porez na financijske transakcije - bib.irb.hr · pdf filesamo na dioničke opcije. izvor:...

Poreznafinancijsketransakcije

103

Dr.sc.BojanaOlgićDraženović,docentEkonomskifakultet,SveučilišteuRijeciDr.sc.MajaGrdinić,poslijedoktorandEkonomskifakultet,SveučilišteuRijeciDr.sc.HelenaBlažić,redovitiprofesorEkonomskifakultet,SveučilišteuRijeci

POREZNAFINANCIJSKETRANSAKCIJE*

SAŽETAKGlobalna financijska kriza primorala je brojne zemlje na mobiliziranjeznačajnih iznosa javnih sredstava za sanaciju i spašavanje financijskihinstitucija. U tom kontekstu, posljednjih godina u EU je pokrenuta javnarasprava o potrebi za uspostavljanjem optimalnog regulatornog okvira imehanizama osiguranja stabilnosti koje je potrebno poduzeti. Jedno odpodručja koje zahtijeva reformske poteze svakako je oporezivanjefinancijskog sektora, posebno s obzirom na ulogu koju su financijskeinstitucije odigraleu izbijanjukrize, isplate visokihdržavnihpotpora kao iblažeg fiskalnog tretmana financijske industrije. Oporezivanje financijskihtransakcija ima za cilj obeshrabriti riskantno ponašanje u financijskomsektoru i osigurati da financijska industrija u većoj mjeri preuzmeodgovornost i trošak aktualne financijske krize. Trgovanje vrijednosnimpapirima,premaprijedloguEuropskekomisijeiz2011.godine,oporezovalobise po vrlo niskoj stopi u cilju obeshrabrivanja kratkoročnih, visokošpekulativnih transakcija koje uzrokuju sistemski rizik u financijskimsustavima. S obzirom na različite implementirane modalitete FTT-a uzemljama EU, novi porez na supranacionalnoj razini predstavljao biusklađenijipristupoporezivanjufinancijskogsektoraEU.CiljradajeistražitideterminanterazvojaFTT-aimogućnostiprimjenenapodručjuEU.* Ovaj rad rezultat je projekta „Tax Policy and Fiscal Consolidation in Croatia“ (IP-2013-11-8174)kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost te projekta Sveučilišta u Rijeci “Porezni sustaviekonomsko-socijalniodnosihrvatskogdruštva”(No13.02.1.2.02.).


104

Ključne riječi: financijske institucije, financijske transakcije, financijskakriza,poreznafinancijsketransakcije,EU

UVODUtjecajglobalneekonomske i financijskekrize2007/2008.godineuEU jeposebno bio izražen u području javnih financija. Financijski je sektor unarednim godinama ostao gotovo amnestiran od „zasluga“ za njenoizbijanje te se je trošak saniranja gotovo u potpunosti prelio na javneproračune zemalja članica i EU, a posredno i na europske građane ipoduzeća. Procjenjuje se da je trošak spašavanja posrnulog financijskogsektora i s tim povezanog pada gospodarske aktivnosti utjecao napogoršanjestanjajavnihfinancijaudržavamačlanicamaEUzavišeod20%BDP-a (European Commission, 2013a). Navedeno je potaknulo javnuraspravuo nužnosti porezne reformeusmjerene ka financijskom sektoru.Prevladalo je mišljenje o nužnosti oporezivanja u obliku poreza nafinancijske transakcije, po uzoru na prijedlog Keynesa za tržište dionica iTobinazadeviznotržište.S obziromna snažankonsenzusuEuropi, ali i nameđunarodnoj razini, opotrebi sudjelovanja nedovoljno oporezovanog financijskog sektora utroškovima rješavanja krize, nekoliko zemalja članica EU poduzelo jedivergentnemjereupodručjufiskalnogopterećenjafinancijskihinstitucija.Premaprijedloguuvođenja jedinstvenogporezana financijske transakcije(eng.FinancialTransactionTax -FTT)EuropskeKomisije iz2011.godine,oporezivanjem transakcija dionicama, obveznicama i derivatima ufinancijskom sektoru, penaliziralo bi se visoko špekulativno ponašanjeakterafinancijskihtržištaitimeunaprijedilastabilnostfinancijskihsustava.Ovaj rad predstavlja doprinos razmatranjima o prijedlogu uvođenjajedinstvenog FTT-a u zemljama članicama EU, koji se planiraimplementiratitijekom2017.godine.Nakonuvodnogdijela,udrugomdijeluradarazmatrajusemogućipravciiefekti fiskalnog opterećenja financijskog sektora. Treći dio rada dajepregled primijenjenih nacionalnih rješenja oporezivanja financijskihinstitucijaupojedinimzemljamaEU,snaglaskomnarezultateprovedenih


105

mjera. Prije zaključnih razmatranja, propituje se prijedlog EuropskeKomisijeojedinstvenomFTT-ukaooblikuneizravnogoporezivanja.OPOREZIVANJEFINANCIJSKOGSEKTORA–MJEREIINSTRUMENTIOporezivanje financijskogsektoraaktualna je temasobziromnaaktualnenegativne gospodarske i financijske trendove u svijetu, ali i sagledavajućifiskalnu značajnost te reperkusije na financijska i gospodarska kretanja.Stogajepotrebnosagledatirazličiteporezneoblikefinancijskihtransakcija,aposebnoporeznafinancijsketransakcije.Poreznafinancijsketransakcije–teoretskarazmatranjaiefektiPoreznafinancijsketransakcijepodrazumijevaneizravnioblikporezakojise plaća prilikom poduzimanja definiranih oblika financijskih transakcija(kupnja i/ili prodaja vrijednosnih papira). U obuhvat FTT-a uobičajenoulaze transakcije između sudionika na tržištima novca i kapitala, OTCtržištima, trgovanja između financijskih institucija kao i ostali oblicitrgovanja dionicama, obveznicama, derivatnim instrumentima i stranimvalutama. FTT je ad valorem porez, koji se obračunava u vrlo malomrasponunatržišnuvrijednostpredmetnogfinancijskoginstrumentadokjeza derivativne instrumente postotak izražen u samo nekoliko baznihbodovanavrijednostosnovnogfinancijskoginstrumenta.Porezsenajčešćenaplaćuje samo prilikom svake prodaje, a ne i inicijalnog izdavanjavrijednosnog papira. Slijedom navedenog, konačni oporezovani iznos pojednom financijskom instrumentu ovisiti će o frekventnosti trgovanja(Burmanet.al.,2015:5).Ključni momenti u povijesnom razvoju koncepta FTT-a bili su vezani uzsistemskenestabilnostiiporemećajefinancijskogsektoraunacionalnim,aliimeđunarodnimokvirima.Koncept FTT-a prvi je predložio J. M. Keynes 1936. godine u radu „Općateorijazaposlenosti,kamatainovca".Predloženajevrlomalaporeznastopa(manjeod1%)kojabiseprimjenjivalanaširokuosnovicuodnosnovelikivolumen trgovanja vrijednosnim papirima na američkom financijskom


106

tržištu.Ciljoporezivanjajebilosmanjenjevolatilnostitržištaikratkoročnogšpekulativnog trgovanja koje je uzrokovalo mjehur tržišta kapitala prijeVelikedepresije.Propašću sustava tečajeva izBretton-Woodsaodnosnoukidanjemsustavafiksnih deviznih tečajeva i suspenzijom dolarskih potraživanja za zlato,javila se je potreba za modelom stabiliziranja valutnih sustava nameđunarodnoj razini. Jedan od prijedloga odnosio se na uvođenjetransakcijskog poreza za devizne tečajeve. Pod snažnim utjecajemKeynesovograda,američkiekonomistJ.Tobinje1972.godinepredstaviojespecifičanmodeloporezivanjakojibi„baciopijesakuzamašnjakfinancijskeindustrije“(eng.„…tothrowsandinthewheelsoffinance“).Tobinovporeznaplaćivaobisenasvespotkonverzijevalutačimebiseublažileposljedicekratkoročnih, špekulativnih aktivnosti na deviznim tržištima. Značajanteorijski doprinos razmatranju fiskalnog opterećenja financijskihtransakcija na kratki rok dali su i Stiglitz (1989) te Summers i Summers(1989),kojisintetizirajupozitivneefekteuvođenjaFTT-a:

1. Unapređenjeefikasnostifinancijskihtržištaiekonomijeucjelini,2. Rastprihodadržavnogproračunaodnosnosmanjenjejavnogduga,3. Podmirivanjetroškovafinancijskihkriza,4. Reduciranjevolatilnostitržištaivisokofrekventnogtrgovanja,5. Poticanjedugoročnihinvesticija.

Nasuprot navedenom, protivnici uvođenja FTT-a tvrde da bi isti mogaodovestidosmanjenja trgovanjakodsvihkategorija investitora(Matheson,2011),štobirezultiralovišom,anenižomvolatilnošćutržišta(Grundfest,1990).Nekaodempirijskihistraživanjatakođerpotvrđujutezeokorelacijiuvođenja FTT-a i smanjene likvidnosti tržišta kao i rasta cijene kapitala(Matheson,2011;SchwertiSeguin,1993).Međutim, većina navedenih nedostataka može se suzbiti adekvatnimdizajniranjemiimplementacijomFTT-a.KombinacijomFTT-aspostojećimporeznim opterećenjima na kapitalne dobitke ili druge oblike kapitalnogdohotka,mogućejeznačajnoumanjitiudiošpekulativnogtrgovanja.Prematome,ključnaodlukaprilikomdizajniranjaporeznogmodelajeodređivanjeporeznestope.Onamorabitipostavljenanadovoljnoniskojrazinidanemautjecajanadistorzijutržišta,adaistovremenoosiguravadovoljneprihodeudržavnimproračunima.


107

Aktualnost problematike posebno ističe podatak da je u posljednja dvadesetljeća udio špekulativnog trgovanja značajno porastao. Rastući trendovih procesa posebno je pojačan razvojem informacijske tehnologije iuvođenjem visoko-frekventnog trgovanja (eng. High-frequency trading,HFT) krajem90-tih godina20. stoljeća.Riječ je o automatskom trgovanjupomoćuračunalnihalgoritamasvremenomizvršenjaodnekolikosekundipačakimikrosekundi.Trgovanjemvisokefrekvencijeiskorištavajusevrlomale razlike u cijenama koji mogu značajno utjecati na destabiliziranjetržišta. Istraživanjasupokazalada jeudiovisoko frekventnog trgovanjau2014. godini iznosio 49% ukupnog volumena trgovanja dionicama naameričkom tržištu odnosno 27% na europskom tržištu (Kauffman et. al.,2015:6).Posljednja globalna financijska kriza 2007. godine iznova je potaknularaspravu među ekonomistima, vladama, organizacijama i javnosti oopravdanostiuvođenjaFTT-a.NomenklaturaporezanafinancijsketransakcijeOporezivanje financijskog sektora najčešće ima za cilj obeshrabritipreuzimanje prekomjernih rizika, ali i osigurati dodatne prihodenacionalnimproračunima.PostavljasepitanjejelipredloženioblikFTTzaEU najbolja opcija od onih koje regulatorima stoje na raspolaganju, upogleduekonomskih troškova ikoristi,pitanjapravednosti, izdašnosti itd.Matheson(2011)predlažesljedećunomenklatururazličitihoblikaFTT-a::

1. Porez na transakcije vrijednosnim papirima (eng. Securitiestransaction tax) s primjenom na izdavanje i/ili trgovanjevrijednosnimpapirima;

2. Porez na novčane transakcije ili Tobinov porez (eng. Currencytransaction tax) s primjenom na transakcije deviznim tečajevima injihovimderivatima;

3. Porez na bankovne transakcije (eng. Bank transaction tax ili Bankdebit tax) s primjenom na deponiranje ili podizanje sredstava sbankovnihračuna;

4. PoreznapovećanjekapitalailiRegistracijskiporez(eng.Capitallevyili Registration tax) s primjenom na iznos povećanja kapitala


108

kompanije, bilo emisijom vrijednosnih papira ili zaduživanjembankovnimkreditom;

5. Porez na premije osiguranja (eng. Insurance premium tax) sprimjenom zbog kompenzacije izuzeća od oporezivanjaosiguravajućihdruštavauokviruporezanadodanuvrijednost;

6. Poreznatransakcijenekretninama(eng.Realestatetransactiontax)plaća se na vrijednost građevine ili zemljišta prilikom njihovekupoprodaje.

OsimnavedenihšestoblikaFTT-a,financijskisektormožebitioporezovanidrugimfiskalnimoblicima,ovisnoospecifičnimciljevima,širinidjelokrugaidijelovimafinancijskogsektorakojisuobuhvaćenifiskalnimograničenjima.Primjerice, porez na financijske aktivnosti (eng. Financial Activities Tax,FAT) oporezuje neto vrijednost ekonomske aktivnosti u financijskomsektoru, za razlikuodFTT-akoji se temeljinabrutovrijednosti.Poreznafinancijskeaktivnostimožesedefiniratikaoporeznadodanuvrijednostzafinancijskeinstitucije.Međutim,mjerenjedodanevrijednostizafinancijskeaktivnostivrlo je težak i izazovanzadatak.SobziromdaseFATneodnosiprimarno na špekulativno ponašanje i preuzimanje pretjeranih rizika,trebaobibitiusmjerennaprofitilisnagupoluge(Burmanet.al.,2015:12).Moguće je i oporezivanje bankovnih institucija (i/ili drugih financijskihinstitucija), ali vrlo često uz ograničenje s obzirom na veličinu institucijeodnosno uz izuzeće malih i/ili srednjih banaka. IMF (2010) je predložioStabilizacijski financijski doprinos (eng. Financial Stability Contribution),koji bi obvezivao sve financijske institucije na podmirivanje troškovabudućihkriza.ISKUSTVA NACIONALNIH EKONOMIJA U UVOĐENJU POREZA NAFINANCIJSKETRANSAKCIJEPovijest FTT-a započela je 1694. godine oporezivanjem financijskihtransakcijanalondonskojburzi.Porezpodnazivom„stampduty“plaćaoseprilikomkupnjedionicakoja jebilapravnoobvezujućasamouzpriloženudokumentaciju odnosno službeni pečat te se primjenjuje i danas kaonajstarijioblikoporezivanjauVelikojBritaniji.


109

Tablica1:ObilježjaFTT-auVelikojBritaniji,Francuskoj,ŠvedskojiEU

VelikaBritanija(1694.-…)

Francuska(2012.-…)

Švedska(1984.-1992.)

EU(prijedlog)

PorezdeterminiranMjestomizdanja Da Da Ne NeSjedištemkupca/prodavatelja

Ne Ne Ne Da

Lokacijomtransakcije Ne Ne Da DaPoreznastopaDionice 0,5% 0,2% 1,0%a 0,2%Obveznice - - 0,002-0,03%b 0,2%Valute - - Derivati - - 2,0%c 0,02%Vrijednost - - Cijenaopcije

(premija)Nominalnavrijednost

PoreznaemisijuVP Ne Ne Ne NePoreznatrgovanjeVP–sekundarnotržište

Da Da Da Da

Uključenimarketmakeri

Ne Ne Nijedefinirano

Da

Uključendržavnidug Ne Ne Da DaMeđun.koordinacija Ne Ne Ne DaNapomene:aPoreznastopaje1986.g.povećanana2%;bOd1989.g.;CPrimjenjivo

samonadioničkeopcije.Izvor:BurmanL.E.et.al.(2015).Financialtransactiontaxesintheoryandpractice

(discussion draft). Tax policy center., Urban Institute & BrookingsInstitution.Str9.

USAD-ujeprimjenaFTT-azapočelakrajem18.stoljećaiuzbrojneizmjenezadržala se kao dio suvremenog fiskalnog okvira do danas. Posljednjihdesetljeća FTT se primjenjivao u mnogim financijskim središtima,primjerice, Hong Kongu, Švicarskoj, Singapuru, Južnoj Koreji i Australiji.Godine 2011. primjenjivalo ga je 40 zemalja što je ukupno pridodalo 38milijardidolaranacionalnimjavnimfinancijama.Ipak,iskustvazemaljakojesu unilateralno primijenile neki od oblika FTT-a značajno se razlikuju upogleduporeznihosnovica i stopa, izuzeća teupotrebeprofita. SobziromdajeufokusuovogradaeuropskiprijedloguvođenjaFTT,unastavkućesedetaljnije razmotriti zemlje članice EU koje su u prethodnim razdobljimaprimijenilenekiodmodalitetaoporezivanjafinancijskihtransakcija.


110

Tablica2:ObilježjaFTT-audržavamačlanicamaEU(2015.)

DRŽAVA OBILJEŽJAOPOREZIVANJAFINANCIJSKIHTRANSAKCIJABelgija Porez na burzovne transakcije naplaćuje se na prijenos dionica,

obveznicaidrugihvrijednosnihpapirabezobziradalisenjimatrgujenaburziiline.2,7EUR/1.000EURvrijednostivrijednosnihpapira,amaksimalno800EURpotransakciji13,2EUR/1.000EURzadioničkukapitalizacijuinvesticijskogpoduzeća,amaksimalno2.000EURpotransakciji0,9EUR/1.000EURvrijednostizatransakcije(obvezniceizadužnice),amaksimalno650EUR

Cipar Nemaporezanaprijenosdionica,obveznicaidrugihvrijednosnihpapira,alisenaplaćujeposebnanaknadaod0,15%zatransakcijekojejeodvijajunaburziuCipruilikojekotirajunaburzi.

Finska

Prijenos dionica i drugih vrijednosnih papira podliježe porezu naprometod1,6%odprodajnecijeneakoprijenosnijerealiziranputemburze.Obveznik plaćanja poreza je kupac (rezident) ili prodavatelj (zanerezidente).Porez se plaća i na prijenos između nerezidenata ako se dioniceprenoseufinskapoduzećakojasebavenekretninamaitopostopiod2%porezanapromet.

Francuska Poreznafinancijsketransakcije(FTT)senaplaćuje:- pri stjecanju dionica izdanih od strane francuskih poduzeća čijedionice kotiraju na burzi i koje imaju tržišnu kapitalizaciju iznad 1milijardeeura(nadan1.prosincaprethodnegodine)itojeoporezivopostopiod0,2%nacijenustjecanja;-naoperacijevisokihfrekvencijaiautomatiziranogtrgovanjaitopostopiod0,01%;- na kupnju određenih kreditnih default swapova na državneobveznice članica EU od strane rezidentnih trgovačkih društava postopiod0,01%naiznosugovora

Grčka PoreznaprijenosnaplaćujesenaprihododprodajedionicauvrštenihnaAtenskojburziilinaOTCtržištimapostopiod0,20%.Obveznikplaćanjaporezajeprodavatelj(rezident).

Irska Na sve vrijednosne papire plaća se taksa pod stopi od 1% navrijednostprijenosa.

Luksemburg Nemaporezanafinancijsketransakcije.Plaćasesamoadvalorempristojbaod0,24%prilikomregistracijedužničkihinstrumenata.

Malta Poreznaprijenosvrijednosnihpapiraplaćaseuslučajunasljeđivanjaitopostopiod3%zasvakih230EURvrijednostikojisenasljeđuje.

Nizozemska Porez na prijenos vrijednosnih papira se ne plaća, osim u slučajutransakcijasadionicamapoduzećakojasebavenekretninama.

Italija Na prijenos dionica, obveznica i sličnih vrijednosnih papira natemeljuugovoraizvršenimuItalijiplaćasepaušalni(eng.lump-sum)


111

registracijskiporezod200EUR.Porezna financijske transakcije (FTT) seplaćana transferdionica ifinancijskih instrumenata izdanih od strane talijanskih rezidentnihtrgovačkihdruštava.FTT plaća krajnji kupac, a standardna stopa je 0,20% za OTCtransakcijei0,10%zaorganiziranatržišta.FTT se naplaćuje na transakcije derivata čija je vrijednost više od50% vezana za dionice izdane od strane talijanskog rezidentnogdruštva.IznoskonačnogFTT-aovisiovrstiderivata.

Poljska Stopaporezavariraovisnoovrstiugovora.Napovećanjetemeljnogkapitalapoduzećaplaćaseporezpostopiod0,5%Napreuzimanjedionicaplaćaseporezpostopiod1%.

Portugal Prijenosdionica,obveznicaidrugihvrijednosnihpapiranepodliježeporezu,alimožebitipredmetburzovnihnaknadaidržavnihtaksi.Taksesenaplaćujuupostotkuiliupaušalnomiznosu.

Španjolska Prijenos dionica ili drugih vrijednosnih papira obično ne podliježeplaćanjuporeza.Međutim,prijenosdionicakojenekotirajunaburziipravoprvenstvanaupistihdionicajepredmetporezanaprometakoprijenosdovodidostjecanjakontroleu timpoduzećimaukojimase50%ilivišeimovinesastojiodšpanjolskihnekretnina.Kapitalna pristojba (eng. capital duty) naplaćuje se samo nakvalificiraneudjele i likvidacijepoduzećauŠpanjolskoj.Naknada seplaćapostopiod1%navrijednostnetoimovine.

UjedinjenoKraljevstvo

Naprijenosdionicailiutrživihvrijednosnihpapiraplaćaseporezpostopiod0,5%odprodajnecijene.Za pretvorbu dionica ili utrživih vrijednosnih papira u deponiranedionice plaća se porez po stopi od 1,5% od prodajne cijene ilivrijednosti.Uslučajevimapreuzimanja,spajanjaipripajanjadruštvapostopiod0,5%.

Izvor: izradile autorice prema European Tax Handbook 2015; Taxation andInvestment in Hungary 2015; Taxation and Investment in Poland 2014 iTaxesinEuropeDatabase.

UvišezemaljačlanicaEUu2015.godininasnazijebioPoreznatransakcijevrijednosnim papirima (eng. Securities transaction tax, STT) kao najčešćekorišten oblik FTT-a. Europska nacionalna financijska tržišta većinompropisuju oporezivanje kupoprodajnih transakcija (rijetko i izdavanjavrijednosnih papira) na sekundarnom tržištu dionica po relativno niskojporeznojstopiod0,1%-0,5%.Međutim,postojebrojnaizuzećairazlikepopitanju obuhvata i rezidentnosti zbog čega su otežana nastojanja zaharmonizacijomoporezivanja(tablica2).


112

Utablicisuprikazanisviobliciporezanafinancijsketransakcijekojipostojeu državama članicama EU. FTT u niti jednom obliku ne primjenjuje 13država članica (Austrija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Hrvatska,Latvija, Litva, Mađarska, Njemačka, Rumunjska, Slovačka, Slovenija iŠvedska). Također, potrebno je napomenuti da Slovenija ima porez nanaknadeiliprovizijenaplaćenetemeljemfinancijskeuslugepostopi8,5%,dokuMađarskojporeznafinancijsketransakcijeplaćajupružateljiplatnihusluga, kreditne institucije imjenjačnice. Porez se plaća po stopi 0,6%uslučaju isplate gotovine i po 0,3% u ostalim slučajevima, ali maksimalno6.000 HUF po transakciji. Promet vrijednosnim papirima nije predmetoporezivanja.Također,nekeoddržavakojesunavedeneuTablici,nemajuporez,alinaplaćujunekuvrstutaksinafinancijsketransakcije(Cipar,Irska,Luksemburg i Portugal). Također, jedino Italija i Francuska u svojimporeznim sustavima imaju FTT porez (u obliku koji predlaže EuropskaKomisija).Osim navedenih oblika FTT-a, europske su zemlje uslijed poteškoćauzrokovanih globalnom financijskom krizom pribjegle i drugim oblicimaoporezivanja financijskog sektora, i tonajčešćeuoblikudirektnogporezana imovinu banaka. Zbog postojanja brojnih izuzeća, pragova i osnovica,oporezivanje banaka primjenjuje se, u pravilu, samo na najveće banke.Istraživanja su pokazala, da je slijedom navedenog, došlo do smanjenjaopsegakreditiranjaterastakamatnihstopa.U nekima od zemalja (Austrija, Belgija i Švedska) porez ima karakter„stabilizacijskogprihoda“u svrhukonsolidiranjabankovnog i financijskogsektora, odnosno smanjivanja opterećenja državnog saniranja banaka idrugihinstitucijazbogsistemskihrizikakojesasobomnosevelikebanke.Sobziromnaevidentnerazlikeipristupeurješavanjuproblemauzrokovanihglobalnom financijskom krizom, nametnula se potreba za razmatranjemjedinstvenogpristupa.UVOĐENJE POREZA NA FINANCIJSKE TRANSAKCIJE NA RAZINI EU-PRIJEDLOZIIEKONOMSKEIMPLIKACIJEGlobalna ekonomska i financijska kriza te primijenjena rješenja fiskalnogopterećenja financijskog sektora pojedinih nacionalnih ekonomija u EU


113

podcrtali su potrebu za fiskalnom konsolidacijom unutar jedinstvenogeuropskogtržišta.UciljustabilizacijefinancijskihsustavaEUiprimjerenogdoprinosa financijskog sektora javnimproračunima, Europska komisija jekrajem 2010. godine predložila dvostruku strategiju. Na svjetskoj razini,Komisija je poduprla uvođenje FTT-a, s ciljem ostvarivanja prihoda zafinanciranje razvojnih pomoći, ublažavanja klimatskih promjena i drugihmeđunarodnih zadataka. Na razini EU, Komisija je predložila uvođenjejedinstvenog europskog FTT-a s ciljem ostvarivanja dodatnih prihoda ipoboljšanja stabilnosti financijskog tržišta EU. Neusklađeni pristupoporezivanjuineusklađenaporeznaosnovicamoglibivoditineadekvatnojalokaciji kapitala, dvostrukom oporezivanju i fragmentaciji financijskogsektora, što je u suprotnosti s ciljevima Zajedničkog tržišta (Mijatović,2011:120).Razlozi aktualiziranjaproblematike i posljedicedokojihmožedovestiprovođenjepredloženihmjeraprikazanisuutablici3.Tablica3:Razlozioporezivanjafinancijskogsektora

Razloziaktualiziranjaproblema DosegmogućihrješenjaPotrebadodatnogjavnogfinanciranjazavrijemekrizeiziskujefiskalnukonsolidacijuimogućedodatnooporezivanjefinancijskogsektora.

Korektanistvarandoprinosfinancijskogsektorajavnimfinancijama.

Neželjenoponašanjezadruštvenuzajednicuucjelini(sistemskirizik),npr.preuzimanjepretjeranogrizika.

Pravilnooblikovanjemjera(uzdodatnoreguliranjefinancijskihinstitucija)korigiratićeneželjenoponašanje.

Nekoordiniraniparcijalniradnanacionalnimmjeramamože:

- StvoritipoticajporeznompremještanjuunutarEUiliizvanEUiiskrivljenjutržišnognatjecanja;

- Stvoritisituacijeneumjerenogpravnogdvostrukogoporezivanja.

JedinstvenipristupEUpozabavitićeseproblemomporeznogpremještanjaunutarEU,dokćeseglobalnipristuppozabavitiproblemomporeznogpremještanjaizvanEU.Koordiniranipristupoporezivanjufinancijskogsektoraonemogućujebilokakavoblikpravnogdvostrukogoporezivanjailiuvođenjeneprikladnihnovihporezateizbjegavaiskrivljenjetržišnognatjecanja.

Izvor: Mijatović, M. (2011).Oporezivanje financijskog sektora prema prijedlogu Europskeunije.Računovodstvo,revizijaifinancije(21),5.Str.119-120.

Izvorni nacrt prijedloga FTT-a Europske Komisije datira iz rujna 2011.godine. Budući da nije bilo moguće postići konsenzus o uvođenju FTT-a,Europski Parlament je krajem 2012. odobrio postupno uvođenje FTT-amehanizmom „pojačane suradnje“ za 11 zemalja (Njemačka, Francuska,


114

Italija, Španjolska, Belgija, Austrija, Portugal, Grčka, Slovačka, Slovenija iEstonija). Procedura „pojačane suradnje“ dopušta skupini zemalja članicaEU(minimalno9zemalja)daljnje integriranjepojedinihpolitikakadaseotomenemožepostićikonsenzussvihčlanica.Pitanjeoporezivanjaidaljesesmatrasuverenimpravomsvakezemljeteseodlukeumjestokvalificiranomvećinom, donose jednoglasno. Glavni zagovornici FTT-a su Njemačka iFrancuska, dok je najveći protivnik Velika Britanija. Vremenski okvirprovedbe poreza na financijske transakcije (FTT) pod mehanizmompojačanesuradnje(ECP)razvidnoprikazujeshema1.Početkom2013. godine predstavljen je novi, ambiciozan prijedlog FTT-abaziran na tzv. „AAA“ pristupu (engl. All institutions, all markets, allinstruments). Isti upućuje na vrlo sveobuhvatan fiskalni okvir, kojim sepredviđa jedinstveno porezno opterećenje trgovanja svih financijskihinstrumenatasvihfinancijskihinstitucijaunutarEU,kojiseodvijajuunutarorganiziranih financijskih tržišta (burze i OTC tržišta). Primijenjen jepristup plaćanja poreza na transakcije vrijednosnim papirima u kojimasudjeluje financijska institucija te je definiran vrlo širok djelokrug, upogleduvrstetransakcijakaoifinancijskihinstrumenata.Porez predstavlja kombinaciju principa rezidentnosti i principa izdavanjapo kojem bi se oporezovala svaka transakcija koju obavlja financijskainstitucija sa sjedištem u EU, ali i transakcije financijskih institucija sasjedištem izvanEU,kodkojih jepredmet transakcijeemitiranunutarFTTregije. Djelokrug poreza obuhvaća financijske transakcije, neovisnoobavljajuliihfinancijskeinstitucijezasvojračunilizaračundrugihosobaodnosnousvojeimeiliuimeklijenata.SudjelujućezemlječlaniceEUkojeveć primjenjuju neki od oblika oporezivanja financijskih transakcija,prihvatiti će FTT kao jedini fiskalni okvir za transakcije s vrijednosnimpapirima.Međutim,zazemljeizvanzoneFTT,postojećinacionalniporeznafinancijsketransakcijećeidaljepostojati,zbogčegajerealnaopasnostoddvostrukogoporezivanja(EuropeanCommission,2013b).


115


116

Opseg transakcija obuhvaća većinu transakcija s financijskiminstrumentima odnosno dionice, obveznice, strane valute i derivate, uzizuzeće spot ugovora. Porezom je obuhvaćeno sekundarno trgovanje nauređenom (burzovnom) i OTC tržištu, za razliku od emisije vrijednosnihpapirakoje seneoporezuju. Pri tome se razmjenenavedenih financijskihinstrumenata moraju tretirati kao dvije oporezive transakcije, dok jeoporezivanjejednetransakcijeusmjerenokarepotransakcijama,obratnimrepotransakcijamaiugovorimaopozajmljivanjuvrijednosnihpapira.Nacrtom su definirane i minimalne stope oporezivanja, koje za temeljnefinancijske instrumente iznose 0,1% vrijednosti kupovne ili prodajnetransakcije, dok je za derivate definirana stopa od 0,01% na nominalniiznos naveden u ugovoru. Izuzeća su dozvoljena za izdavanje dionica ijedinicauUCITSfondovimakaoizarazmjenudionicauspajanjima.ECBsezalaže za potpuno porezno izuzimanje repo aukcija kao i transakcijaderivatimakojimseinvestitorištiteodpadacijena.Financijske institucije definiraju se kao svi subjekti koje više od 50%godišnjeg prometa ostvaruju temeljem financijskog poslovanja. Širokobuhvat obveznika FTT-a uključuje investicijska društva, uređena tržišta,kreditne institucije, društva za osiguranje i reosiguranje, društva zazajedničkaulaganja,holdingdruštva,društvazafinancijskileasingidruštvasposebnomnamjenom. Izuzeća seodnose samona središnjedepozitorijevrijednosnihpapira,državečlaniceinjihovajavnatijelakaoitransakcijesEuropskomcentralnombankominacionalnimsredišnjimbankama.FTT neće imati utjecaja na svakodnevne transakcije građana te malih isrednjih poduzeća, poslove izdavanja dionica, obveznica i udjelainvesticijskih fondova, poslove „tradicionalnog“ investicijskog bankarstva,transakcije sa stranim valutama, transakcije izvedene u svrhurestrukturiranja poslovanja i transakcije refinanciranja sa središnjimbankama, ECB-om i klirinškim institucijama, Europskim fondom zafinancijsku stabilnost, Europskim stabilizacijskim mehanizmom tetransakcijesEuropskomunijom.


117

Predviđa segodišnjiprihodod34mlrd. eura temeljemsustava, akadabiporez razrezalo svih 27 zemalja članica iznos bi se popeo na 57milijardieura.PrikupljenasredstvabisenajvećimdijelomuplaćivalauproračunEU(2/3). Smanjenje uplata u proračun procjenjuje se do čak 50% uplata poključu BDP-a. Preostala trećina uplaćenih sredstava bila bi usmjerena unacionalneproračunezemaljačlanica,čimebiseomogućilaimplementacijamjeraiulaganjausmjerenihkaoživljavanjugospodarstava.PozitivniučinciuvođenjaFTT-asu:

1. Stvaranje dodatnog izvora prihoda odnosno smanjenje pritiska naproračunedržavačlanicazazajedničkieurobudžet,

2. Izvornovogprihodapritjecaobiizfinancijskogsektorakojijeslabijeoporezovan,čimebisepotaknuloodgovornijeponašanjefinancijskeindustrijeposebnounestabilnimvremenima,

3. Većastabilnostiiučinkovitostufinancijskomsektoru,4. SmanjenjefragmentacijeunutarnjegfinancijskogtržištaEU,5. Smanjenje volatilnosti tržišta, manje frekventno trgovanje te

pasivnijeikonzervativnijeupravljanjerizicima.

KljučnenegativneimplikacijeplaniranogrežimaFTT-asu:1. Značajnooperativnoopterećenje za financijske institucije (troškovi

implementacijesustavaiprocesa),2. Značajnotroškovnoopterećenjezafinancijskeinstitucije,3. Pravnomdvostrukomoporezivanjuilineoporezivanju,4. Iskrivljenjutržišnognatjecanja,5. „Bijeg“kapitalaiselidbabanakauzemljekojeneprimjenjujuFTT.

Prijedlog jedinstvenog europskog FTT-a iz svog djelokruga izostavljatradicionalno bankovno kreditiranje i primanje depozita, kao i trgovanjevalutama. Oporezivanjem bruto transakcija na sekundarnim financijskimtržištima po razmjerno niskim poreznim stopama, spriječili bi seporemećaji i osigurala sistemska stabilnost i generirali značajne javneprihode.


118

ZAKLJUČAKCilj novog neizravnog poreza na financijske transakcije je suzbijanješpekulativnog trgovanja, a ne dugoročnog investiranja u vrijednosnepapire.Timećesedjelomičnoonemogućitinapuhavanjetržištaitrgovanjevisoke frekventnosti. Navedeni fiskalni okvir trebao bi unaprijeditiefikasnostjedinstvenogfinancijskogtržištaEUipružitinadogradnjunovojeuropskojfinancijskojregulatornojinfrastrukturi.Poredregulativnefunkcijenafinancijskimtržištima,važnostuvođenjaFTT-a očituje se i sa stajališta javnosti i zahtjeva da trošak krize buderedistribuiran na pravedniji i izdašniji način, posebice sagledavajućipovlašteniporeznitretmanfinancijskogsektora.UsprkoskontroverzamakojesuodsamogpočetkapratileuvođenjeFTT-a,danas sve više prevladavamišljenje da ga je potrebno implementirati naglobalnojrazini,kakobiupotpunostiostvariosvojeciljeve.LITERATURA

1. BurmanL.E.et.al.(2015).Financialtransactiontaxesintheoryandpractice(discussiondraft).Taxpolicycenter.UrbanInstitute&BrookingsInstitution.

2. Deloitte(2015).TaxationandInvestmentinHungary2015.3. Deloitte(2015).TaxationandInvestmentinPoland2014.4. EuropeanComission(2015).TaxesinEuropeDatabase.5. European Commission (2013a). Proposal for a Council Directive

implementingenhancedcooperationintheareaofFinancialTransactionTax.6. European Commission (2013b). Impact Assessment. Proposal for a Council

Directive implementing enhanced cooperation in the area of FinancialTransactionTax.

7. EuropeanTaxHandbook(2015).(ur.MarnixSchellekens),IBFD.Amsterdam.8. Grundfest, J.A. (1990).TheDamningFactsof aNewStocksTax,Wall Street

Journal(July23rd)..9. IMF(2010).Afairandsubstantialcontributionsbythefinancialsector.Final

reportfortheG-20.10. Kauffman, J. R., Hu, Y. iMaD. (2015).Will high-frequency trading practices

transform the financial markets in the Asia Pacific Region. FinancialInnovation.


119

11. Keynes,J.M.(1936).TheGeneralTheoryofEmployment,InterestandMoney.HarcourtBrace.NewYork,NY.

12. Matheson, T. (2011). Taxing Financial Transaction: Issues and evidence.InternationalMonetaryFundWorkingPaper11/54.

13. Mijatović, M. (2011). Oporezivanje financijskog sektora prema prijedloguEuropskeunije.Računovodstvo,revizijaifinancije.21(5).119-122.

14. Schwert,G.W.,Seguin,P. (1993).SecuritiesTransactionTaxes:AnOverviewof Costs, Benefits andUnresolvedQuestions. FinancialAnalysts Journal. 27–35.

15. SimmonsiSimmonsElexica(2015).FTTimplementationtimelineunderECP.16. Stiglitz, J. E. (1989).Using taxpolicy to curb speculative short-term trading.

JournalofFinancialServicesResearch.3.101-15.17. Summers,L.,Summers,V.(1989).WhenFinancialMarketsWorkTooWell:A

CautiousCaseForaSecuritiesTransactionsTax.JournalofFinancialServicesResearch.3.261-286.

18. Tobin, J. (1978). A Proposal for International Monetary Reform. EasternEconomicJournal.4(3–4).153–59.


120

porez na financijske transakcije - bib.irb.hr · pdf filesamo na dioničke opcije. izvor:...

Documents