porezni klin u hrvatskoj italiji irskoj ...nalazi u sredini odabranih zemalja. irska se ističe s...

POREZNIKLINUHRVATSKOJ,ITALIJI,IRSKOJ,NIZOZEMSKOJIŠPANJOLSKOJ

MAG.MATHMAJACUNDIĆ* PRETHODNOPRIOPĆENJE** JEL:H21,H24,J38

SAŽETAKPoreznisustavsvakezemljejejedinstventegačinebrojnekomponentekojesuodrazporezne,ali icjelokupnegospodarskepolitikezemlje.Ciljrada jeanalizirati iusporeditiporeznoopterećenjedohotkaod radauHrvatskoj,Italiji,Španjolskoj,IrskojiNizozemskoj.Pritomsepromatrajurazličititipoviobitelji i različite razine bruto plaće. Rezultati pokazuju da međupromatranim zemljama Italija ima najveći porezni klin. Za većinupromatranih obitelji i samaca Hrvatska se prema poreznom opterećenjunalaziusrediniodabranihzemalja.Irskaseističespriličnoniskimiznosimaporeznogklina.

Ključne riječi: oporezivanje dohotka od rada, progresivnost, porezni klin,neto prosječna porezna stopa, Hrvatska, Italija, Španjolska, Irska,Nizozemska

* Autorica zahvaljuje anonimnim recenzentima na njihovim korisnim komentarima iprijedlozima.OvajčlanakjedioposebnogizdanjačasopisaFinancialTheoryandPractice,posvećenomusporedbiporeznogklinanadohodakodradauHrvatskojidrugimzemljamaEU‐a. Članci u tom izdanju su nastali na temelju studentskog istraživačkog projektapoduzetog 2015. Predgovor posebnom izdanju (Urban, 2016.) opisuje motivacijuistraživačkog projekta, objašnjava najvažnija metodološka pitanja te pruža pregledliteratureomjerenjuporeznogklinauHrvatskoj.Stavovi izneseni u ovom radu su isključivo stavovi autorice i ne odražavaju stavoveinstitucijaukojojjezaposlena.

**Primljeno:10.veljače2016.Prihvaćeno:6.travnja2016.

MajaCUNDIĆHrvatskaagencijananadzorfinancijskihusluga,Miramarska24b,10000Zagrebe‐mail:[email protected]

Smičiklasova21|Zagrebwww.ijf.hr|[email protected]:01/4886‐444|F:01/4819‐365

ODABRANIPRIJEVODIBR.392016.ISSN1847‐7445

citirati: Cundić, M., 2016. Tax wedge inCroatia, Italy, Ireland, the NetherlandsandSpain.FinancialTheoryandPractice,40 (2), str. 201‐230. Dostupno na:.

Svi Odabrani prijevodi dostupni su na:http://www.ijf.hr/hr/publikacije/casopisi/12/odabrani‐prijevodi/111/

ODABRANIPRIJEVODIBR.39/16M.CUNDIĆ

I NSTITUTZAJAVNEFINANCIJEPOREZNIKLINUHRVATSKOJ,ITALIJI,IRSKOJ,NIZOZEMSKOJIŠPANJOLSKOJ

2

1. UVODSvakudanašnjuuređenuzemlju,izmeđuostalog,opisujenjezinporeznisustav.Njegovaefikasnostmožebitnoutjecatinagospodarstvo,ekonomskurazvijenost, imovinskustrukturustanovništva,brojzaposlenihinezaposlenih,ainasamozadovoljstvograđana.Nepostojinekiopćeprihvaćenisustav oporezivanja, primjerice, među zemljama Europske unije (EU), već se u svakoj zemljioblikujenajedinstvennačin.Cilj ovoga rada je analizirati porezno opterećenje dohotka od rada u Hrvatskoj i odabranimzemljamaEU‐a–Italiji,Španjolskoj, Irskoj iNizozemskoj, tegausporeditinatemeljuodređenihpokazateljaporeznogopterećenjau2013.OvausporednaanalizazasnovanajenaTaxingWagesmetodologiji,adiojeistraživanjaopisanoguUrban(2016.).Glavnopitanjekojesepostavljajestkakoporeznoopterećenjeovisioiznosubrutoplaće,otipuobitelji i broju djece. Nadalje, želi se utvrditi koje su sličnosti i razlike u sustavima poreza nadohodaktedoprinosimazasocijalnoosiguranjeuodabranimzemljamaEU‐a.Dobivenirezultatipokazujudaporezniklinuistinuovisiorazinidohotkaodrada,dasesmanjujeakoporezniobveznikimavišedjeceidaserazlikujemeđuzemljamazaistitipobitelji.Nadalje,promatrajućinekolikorazinabrutoplaće,pokazujesedasuiznosidoprinosarazličitiuodabranimzemljamatedaseteretdoprinosaraspodjeljujeizmeđuposlodavcaiposloprimcanaraznenačineokojimaukonačnicitakođermožeovisitiveličinaporeznogklina.Udrugomdijeluradadefinirajusebitnipojmovi,objašnjavasemodelnatemeljukojegseračunajupokazateljiteseuvodeosnovnepretpostavke.Utrećemdijeluslijediprikazoporezivanjadohotkaod rada u svakoj od zemalja zasebno, gdje je prvo riječ o općenitoj strukturi oporezivanja upojedinojzemlji,nakončegasuprikazaniizračuniza2013.godinu.Učetvrtomsedijeludobivenirezultatimeđusobnouspoređuju,apetidiosadržizaključak.

2. METODOLOGIJA:MODELIPOKAZATELJIU svrhu računanja pokazatelja poreznog opterećenja te ostalih varijabli potrebnih za njihovizračun,uovomradukoristisemetodologijauskladusOECD‐ovompublikacijomTaxingWages(OECD,2014.). Premda seporezni sustavi zemalja razlikuju,moguće jepovući paralelu izmeđuodređenihterminapaseunastavkuopisujupretpostavke imodelpomoćukojihćebitimogućeusporeditivećspomenutevarijableurazličitimzemljama.Promatranitipoviobiteljisusamac,parbezdjece,parsdvojedjecetesamohraniroditeljsdvojedjece. Pritom pojam “samac” predstavlja pojedinca, odnosno osobu koja živi bez bračnog iliizvanbračnogpartnera,neovisnoospolu,dokseparomsmatrabračnipar.Akosepromatraparilisamacsdvojedjece,glavnajepretpostavkadasudjecaudobiodšestdouključivojedanaestgodinatedanemajunikakvihvlastitihprihoda.UskladusOECD‐om(2014.),definiraseosamhipotetskihjedinicačijaobilježjaprikazujeTablica1.


INSTITUTZAJAVNEFINANCIJEPOREZNIKLINUHRVATSKOJ,ITALIJI,IRSKOJ,NIZOZEMSKOJIŠPANJOLSKOJ

3

TABLICA1.Obilježjapromatranihhipotetskihjedinica

Oznakauovomradu Odrasličlanovi Brojdjece

SupružnikI SupružnikII(%AGW‐a) (%AGW‐a)

1A‐67‐NC samac 0 2/3x100 ‐1A‐100‐NC samac 0 100 ‐1A‐167‐NC samac 0 5/3x100 ‐1A‐67‐2C samac 2 2/3x100 ‐2A‐100/0‐2C par 2 100 neradi2A‐100/33‐2C par 2 100 1/3x1002A‐100/67‐2C par 2 100 2/3x1002A‐100/33‐NC par 0 100 1/3x100Napomena:kraticesuzasnovanenaengleskomjeziku.Značenjepojedinihsimbolajesljedeće:AGW–averagegrosswage(prosječnabrutoplaća);A–adult(odraslaosoba);NC–nochildren(bezdjece);2C–2children(dvojedjece).Izvor:OECD(2014.).

SukladnosOECD‐om(2014.),pretpostavljasedajejediniizvordohotkahipotetskihjedinicabrutoplaćaodraslihčlanova,kojisuzaposleninapunoradnovrijeme.Također,analizirajusegodišnjebrutoplaćenarazličitimrazinamaprosječnegodišnjebrutoplaće(AGW;eng.averagegrosswage),.Modeltočnijekoristi1/3AGW‐a,štoodgovaraoznaci33%AGW‐a,zatim2/3za67%AGW‐atenaposljetku5/3za167%AGW‐a.Takveoznakekoristese iuovomradu(vidjetiUrban,2016.).Tablica2prikazujeiznoseAGW‐akojisekoristeuistraživanju,aodnosesena2013.

TABLICA2.Godišnjeprosječnebrutoplaćeuodabranimzemljama,2013. AGWunacionalnojvaluti Tečaj AGW(ueurima)Hrvatska HRK93.180 HRK/EUR=7,5735 12.303Italija EUR29.704 1 29.704Španjolska EUR26.027 1 26.027Irska EUR32.381 1 32.381Nizozemska EUR48.109 1 48.109Izvor:(1)AGW–zaHrvatsku:autoričinizračunpremaDZS(2016.)iUrban(2016.);zaostalezemlje:OECD(2014.);(2)tečajzaHrvatsku:HNB(2016.).

Doprinosi za socijalnoosiguranje su, za razliku odporeza, namjenski javni prihod, a odnose se,primjerice,nazdravstvenoimirovinskoosiguranjetesuihdužniplaćatiposlodavciiposloprimcinanačinnakoji jeodređenoupojedinojzemlji.Pojam trošakradaoznačavazbrojbrutoplaće idoprinosa poslodavca, dok neto plaća odgovara iznosu bruto plaće umanjenom za doprinoseposloprimcaiporezenadohodak.Termindohodakkoristisekaonazivzaiznoskojiseoporezujeteseonkodnekihzemaljaumanjujezaosobniodbitakkakobi sedobilaporeznaosnovica.Osobni odbitakmože sadržavati osnovniodbitak,odbitakzadjecu,uzdržavanečlanoveobitelji idrugo.Drugavrstaolakšicejeumanjenjeporezakoja,zarazlikuodosobnogodbitka,djelujenakonprimjeneporeznihstopa,atakođersemože sastojati od različitih komponenti: osnovno umanjenje, umanjenje za djecu i drugo. Sve



4

promatranezemljeosimHrvatskekoristeumanjenjeporeza.Osimnavedenog,uanaliziseuobziruzimajuinovčanenaknadezaobitelj,kojeisplaćujusverazinedržavnevlasti.Netoprosječnaporeznastopapredstavljaudiozbrojaporezanadohodakidoprinosaposloprimca,umanjenogzanovčanenaknadezaobitelj,ubrutoplaći.Netoprosječniporezniklin(iliskraćeno:porezniklin)jestudiozbrojasvihporezaidoprinosa,umanjenogzanovčanenaknadezaobitelj,utroškurada(Urban,2016.).Izračunporeznogklinauraduodnosiseisključivonadohodakodnesamostalnograda,itonaplaće.Oporezivanjedrugihvrstadohodakaodrada,kaoštosudohodakodsamostalnedjelatnostiidrugidohodak,nijeuzetouobziruovomradu.Oporezivanje u svakoj od promatranih zemalja je progresivno, što znači da se neto prosječnaporeznastopapojedineosobepovećavaspovećanjemdohotka(IJF,2016.).Uzporeznadohodak,mogupostojatiidrugadavanjadržavi,kaoštosulokalni,općinski,gradskiporeziislično.Važnojenaglasitidasepoddoprinoseposloprimcaiposlodavcauzimajuuobzirsamodoprinosikojiseplaćajuopćojdržavi,doksudoprinosiuplaćeniufondoveizvanopćedržaveisključeniizanalize.Primjerice,uHrvatskojpostojedoprinosiposloprimcaudvastupamirovinskogosiguranja–uprviidrugistup.Doprinosiposloprimcauprvistupsuprihodiopćedržave,adoprinosizadrugistup su prihodi obveznih privatnih fondova. Stoga će prvi ući u izračun pokazatelja poreznogopterećenja,adrugineće.Oovoj temiopširnijevidjetiuUrban(2016.),Blažić iTrošelj(2012.),OECD(2014.,2015.).

3. OPOREZIVANJEDOHOTKAODRADAUODABRANIMZEMLJAMA3.1. HRVATSKA3.1.1. OSNOVNIELEMENTIOPOREZIVANJARADAUHRVATSKOJDoprinosizasocijalnoosiguranjesastojeseoddoprinosaposloprimca,zakojesuobvezniciradniciioddoprinosaposlodavca,zakojejeobveznikposlodavac.Doprinosiposloprimcaukupnoiznose20%brutoplaćeiodnosesenadoprinosezamirovinskoosiguranje.Sastojeseoddoprinosauprvi(15%)idrugi(5%)stupmirovinskogosiguranja.Doprinoseposlodavcakojejeposlodavacdužanobračunavatiiplaćatičinedoprinoszazdravstvenoosiguranjeod13%,doprinoszaslučajozljedenaraduod0,5%tedoprinoszazapošljavanjeod1,7%,dakleukupno15,2%iznosabrutoplaćeu2013.(Zakonodoprinosima,2012.).Obveznikomporezanadohodaksmatrasesvakaosobakojaostvarujedohodak.Dohodakpremasvom izvoru može biti dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti,imovineiimovinskihprava,kapitala,osiguranjaidrugihprimitaka(Zakonoporezunadohodak,2015.). Kao što je već rečeno, pretpostavka modela nalaže da promatramo dohodak odnesamostalnograda(samoplaće)kaojediniizvor.Osobni odbitak je iznos koji umanjuje poreznu osnovicu obveznika (Tablica 3).1 Osim doljenavedenihodbitaka,postojeiodređeniodbitcizainvaliditet,nozapotrebeovogistraživanjaoninisuuzetiuobzir. 1Uovomradunerazmatrajusepodručjaposebnedržavneskrbiibrdsko‐planinskapodručjanakojimavrijededrugačijevisineosnovnogosobnogodbitka.



5

TABLICA3.Osobniodbitakporeznogobveznika(Hrvatska,2013.)

Osobniodbitak Faktor Godišnjasvota(ueurima)Osnovniosobniodbitak 1,0 3.486Odrasliuzdržavaničlan 0,5 1.744Prvodijete 0,5 1.744Drugodijete 0,7 2.441Trećedijete 1,0 3.487Četvrtodijete 1,4 4.882Petodijete 1,9 6.626Izvor:Zakonoporezunadohodak(2012.).

Ukupni osobni odbitak dobije se zbrajanjem svih odbitaka koje porezni obveznik ostvaruje.Oduzimanjemosobnogodbitkaoddohotkadobije seporeznaosnovicakoja se zatimoporezujeprogresivno.

TABLICA4.Godišnjiporeznirazrediiporeznestope(Hrvatska,2013.)

Godišnjaporeznaosnovica(ueurima) Stopa(%)Do3.487 123.487‐13.950 25Iznad13.950 40Izvor:Zakonoporezunadohodak(2012.).

UHrvatskojjeuprimjenimetodadirektnelomljeneprogresije,štoznačidajekonačniiznosporezanadohodakzbrojdobivenihporezapopojedinomporeznomrazredu,akojisurezultatprimjenepripadneporeznestopenapojediniporeznirazred(Tablica4).Dakle,prvih3.487euraosnovicemnožises0,12,sljedećih10.463euraosnovice(odnosnoiznososnoviceizmeđu3.487i13.950eura)s0,25,apreostaliiznosporezneosnovicemnožises0,4.Zatimsedobiveniumnošcizbroje,čimesedobivaiznosporezanadohodak.Osimporezanadohodak,postojiiprirez,porezkojilokalnejedinice(gradoviiopćine)mogu,alinemoraju uvesti. Računa se kao određeni postotak poreza na dohodak (ovisno o gradu iliopćini)(Zakonoporezunadohodak,2012.).Uovomradukorištenajestopaprirezaod12%.Samohrani roditelji iparovi sdjecom imajupravoprimitinovčanenaknadezaobitelj, odnosnodoplatakzadjecuakozadovoljavajuodređeneuvjete.PremaHZMO‐u(2016.),pravonadoplatakzadjecustječekorisnikakomuukupnidohodak,ostvarenuprethodnojkalendarskojgodinipočlanukućanstvamjesečnoneprelazi50%proračunskeosnovice.MjesečnaproračunskaosnovicaodređujesesvakegodineZakonomoizvršavanjuDržavnogproračunaRH,a2013.jeiznosila439eura.2Svotadoplatkazadjecuodređujeseovisnoovisiniukupnognetodohotkapočlanukućanstvamjesečno.3Akoukupninetodohodakpočlanukućanstvamjesečnoneprelazi16,33%proračunskeosnovice, doplatak za djecu dodjeljuje se u visini od 9% od proračunske osnovice po djetetu. 2PremaZakonuoizvršavanjuDržavnogproračunaRepublikeHrvatskeza2013.godinu.3Uslučajuosobakojeostvarujudohodakodrada(posloprimci),netodohodakjebrutoplaćaumanjenazadoprinoseposloprimcatezaiznosporezaiprireza.



6

Nadalje, akoukupni neto dohodakpo članu kućanstvamjesečno iznosi između16,34 i 33,66%proračunskeosnovice,doplatakzadjecuiznosi7,5%proračunskeosnovicepodjetetu.Akoukupnineto dohodak po članu kućanstvamjesečno iznosi između 33,67 i 50% proračunske osnovice,doplatakzadjecudodjeljujeseuvisiniod6%proračunskeosnovicepodjetetu.Osimtoga,doplatakzadijetesjednimroditeljemuvećavaseza15%većpripadajućegdoplatka.

3.1.2. POREZNIKLINUHRVATSKOJKako bi se izračunali pokazatelji poreznog opterećenje za Hrvatskoj u 2013., izrađen jemikrosimulacijski model za hipotetske jedinice (Tablica 1), koji na temelju zadanih obilježjaizračunava doprinose za socijalno osiguranje, porez na dohodak, prirez i novčane naknade zaobitelj.Zatimseizračunavanetoprosječnaporeznastopatenetoprosječniporezniklin.Kakojevećnavedeno,premaDZS‐u(2014.)prosječnamjesečnabrutoplaćau2013.iznosi1.025eura,štojenagodišnjojrazini12.303eura.BitnojenapomenutidaiznosodjednetrećineAGW‐a,kojisepojavljujekodhipotetskihjedinica2A‐100/33‐2Ci2A‐100/33‐NC,nijeuskladusaZakonomominimalnojplaćiiz2013.Naime,iznosod1/3AWG‐aje342eura,štojenižeodminimalnebrutoplaće,kojajeu2013.iznosila394eura.Ipak,zbogkonzistentnostisOECD‐om(2014.)svejednosekoristitajiznosprilikomizračunapokazateljazaspomenutehipotetskejedinice.Prilikomizračunasvotedoplatkazadjecupretpostavljasedajeuprošlojkalendarskojgodininetodohodakobiteljiiznosiokolikoiu2013.Takopravonadoplatakostvarujesamacsdvojedjece,kojiprimabrutoplaćuuiznosuod67%AGW‐a(1A‐67‐2C),uiznosuod727euragodišnje(632euraosnovnogiznosaidodatnih95eurasobziromdajesamohraniroditelj)iparsdvojedjecegdjeprvičlanprima100%AGW‐a,adruginemaprihode(2A‐100/0‐2C),uiznosuod632eura.TabliceA1iA2udodatkusadržedetaljanizračunpokazateljaporeznogopterećenjauHrvatskoj2013.Grafikon1prikazujenetoprosječniporezniklininetoprosječnuporeznustopuzasvihosamhipotetskihjedinica.Jasnoseuočavaprogresivnostuoporezivanjudohotkaodrada.Takojenetoprosječniporezniklinsamcasa100%AGW‐a(1A‐100‐NC)većinegokodsamcasa67%AGW‐a(1A‐67‐NC),alimanjinegoporezniklinsamcačijajegodišnjabrutoplaćanarazini167%AGW‐a(1A‐167‐NC).Također,promatrajućisamohranogroditeljasdvojedjece(1A‐67‐2C),možeseuočitismanjenjeporeznogklinauodnosunasamcasjednakombrutoplaćomdohotkom,alibezdjece(1A‐67‐NC).Znatnomanjiporeznadohodakiprirezvidljivisuuanaliziporeznogklinaparovas ibezdjece(tablicaA2).Prilikomizračunaukupnihdavanja,bračnipartnerigledajuseodvojeno,svatkoplaćaodređeniporeznadohodak,ovisnoovisinisvojebrutoplaće,aodbitakzadjecuuovomslučajudanje osobi s većom godišnjom bruto plaćom, dakle onome partneru koji ostvaruje 100%AGW‐a.Konačniizdacikućanstvaizbrutoplaćedobijusezbrajanjemizdatakasvakogodpartnera.Porezniklinsamcasdvojedjeceibrutoplaćomnaraziniod67%AGW‐a(1A‐67‐2C)iznosi18,5%(Grafikon1).To jebitnomanjeodporeznogklina samcabezdjece sa67%AGW‐a (1A‐67‐NC).Osjetnomanjiporezniklinimajuparovisdjecom.Porezniklinparasdvojedjeceibrutoplaćamaod100i33%AGW‐a(2A‐100/33‐2C)nižijeza5,1postotnihbodovaporeznogklinaparabezdjecetakođersbrutoplaćamaod100i33%AGW‐a(2A‐100/33‐NC).Usporediliseklinsamcabezdjecesa 100%AGW‐a (1A‐100‐NC) s klinom para s djecom u kojem samo jedan od supružnika ima



7

prihode, također u iznosu od 100% AGW‐a (2A‐100/0‐2C), može se uočiti da uzdržavanjesupružnikaidvojedjeceznačismanjenjeklinaza13postotnihbodova.Zatosmanjenjezaslužnojeuvećanjeosobnogodbitkatepravonadoplatakzadjecu.

GRAFIKON1.Netoprosječniporezniklininetoprosječnaporeznastopazahipotetskejedinice(Hrvatska,2013.),u%

Izvor:autoričiniizračuni.

3.2. ITALIJA3.2.1. OSNOVNIELEMENTIOPOREZIVANJARADAUITALIJIPremaOECD‐u(2014.),doprinosiposloprimacaiznose9,49%brutoplaćeakoonanepremašuje45.530eura.Zabrutoplaću između45.530i99.034eurastopa iznosi10,49%,azabrutoplaćuiznad99.034euradoprinosisufiksniteiznose10.072eura.Doprinosiposlodavcaiznose32,08%brutoplaćeakojeonanižaod99.034euragodišnje.Zasvevećeiznoseposlodavacizdvaja31.770euragodišnje.Olakšice u sustavuporeza nadohodakpostoje u oblikuumanjenja poreza, dakle djeluju nakonprimjeneporeznihstopaporazredima(tablice5i6).

TABLICA5.Godišnjeumanjenjeporeza,ueurima(Italija,2013.)

Oporezividohodak OsnovnoumanjenjeporezaDo8.000 1.8408.001‐15.000 max+502*(15.000‐oporezividohodak)/7.00015.001‐55.000 max*(55.000‐oporezividohodak)/40.000Iznad55.000 0Izvor:OECD(2014.).

30,6

35,2 39,4

18,522,2

27,8 29,232,9

0

10

20

30

40

1A‐67

‐NC

1A‐10

0‐NC

1A‐16

7‐NC

1A‐67

‐2C

2A‐10

0/0‐2

C

2A‐10

0/33‐2C

2A‐10

0/67‐2C

2A‐10

0/33‐NC

Netoprosječniporezniklin Netoprosječnaporeznastopa



8

TABLICA6.Godišnjeumanjenjeporeza,ueurima(Italija,2013.),nastavak

Razinaoporezivogdohotka Najvišiiznos8.001‐15.000 1.33815.001‐23.000 1.33823.001‐24.000 1.34824.001‐25.000 1.35825.001‐26.000 1.36826.001‐27.000 1.37827.001‐28.000 1.36328.001‐55.000 1.338Izvor:OECD(2014.).

Umanjenjeporezazadjecudobijesekaofunkcijaoporezivogdohotkanasljedećinačin:— umanjenjezaobiteljsjednimdjetetom:

1 950 ∗ 95.000 /95.000 (1)— zaobitelj s višedjece, iznosod95.000 iz jednadžbe (1)povećava se za15.000za svako

sljedećedijetetesesvidobiveniiznosizbrajaju— obiteljsvišeodtrojedjecedobivadodatnih200euraumanjenjapodjetetu.

U tablici7prikazani su iznosiumanjenjaporezazauzdržavanogsuprugaza različiteoporezivedohotke.

TABLICA7.Godišnjeumanjenjeporezazauzdržavanogsupružnika(Italija,2013.),ueurima

Razinaoporezivogdohotka IznosumanjenjaDo15.000 800‐110*oporezividohodak/15.00015.001‐29.000 69029.001‐29.200 70029.201‐34.700 71034.701‐35.000 72035.001‐35.100 71035.101‐35.200 70035.201‐40.000 69040.001‐80.000 690*(80.000‐oporezividohodak)/40.000Iznad80.000 0Izvor:OECD(2014.).

Tablica8prikazujeporeznerazredekojihuItalijiimapet.Primjerice,dioporezneosnovicevećiod28.000,amanjiod55.000euragodišnjeoporezujesestopomod38%.



9

TABLICA8.Poreznirazrediistope(Italija,2013.)

Poreznirazred(ueurima) Stopa(%)Do15.000 2315.000‐28.000 2728.000‐55.000 3855.000‐75.000 41Iznad75.000 43Izvor:OECD(2014.).

Osimporezanadohodak,postojeiregionalniilokalniporezi,aizvedenisukaoodređenipostotakoporezivogdohotka,ovisnooregiji.

3.2.2. POREZNIKLINUITALIJIUmodelusekoristestoperegionalnogilokalnogporezaod1,73%i0,9%,štoodgovarastopamaglavnogagradaRima.Dakle,ukupniporezisuzbrojporezanadohodaknakonumanjenjaporezateukupnoglokalnogporezaod2,63%.Poreznadohodakukućanstvuračunaseposebnozasvakogodbračnihpartnera.TabliceA3iA4udodatkusadržedetaljanizračunpokazateljaporeznogopterećenjauItaliji2013.Grafikon 2 prikazuje neto prosječni porezni klin i neto prosječnu poreznu stopu za svih osamhipotetskihjedinica.

GRAFIKON2.Netoprosječniporezniklininetoprosječnaporeznastopazahipotetskejedinice(Italija,2013.),u%

Izvor:autoričiniizračuninatemeljuOECD(2014.).

44,747,8

53,2

28,4

38,2 40,242,9 44,7

0

10

20

30

40

50

60

1A‐67

‐NC

1A‐10

0‐NC

1A‐16

7‐NC

1A‐67

‐2C

2A‐10

0/0‐2

C

2A‐10

0/33‐2C

2A‐10

0/67‐2C

2A‐10

0/33‐NC




10

Samcisbrutoplaćomnaraziniod167%AGW‐a(1A‐167‐NC)snoseporeznoopterećenjeodčak53,2% (tablicaA3).Međutim, za samohranog roditelja (1A‐67‐2C)porezni klin je bitnomanji iiznosi28,4%.Naime,osimumanjenjaporezazadvojedjecetahipotetskajedinicaprimainovčanenaknadezaobitelj.Usporedbomhipotetskih jedinicasdjecomibezdjecemožeseuočitiutjecajporezniholakšicainovčanihnaknadazaobiteljnaporezniklin(Grafikon2).Porezniklinrastesbrutoplaćom,štosvjedočioprogresivnostisustava(usporeditijedinice1A‐67‐NC,1A‐100‐NCi1A‐167‐NC,odnosno2A‐100/0‐2C,2A‐100/33‐2Ci2A‐100/67‐2C).

3.3. ŠPANJOLSKA3.3.1. OSNOVNIELEMENTIOPOREZIVANJARADAUŠPANJOLSKOJPremaOECD‐u(2014.)iAdiegoetal.(2014.),doprinosiposloprimacauŠpanjolskojodnosesenastarosnumirovinuibolovanje,nezaposlenostistručnousavršavanje,aukupnočine6,35%brutoplaće,dokdoprinosiposlodavcačine29,9%teuključujustarosnumirovinuibolovanje,ozljedenaradu,platnifondistručnousavršavanje.Pritomjeodređenodasetiudjeliračunajunaiznosod9.036eura,kadajebrutoplaćamanjatenaiznosod41.108,40eura,kadajebrutoplaćavećaodtogiznosa.U Španjolskoj bračni parovi mogu odabrati način oporezivanja; moguće je oporezivati ukupandohodakkućanstvailiseposebnooporezujedohodaksvakogodpartnera.Akoseoporezujeiznoszajedničkogdohotka,obiteljmožepotraživatiosobniodbitakuiznosuod3.400eura,asamohraniroditeljodbitakod2.150eura.Brutoplaćaumanjenazadoprinoseposloprimacaumanjujesejošizatroškovevezaneuzrad(WRE)nasljedećinačin:

— Zanetodohodakmanjiilijednak9.180euragodišnje:WRE=4.080eura— Zanetodohodakizmeđu9.180,01i13.260eura:

WRE=4.080 0,35 ∗ 9.180 (2)— Zanetodohodakiznad13.260eura:WRE=2.652eura.

Neoporezividohodakiznosi5.151eura,bilozapojedinogporeznogobveznikailiobiteljkojojseoporezujezajedničkidohodak.Odbitakzaprvodijeteiznosi1.836,azadrugo2.040eura.Odbicizadjecudijelisemeđusupružnicimanajednakedijeloveakoimseukupnidohodakneoporezujekaozajednički.Osimuobičajenihporezanadohodak,postojejoširegionalniporezi.Tablice9i10prikazujuporeznerazredeipripadnestopepokojimaseračunaporeznadohodakteregionalniporez.



11

TABLICA9.Poreznirazrediistope(Španjolska,2013.)

Oporezividohodak(ueurima) Stopa(%)Do17.707,20 12,7517.707,20‐33.007,20 16,0033.007,20‐53.407,20 21,5053.407,20‐120.000,20 25,50120.000,20‐175.000,20 27,50175.000,20‐300.000,20 29,50Iznad300.000,20 30,50Izvor:OECD(2014.).

TABLICA10.Poreznirazrediistopezaregionalneporeze(Španjolska,2013.)

Oporezividohodak(ueurima) Stopa(%)Do17.707,20 12,0017.707,20‐33.007,20 14,0033.007,20‐53.407,20 18,50Iznad53.407,20 21,50Izvor:OECD(2014.).

U Španjolskoj postoje obiteljske novčane naknade za uzdržavanu djecu. Tako obitelj s jednimdjetetom ibrutoplaćommanjomod11.490,43euranagodišnjoj razini, imapravona291eurapotpore.Obiteljsdvojedjeceibrutoplaćomnižomod13.213,99euramožeprimiti582eura.

3.3.2. POREZNIKLINUŠPANJOLSKOJUmodelusadržanomuOECD‐u(2014.)svakiodparovaoporezujedohodaktakodaseonigledajuodvojeno,osimparagdjejedanodsupružnikanemaprihodetetajpardobivaolakšicuuiznosuod3.400euragodišnje.Također,samohraniroditeljdobivaolakšicuuiznosuod2.150euragodišnje.Nestandardneolakšicenisuuzeteuobziruovommodelu.TabliceA5iA6udodatkusadržedetaljanizračunpokazateljaporeznogopterećenjauŠpanjolskoj2013.Grafikon3prikazujenetoprosječniporezniklininetoprosječnuporeznustopuzasvihosamhipotetskihjedinica.Kao i kod prethodnih zemalja, Hrvatske i Italije, osobe s većim prihodima snose veće poreznoopterećenje. Nadalje, porezni klin samohranog roditelja s dvoje djece koji prima bruto plaću uiznosuod67%AGW‐a(1A‐67‐2C)manjijeza6,9postotnabodauodnosunaporezniklinsamcasa67%AGW‐a(1A‐67‐NC).OčitojedauŠpanjolskoj,zarazlikuodHrvatskeiItalije,potporezadjecunisubašizdašne,pajerazlikauklinuizmeđuparasdjecom2A‐100/67‐2Ciparabezdjece2A‐100/33‐NCvrloniskateiznosi1,1postotnihbodova(Grafikon3).



12

GRAFIKON3.Netoprosječniporezniklininetoprosječnaporeznastopazahipotetskejedinice(Španjolska,2013.),u%

Izvor:autoričiniizračuninatemeljuOECD‐a(2014.).

3.4. IRSKA3.4.1. OSNOVNIELEMENTIOPOREZIVANJARADAUIRSKOJMožeserećidajeporeznisustavuIrskojneštodrugačijioddosadpromatranihsustava.Naime,cijeli iznos bruto plaće je oporeziv, a novčane naknade za obitelj mogu biti prilično visoke uodređenim slučajevima. Nadalje, Irskoj je svojstvenPayRelated Social Insurance (PRSI) koji suobavezniplaćati gotovo svi posloprimci i poslodavci unacionalno Socijalnoosiguranje. Shodnotome,posloprimacjedužanplaćati4%doprinosaodbrutoplaće,osimakoonaiznosimanjeod18.304 eura godišnje, a poslodavac izdvaja sveukupno 10,75%. Spomenuti doprinosi u PRSIrazvrstanisuunekolikokategorija,ovisnoovrstiposlaivisiniprimanja(zadetaljevidjetiOECD,2014.iO’Donoghue,2014.).4Osimporezanadohodak,porezniobvezniciizdvajajuiodređenipostotakzaUniversalSocialCharge(USC), koji semože poistovjetiti s doprinosom za zdravstvo. Za USC se izdvaja ovisno o visinidohotka:

— do 10.036 eura godišnje: po stopi od 2%, — između 10.036 i 16.016 eura: po stopi od 4%, — iznad 16.016 eura: po stopi od 7%.

4Takođervidjeti:Anon(2016.).

37,240,7

44,3

30,334,8 36,4

37,6 37,5

0

10

20

30

40

501A‐67

‐NC

1A‐10

0‐NC

1A‐16

7‐NC

1A‐67

‐2C

2A‐10

0/0‐2

C

2A‐10

0/33‐2C

2A‐10

0/67‐2C

2A‐10

0/33‐NC




13

TABLICA11.Poreznirazrediistope(Irska,2013.)

Oporezividohodak(ueurima) Stopa(%)

Samac Bračnipar(jedandohodak)Bračnipar

(dvadohotka)Samohraniroditelj

Do32.800 Do41.800Dominimumaod(41.800+niži

dohodak)i65.600Do36.800 20

Ostalo 40Izvor:OECD(2014.).

Tablica11prikazujestopekojimaseoporezujurazličitidijelovidohotka.Stopomod20%oporezujesedohodaksamcauiznosudo32.800euragodišnje,dohodakbračnogparakojiprimasamojednuplaćuuiznosudo41.800euragodišnje,dohodaksamohranogroditeljauiznosudo36.800euragodišnje,azabračniparsdvadohotkanepostojifiksnagranica.Naime,granicaprvogporeznograzredabračnogparaukojemsvakiodsupružnikaprimaplaćuodređujesekaominimumod(a)iznosaod65.600eura;i(b)zbrojadohotkasupružnikasnižimdohotkomiiznosaod41.800eura.Ostatakdohotkaiznadovihiznosaoporezujesestopomod40%.Osnovnoumanjenjeporezazapojedincaiznosi1.650euragodišnje,azabračnipardvostrukoviše,3.300 eura. Nadalje, svaki radnik dobiva dodatnih 1.650 eura umanjenja poreza, a samohraniroditeljuzasvenavedenojoš1.650eura.Posebnih180eurapripadakućanstvuukojemjedanodsupružnikanemaprimanja,abrineodjeci,starijojosobiilinekomdrugomčlanuobitelji(OECD,2014.).Univerzalnanaknadazadjecuiznosi1.560euragodišnjepodjetetu.Osimtoga,postojiinovčananaknadazaobiteljisnižimdohotkom.Takoobiteljsdvojedjeceostvarujenaknadučijijeiznos,B,jednak:

0,6 ∗ 31.304 (3)

3.4.2. POREZNIKLINUIRSKOJTabliceA7iA8udodatkusadržedetaljanizračunpokazateljaporeznogopterećenjauIrskoj2013.Grafikon 4 prikazuje neto prosječni porezni klin i neto prosječnu poreznu stopu za svih osamhipotetskihjedinica.Grafikon4ukazujenanižeporeznoopterećenjenegoštobisemogloočekivatinatemeljupregledairskogporeznogsustava.Naime,unatoččinjenicidajeporeznaosnovicazapravocjelokupniiznosbrutoplaće,aporeznestopesuvisoke,netoprosječniporezniklininetoprosječnaporeznastopauIrskojznatnosunižioddosadpromatranihzemalja.Uzroktomesuumanjenjaporezaipriličnovisokarazinanovčanihnaknadakojiuodređenimuvjetimapremašujuiznosukupnihporeza.Osobitojezanimljivopromotritisamohranogroditeljasdvojedjeceibrutoplaćomod67%AGW‐a(1A‐67‐2C,Grafikon4).Naime,pripadniporezniklinjedrastičnomanjiuusporedbisporeznimklinomosobebezdjecesbrutoplaćomnaraziniod67%AGW‐a(1A‐67‐NC).Štoviše, iznosičak‐24,9%(negativniiznos).Visokenovčanenaknadezaobiteljiukupnaumanjenjaporezadovelisudoovepojavekojanijeuobičajenazadosadpromatranezemlje.Netoprosječnaporeznastopajeizrazitoniskainegativna,aiznosi‐38,3%.JedinoštoseizdvajaizdohotkajesuizdacizaUSCimanji



14

iznosdoprinosaposloprimca.Grafikon4takođersugeriramanjeporeznoopterećenjeparusdvojedjecenaspramonogakodparabezdjece.Bračniparukojemjejedanodsupružnikauzdržavan,adrugi prima 100%AGW‐a (2A‐100/0‐2C), isto tako prima višu potporu države te na taj načinpriličnoumanjujeukupneporezeteporeznikliniznosisvega6,8%.

GRAFIKON4.Netoprosječniporezniklininetoprosječnaporeznastopazahipotetskejedinice(Irska,2013.),u%


3.5. NIZOZEMSKA3.5.1. OSNOVNIELEMENTIOPOREZIVANJARADAUNIZOZEMSKOJPoreznisustavNizozemskeizdvajaseodostalihponekimsvojimspecifičnostima.Stopadoprinosaposloprimcazaopćifondnezaposlenostiiznosi0%nagodišnjubrutoplaćuizmeđu17.501i50.853eura. Poslodavci plaćaju premiju za nezaposlenost i za invalidnost za svoje posloprimce. Zaosnovnozdravstvenoosiguranjeposloprimacizdvaja1.250euragodišnjeuprivatnozdravstvenoosiguranjekojesamodabere,međutimtajdoprinosneuzimaseuobziru izračunupokazateljaporeznog opterećenja jer predstavlja neporezno obvezno davanje (vidjeti Urban, 2016.). Zastarosnumirovinuposloprimacizdvaja17,9%oporezivogdohotkaakojeonmanjiilijednak33.363eura godišnje. Inače je iznos fiksan, 5.972 eura. Na godišnju bruto plaću ispod 50.853 euraposlodavacmožeplaćatido17,9%iznosabrutoplaćezadoprinosezanezaposlenost,invalidnostislično.Umanjenjeporezaodbijasedjelomičnoodporezanadohodak,adjelomičnooddoprinosa.Općeumanjenjeiznosi2.001euragodišnje,umanjenjezaradiznosi17,1%oporezivogdohotka,stimedamaksimalnoiznosi1.723eura,asamohraniroditeljdobivadodatnih947euraumanjenja(OECD,2014.;deVosideAgostini,2014.).

21,026,6

38,5

‐24,9

6,813,5

19,2 20,1

‐40

‐30

‐20

‐10

0

10

20

30

40

1A‐67

‐NC

1A‐10

0‐NC

1A‐16

7‐NC

1A‐67

‐2C

2A‐10

0/0‐2

C

2A‐10

0/33‐2C

2A‐10

0/67‐2C

2A‐10

0/33‐NC




15

TABLICA12.Poreznirazrediistope(Nizozemska,2013.)

Oporezividohodak(ueurima) Poreznastopa(%) Stopadoprinosa(%)Do19.645 5,85 31,1519.645‐33.363 10,85 31,1533.363‐55.991 42 ‐Iznad55.991 52 ‐Izvor:OECD(2014.).

Novčanenaknadezaobiteljsdvojedjecečinizbrojdvajudijelova:osnovnogiznosaod1.861euraidodatkačijijeiznosjednakC,adobivasenasljedećinačin:

1.553 0,076 ∗ 26.147 (4)DodatakuvrijednostiCnedobivajuobiteljisdvojedjecečijioporezividohodakpremašuje46.581euragodišnje.

3.5.2. POREZNIKLINUNIZOZEMSKOJTablice A9 i A10 u dodatku sadrže detaljan izračun pokazatelja poreznog opterećenja uNizozemskoj2013.Grafikon5prikazujenetoprosječniporezniklininetoprosječnuporeznustopuzasvihosamhipotetskihjedinica.

GRAFIKON5.Netoprosječniporezniklininetoprosječnaporeznastopazahipotetskejedinice(Nizozemska,2013.),u%


Neto prosječna porezna stopa i neto prosječni porezni klin kreću se očekivano kod samaca.Značajnomanjevrijednostimoguseuočitikodsamohranogroditeljasdvojedjecekojiprimabruto

32,136,9

41,9

11,0

30,8 28,7 30,533,5

0

10

20

30

40

50

1A‐67

‐NC

1A‐10

0‐NC

1A‐16

7‐NC

1A‐67

‐2C

2A‐10

0/0‐2

C

2A‐10

0/33‐2C

2A‐10

0/67‐2C

2A‐10

0/33‐NC




16

plaćuuiznosuod67%AGW‐a(1A‐67‐2C),gdjejeporezniklinčak21,1postotnihbodovamanjiuodnosunasamcabezdjecesistombrutoplaćom(1A‐67‐NC).Ponovnonovčanenaknadezaobiteljigraju ključnu ulogu u toj razlici. Međutim, Grafikon 5 prikazuje pomalo neočekivano kretanjeporeznogklina.Naime,parsdvojedjeceigodišnjimbrutoplaćamanarazinamaod100i0%AGW‐a(2A‐100/0‐2C)snosirelativnovisokoporeznoopterećenje,gotovojednakoonomkojeplaćaparsdvojedjeceibrutoplaćamauiznosuod100i33%AGW‐a(2A‐100/33‐2C),ainjihovenovčanenaknadesupribližnihvrijednosti.Natajnačin2A‐100/0‐2Csnosivećeporeznoopterećenjeod2A‐100/33‐2C,aliiodparasgodišnjimbrutoplaćamauiznosuod100i67%AGW‐a(2A‐100/67‐2C).

4. USPOREDBAPOREZNOGOPTEREĆENJARADAUODABRANIMZEMLJAMAPremdapostojebrojnerazličitostimeđupromatranimzemljamaupogleduoporezivanjadohotkaod rada, ipak imaju slične koncepte doprinosa za socijalno osiguranje, poreza na dohodak inovčanihnaknadazaobitelj.Usvakojodobrađenihzemaljaoporezivanjejeprogresivno,arazlikajeubrojuigranicamaporeznihrazredaiveličinipripadnihporeznihstopi;doprinosiposloprimcauvijekuključujudoprinosezastarosnumirovinu,adoprinosiposlodavcadoprinosezazdravstvenoosiguranje,arazlikajeunačinunakojisedoprinosiodređujuistopamakojesekoriste(Čoketal.,2013.).Rezultate izračuna neto prosječnog poreznog klina objedinjuju tablice 13 i 14, posebno zahipotetskejedinicesamceizaparove.RezultatiprikazujuItalijukaozemljusnajvećimudjelomporezaidoprinosautroškovimarada.Zasvakipromatranitipobiteljiisvakurazinubrutoplaće,osimuslučajusamohranogroditeljadvojedjece s godišnjom bruto plaćom na razini od 67% AGW‐a (1A‐67‐2C), Italija je nedvojbeno“pobjednica”uveličiniporeznogklina.Uslučajuhipotetskejedinice1A‐67‐2CnajvećiporezniklinimaŠpanjolskauiznosuod30,3%,Italijajenadrugommjestusklinomod28,4%,aHrvatskanatrećem s poreznimklinom od 18,5%. Zatim slijediNizozemska, a Irska s negativnim poreznimklinompriličnoodskače.Španjolskaseugotovosvakomslučajunalazinadrugommjestu,aIrskasnajmanjimporeznimklinomuvijeknazadnjem.Dakle,nakonvodećeItalijeiŠpanjolske,HrvatskaiNizozemskasenalazenasrednjimpozicijamapoveličiniporeznogklina,aIrskaseističeveomaniskim,čakinegativnimklinom.

TABLICA13.Usporedbanetoprosječnogporeznogklinazahipotetskejedinice:samce(u%),2013.

1A‐67‐NC 1A‐100‐NC 1A‐167‐NC 1A‐67‐2CHrvatska 30,6 35,2 39,4 18,5Italija 44,7 47,8 53,2 28,4Španjolska 37,2 40,7 44,3 30,3Irska 21,0 26,6 38,5 ‐24,9Nizozemska 32,1 36,9 41,9 11,0Izvor:autoričiniizračuninatemeljuOECD‐a(2014.).



17

TABLICA14.Usporedbanetoprosječnogporeznogklinazahipotetskejedinice:parove(u%),2013.

2A‐100/0‐2C 2A‐100/33‐2C 2A‐100/67‐2C 2A‐100/33‐BDHrvatska 22,2 27,8 29,2 32,9Italija 38,2 40,2 42,9 44,7Španjolska 34,8 36,4 37,6 37,5Irska 6,8 13,5 19,2 20,1Nizozemska 30,8 28,7 30,5 33,5Izvor:autoričiniizračuninatemeljuOECD‐a(2014.).

Grafikoni6do13prikazujuusporednuanalizunetoprosječnogporeznogklinazasveodabranezemlje,zasebnozasvakuhipotetskujedinicu.Pritomejeporezniklindekomponirannatridijela,koji predstavljaju udjele: (a) poreza na dohodak umanjenog za novčane naknade za obitelj(PITMFB),(b)doprinosaposloprimca,i(c)doprinosaposlodavca.Grafikoni 6 do 9 uspoređuju dekompozicije poreznog klina za samačke hipotetske jedinice. Zasamcabezdjecesbrutoplaćomod67%AGW‐a(1A‐67‐NC,Grafikon6)isamohranogroditeljasdvojedjeceiistomrazinombrutoplaće(1A‐67‐2C,Grafikon7),vidljivesuvelikerazlikekodudjelaPITMFB‐au trošku rada, osobitou Irskoj, ali i uNizozemskoj, Italiji iHrvatskoj.Kao što je većspomenuto, na to utječu razlike u osobnom odbitku i umanjenju poreza te razlike u novčanimnaknadamazaobitelj.

GRAFIKON6.Dekompozicijanetoprosječnogporeznogklinazahipotetskujedinicu1A‐67‐NC,2013.,u%


0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

Irska

Hrvatska

Nizozemska

Španjolska

Italija

PITMFB Doprinosiposloprimca Doprinosiposlodavca Netoprosječniporezniklin



18

GRAFIKON7.Dekompozicijanetoprosječnogporeznogklinazahipotetskujedinicu1A‐67‐2C,2013.,u%




‐40 ‐30 ‐20 ‐10 0 10 20 30 40

Irska

Nizozemska

Hrvatska

Španjolska

Italija


0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50

Irska

Hrvatska

Nizozemska

Španjolska

Italija




19



Usporede li se hipotetske jedinice bez djece s različitim razinama bruto plaće po spomenutimudjelima, očito je da je za talijanski najveći klin zaslužan upravo udio PITMFB‐a. Jedino uposljednjemslučaju(1A‐167‐NC;Grafikon9)najvećiudioPITMFB‐a imaNizozemska.PoudjeludoprinosaposloprimcautroškuradanaprvommjestunalaziseHrvatska,zagotovosvakurazinubrutoplaće,s13%.UdiodoprinosaposlodavcauukupnomtroškuradajenajvećizaItalijuteiznosi24,3%.ZatimslijediŠpanjolskas23%,odnosno22,1%kodbrutoplaćenaraziniod167%AGW‐a.UHrvatskojtajudioiznosi13,2%,uIrskoj9,7%,auNizozemskoj jepromjenjiv,ovisnooraziniplaće,aliusvakomslučajumanjiod9%.Grafikoni10do13uspoređujudekompozicijeporeznogklinazahipotetskejediniceparove.Kodparovasdvojedjece(grafikoni10,11i12)najvećiudioPITMFB‐auporeznomklinuponovnoimaItalija,osimkod2A‐100/0‐2C(Grafikon10),gdjejenaprvommjestuNizozemskas10,4%.Kod2A‐100/0‐2C,nadrugomjemjestuŠpanjolska,atekondaItalija.Parsdjecominajvećimdohotkom(2A‐100/67‐2C,Grafikon11)imanajmanjiudioPITMFB‐auHrvatskoj,tek3%,zatimjeuIrskojmalo veći, 5,8% te je u Nizozemskoj i Španjolskoj redom 8,2% i 9,7%, a u Italiji iznosi 11,5%.Doprinosi posloprimaca i dalje uzimaju najveći udio u Hrvatskoj, zatim u Nizozemskoj, Italiji,Španjolskoj,anajmanjeuIrskoj.UdiodoprinosaposlodavcaidaljejenajvećiuItaliji,uiznosuod24,3%. Slijedi Španjolska, a Hrvatska je s 13,2% na trećem mjestu. Nizozemsku i Irskukarakterizirajunajmanjiudjelidoprinosaposlodavca,imanjisuod10%.

0 10 20 30 40 50 60

Irska

Hrvatska

Nizozemska

Španjolska

Italija




20

GRAFIKON10.Dekompozicijanetoprosječnogporeznogklinazahipotetskujedinicu2A‐100/0‐2C,2013.,u%




‐10 0 10 20 30 40

Irska

Hrvatska

Nizozemska

Španjolska

Italija


0 10 20 30 40

Irska

Hrvatska

Nizozemska

Španjolska

Italija




21



GRAFIKON13.Dekompozicijanetoprosječnogporeznogklina(u%)zahipotetskujedinicu2A‐100/33‐NC,2013.,u%


Grafikoni12i13prikazujuparovesistimbrutoplaćama(2A‐100/33‐2Ci2A‐100/33‐NC),alijedrugiparbezdjecepajezaočekivatidaćeporezniklintogparauvijekbitivećiuodnosunaprvi

0 10 20 30 40 50

Irska

Hrvatska

Nizozemska

Španjolska

Italija


0 10 20 30 40 50

Irska

Hrvatska

Nizozemska

Španjolska

Italija




22

par.NajvećarazlikavidiseuIrskoj,od6,6postotnaboda,zatimuHrvatskojod5,2postotnaboda,auŠpanjolskojserazlikujetekza1,1postotnaboda.Nizozemskaserazlikujeodostalihzemaljapotomeštoseporezniklinsmanjujes30,8%kodparasdvojedjeceiprihodimaod100i0%AGW‐a(2A‐100/0‐2C),na28,7%kodparasdvojedjeceiprihodimaod100i33%AGW‐a(2A‐100/33‐2C),kadaopetporastena30,5%kodparasdvojedjeceibrutoplaćamanaraziniod100i67%AGW‐a(2A‐100/67‐2C).NajvećiporezniklinimaItalija,anajmanjiIrskazaskorosvakupromatranurazinubrutoplaće,dokseHrvatskasmjestilanasrednjemjestouvećinislučajeva.

4.ZAKLJUČAKUradususeuspoređivalipokazateljiporeznogopterećenjazarazličitetipoveobiteljiuHrvatskoj,Italiji,Španjolskoj,IrskojiNizozemskoj.RezultatipokazujudaItalijanedvojbenoostvarujenajvećineto prosječni porezni klin, gotovo za svaki promatrani tip obitelji. Sjeverozapadne europskezemlje,NizozemskaiIrska,odlikujuseniskimporeznimklinom,osobitoIrska.Manjenetoprosječneporeznestopeimanjiporezniklinmoguznačitiboljugospodarskusituacijuzemljenaspramzemljeukojojjeporeznoopterećenjegrađanaveće.Dakako,manjiporezniklinnemora biti nužan uvjet zadovoljstva među građanima, jer oni mogu biti zadovoljni i s većimdavanjimaakoimdržavazauzvratpružajavneuslugeidobrakojeonismatrajuzadovoljavajućima.Kolikoćepojedinacunekojzemljimoratiizdvajatiizsvojihprimanjausvrhuporezailinekihdrugihdavanja,možeovisitiopunorazličitihfaktora,ali ipakćevećinigrađanabitidražeakoodplaćemože više zadržati za vlastitu nego državnu potrošnju. No, vlastita potrošnja opet će značiti ukonačnicipovećanjedržavnihprihodaputemdrugihvrstaporeza,paprematomeostajeupitnokojijeporezniklinoptimalan.



23

REFERENCE1. Anon,2016.Kakoizračunatiplaću...?Štojetotaxcredit,payslip,PRSI,USC...?[online]Životu

Dublinu. Dostupno na: .

2. Blažić,H.iTrošelj,I.,2012.Međunarodnausporedbaporeznogopterećenjaradnesnage:utjecajnovemetodologijenapoložajHrvatske.U:L.Božina,M.Gonan‐BožaciD.Učkar,ur.Financijeimenadžmentuglobalnojekonomiji.Pula:SveučilišteJurjaDobrileuPuli,Odjelzaekonomijuiturizam,str.185–204.

3. DZS, 2014. Prosječna mjesečna isplaćena neto‐plaća po zaposlenome u pravnim osobamaRepublike Hrvatske za 2013. i Prosječna mjesečna bruto‐plaća po zaposlenome u pravnimosobama Republike Hrvatske za 2013. [online] Dostupno na: .

4. DZS, 2016. Statistika u nizu: Zaposlenost i plaće. [online] Dostupno na:.

5. HNB, 2016. CNB midpoint exchange rate. [online] Dostupno na:

6. Čok, M. [et al.], 2013. Taxation of wages in the Alps‐Adriatic region. Financial Theory andPractice,37(3),str.259–277.Dostupnona:.

7. deVos,K.ideAgostini,P.,2014.EUROMODCountryReport:Netherlands.[online]Dostupnona:.

8. HZMO, 2016. Cenzusi i svote doplatka za djecu. [online] Dostupno na:.

9. IJF, 2016. Leksikon javnih financija. [online] Dostupno na: .

10. O’Donoghue, C., 2014.EUROMOD CountryReport: Ireland 2009‐2013. [online] Dostupno na:

11. OECD,2014.TaxingWages2014.Paris:OECD.12. Urban,I.,2014.Supportsforhouseholdswithchildren.Newsletter,br.88.[online]Dostupnona:

.13. Urban, I., 2016. Taxwedge on labour income in Croatia and the EuropeanUnion.Financial

TheoryandPractice,40(2),str.157‐168.doi:10.3326/fintp.40.2.114. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, NN 22/12. [online] Dostupno na:

.15. Zakon o minimalnoj plaći, NN 39/13. [online] Dostupno na: .16. Zakonoporezunadohodak,NN177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13.,

120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. [online] Dostupno na:.



24

DODATAKIZRAČUN POKAZATELJA POREZNOG OPTEREĆENJA ZA HIPOTETSKE JEDINICE UODABRANIMZEMLJAMA

HRVATSKA

TABLICAA1.Izračunpokazateljaporeznogopterećenjazahipotetskejedinice:samce(Hrvatska,2013.)

1A‐67‐NC 1A‐100‐NC 1A‐167‐NC 1A‐67‐2C1. Brutoplaća(ueurima) 8.202 12.303 20.505 8.2022. Doprinosiposlodavca 1.247 1.870 3.117 1.2473. Doprinosiposloprimca 1.640 2.461 4.101 1.6403.1.prvistupmir.osig. 1.230 1.845 3.076 1.2303.2.drugistupmir.osig. 410 615 1.025 410

4. Troškovivezaniuzrad 5. Olakšica 6. Dohodak 6.562 9.842 16.404 6.5627. Osobniodbitak 3.486 3.486 3.486 7.6718. Poreznaosnovica 3.076 6.357 12.918 09. Poreznadohodak 369 1.136 2.776 010. Umanjenjeporeza 11. Poreznakonumanjenja 369 1.136 2.776 012. Lokalniporezi(prirezod12%) 44 136 333 013. Ukupnoporezi 413 1.272 3.110 014. Novčanenaknadezaobitelj 0 0 0 72715. Netoplaća 6.148 8.570 13.294 6.56216. Trošakrada 9.449 14.173 23.622 9.44917. Ukupnoporeziidoprinosi 3.300 5.603 10.327 2.887

17.1.poreznadavanja 2.890 4.987 9.303 1.75017.2.neporeznadavanja 410 615 1.025 410

18. Netoprosječnaporeznastopa(%) 20,0 25,3 30,2 6,119. Netoprosječniporezniklin(%) 30,6 35,2 39,4 18,5Napomena:doprinosiposloprimcazadrugistupmirovinskogosiguranjaneulazeuporeznadavanjapremaTaxingWagesmetodologiji(OECD,2014.).Stogajestavka17.podijeljenanapodstavkeporezna(17.1.)ineporezna(17.2.)davanja,pričemusamoporeznadavanjaulazeuizračunpokazateljaporeznogopterećenja.Izvor:autoričiniizračuni.



25

TABLICAA2.Izračunpokazateljaporeznogopterećenjazahipotetskejedinice:parove(Hrvatska,2013.)

2A‐100/0‐2C 2A‐100/33‐2C 2A‐100/67‐2C 2A‐100/33‐NC

1. Brutoplaća(ueurima) 12.303 16.404 20.505 16.4042. Doprinosiposlodavca 1.870 2.493 3.117 2.4933. Doprinosiposloprimca 2.461 3.281 4.101 3.2813.1.prvistupmir.osig. 1.845 2.461 3.076 2.4613.2.drugistupmir.osig. 615 820 1.025 820

4. Troškovivezanizarad 5. Olakšica 6. Dohodak 9.842 13.123 16.404 13.1237. Osobniodbitak 9.412 11.155 11.155 6.9728. Poreznaosnovica 431 2.174 5.249 6.3579. Poreznadohodak 52 261 630 1.13610. Umanjenjeporeza 11. Poreznakonumanjenja 52 261 630 1.13612. Lokalniporezi(prirezod

12%) 6 31 76 13613. Ukupnoporezi 58 292 706 1.27214. Novčanenaknadezaobitelj 632 0 0 015. Netoplaća 9.785 12.831 15.698 11.85116. Trošakrada 14.173 18.897 24.161 18.89717. Ukupnoporeziidoprinosi 3.756 6.066 7.923 7.047

17.1.poreznadavanja 3.141 5.246 6.899 6.22617.2.neporeznadavanja 615 820 1025 820

18. Netoprosječnaporeznastopa(%) 10,3 16,8 18,4 22,8

19. Netoprosječniporezniklin(%) 22,2 27,8 29,2 32,9

Napomena:vidjetinapomenuuztablicuA1.Izvor:autoričiniizračuni.



26

ITALIJA

TABLICAA3.Izračunpokazateljaporeznogopterećenjazahipotetskejedinice:samce(Italija,2013.)

1A‐67‐NC 1A‐100‐NC 1A‐167‐NC 1A‐67‐2C

1. Brutoplaća(ueurima) 19.802 29.704 49.506 19.8022. Doprinosiposlodavca 6.353 9.529 15.882 6.3533. Doprinosiposloprimca 1.879 2.819 4.738 1.8794. Troškovivezaniuzrad - - - - 5. Olakšice - - - - 6. Dohodak 17.923 26.885 44.768 17.9237. Osobniodbitak - - - - 8. Poreznaosnovica 17.923 26.885 44.768 17.9239. Poreznadohodak 4.239 6.659 13.332 4.23910. Umanjenjeporeza 1.240 969 342 2.83111. Poreznakonumanjenja 2.999 5.690 12.990 1.40912. Lokalniporezi 471 707 1.177 47113. Ukupnoporezi 3.470 6.397 14.167 1.88014. Novčanenaknadezaobitelj 0 0 0 2.67115. Netoplaća 11.453 20.487 30.601 18.71416. Trošakrada 26.155 39.233 65.388 26.15517. Ukupnoporeziidoprinosi 11.703 18.745 34.787 10.11218. Netoprosječnaporeznastopa(%) 27,0 31,0 38,2 5,519. Netoprosječniporezniklin(%) 44,7 47,8 53,2 28,4Izvor:autoričiniizračuninatemeljuOECD‐a(2014.).



27

TABLICAA4.Izračunpokazateljaporeznogopterećenjazahipotetskejedinice:parove(Italija,2013.)

2A‐100/0‐2C 2A‐100/33‐2C 2A‐100/67‐2C 2A‐100/33‐NC

1. Brutoplaća(ueurima) 29.704 39.605 49.506 39.6052. Doprinosiposlodavca 9.529 12.705 15.882 12.7053. Doprinosiposloprimca 2.819 3.758 4.698 3.7584. Troškovivezaniuzrad - - - - 5. Olakšice - - - - 6. Dohodak 26.885 35.846 44.808 35.8467. Osobniodbitak - - - - 8. Poreznaosnovica 26.885 35.846 44.808 35.8469. Poreznadohodak 6.659 8.720 10.898 8.72010. Umanjenjeporeza 3.094 4.175 3.722 2.74011. Poreznakonumanjenja 3.565 4.545 7.176 5.98012. Lokalniporezi 707 943 1.178 94313. Ukupnoporezi 4.272 5.488 8.354 6.92314. Novčanenaknadeza

obitelj 1.644 932 861 015. Netoplaća 24.257 31.290 37.314 28.92316. Trošakrada 39.233 52.310 65.388 52.31017. Ukupnoporeziidoprinosi 16.620 21.951 28.934 23.38718. Netoprosječnaporezna

stopa(%) 18,3 21,0 24,6 27,019. Netoprosječniporezni

klin(%) 38,2 40,2 42,9 44,7Izvor:autoričiniizračuninatemeljuOECD‐a(2014.).



28

ŠPANJOLSKA

TABLICAA5.Izračunpokazateljaporeznogopterećenjazahipotetskejedinice:samce(Španjolska,2013.)

1A‐67‐NC 1A‐100‐NC 1A‐167‐NC 1A‐67‐2C

1. Brutoplaća(ueurima) 17.351 26.027 43.378 17.3512. Doprinosiposlodavca 5.188 7.782 12.291 5.1883. Doprinosiposloprimca 1.102 1.653 2.610 1.1024. Troškovivezaniuzrad 2.652 2.652 2.652 2.6525. Olakšice 0 0 0 2.1506. Dohodak 13.597 21.722 38.116 11.4477. Osobniodbitak - - - - 8. Poreznaosnovica 13.597 21.722 38.116 11.4479. Poreznadohodak 3.365 5.587 11.016 2.83310. Umanjenjeporeza 1.275 1.275 1.275 2.28911. Poreznakonumanjenja 2.091 4.312 9.741 54312. Lokalniporezi - - - - 13. Ukupnoporezi 2.091 4.312 9.741 54314. Novčanenaknadezaobitelj 0 0 0 015. Netoplaća 14.159 20.062 31.027 15.70616. Trošakrada 22.539 33.809 55.670 22.53917. Ukupnoporeziidoprinosi 8.380 13.747 24.643 6.83418. Netoprosječnaporeznastopa(%) 18,4 22,9 28,5 9,519. Netoprosječniporezniklin(%) 37,2 40,7 44,3 30,3Izvor:autoričiniizračuninatemeljuOECD‐a(2014.).



29

TABLICA156.Izračunpokazateljaporeznogopterećenjazahipotetskejedinice:parove(Španjolska,2013.)

2A‐100/0‐2C 2A‐100/33‐2C 2A‐100/67‐2C 2A‐100/33‐NC

1. Brutoplaća(ueurima) 26.027 34.703 43.378 34.7032. Doprinosiposlodavca 7.782 10.376 12.970 10.3763. Doprinosiposloprimca 1.653 2.204 2.755 2.2044. Troškovivezaniuzrad 2.652 6.732 5.304 6.7325. Olakšice 3.400 0 0 06. Dohodak 18.322 25.767 35.320 25.7677. Osobniodbitak 8. Poreznaosnovica 18.322 25.767 35.320 25.7679. Poreznadohodak 4.567 6.588 8.952 6.58810. Umanjenjeporeza 2.234 2.756 3.509 2.27611. Poreznakonumanjenja 2.333 3.832 5.443 4.31212. Lokalniporezi 13. Ukupnoporezi 2.333 3.832 5.443 4.31214. Novčanenaknadeza

obitelj 0 0 0 015. Netoplaća 22.041 28.666 35.180 28.18716. Trošakrada 33.809 45.079 56.348 45.07917. Ukupnoporeziidoprinosi 11.768 16.412 21.168 16.89218. Netoprosječnaporezna





30

IRSKA

TABLICAA7.Izračunpokazateljaporeznogopterećenjazahipotetskejedinice:samce(Irska,2013.)

1A‐67‐NC 1A‐100‐NC 1A‐167‐NC 1A‐67‐2C

1. Brutoplaća(ueurima) 21.587 32.381 53.968 21.5872. Doprinosiposlodavca 2.321 3.481 5.802 2.3213. Doprinosiposloprimca 863 1.295 2.159 8634. Troškovivezaniuzrad 5. Olakšice 6. Dohodak 21.587 32.381 53.968 21.5877. Osobniodbitak 8. Poreznaosnovica 21.587 32.381 53.968 21.5879. Poreznadohodak 4.317 6.476 15.239 4.31710. Umanjenjeporeza 3.300 3.300 3.300 4.95011. Poreznakonumanjenja 1.017 3.176 11.939 012. Lokalniporezi(USC) 830 1.585 3.097 83013. Ukupnoporezi 1.847 4.762 15.036 83014. Novčanenaknadezaobitelj 0 0 0 9.96615. Netoplaća 18.876 26.324 36.774 29.86016. Trošakrada 23.908 35.862 59.770 23.90817. Ukupnoporeziidoprinosi 5.031 9.538 22.996 4.01418. Netoprosječnaporeznastopa(%) 12,6 18,7 31,9 ‐38,319. Netoprosječniporezniklin(%) 21 26,6 38,5 ‐24,9Izvor:autoričiniizračuninatemeljuOECD‐a(2014.).



31

TABLICAA8.Izračunpokazateljaporeznogopterećenjazahipotetskejedinice:parove(Irska,2013.)

2A‐100/0‐2C 2A‐100/33‐2C 2A‐100/67‐2C 2A‐100/33‐NC

1. Brutoplaća(ueurima) 32.381 43.175 53.968 43.1752. Doprinosiposlodavca 3.481 4.398 5.802 4.3983. Doprinosiposloprimca 1.295 1.295 2.159 1.2954. Troškovivezaniuzrad 5. Olakšice 6. Dohodak 32.381 43.175 53.968 43.1757. Osobniodbitak 8. Poreznaosnovica 32.381 43.175 53.968 43.1759. Poreznadohodak 6.476 8.635 10.794 8.63510. Umanjenjeporeza 5.760 6.600 6.600 6.60011. Poreznakonumanjenja 716 2.035 4.194 2.03512. Lokalniporezi 1.585 1.816 2.415 1.81613. Ukupnoporezi 2.302 3.851 6.609 3.85114. Novčanenaknadeza

obitelj 4.632 3.120 3.120 015. Netoplaća 33.416 41.148 48.320 38.02816. Trošakrada 35.862 47.573 59.770 47.57317. Ukupnoporeziidoprinosi 7.078 9.544 14.569 9.54418. Netoprosječnaporezna

stopa(%) ‐3,2 4,7 10,5 11,919. Netoprosječniporezni




32

NIZOZEMSKA

TABLICAA9.Izračunpokazateljaporeznogopterećenjazahipotetskejedinice:samce(Nizozemska,2013.)

1A‐67‐NC 1A‐100‐NC 1A‐167‐NC 1A‐67‐2C

1. Brutoplaća(ueurima) 32.073 48.109 80.182 32.0732. Doprinosiposlodavca 2.862 4.405 4.864 2.8623. Doprinosiposloprimca 6.562 7.462 8.245 2.9854. Troškovivezaniuzrad 5. Olakšice 2.413 3.590 3.941 2.4136. Dohodak 31.129 46.328 76.727 31.1297. Osobniodbitak 8. Poreznaosnovica 31.129 46.328 76.727 31.1299. Poreznadohodak 2.395 8.083 22.924 2.39510. Umanjenjeporeza 589 550 403 1.35511. Poreznakonumanjenja 1.806 7.533 22.521 1.04012. Lokalniporezi 13. Ukupnoporezi 1.806 7.533 22.521 1.04014. Novčanenaknadezaobitelj 0 0 0 3.03515. Netoplaća 23.705 33.114 49.416 31.08316. Trošakrada 34.935 52.514 85.046 34.93517. Ukupnoporeziidoprinosi 11.230 19.400 35.630 6.88718. Netoprosječnaporeznastopa(%) 26,1 31,2 38,4 3,119. Netoprosječniporezniklin(%) 32,1 36,9 41,9 11,0Izvor:autoričiniizračuninatemeljuOECD‐a(2014.).



33

TABLICAA10.Izračunpokazateljaporeznogopterećenjazahipotetskejedinice:parove(Nizozemska,2013.)

2A‐100/0‐2C 2A‐100/33‐2C 2A‐100/67‐2C 2A‐100/33‐NC

1. Brutoplaća(ueurima) 48.109 64.146 80.182 64.1462. Doprinosiposlodavca 4.405 5.751 7.267 5.7513. Doprinosiposloprimaca 6.339 8.453 12.275 9.6894. Troškovivezaniuzrad 5. Olakšice 3.590 4.825 6.003 4.8256. Dohodak 46.328 62.258 77.457 62.2587. Osobniodbitak 8. Poreznaosnovica 46.328 62.258 77.457 62.2589. Poreznadohodak 8.083 9.015 10.478 9.01510. Umanjenjeporeza 761 1.296 1.467 1.06411. Poreznakonumanjenja 7.322 7.719 9.011 7.95112. Lokalniporezi 13. Ukupnoporezi 7.322 7.719 9.011 7.95114. Novčanenaknadeza

obitelj 1.880 1.861 1.861 015. Netoplaća 36.328 49.835 60.757 46.50516. Trošakrada 52.514 69.897 87.449 69.89717. Ukupnoporeziidoprinosi 18.066 21.923 28.553 23.39118. Netoprosječnaporezna



porezni klin u hrvatskoj italiji irskoj ...nalazi u sredini odabranih zemalja. irska se ističe s...

Documents