čuvanja službene tajne odnosi se i na lica iz stava 1.ovog člana kada im prestane radni odnos, odnosno svojstvo
u kojem su došli do saznanja o dokumentima, činjenicama, odnosno podacima iz stava 1.ovog člana. Obaveza
čuvanja službene tajne je povređena ako se dokumenti, činjenice, odnosno podaci iz stava 1. ovog člana
neovlašćeno koriste ili objave. Obaveza čuvanja službene tajne nije povređena: 1) radnjom sa kojom se poreski
obveznik pismeno saglasi; 2) ako se određeni dokument, činjenica, odnosno podatak nemogu povezati sa
određenim poreskim obveznikom; 3) ako se određeni dokument,činjenica, odnosno podatak iznose tokom
poreskog, prekršajnog ili sudskog postupka; 4) ako se radi o imenu ili poreskom identifikacionom broju (u
daljem tekstu:PIB) poreskog obveznika, koji se koristi uporeskom, prekršajnom ili sudskom postupku; 5) ako se
određeni dokument, činjenica, odnosno podatakkoriste od strane nadležnog organa u postupku otkrivanja
krivičnih dela ili prekršaja; 6) ako se određeni dokument, činjenica, odnosno podatak, uskladu sa odredbama
10
člana 157. ovog zakona, dostavljaju ovlašćenom licu poreskog organa strane države u postupku razmene
informacija i pružanja pravne pomoći;7) ako se poreskom jemcu omogući uvid u podatke o poreskom obvezniku,
bitne za regulisanje obaveza koje proističu iz njegovog odnosa prema poreskom obvezniku; 8) ako su određeni
dokument, činjenica, odnosno podatak uvezi sa postojanjem poreskog duga, kada je upisana zaloga kao mera
obezbeđenja naplate poreza.
Načelo postupanja u dobroj veri
Član 8.
Strane u poreskom postupku dužne su da postupaju u dobrojveri. Učestalost i trajanje poreske kontrole
ograničavaju se na nužnu meru.
Načelo fakticiteta
Član 9.
Poreske činjenice utvrđuju se prema njihovoj ekonomskoj suštini. Kada su na propisima suprotan način
ostvareni prihodi, odnosno stečena imovina, Poreska uprava će utvrditi poresku obavezu u skladu sa zakonom
kojim se uređuje odgovarajuća vrsta poreza.
Glava treća
STRANKE U PORESKOM POSTUPKU
Sadržina poreskopravnog odnosa
Član 10.
Poreskopravni odnos je odnos javnog prava koji obuhvata prava i obaveze u poreskom postupku Poreske uprave
s jedne i fizičkog, odnosno pravnog lica, s druge strane, kojim se uređuje: 1) obaveza plaćanja poreza, obaveza
obezbeđenja poreske obaveze i obaveza plaćanja sporednih poreskih davanja odstrane fizičkog, odnosno
pravnog lica i pravo Poreske uprave da zahteva ispunjenje ovih obaveza; 2) obaveza fizičkog, odnosno pravnog
lica da, u skladu sazakonom, utvrdi porez, odnosno, po odbitku, naplati porez u ime poreskog obveznika, vodi
propisano knjigovodstvo, podnosi poreske prijave, dostavlja Poreskoj upravi traženu dokumentaciju i podatke,
ne obavlja plaćanja na način drukčiji od propisanog, dozvoli pregled svog poslovanja službenom licu Poreske
11
uprave i druge zakonom utvrđene obaveze činjenja, nečinjenja ili trpljenja, u cilju blagovremenog i pravilnog
plaćanja poreza, kao i pravo Poreske uprave da zahteva ispunjenje ovih obaveza. U poreskopravnom odnosu iz
stava 1. ovog člana, fizičko, odnosno pravno lice, ima pravo na povraćaj više ili pogrešno naplaćenog poreza,
odnosno sporednih poreskih davanja i na poresku refakciju, a Poreska uprava ima obavezu da rešenje po
zahtevu za povraćaj, odnosno refakciju donese bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema
zahteva. Druga prava fizičkog, odnosno pravnog lica i obaveze Poreske uprave iz poreskopravnog odnosa
uređeni su ovim zakonom.
Politička neutralnost
Član 171.
U vršenju poslova iz svoje nadležnosti službena lica Poreske uprave dužna su da poslove obavljaju u skladu sa
zakonom, pri čemu se nemogu rukovoditi svojim političkim ubeđenjima.
Prekršaji odgovornih lica u Poreskoj upravi
Član 182.
Novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 dinara kazni će se zaprekršaj odgovorno lice u organizacionoj jedinici
Poreske uprave ako:1) poreskom obvezniku uskrati besplatne informacije oporeskim propisima ili osnovnu
pravnu pomoć, ako je poreskiobveznik neuk (član 24. stav 1. tačka 1); 2) poreskom obvezniku uskrati uvid u
podatke o utvr đivanju inaplati poreza koji se o njemu vode kod Poreske uprave ili,na zahtev poreskog
obveznika, ne izmeni nepotpune,odnosno netačne podatke o poreskom obvezniku (član 24.stav 1. tačka
6).Novčanom kaznom iz stava 1. ovog člana kazni će se zaprekršaj službeno lice Poreske uprave ako:1) se u
poreskom postupku ne ophodi prema poreskomobvezniku sa poštovanjem i uvažavanjem."3
3.ORGANIZACIONE JEDINICE PORESKE UPRAVE
Za obavljanje poslova iz nadležnosti Poreske uprave obrazuju se organizacione jedinice,organizovane
kao regionalni centri, filijale i ekspoziture. Način obrazovanja, broj, struktura, mreža i delokrug organizacionih
3 www.Sluzbeni glasnik.rs.
12
jedinica uređuju se aktom ministra, na predlog direktora Poreske uprave. Poslovi iz delokruga Poreske uprave
mogu se vršiti izvan sedišta organizacione jedinice, o čemu odlučuje direktor Poreske uprave.
Organizacionu strukturu Poreske uprave sačinjava ukupno 207 organizacionih jedinica, i to:
- CENTRALA
- 5 REGIONALNIH CENTARA (Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Niš i Priština)
- CVPO (Centar za velike poreske obveznike)
- 24 FILIJALE A
- 17 FILIJALA B
- 39 FILIJALA C
- 93 EKSPOZITURE
- 5 PUNKTOVA
- 22 POSEBNA ODELJENJA
U okviru filijala organizuju se i obavljaju poslovi kancelarijske i terenske kontrole, rešavanje u prvom
stepenu po prekršajnim prijavama za filijalu i ekspoziture, prinudna naplata i ustanovljavanje zaloge za filijalu i
ekspoziture, opšti i kadrovski poslovi i drugi poslovi koji mogu biti povremeni, kao i poslovi za ekspoziture
koje se funkcionalno vezuju za određenu filijalu.
13
Slika 2. 4
REGIONALNI CENTAR BEOGRAD pokriva Filijale:
Novi Beograd 1, Novi Beograd 2, Čukarica,Voždovac, Zemun, Palilula, Zvezdara, Savski Venac, Vračar, Stari
Grad, Šabac, Valjevo, Rakovica, Loznica, Smederevo, Požarevac, Barajevo, Grocka, Lazarevac, Mladenovac,
Obrenovac, Sopot, Smederevska Palanka, Velika Plana, Petrovac,
REGIONALNI CENTAR NIŠ sa svojim filijalama:
Niš, Leskovac, Pirot, Zaječar, Vranje, Aleksinac, Vlasotince,Knjaževac, Bujanovac, Prokuplje, Bor, Negotin,
4 Slika 2 preuzeta sa: http://www.mfin.gov.rs14
Regionalni centar Novi Sad sa svojim filijalama: Novi Sad 1, Novi Sad 2,Subotica, Zrenjanin,Pančevo,
Sombor,Sremska Mitrovica, Stara Pazova, Ruma, Vršac, Kikinda,B.Palanka, Indjija, Bečej, Petrovaradin,
Vrbas, Kula,B.Topola,Šid,Senta,Kovin, Temerin, Apatin, Odžaci,
REGIONALNI CENTAR KRAGUJEVAC sa filijalama,
Kragujevac, Kruševac, Kraljevo, Užice, Čačak, Novi Pazar, Jagodina, Paraćin, Svilajnac, Aranđelovac, Nova
Varoš, Prijepolje, Požega, Vrnjačka Banja, Trstenik, G.Milanovac, Ivanjica, Ćuprija.
REGIONALNI CENTAR PRIŠTINA sa svojom filijalom:
Kosovska Mitrovica, i punktovima Niš, Kosovska Mitrovica.
3.1.Organizacija u Sedištu (CENTRALI) - Regionalni centar Beograd
Centrala Poreske uprave obezbeđuje jedinstvenu primenu materijalnih propisa iz oblasti fiskalnog
zakonodavstva, odnosnao planira i upravlja funkcijama kontrole, redovne i prinudne naplate i prekršaja. Kao
funkcionalno diferencirane organizacione jedinice u sedištu (Centrali) Poreske uprave, obrazovane su novim Pravilnikom o
unutrašnjom uređenju i sistematizaciji radnih mesta u Ministarstvu finansija i privrede u delu koji se odnosi na Unutrašnje
uređenje i sistematizaciju radnih mesta 2012.god. izvršena je izmena STRUKTURE UNUTRAŠNJIH JEDINICA i
obrazovane su: Sektor poreske policije, ispred Grupe za unutrašnju kontrolu dodato je biro za informisanje i međunarodnu
saradnju, izbrisana je Grupa za strategiju i koordinaciju, izmenjena je struktura Sektora za naplatu, Sektora za razvoj i
računarsku podršku, ukinut je Sektor za obrazovanje i komunikaciju i izmenjena struktura Sektora za ljudske i materijalne
resurse. Poslovi iz delokruga Poreske uprave u odnosu na poreske obveznike koji su na osnovu propisanih kriterijuma stekli
status velikih poreskih obveznika, obavljaju se u Centru za velike poreske obveznike. Pa sada unutrašnje uređenje izgleda
ovako:
- Biro za informisanje i međunarodnu saradnju
- Grupa za unutrašnju kontrolu
- Grupa za internu reviziju
- Grupa za upravljanje rizicima
- Sektor poreske policije
- Sektor za poresko-pravne poslove i koordinaciju
- Sektor za naplatu
- Sektor za kontrolu
- Sektor za razvoj i računarsku podršku
15
- Sektor za ljudske i materijalne resurse
Slika 3. 5
Biro za informisanje i međunarodnu saradnju
- grupa za informisanje i protokol
- grupa za međunarodnju saradnju
U Birou za informisanje i međunarodnu saradnju se obavljaju poslovi: sprovođenje i koordinacija unutrašnje i
spoljne komunikacije PU sa resornim ministarstvom idr. drž.organima, organizacijama i javnošću, uređivanje publikacija,
izveštaja i web sajta, priprema i organizacija medijski značajnih događaja PU, poslovi organizacije protokola, sprovođenje i
unapređenje saradnje sa međunarodnim organizacijama i institucijama, predstavnicima stranih misija u Srbiji, i
predstavnicima stranih državnih organa i institucija, prevođenje za potrebe službene komunikacije Poreske uprave.
5 Slika 3 preuzeta sa: http://www.mfin.gov.rs
16
Sektor za naplatu
- odeljenje za naplatu
- odeljenje za fiskalnu analizu
U Sektoru za naplatu obavljaju se poslovi planiranja, organizovanja i koordinacija naplate svih javnih prihoda za
čiju naplatu je nadležna Pu, kao i priprema metodoloških uputstava idr. uputstava, naredbi i dr.akata za jednoobraznu
primenu poreskih propisa koji uređuju postupak redovne i prinudne naplate javnih prihoda i praćenje njihove primene preko
nadležnih organizacionih jedinica regionalnih centara u svim unutrašnjim jedinicama Pu koje su nadležne za redovnu i
prinudnu naplatu poreske obaveze....
Sektor za razvoj i računarsku podršku
- odeljenje za planiranje i razvoj
- odeljnje za tehničku podršku
- odeljenje za automatsku obradu podataka i IT servise
- odeljenje za kontrolu legalnosti softvera
- odeljenje za pružanje usluga poreskim obveznicima
Sektor za razvoj i računarsku podršku obavlja poslove strateškog planiranja i upravljanja projektima na nivou Pu,
predlaže direktoru Pu strategiju, programe i projekte vezane za modernizaciju i razvoj poreske administracije, obezbedjuje
koordinaciju i saradnju sa organima i organizacijama koji su uključeni u reformu državne uprave, kao i sa stranim tehničkiim
misijama, a u cilju obezbeđenja jedinstvenog pristupa reformi državne uprave u postupku evropskih integracija.Obavlja
poslove kontrole legalnosti softvera, koja obuhvata kontrolu povrede prava intelektualne svojine, prava na računarske
programe i baze podataka, kao i poslove stručnog, blagovremenog i tačnog informisanja klijenata po pitanjima primene
poreskih propisa, rada poreske administracije, usluge informisanja o mogućnostima, pravima i obavezama poreskih
obveznika, kao i pružanje elektronskih usluga poreskim obveznicima....
Sektor za ljudske i materijalne resurse
- odeljenje za ljudske resurse
- odeljenje za obrazovanje
- Ovo odeljenje obavlja poslove planiranja, organizovanja i sprovođenja svih vrsta obuka za zaposlene u Pu. Na osnovu
analize potreba Pu, kao i zahteva za specijalističkim obukama sektora Pu, vrši pripremanje materijala za obuku, sastavlja
17
program obuke i realizuje obuku. Za potrebe stručnog usavršavanja zaposlenih, evidentira i prati dinamika iizlaženja stručne
literature i omogućava svim zaposlenima u Pu korišćenje literature u biblioteci....
- odeljenje za finansijske poslove - U ovom odeljenju se obavljaju poslovi: priprema i izrada predloga finansijskog plana
Poreske uprave, raspodela sredstava organizacionim jedinicama u sastavu Pu, priprema i kompletiranje dokumentacije za
izvršenje finansijskog plana, sasstavljanje konsolidovanih periodičnih i god.izveštaja, poslovi informatičke podrške i
komunikacije u sektoru za potrebe finansijske evidencije u PU....
- odeljenje za komercijalne i investicione poslove: U odeljenju za komercijalne i investicione poslove se obavljaju
komercijalni poslovi u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, analiza korišćenja poslovnog prostora organizacionih
jedinica Pu, utvrđivanje prioritetnih investicija, izrada projektnog zadatka i izbor tehničkog rešenja za investicione radove,
upravni nadzor nad dokumentacijom koju su izradile stručne službe organizacionih jedinica Pu, stručni i supervizorski
nadzor i tehnički prijem investicionih radova, kao i sve aktivnosti vezane za pribavljanje izgradnju, rekonstrukciju,
adaptaciju i tekuće održavanje poslovnog prostora u skladu sa propisima koji regulišu ovu materiju.
- odsek za pravne i opšte poslove : U odseku za pravne i opšte poslove obavlja se izrada opštih akata iz oblasti radnih
odnosa, praćenje promena propisa iz oblasti radnih odnosa, praćenje sudske prakse, postupanje po žalbama poreskih
službwenika i nameštenika, izjavljenim na rešenja iz oblasti radnih odnosa, saradnje sa republičkim javnim
pravobranilaštvom i sudovima, radi rešavanja radnih sporova, priprama materijala i drugih poslova za ostvarivanje prava iz
radnog odnosa i standarda zaposlenih.
Poreska policija
„ZPPPA:
Poreska policija
Član 161.
"Za izvršavanje poslova na otkrivanju i prijavljivanju poreskih krivičnih dela i njihovih izvršilaca obrazuje se
Poreska policija, kao posebna organizaciona jedinica Poreske uprave. Poreska policija planira, organizuje i
izvršava poslove iz stava 1.ovogčlana, u skladu sa zakonom.Poreskom policijom rukovodi glavni inspektor
Poreske policije koga, na predlog ministra, postavlja Vlada."6
6 http://Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji18
Inspektori Poreske policije imaju određena šira ovlašćenja od ostalih inspektora Poreske uprave. Oni
postupaju kao organ unutrašnjih poslova i u skladu sa Zakonom, preduzimaju sve potražne radnje, izuzev
ograničenja kretanja lica. Navedena ovlašćenja inspektori Poreske policije preduzimaju samostalno, a ukolliko
se prilikom njihovog sprovođenja osnovano očekuje otpor, na zahtev Poreske policije, Ministarstvo unutrašnjih
poslova pružiće pomoć radi omogućavanja sprovođenja izvršenja tih ovlašćenja.
Službenički odnos u Poreskoj upravi, u vršenju zakonom utvrđenih ovlašćenja se uspostavlja prema
inspektorima Poreske uprave, inspektorima Poreske policije, savetnicima, poreskim izvršiteljima, saradnicima,
kontrolorima i referentima. Radi obavljanja utvrdjenih poslova, Poreska uprava inspektorima Poreske policije
izdaje službenu značku i službenu legitimaciju, a poreskim inspektorima i poreskim izvršiteljima službenu
legitimaciju.
Službena značka i službena legitimacija služe za identifikaciju ovlašćenih službenih lica i dokazivanje
svojstva tih lica u obavljanju službenih radnji.
Poresku kontrolu, utvrđivanje i plaćanje poreske obaveze vrši poreski organ prema odredbama Zakona
o poreskom postupku i poreskoj administraciji. Poresku kontrolu vrši poreska uprava, a istovremeno
vrši redovnu i prinudnu naplatu poreza i drugih poreskih obaveza.
Poreska policija kao posebna organizaciona jedinica Poreske uprave izriče kazne
i zaštitne mere za poreske prekršaje i odlučuje o žalbama izjavljenim protiv rešenja donetih u
poreskom postupku. Poreska kontrola podrazumeva postupak provere i utvrđivanja zakonitosti i pravilnosti
ispunjavanja poreske obaveze. Poresku kontrolu vrši poreska uprava. Poreskom obvezniku će poreska kontrola naložiti da
otkloni nepravilnosti u vezi sa poreskim obavezama, ako je to utvrđeno u toku kontrole.
19
Otkrivanje poreskih krivičnih dela i njihovih izvršilaca obavlja Poreska policija. Poreska krivična dela su
krivična dela, koja kao posledicu imaju potpuno ili delimično Poreska policija podržava sledeće funkcije:
1. planiranje i priprema kontrole poreskih obveznika,
2. neposredna kontrola poreskih obveznika,
Poreska kontrola ima 2 funkcije:
1)Preventivna
2) Represivna.
Plan kontrole zasnovan je na:
1). Oceni poreskog značaja poreskog obveznika
2). Oceni poreskog rizika u vezi sa poreskom dužnikom
3). Oceni uticaja poreske kontrole na efikasnost naplate poreza u određenimdelatnostima.
Prema zakonu, postoje tri osnovna oblika poreske kontrole
kancelarijska kontrola
terenska kontrola
radnje sa ciljem otkrivanja poreskih krivičnih dela.
-Kancelarijska kontrola, proverava se:
1). Matematička tačnost
2). Formalna ispravnost i potpunost poreske prijave i drugih izveštaja koje poreski obveznik dostavlja poreskoj upravi.
-Terenska kontrola, predstavlja skup radnji kojima Poreska uprava proverava zakonitost u radu i
pravilnost ispunjavanja poreskih obaveza od strane poreskog obveznika. Poreski obveznik je dužan da učestvuje u
utvrđivanju činjeničnog stanja i dajeobaveštenje i izjave na zahtev poreskog inspektora o stanju sirovina,
reprodukcionog materijala, polu proizvoda, gotovog proizvoda i opreme, da omogući i uvid u poslovne knjige
i sličnu dokumentaciju. Ako se u postupku poreske kontrole utvrde povrede zakona odnosno nepravilnosti u primeni
propisa, poreskom obvezniku se mogu izreći zakonom propisane mere.
Sa obzirom na vreme u kojem se preduzimaju razlikujemo:
- Mere u toku poreske kontrole
- Mere posle obavljanja poreske kontrole
20
Mere u toku poreske kontrole
- Mere oduzimanja robe
- Mere privremene zabrane obavljanja delatnosti
Mere posle poreske kontrole
Ako poreski obveznik postupi po rešenju poreskog inspektora, postupak poreske kontrole je završen.
Ako ne postupi, Poreska uprava može preduzeti sledeće mere:
- privremeno zabraniti obavljanje delatnosti poreskom obvezniku koji nije postupio po rešenju
poreskog inspektora
- privremeno zabraniti obavljanje pojedenih poslova
- zabraniti raspolaganje sredstvima na svim računima poreskog obveznika,osimizmirenja
poreske obaveze
- privremeno zabraniti otuđenje stvari u slučaju osnovane sumnje da će poreskiobveznik
onemogućiti izmirenje prekih obaveza.
3.2. Regionalni CentriU regionalnim centrima obavljaju se sledeći poslovi: organizacija i sprovođenje operativne politike
Centrale Poreske uprave; koordinacija rada filijala i ekspozitura međusobno i sa Centralom Poreske uprave; koordinacija poreskih kontrola, naplate i poreskog računovodstva; saradnja sa Republičkim javnim prvobranilaštvom u poresko-pravnim i radno-pravnim sporovima; koordinacija održavanja informacionog sistema i praćenja stanja i problema unosa, obrade i naplate javnih prihoda, kao i održavanje lokalne računarske veze; rešavanje po žalbama na odluke donete u prvostepenom poreskom i prekršajnom postupku u filijalama i ekspoziturama.
21
Slika 4. Organizaciona struktura Regionalnog centra 7
3.3. Centar za velike poreske obveznike (CVPO)
Centar za velike poreske obveznike je posebna organizaciona jedinica Poreske uprave koja je počela sa
radom 01.10.2002. godine. Osnivanje ovog Centra predstavljalo je pilot projekat u okviru reforme fiskalnog
sistema i reorganizacije i modernizacije Poreske administracije. U nadležnosti Centra za velike poreske
obveznike su poreski obveznici koji su prema obimu svojih poreskih obaveza veoma značajni za fiskalne
prihode Republike. U pitanju su poreski obveznici koji su na osnovi propisanih kriterijuma stekli status velikih
poreskih obveznika.
Cilj osnivanja ovog Centra je:
-da stvori najpovoljnije uslove ovim obveznicima za izmirenje njihovih poreskih obaveza,
-omogući veću efikasnost u administriranju sledećih javnih prihoda: poreza na dobit, poreza na promet, akciza,
poreza na imovinu, poreza na finansijske transakcije, poreza i doprinosa na zarade i drugih poreza po odbitku, a
po uvođenju i poreza na dodatu vrednost.
U sklopu aktivnosti Poreske uprave na stvaranju neophodnih uslova da se ostvare gore navedeni ciljevi,
jeste i ustanovljavanje elektronske komunikacije sa obveznicima.
7 Slika 4 preuzeta sa http://www.mfin.gov.rs22
REGIONALNI CENTAR
Odeljenje za poresko pravne poslove
Odeljenje za kontrolu
Odeljenjez
a naplatu
Odeljenje za ljudske i
materijalne resurse
Odeljenje za informacioni
sistem i računarsku
podršku
Odsek za upravni nadzor
Punktovi (samo RC Priština)
Odsek za ljudske resursehardver
Odsek za materijalne resurse
softver
Edukacija
CVPO vrši poslove: procene fiskalnog kapaciteta ovih obveznika, prati i kontroliše pravilnost i zakonitost u
izvršavanju poreskih obaveza, kontroliše poštovanje poreske discipline, analizira rezultate naplate po vrstama
javnih prihoda koji su u nadležnosti Centra, vrši prinudnu naplatu i prati realizaciju prinudne naplate istih, vrši
regrutaciju kadrova, obavlja poslove prijema, ekspedicije, zavođenja i arhiviranja predmeta, pokreće
prvostepene prekršajne postupke, praćenje kaznene politike u prekršajnom postupku i predlaže mere za njeno
ujednačavanje. U okviru Centra za velike poreske obveznike obrazuju se sledeće unutrašnje jedinice:
Odeljenje za kancelarijsku kontrolu
Odeljenje za naplatu
Odeljenje za terensku kontrolu
Odeljenje za ljudske i materijalne resurse
Odsek za komunikaciju i servis poreskih obveznika
Odsek za poreske prekršaje
3.4. FILIJALE
U filijalama se organizuju poslovi vezani za utvrđivanje obaveza po osnovu javnih prihoda, prijem,
obradu i kontrolu poreskih prijava, kancelarijsku i terensku poresku kontrolu, redovnu i prinudnu naplatu javnih
prihoda, vođenje prvostepenog prekršajnog postupka, rešavanje u prvom stepenu po izjavljenim žalbama,
pripremu akata za drugostepeni upravni postupak, vođenje materijalno-finansijskog poslovanja filijala,
kancelarijse i terenske poreske kontrole za filijalu, izveštavanje regionalnog centra o izvršenju postavljenih
planova i koordinacija rada sa unutrašnjim jedinicama poreske policije koje pokrivaju područje delokruga rada
filijala. Filijale se dele u grupe, u zavisnosti od broja registrovanih i aktivnih poreskih obveznika imalaca PIB-a,
broja stanovnika za područje koje svojim delokrugom rada pokrivaju, kao i mogućnosti racionalnijeg,
efikasnijeg i blagovremenog ostvarivanja prava i obaveza poreskih obveznika i obavljanja poslova iz
nadležnosti Poreske uprave, i to na:
- Filijale A
- Filijale B
- Filijale C
3.4.1. Filijala A
U Filijali A obrazuju se sledeće unutrašnje jedinice:
- Odeljenje za kancelarijsku kontrolu- Odeljenje za terensku kontrolu- Odeljenje za naplatu i založmo pravo
23
- Grupa za prekršaje - Grupa za ljudske i materijalne resurse
ODELJENJE ZA KANCELARIJSKU KONTROLU
U Odeljenju za kancelarijsku kontrolu obavljaju se poslovi utvrđivanja poreskih obaveza gde nije još
uveden sistem samooporezivanja, organizovanja rada na servisu poreskih obveznika, prijema evidencionih
prijema za PDV, poreskih prijava i prijava poreza na dodatu vrednost, prijema registracionih prijava, izdavanja
uverenja o izvršenoj rgistraciji, formalne kontrole ispravnosti podnetih poreskih prijava poreza na dodatu
vrednost i poreskih prijava, formiranje i ažuriranje dosijea poreskih obveznika, kontrola poreskih obveznika i
sastavljanje izveštaja o kancelarijskim kontrolama.
U Odeljenju za kancelarijsku kontrolu u Filijali A obrazuju se sledeće unutrašnje jedinice:
- Odsek za kancelarijsku kontrolu pravnih lica
- Odsek za kancelarijsku kontrolu preduzetnika i fizičkih lica
ODELJENJE ZA TERENSKU KONTROLU
U odeljenju za terensku kontrolu u Filijali A obavljaju se poslovi terenske kontrole u skladu sa
uputstvom, a prema operativnim godišnjim, mesečnim i dinamičkim planovima terenske kontrole dobijenim iz
nadležne unutrašnje jedinice Poreske uprave, utvrđivanje kriterijuma na osnovi kojih se vrši odabir poreskih
obveznika koji će na osnovu planabiti kontrolisani, analiziranje rada i sastavljanje godišnjih i mesečnih
izveštaja o izvršenim terenskim kontrolama.
U Odeljenju za terensku kontrolu u Filijali A obrazuju se sledeće unutrašnje jedinice:
- Odsek za terensku kontrolu pravnih lica
- Odsek za terensku kontrolu preduzetnika i fizičkih lica
ODELJENJE ZA NAPLATU I ZALOŽNO PRAVO
U odeljenju za naplatu i založno pravo obavljaju se poslovi naplate javnih prihoda prema godišnjem i
mesečnim dinamičkim planovima, sprovodi postupak redovne naplate, vrši prijem i obrada zahteva za odlaganje
plaćanja poreskog duga, vodi postupak prinudne naplate javnih prihoda, ustanovljava zakonsko založno pravo i
prati njegovo izvršenje, vrši podnošenje prijava potraživanja u pokrenutim stečajnim postupcima, vrši obrada
24
zahteva za preknjižavanje, povraćaj i refrakciju PDV-a i drugih javnih pihoda i drugi poslovi u skladu sa
zakonom i uputstvima.
GRUPA ZA PREKRŠAJE
U ovoj grupi obavljaju se poslovi vođenja prvostepenog prekršajnog postupka za filijale i ekspoziture
koje su u mreži vezane za filijalu, rešavanje po žalbama izjavljenim u prvostepenom prekršajnom postupku,
pripremanje predmeta, praćenje i postupanje po rešenjima drugostepenog prekršajnog organa, praćenje kaznene
politike u prekršajnom postupku i drugi poslovi u skladu sa zakonom i uputstvima.
GRUPA ZA LJUDSKE I MATERIJALNE RESURSE
U grupi za ljudske i materijalne resurse obavljaju se poslovi vezani za ostvarivanje prava iz radnog
odnosa za potrebe filijale i ekspozitura koje su u mreži vezane za filijalu, strategija zapošljavanja, unapređivanje
metoda i kriterijuma za ocenu rezultata rada zaposlenih, vođenje i unapređenje programa kadrovske evidencije,
saradnja sa nadležnim fondovima i zavodima za potrebe zaposlenih u filijali, obračun plata, nabavke osnovnih
sredstava i potrošnog materijala, javno oglašavanje i prikupljanje ponuda za prodaju oduzete robe u postupku
prinudne naplate javnih prihoda i praćenje toka te robe sve do prodaje, kao i poslove zavođenja, ekspedicije i
arhiviranja predmeta.
25
FILIJALA A
v
Slika.5 Organizaciona struktura Filijale A 8
3.4.2.Filijala B
U Filijali B organizuju se sledeće unutrašnje jedinice:
- Odeljenje za kontrolu- Odsek za naplatu i založno pravo- Grupa za opšte poslove
ODELJENJE ZA KONTROLU
U odeljenju za kontrolu u Filijali B obavljaju se poslovi prijema poreskih prijava, prijem registracionih
prijava, izdavanja uverenja o izvršenoj registraciji, šalterske kontrole ispravnosti podnetih prijava, unosa
osnovnih podataka iz poreskih prijava, kancelarijska i terenska kontrola podnetih poreskih prijava i stanja na
računima javnih prihoda.
U okviru Odeljenja za kontrolu u Filijali B obrazuju se sledeće unutrašnje jedinice:
- Odsek za kancelarijsku kontrolu- Odsek za terensku kontrolu
ODSEK ZA NAPLATU I ZALOŽNO PRAVO
8 Slika 5 preuzeta sa http://www.mfin.gov.rs
26
Odeljenje za kancelarijsku
kontrolu
Odeljenje za terensku
kontrolu
Odeljenje za naplatu i založno pravo
Grupa za prekršaje
Grupa za ljudske i
materijalne resurse
Odsek za kancelarijsku
kontrolu pravnih lica
Odsek za kancelarijsku
kontrolu preduzetnika i
fizičkih lica
Odsek za terensku kontrolu pravnih
lica
Odsek za terensku kontrolu
preduzetnika i fizičkih lica
U Odseku za naplatu i založno pravo obavljaju se poslovi naplate prema godišnjem i mesečnim
dinamičkim planovima, sprovodi postupak redovne naplate, vrši prijem i obrada zahteva za odlaganje plaćanja
poreskog duga, vodi postupak prinudne naplate javnih prihoda, povraćaj i refrakciju PDV-a i drugih javnih
prihoda i drugi poslovi u skladu sa zakonom i uputstvima.
GRUPA ZA OPŠTE POSLOVE
U Grupi za opšte poslove u Filijali B obavljaju se poslovi vođenja kadrovske evidencije prisustva na radu
zaposlenih i evidencija odsustva po zakonskim osnovama, obezbeđivanja saradnje sa državnim organima za
ostvarivanje prava iz radnog odnosa za potrebe zaposlenih, unapređivanja metoda i kriterijuma za ocenu
rezultata rada zaposlenih, vođenje programa kadrovske evidencije, obračun plata, komercijalni poslovi, poslovi
nabavke osnovnih sredstava i potrošnog materijala
Slika 6. Organizaciona struktura Filijale B 9
3.4.3.Filijala C
U okviru Filijale C obrazuju se sledeće unutraćnje jedinice:
- Odsek za kancelarijsku kontrolu
9 Slika 6.preuzeta sa http://www.mfin.gov.rs
27
FILIJALA B
Odeljenje za kontrolu Odsek za naplatu i založno pravo Grupa za opšte poslove
Odsek za kancelarijsku kontrolu
Odsek za terensku kontrolu
- Odsek za terensku kontrolu- Grupa za naplatu i založno pravo- Grupa za opšte poslove
ODSEK ZA KANCELARIJSKU KONTROLU
U ovom odseku u Filijali C se obavljaju poslovi prijema poreskih prijava, prijema registracionih prijava,
izdavanja uverenja o izvršenoj registraciji, šalterske kontrole ispravnosti poreskih prijava i unos osnovnih
podataka iz poreskih prijava.
ODSEK ZA TERENSKU KONTROLU
U ovom odseku se obavljaju poslovi terenske kontrole pravnih lica, preduzetnika i fizičkih lica, u skladu
sa Uputstvom za terensku kontrolu, a prema operativnim mesečnim planovima dobijenim iz nadležne
unutrašnje jedinice Poreske uprave.
GRUPA ZA NAPLATU I ZALOŽNO PRAVO
Ovde se obavljaju poslovi redovne i prinudne naplate prema godišnjem i dinamičkim planovima naplate
javnih prihoda, sprovodi se postupak redovne naplate, vrši prijem i obrada zahteva za odlaganje plaćanja
poreskog duga, vodi postupak prinudne naplate javnih prihoda i druge poslove u skladu s uputstvima.
GRUPA ZA OPŠTE POSLOVE
U ovoj grupi u Filijali C se vode poslovi vođenja kadrovske politike, evidencije prisustva u radu
zaposlenih i evidencija odsustva po zakonskim osnovama, unapređivanje kriterijuma za ocenu rezultata rada
zaposlenih.
28
Slika 7. Organizaciona struktura Filijale C 10
3.4.4.Ekspoziture
U ekspoziturama se obavljaju poslovi vezani za utvrđivanje obaveza po osnovu javnih prihoda, prijema
poreskih prijava, registracije i kancelarijske kontrole, izdavanja uverenja o izvršenoj registraciji, šalterske
kontrole ispravnosti podnetih prijava, unosa osnovnih podataka iz poreskih prijava, kancelarijske kontrole
poreskih obveznika i vođenja materijalno-finansijskog poslovanja ekspozitura.
4.RADNOPRAVNI POLOŽAJ PORESKIH SLUŽBENIKA I NAMEŠTENIKA
Radnopravni položaj poreskih službenika u Republici Srbiji uređen je odredbama Zakona o državnim službenicima,
koji je po svojoj prirodi poseban zakon (lex specialis). Na prava i dužnosti iz radnog odnosa, koji ovim zakonom i propisima
zasnovanim na njemu nisu posebno uređeni, na poreske službenike primenjuju se opšti propisi o radu. Isto važi i za
nameštenike, mada je kod njih obim primene posebnog zakona uži: na prava i dužnosti nameštenika primenjuju se opšti
propisi o radu, osim u pogledu onih prava i dužnosti koje su uređene Zakonom o državnim službenicima, odnosno dr.
propisom. Izmenama ZPPPA proklamovana reforma platnog sistema u Poreskoj upravi, donošenjem Pravilnika, stala je na
pola puta izmedju htenja i potreba, ograničena novčana sredstva su uslovila napredovanje kroz platne razrede, i pretvorila
dobru zamisao individualizacije pojedinačnog doprinosa poreskih službenika u radu organa u socijalnu kategoriju, a upravo
pri uređivanju plata za najviše kategorije poreskih službenika, drjžava treba da opredeli svoj stav prema Poreskoj upravi kao
suštinski važnom državnom organu.
10 Preuzeta sa Sajta http://www.mfin.gov.rs
29
FILIJALA C
Odsek za kancelarijsku
kontrolu
Odsek za terensku kontrolu
Grupa za naplatu i
založno pravo
Grupa za opšte
poslove
„Činjenica je i da u Poreskoj upravi mora biti angažovan dovoljan broj izuzetno obučenih kadrova, čime se stiče
pretpostavka za stvaranje odgovorne i profesionalne poreske administracije u kontinuitetu, što je u skladu sa Strategijom
Vlade o reformi državne uprave“.11
5.NAPLATA POREZA
„Naplata poreza predstavlja gašenje poreskog duga. Plaćanjem poreza, poreski dužnik
izmiruje poresko potraživanje.Poresku kontrolu vrši poreska uprava, a istovremeno vrši redovnu i
prinudnu naplatu poreza i drugih poreskih obaveza.“12 .Poreska kontrola podrazumeva postupak provere i
utvrđivanja zakonitosti i pravilnosti ispunjavanja poreske obaveze.
- Redovna naplata poreza
Redovna naplata poreza bi trebalo da bude osnovni način plaćanja poreskog duga. Po pravilu naplata
poreza se vrši plaćanjem novčanog iznosa o dospelosti poreza na propisane uplatne račune javnih prihoda u
rokovima koji su propisani zakonima. Plaćanje pojedinih poreza može biti propisano i preko poreske blagajne.
Pojedini porezi se mogu platiti i kupovinom vrednosnih papira i putem kompenzacije ako je to u
skladu sa poreskim zakonom.
Modaliteti redovne naplate su:
• standardni
- plaćanje dugovanog iznosa poreza na uplatni račun javnih prihoda u rokovima propisanim zakonom;
•kompenzacije
- oblik naplate gde poreski dužnik podmiruje svoj poreski dug na račun potraživanja koja ima kod poreskog
poverioca;
•konverzija potraživanja
po osnovu poreza u trajni ulog Republike u kapitalu poreskog obveznika, na način i pod uslovima
koje propiše Vlada.
Za redovnu naplatu poreza, dan plaćanja je dan kada je:
- na propisani uplatni račun javnih prihoda prenet dugovni iznos poreza poreskogdužnika;
- na poreskoj blagajni uplaćen dugovani iznos poreza;
11 Dr.Radičić, Dr.Božidar Raičević, „Javne finansije“, Beograd, 2008.god.,str,1912 Dr.Đorđe Pavlović, Dr.Dinčić Miroslav i Dr. Ristić Žarko,“Utvrđivanje i naplata javnih prihoda“,Beograd,2008.god.,str.11
30
- zaplenjeni novac i prihod od prodaje pokretnih stvari i nepokretnosti prenet na
odgovarajući račun javnih prihoda;
- kada je doneto rešenje Poreske uprave o prenosu stvari u svojini Republike;
- kada je iznos ostvaren prodajom pokretnih stvari i nepokretnosti u postupku prinudne
naplate
Iznos glavne poreske obaveze; Kada poreski obveznik duguje plaćanje više vrsta poreza, a uplaćeni iznos nije dovoljan
da pokrije ukupni poreski dug, pojedine vrste poreza se naplaćuju po redosledu njihovog dospeća. Poreska uprava
će poreskom obvezniku poslati opomenu za plaćanje poreza koji u celostiili delimično nije u roku platio obaveze.
Poreska uprava može odobriti na zahtev poreskog obveznika odlaganje pod uslovom da plaćanje poreskog duga
za obveznika predstavlja neprimereno veliko opterećenje i da nanosi bitnu ekonomsku štetu poreskom obvezniku. Kada
je doneta odluka o odlaganju, poreski obveznik je dužan da obezbed isredstva za obezbeđenja naplate.
Naplata poreza obezbeđuje se u prvom redu polaganjem gotovine. Ukoliko poreski dužnik nema uopšte
ili nema dovoljno gotovine, obezbeđenje poreza vrši se popisom pokretne ili nepokretne imovine
poreskog obveznika.
U postupku obezbeđenja se može izvršiti prodaja popisane imovine. Obezbeđenje se može
sastojati i u sigurnom jemstvu. Ako se poreski dužnik ne pridržava rokova iz Poreska uprava će po
službenoj dužnosti ukinuti rešenje i dospeli, a nenaplaćen poreski dug naplatiti iz:
- sredstava obezbeđenja ili- u postupku prinudne naplate.
- Prinudna naplata poreza
Kada se pokrene postupak prinudne naplate poreza, to ima za posledicu naplatu iz celokupne imovine
poreskog obveznika i plaćanje troškova. Postupak prinudne naplate poreza prekida se u slučajevima:
- ako poreski organ pokrene stečajni postupak protiv poreskog obveznika;- ako poreski organ odobri odlaganje plaćanje obaveze;- ako se utvrdi postojanje greške kod obračuna poreske obaveze koje ima za rezultatznatno niži
porez;- ako poreski obveznik naknadno plati dugovanu obavezu, uključujući nastale troškove.
Postupak prinudne naplate poreza podrazumeva skup izvršnih radnji koje sprovodi poreski organ da bi prinudno naplatio
poresko potraživanje. „U postupku prinudne naplate neophodno je uvažavati sledeća načela:
31
- načelo ekonomičnosti
- da se ne pokreće isplativ postupak prinudne naplate poreza
- prinudna naplata ne vrši se iz predmeta prinudne naplate gde su troškovi prinudnenaplate veći od
vrednosti predmeta
- prinudna naplata vrši se u onoj meri u kojoj se pokriva dospeli dug
- poštovanje dostojanstva poreskog obveznika“13
6. EKONOMSKI PORESKI PRINCIPI
Ekonomski poreski principi treba da obezbede da poreski sistem bude u funkciji ostvarenje ekonomskih
i društvenih ciljeva. Poreski principi predstavljaju orijentire koje treba da zadovoljava poreski sistem u celini, a
ne svaki pojedinačni porez. Neki principi su međusobno konkurentni tako da je neophodno tražiti trade off
između njih (npr. ekonomska efikasnost i pravednost).
Svaki poreski sistem se mora oslanjati na određene poreske principe. Poreski pincipi treba da omoguće
ispunjavanje određenih ciljeva poreske politike koji se u datom trenutku postavljaju. Poreski principi važe za
poreski sistem u celini, a ne i za svaki pojedinačni poreski oblik u tom sistemu.
6.1 Klasifikacija poreskih principa
Finansijski principi
• izdašnost poreza
• elastičnost poreza
Ekonomski principi
• efikasnost oporezivanja
• umerenost poreskog opterećenja
• izbor poreskog izvora
• fleksibilnost
• stabilnost poreskog sistema i
• identitet poreskog destinara i nosioca poreskog tereta
13 Aleksandar Mitrović,“Naplata poreza na dohodak građana u praksi“, Niš,1998.godina,str.26
32
Socijalno-politički principi
• opštost oporezivanja i
• ravnomernost oprezivanja
Pravno-administarativni principi
• zakonitost poreza
• minimizacija administrativnih troškova
• minimizacija troškova plaćanja poreza
Finansijski poreski principi
Elastičnost poreza: porezi treba da se što brže i potpunije prilagođavaju visini javnih rashoda. Princip je
opravdan samo ako su rashodi uskladu sa ekonomskim mogućnostima zemlje.
Elastičnost poreza može biti:legalna (pravna) i ostvaruje se promenama poreskih stopa; I ekonomska:
Kretanje poreskih prihoda automatski da prati kretanje BDP, Postiže se adekvatnim izborom poreskih
osnovica i poreskih stopa 14
7. STRUKTURA PORESKIH SISTEMA U ČLANICAMA EU
Struktura poreskih sistema zemalja članica EU međusobno se značajno razlikuje. Naročito su značajne
razlike između starih i novih članica EU. U starim člnicama EU u proseku najznačanijii porezi su:
• Doprinosi za socijalno osiguranje (oko 28%)
• Porezi na dohodak (oko 25 %)
• PDV (oko 19%)
• Posebni porezi na potrošnju – akcize (oko 10%)
• Porez na dobit (oko 9%)
Zaključak je da u zemljama - starim članicama EU dominiraju neposredni porezi (uključujući i
doprinose) u odnosu na posredne (PDV i akcize), približno u odnosu 2:1. U novim članicama EU posredni
porezi su značajniji u odnosu na neposredne. Odnos između neposrednih i posrednih poreza u 12 novih članica
EU iznosi 1,35:1, a u Srbiji 1,15:1. Veći značaj posrednih poreza u zemljama u tranziciji u skladu je sa
davanjem prednosti ekonomskim u odnosu na socijalne ciljeve u tim zemljama. Davanje prednosti ekonomskim
14 http://www.mfin.sr.gov.yu
33
ciljevima (brz rast, smanjenje nezaposlenosti i dr.) održava nameru ovih zemalja da otklone zaostatak u nivou
razvijenosti u odnosu na stare članice EU.
Slika br.8 15
8.ANALIZA NAPLATE POREZA U SRBIJI
Broj milionera u Srbiji povećan je za više od 2.500 građana i to u doba najveće krize, a ukupan broj onih koji su
podneli prijavu za godišnji porez na dohodak građana je oko 20.300, saznaje„Blic“. Više od 20.300 građana prošle
godine je prihodovalo više od 1,58 miliona dinara. Najbogatiji u Srbiji nikada nisu plaćali ovaj porez, a neće ni
ubuduće sa ovakvim zakonom. Prosto, prihodi od kapitala ne računaju se u osnovicu. Uz to, porez plaćaju isključivo
15 Slika preuzeta sa sajta: http://blog.b92.rs
34
fizička lica pa je vlasnicima korporacija legalno moguće da svaki dinar knjiže kao prihod firme. Milioni nisu uplaćeni na
njihovo ime, nego na ime firme zbog čega se iz evidencije u to koliko je navodnih milionera podnelo prijavu ne može
apsolutno ništa saznati o stvarnim prihodima najbogatijih pojedinaca. Oni koji nemaju firmu uvek mogu novac da uzmu na
ruke ili ga provuku kroz račun „kumove firme“. Savetnici, konsultanti, programeri i slično mogu ga provući i kroz ugovor o
delu, odnosno autorskom honoraru i istina platiti ovaj namet, ali višestruko manje nego što bi trebalo.
Nijedan od biznismena koji ima nekoliko povezanih firmi i slično ne mora da strahuje da će ga država na
kraju godine sačekati da plati godišnji porez na dohodak. Još je poraznije što je to jedini zakon koji bi trebalo da skladno
osnovnom poreskom pravilu pravičnosti omogući da oni „koji najviše zarađuju, najviše i plate“.
U Srbiji je od januara do novembra 2008 godine utajeno oko 13 milijardi dinara poreza, od čega skoro polovina
otpada na neplaćeni porez na dodatu vrednost. Pravo na povraćaj novca od PDV-a koristi svega pet odsto poreskih
obveznika, a naplata poreza na dohodak građana naplaćena je skoro u stopostotnom iznosu.
Ukupna naplata PDV-a za prvih 11 meseci u 2008. godini veća je za 11,8 odsto u odnosu na isti period 2007.
godine. Poreznici su u 2008. godini podneli 1.836 krivičnih prijava protiv 2.518 lica za utaju poreza u vrednosti 18,1
milijarde dinara, a za 11 mesec 2009 godine 1.748 krivičnih prijava protiv 2.451 lica zbog utajenog poreza u
iznosu od skoro 13 milijardi dinara. Od avgusta 2009, zahvaljujući efikasnijem radu poreske policije, značajnije povećan
broj otkrivenih poreskih utaja i na osnovu njih podnetih krivičnih prijava. Poreska uprava je nadležna za namirenje 84 odsto
budžetskih prihoda na osnovu naplate poreza na dobit preduzeća, poreza na dohodak, PDV-a i akciza. Naplata poreza
u 2009 je bolja nego prethodnih godina, odnosno za deset odsto je veća nego u istom periodu prošle godine .
Imajući u vidu ekonomsku krizu zbog koje je smanjena proizvodnja i promet, dobri rezulati u naplati
poreza su rezultat poboljšanja efikasnosti rada Poreske uprave, koja obezbedjuje više od 50 odsto ukupnih prihoda
budžeta. Učešće poreza za dodatu vrednost (PDV) u ukupnim poreskim prihodima je nešto iznad 50 odsto, tako da je od
početka 2009 godine taj porez naplaćen u iznosu od 120 milijardi dinara, što je 17 odsto više nego što je planirano, kad se
izuzme naplata PDV po osnovuuvoza, odnosno 25 odsto više nego u prošloj godini. Prema podacima ministarstva finansija
u periodu januar-novembar 2009 naplaćeno je PDV-a u iznosu od 275,4 milijarde dinara,što predstavlja nominalno
smanjenje od 1,2% u odnosu na isti period prošle godine.
35
Slika 9. 16
8.1. Analiza lokalne naplate poreza
Početkom 2009. godine navršile su se dve godine primene Zakona o finansiranju lokalne samouprave, a
ujedno je istekao i rok u kome sve lokalne samouprave u Srbiji moraju da preuzmu od
Poreske uprave nadležnost samostalne naplate svojih izvornih prihoda od kojih će u narednom periodu najvažniji
biti porez na imovinu. To znači da njegovo utvrđivanje i naplatu samostalno rade lokalne samouprave, a ne
Republička Poreska uprava.
Upravljanje lokalnim poreskim prihodima prvi su preuzeli gradovi Beograd i Kragujevac i opštine Vranje, Vrnjačka
banja i Žabari, koji su to učinili 2007. godine, a u 2008. godini tunadležnost je preuzelo još 37 opština i gradova.
Jedna od glavnih oblasti je jačanje opština i približavanje lokalnih vlasti građanima Srbije. U kontekstu
usvajanja novog zakona o finansijama naloklanom nivou iz 2006. godine, nemačka Vlada je delegirala nemačku
organizaciju za tehničku saradnju GTZ kao podršku u implementaciji ovog zakona i posrednika u
prenosu posedovanja realizacije poreza na lokalnom nivou.
Pozitivni efekti po lokalnu samoupravu prilikom uvođenja naplate poreza na imovinu
je efikasnije obavljanje onih nadležnosti koje se i obavljaju na najbolji način na onom nivou vlasti koji
je najbliži građanima, rast prihoda lokalnih budžeta, kao i veća finansijska nezavisnost u odnosu na centralni
nivo, pravedniji poreski sistem i pravednija raspodela poreskog opterećenja, Ovde se radilo isključivo o prenosu
nadležnosti nad već postojećim poreskim oblikom.
16http://blog.b92.rs36
9. PORESKA UPRAVA DANAS - IZMENA ORGANIZACIJE
Postojeća organizaciona šema Poreske uprave predstavlja teritorijalni model sa primesama funkcionalnog modela
organizacije i upravljanja. Korporativna strategija Poreske uprave 2010-2014.god. (usvojena 01.06.2010.godine, a
novelirana 2011.god. za period 2011-2015) detaljno opisuje svhu, vrednosti i strateške planove Poreske uprave Srbije, pruža
jasan pregled budućeg razvoja, modernizacije organizacije i usluga koje Poreska uprava pruža građanima i Vladi Srbije.
U korporativnoj strategiji je iznet predlog za postepenu izmenu organizacione strukture prema potpunoj
funkcionalnoj organizaciji koji treba da se sprovede, na jednoj strani kroz povećanje kapaciteta Centrale za donošenje
strateških odluka, a na drugoj, kroz smanjenje broja organizacionih jedinica jer veliki broj filijala i ekspozitura otežava
poslovanje, smanjuje efikasnost rada i nepotrebno uvećava broj poslovnih funkcija.
Izmena organizacije je takođe, neophodna da bi se smanjilo komplikovano upravljanje procesom ispunjavanja
poreskih obaveza, nejednoobraznost u tumačenju i primeni zakona, veliki broj linija za izveštavanje, a da bi se poboljšala
koordinacija i međusobna komunikacija između organizacionih delova Poreske uprave.
Poreska uprava čini sve korake kako bi približila poresku problematiku poreskim obveznicima i to ličnim
kontaktom, preko info centra za PDV, elektronskom poštom, pisano poštom i pošiljkom preko JPPTT, preko sajta Poreske
uprave, putem medija, obukom, okruglim stolovima, tribinama idr.
2004. godine je u Centrali Poreske uprave formiran Info centar za PDV osposobljen kao servis poreskim
obveznicima gde zaposleni odgovaraju na pitanja, po principu otvorenog telefona za sve sporne situacije u vezi sa primenom
PDV-a, korišćenje centra je dostupno svim zainteresovanim obveznicima, kako na srpskom tako i na engleskom jeziku.
Opšti cilj za formiranje ovog centra je bio poboljšanje u pružanju usluga pri radu Poreske uprave i da se osigura jednak
tretman prema svim poreskim obveznicima.
37
9.1. INFORMATIČKA PODRŠKA RADU- WEB SAJT
Što se tiče Web sajta koncept je da detaljno upoznaje posetioce sa organizacionom šemom Pu, delokrugom rada,
adresarom i tel. imenikom svih organizacionih jedinica, tekstovima svih poreskih Zakona i podzakonskih akata, datumima
dospeća svih poreskih obaveza-poreski kalendar, omoguć preuzimanje poreskih prijava, objasni način izračunavanja
kontrolnog broja za uplatu javnih prihoda, preko informatora upoznaje posetioce sa svim svojim segmentima organizovanja,
načinom rada, i odgovornim licima u PU. Pruža registar evidentiranih PDV obveznika, omogući uvid u Mišljenja
ministarstva.
E pošta
- Poreska uprava putem e-pošte daje odgovore na postavljena pitanja svim posetiocima sajta istog dana a
najkasnije u roku od 48 časova
- Pitanja se mogu postaviti putem e-mail adrese:
„Stopa sofverske piraterije u Srbiji već tri godine iznosi 74 odsto što znači da tek svaki 4 računar ima
legalan sistem. Pored Albanije i Crne Gore, Srbija ima najviši procenat nelegalnih softvera u regionu. Država je
zbog korišćenja nelicenciranog softvera u tom periodu izgubila 261 milion dolara.
38
U cilju smanjenja stope piraterije u okviru Poreske uprave Privredna komora Beograda, Udruženje
informatičke delatnosti je organizovala sastanak Posebne jedinice za proveru legalnosti softvera Poreske
Uprave.“17
A povodom toga održane su obuke za poreske inspektore za proveru legalnosti softvera, jer problem softverske
piraterije predstavlja, po misljenju Poreske Uprave, jedan od nepovoljnjih oblika društvenog ponašanja koji ima
uticaj na privredu, dalji razvoj informacionog drustva i ostvarivanje konkurentskih prednosti na regionalnom
trzistu.
U skladu sa tim, Poreska Uprava je zatražila od svih privrednih subjekata da dostave Izveštaj o stanju
računara, računarske opreme i programa i tako pomogne Poreskoj Upravi da pređe u sledeću fazu legalizacije
softvera u Srbiji.
Ovo je sprovedeno u četiri regionalna centra za obuku Poreske uprave u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i
Kragujevcu obuku je prošlo oko 400 inspektora službe terenske kontrole i Poreske policije.
Tokom obuke su obrađene teme koje ukazuju na negativne uticaje upotrebe nelegalnog softvera na
državu i društvo u celini, zatim knjigovodstveni tretman softverskih proizvoda kao i konkretna uputstva za
prepoznavanje nelegalnog softvera različitih proizvođača.
Tokom treninga su razmenjena konkretna iskustva u oblasti primene Zakona o posebnim ovlašćenjima
radi efikasne zaštite autorskog i srodnog prava i izneti predlozi za unapređenje postojećih procedura za kontrolu
poreskih obveznika i zakonske regulative.
Jasno je da informacioni sistem ne može da bude kreator poreske politike, ali može da pomogne i
omogući da poreski sistem efikasno prati investicije, zapošavljanje, proizvodnju, izvoz, konkurentnost a da
pritom, istovremeno destimuliše prekomernu potrošnju, uvoz , ali i sivu ekonomiju i korupciju.
Inovativni poreski sistemi mogu značajno da doprinesu da poreski obveznici postanu poreski saradnici i
tako doprinesu razvijanju svesti o plaćanju poreza, kao razumnom solidarnom doprinosu ukupnog razvoju i
napretka jednog društva.
Zbog neophodnog uvođenja izmena u strukturi i organizaciji poreske administracije u svetlu integracionih procesa,
sprovode se radionice u organizaciji Intra-evropskih organizacija poreskih administracija IOTA i Poreske uprave Republike
Srbije, na čelu sa direktorom Kancelarije za modernizaciju Pu. Uz stručno rukovođenje poreskih eksperata iz IOTA,
razmatraju se teme koje proizilaze iz integracionih procesa u okviru poreskih administracija i dr.vladinih agencija.
Integracioni procesi zahtevaju reorganizaciju poreskih administracija, i tom prilikom razmatraju se strukturne i organizacione
promene.
17 http://pks.komora.rs
39
Za Poresku upravu ovaj dogadjaj je od posebnog značaja s obzirom da joj je ukazano poverenje da po šesti put bude
domaćin ovakvog značajnog skupa, a srpska poreska administracija je stekla punopravno članstvo u Organizaciji još 2002 u
Rigi, Republika Letonija.
Elektronski servis za podnošenje poreskih prijava za PDV od početka juna dostupan je preko internet
adrese portala Poreske uprave. Do sada je registrovano oko 17 000 PDV obveznika, a postupak je i dalje
otvoren.
Poreska uprava formirala je pilot grupu od 160 PDV poreskih obveznika, koji su vlasnici elektronskih
sertifikata i istovremeno su registrovani za elektronsko poslovanje sa Poreskom upravom, što se može smatrati
uspešnim početkom elektronskog poslovanja poreskih obveznika. Poreska uprava će u narednom periodu razviti
i ostale elektronske servise za potpuno elektronsko poslovanje, pa će poreski obveznici moći da imaju uvid u
stanje na svom poreskom računu, da dobiju elektronske potvrde o izmirenim obavezama, a početkom naredne
godine obezbediće se i dostupnost elektronskog servisa za podnošenje poreskih prijava na ukupan prihod
građana.
Cilj je da se elektronskim poslovanjem u srpskoj privredi ostvare uštede koje se mere stotinama miliona
evra. Izuzeta je mogućnost dobijanja podataka o porezu na imovinu jer je za naplatu tog poreza nadležna
lokalna samouprava, pa nema jedinstvene evidencije na republičkom nivou. Istraživanje koje je
sprovedeno,pokazuje da prosečan privredni subjekat godišnje potroši 30 radnih dana čekajući u šalterskim
redovima . To je veliki gubitak i za velike kompanije, a o malim firmama ne treba ni govoriti. Stručnjaci su
izračunali da je na godišnjem nivou srpske privrede to gubitak od 135 miliona evra, a kada se tome dodaju i
troškovi transporta, izgubljenu dobit, tonere i tone papira, onda je taj gubitak daleko veći.
9.2. Novi mehanizmi rada
Što se tiče inovacija, od 01.jula 2013.god.banke, Poreskoj upravi na osnovu dogovora sa Udruženjem banaka Srbije,
šalju podatke o isplaćenim zaradama svakog dana, tako da državna institucija na dnevnom nivou može da kontroliše
plaćanja poreza i doprinosa od strane poslodavaca. Do sada se to radilo mesečno, a da ovom promenom kada se to radi
dnevno Poreska uprava može da reaguje mnogo brže u situaciji ne plaćanja ovih obaveza.
Dogovor je da se u prvom kvartalu 2013.god. ustali takav mehanizam kontrole poreza i doprinosa od strane Poreske
uprave, po kome će tek po izvršenoj uplati banke isplatiti zarade. U ovom trenutku pronalaze se konkretna rešenja, čime će
se povećati urednost poslodavaca u plaćanju poreza i doprinosa. Poreska uprava je do sada omogućila da svi PDV obveznici
porez na dodatu vrednost mogu da prijavljuju preko internet portala te uprave, posle pilot faze u kojoj je elektronsko
podnošenje bilo omogućeno samo odredjenoj grupi, u maju 2011. je svim PDV obveznicima poštom poslala obrazac prijave
40
za e poslovanje sa uputstvom, čime je počeo postupak regisstracije za elektronsko poslovanje i do sada je registrovano
približno 25.000 PDV obveznika.
Postupak je i dalje otvoren, a registracija kao i elektronsko poslovanje je mogućnost ali ne i obaveza poreskih
obveznika, sam proces je praćen odgovarajućim porukama servisa na sistemu,
sa obaveštenjem o evidencionom broju podnete poreske prijave, kao i sam
status prijave.
Dalje se očekuje modernizacija i profesionalizacija u radu Poreske
uprave u naredne 3 godine, jer je kao kičma države izuzetno važna za državu i
javne finansije.
Očekuje se u 2013. da počne primena unakrsne procene prihoda i
imovine, sa namerom da se obuhvate pojedine grupe poreskih obveznika, a jedna od grupa čiji će materijalni prihodi biti
preispitani biće stečajni upravnici.
Naša zemlja se nalazi na 143.mestu, od 183 zemlje, po jednostavnosti u plaćanju poreza i u našoj zemlji se porez plaća
godišnje čak 66 puta, a recimo u Švedskoj samo dva puta, cilj je da u naredne tri godine budemo na toj listi 50.ti. Uvidom u
stanje na terenu ustanovljeno je da ljudi u Poreskoj upravi sede na tonama papira, bez arhiva i da je situacija katastrofalna
kao i komplikovane procedure, tako da se očekuje najkasnije do 30.juna 2014.god. eliminisati sve nepotrebne procedure a
svi poreski obveznici treba da predju na elektronski način komunikacije, s obzirom da ne postoji ozbiljan IT sistem, treba
stvoriti kompletan, moderan jedinstveni sistem.
Radi se preciznom poreskom kalendaru za slanje poreskih rešenja, kako se ne bi dogadjalo da se na poresko rešenje
čeka i do 6 meseci. Što se tiče kadrovske politike za prijem direktora u Filijalama Poreske uprave oni će putem konkursa
morati da ispune određene kriterijume i ozbiljne testove znanja i sposobnosti. Mora da postoji sistem u radu i politici
Poreske uprave gde se poreski obveznici tretiraju na dostojan i kulturan način, ali sa druge strane oni moraju da ispunjavaju
svoje obaveze.
U rad je uključen i specijalni savetnik za reformu poreskog sistema i modernizaciju Poreske uprave Ivan Simič, koji
je jedan od vodećih poreskih stručnjaka Slovenije, a njegov zadatak je da pomogne reformu poreske administracije, ali i
otvoren za sugestije obveznika, gradjana ali i zaposlenih u Pu.
Mora se raditi na omogućavanju što bržeg plaćanja poreza.
Najavljeno je da će iz budžeta za 2013.godinu biti obezbeđen novac
za kompletnu modernizaciju Poreske uprave Srbije, iako je najveće
smanjenje budžeta baš u okviru ovog ministarstva kao i početak
unakrsne kontrole imovine koja će početi od stečajnih upravnika,
41
ozbiljniju kontrolu kladionica i priredjivača igara na sreću. Lako otklonjivi se ispravljaju već, a zatim slede sistemske
promene i elektronska komunikacija do kraja 2014.godine.
„Od 2013.godine poreznici će obavljati unakrsnu kontrolu imovine, do tada imućni građani Srbije mogu
poreznicima dobrovoljno da prijave šta sve poseduju. Od štednje u bankama do njiva. Pojedini su sve što imaju državi
deklamovali i tokom 2004.godine, pa će novi popis pokazati da li im je imovina rasla istim tempom kao i registrovani
prihodi. Unakrsna kontrola poreznike bi između ostalog trebalo da dovede do neprijavljenih, pa i neoporezovanih prihoda.
Ideja je da se utvrdi dakle da li je nekom porasla imovina, ako mu je za pet godina na primer porasla za 20000 evra, trebalo
bi da ima dokaz da su mu i prihodi porasli toliko. Ukoliko je u međuvremenu prijavio za svega pet hiljada evra veće
prihode, moraće da dokaže odakle mu preostalih petnaest hiljada. I ako država unapredi svoju evidenciju, van domašaja je
sve ono što imućni građanin poseduje u inostranstvu.“18 To nije problem samo u Srbiji, upravo zbog toga se poslednjih
meseci javlja napetost u odnosima Švajcarske i nekih evropskih zemalja, tako da se postavlja pitanje treba li ona da
obelodani uloge u Švajcarskim bankama.
Poreski obveznici su dobili mogućnost da produže rok otplate poreskog duga sa 12 na 24 meseca,
budući da je republički parlament usvojio izmene zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, kojima
je to predviđeno, usvojenim izmenama smanjuje se i stopa kamaate koja se obračunava za vreme odloženog
plaćanja poreskog duga, koji je zahtev za odlaganje podneo pre dospelosti tog duga. Poreska uprava ubuduće će
obavljati poslove koje su do sada bile u nadležnosti državne uprave u oblasti igara na sreću kao i one na
izdavanju i oduzimanju ovlašćenja za obavljanje menjačnih poslova i kontrole istih što je bilo u nadležnosti
deviznog inspektorata.
9.3.Moguća buduća rešenja
18 Ministarstvo finansija i privrede, „Uputstvo o naplati poreza od neurednih poreskih dužnika“, Beograd,2011.god, str.1042
Izmena Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji
Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji je donet 2002.godine i od tada je u većoj ili manjoj meri,
menjan trinaest puta. Zbog ltoga je Ministarstvo finansija oformilo Radnu grupu za izradu novog teksta. Navedena aktivnost
je sinhronizovana sa donošenjem korporativne strategije i izradom nove organizacione šeme Poreske uprave, odnosno
novog akta o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta, čime su se stekli uslovi za izmenu odredbi koje se odnose
na organizacionopravni aspekt Poreske uprave i radnopravni položaj poreskih službenika i nameštenika.
Ovo je trenutak kada treba doneti odluku i dati odgovor na pitanje da li izmene sprovesti kroz odredbe ZPPPA ili
doneti poseban zakon o poreskoj administraciji kao Zakon o poreskoj upravi?
U samoj Poreskoj upravi, mišljenja po ovom pitanju se bitno razlikuju. Dok jedan broj stručnjaka podržava predlog
za izmenu postojećeg zakona u njegovom punom obimu, a zagovornici ovakvog shvatanja tvrde da se tako čuva celovitost
Poreske uprave sa svim njenim funkcijama, dotle protivnici smatraju da je neophodno doneti Zakon o poreskoj upravi kao
poseban zakon.
Smatram da je predlog koji ide u prilog donošenja posebnog Zakona bolje utemeljen i da za to postoje razlozi, od
kojih želim da navedem određeni broj. U postojećem zakonu su odredbe koje uređuju organizaciju i radnopravni položaj
poreskih službenika i nameštenika rasute, zbog čega ih treba sistemski i pravno tehnički urediti. Zakon je obiman, u
postupcima izmena i dopuna dodato je još mnoštvo članova, koji uglavnom sadrže dopunu postojećeg teksta. Od ukupnog
najveći broj članova obrađuje materiju poreskog postupka. Zakoni kojima se uređuju pravila postupka, u našem pravnom
sistemu su uglavnom odvojeni od zakona kojima se uređuje organizacija i način rada organa koji taj postupak sprovode.
Poreska uprava je izuzetno značajan organ sa velikim brojem zaposlenih. Funkcionalno pozicioniranje u okviru ministarstva
svrstava Poresku upravu u red drugih organa čiji je delokrug segmentiran u delovima državne administracije koja se bavi
raspodelom sredstava budžeta.Pritom za određivanje položaja i mesta u sistemu državnih organa, posebno treba imati u vidu
da ona nije striktno administrativna organizacija, već organizacija koja ubiranjem poreza i drugih javnih prihoda obezbedjuje
oko 80% sredstava budžeta Republike Srbije. To dalje znači da ovaj državni organ treba da ima veću samostalnost u radu,
koja bi se obezbedila smanjenjem broja hijerarhijskih nivoa odgovornosti, odnosno izdvajanjem i uspostavljanjem direktne
linije rukovođenja pod ingerencijom predsednika Vlade ili na drugi sličan način. Definisanjem pozicije Poreske uprave na
ovakav način, bila bi poboljšana koordinacija rada sa Vladom i dr. državnim organima, a porezi koje plaćaju građani
delotvornije pretvarali u visokokvalitetne javne usluge.
U prilog odluci o donošenju posebnog Zakona su naša zakonodavna tradicija, jer je Srbija još u drugoj polovini XIX
v. imala poseban zakon koji je regulisao organizaciju, način rada i nadležnosti PU i uporednopravna iskustva u mnogim
državama, gde već postoje posebni zakoni koji regulišu ovu materiju kao što je Slovenija. Ukoliko bi bio donet ovakav
zakon, smanjila bi se potreba za donošenjem velikog broja podzakonskih akata.
Posebno značajno mesto zauzima pitanje plata zaposlenih, gde su stavljeni u nejednak pravni položaj, a njihov rad
vrednuje u posebnim službeničkim sistemima, koeficijenti za utvrđivanje plata državnih službenika i nameštenika
43
predstavljaju problem, jer su velike razlike u zvanjima za poreske službenike u odnosu na zvanja državnih službenika u
opštem službeničkom sistemu. Ukoliko se donese posebni Zakon, neophodno je da se regulišu delokrug organa,
organizacija, upravljanje i nadležnost Centrale, saradnja sa drugim državnim organima, saradnja sa međunarodnim
organizacijama, položaj zaposlenih kao ljudski supstrat organizacije, i to zvanja ocenjivanja, uslovi za njihovo napredovanje,
plate, stimulativno nagradjivanje, ovlašćenja i obaveze poreskih službenika, obezbedjenje sredstava za rad idr.
U okviru dela zakona koji reguliše delokrug i ustrojstvo Poreske uprave, treba ugraditi norme, kao što su veća
specijalizacija organizacionih jedinica, time se omogućava usmeren pristup rešavanju problema u pojedinim oblastima
oporezivanja i ujednačena primena propisa na nivou cele Poreske uprave.
Edukacija zaposlenih treba da zauzme mesto u Zakonu kroz sistem obrazovanja i treninga na osnovama najnovijih
svetskih iskustava. Sledeći pozitivna iskustva drugih zemalja.
Zakon takođe treba da sledi trendove reforme državne uprave u Srbiji i da uredi takav radnopravni položaj i uslove
rada u kojima poreski službenici mogu da prate reformu i budu njen sastavni deo.
44
ZAKLJUČAK
Značaj Poreske uprave u Srbiji i položaj poreskih službenika, predstavljaju važna praktična i teorijska
pravna pitanja, koja nisu rešena adekvatno značaju posla koji ovaj organ, odnosno poreski službenici obavljaju
za državu. Kada govorimo o naplati poreza u Srbiji, nesporno je da imamo manji procenat dobrovoljnog
izmirivanja poreske obaveze u odnosu na zemlje razvijene tržišne ekonomije zbog nedovoljno razvijene poreske
kulture, pa samim tim i poreske discipline, što je dodatni izazov za Poresku upravu da kroz plansku i intenzivnu
obuku svojih službenika, stvori odgovornu, stručnu i profesionalnu poresku administraciju, što je i strateški cilj
reforme državne uprave na putu ka evropskim integracijama.
Imajući u vidu značaj funkcije naplate, Poreska uprava je paralelno sa sprovođenjem poreskih zakona
donetih u sklopu reforme poreskog sistema Srbije, reformisala i organizaciju poreske administracije. Dakle,
uspešnost naplate u najvećoj meri zavisi od blagovremenog prikupljanja porebnih informacija o imovini
obveznika, odabiru kvalitetnog sredstva na kome će se ustanoviti prioritetno založno pravo iz kojeg će se
izvršiti naplata za slučaj da poreski obveznik sam ne plati dug, praćenjem samog postupka obezbeđenja naplate
i same naplate od strane pretpostavljenih rukovodilaca, od uspešne koordinacije sa ostalim unutrašnjim
organizacionim jedinicama Poreske uprave, ali i od uspešne saradnje sa ostalim državnim organima koji
45
učestvuju u pojedinim fazama obezbeđenja i naplate poreza. Sistematskim praćenjem izmirivanja poreza i
brzom prinudnom naplatom se sprečava gomilanje poreskog duga, sprečava poreski obveznik da osujeti,
onemogući ili učini neefikasnom naplatu, ali i gubljenje traga poreskim obveznicima.
Položaj Poreske uprave u Srbiji i status poreskih službenika se svakako ne mogu izjednačiti sa
uvažavanjem rada i doprinosa organa poreske administracije, nastojanjima države da izvrši svoju ulogu
pokretača društvenog razvoja sa radnopravnim statusom, ugledom, uslovima rada, platom i drugim
beneficijama poreskih službenika ne samo u zemljama Evropske Unije, već i dr.uređenim zemljama sveta.
Značaj državnog organa i ove kategorije službenika na međunarodnom planu a zapostavljenoj na domaćem,
izraženi su u velikoj meri. Ovaj disbalans mora se ublažiti u periodu kada se priprema pristupanje Evropskoj
Uniji, a u saradnji sa Međunarodnim monetarnim fondom- reforma poreskog sistsema, jer se ova reforma kao i
reforma državne uprave ne mogu sprovesti bez izmene statusa Poreske uprave u sistemu državnih organa,
izmene organizacione strukture, načina upravljanja Poreskom upravom i aktivne uloge poreskih službenika.
Sa razvojem privatizacije, prelaskom na tržišnu privredu i sa reformom poreskog sistema problem
naplate poreza je postao složeniji i teži. Stoga je poželjno da u svakom konkretnom slučaju utvrditi da li dužnik
nije eventualno zapao u teškoće plaćanja zbog izvesnih okolnosti koje su nastale bez njegove krivice.
46
LITERATURA
1. M. Dinčić i drugi, „ Poreska i carinska politika“, VPŠ Čačak, 20062. „Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji“3. „Zakon o porezima na imovinu“4. Dr.Đorđe Pavlović, Dr.Dinčić Miroslav i Dr. Ristić Žarko,“Utvrđivanje i naplata javnih
prihoda“,Beograd,2008.god.5. Ministarstvo finansija i privrede, „Uputstvo o naplati poreza od neurednih poreskih dužnika“,
Beograd,2011.god.6. Aleksandar Mitrović,“Naplata poreza na dohodak građana u praksi“, Niš,1998.godina7. Dr.Radičić, Dr.Božidar Raičević, „Javne finansije“, Beograd, 2008.god.
Internet izvori:
http://blog.b92.rshttp://pks.komora.rshttp://sr.wikipedia.org.rshttp://www.mfin.gov.rs
47