Porodine posljediceMnogo prije nego to se jave zdravstveni problemi kod alkoholiara, pojavljuju se socijalni simptomi manifestovani poremeenim ponaanjem i sukobima unutar porodice, raskidanjem veza meu lanovima porodice, a to su sve problemi mnogo tei i vei od problema oboljenja pojedinca. Jer, ugrozivi sebe alkoholom, dotini ugroava svog partnera i svoju decu, te je jasno da je u takvoj porodici poremeen sistem vrjednovanja ljudskih kvaliteta, potovanja linosti, te i samih egzistencijalnih potreba porodice.Porodica u kojoj vlada alkoholizam, je bolesna porodica. Ona vie nije sposobna za vrenje ni biolokih, ni ekonomskih, ni svojih psiho-socijalnih funkcija na drutveno prihvatljiv nain. Bolest porodice alkoholiara ogleda se u: neusklaenim stavovima njenih lanova, neuravnoteenim odnosima, konfuzijom svih vidova komunikacija - esto dolazi do svae (slika br.7), atipinom distribucijom porodinih uloga i autoriteta, zanemarivanju obaveza, postepenoj dezintegraciji i dezorganizaciji porodice, osiromaenjem, siromatvom socijalnog ivota sve do potpune socijalne izolacije. Alkoholiar zapostavlja prijateljstva i rodbinske odnose jer se okree pijenju i drutvu sa kojim moe da pije. U isto vrijeme i prijatelji poinju da jedan po jedan zaobilaze lanove porodice zbog njegovog pijenja. Djeca vie ne ele da dovedu svoje drugove kui jer nikad ne znaju kakvu e situaciju zatei. I tako porodica alkoholiara postaje izolovana. S psiholokog stanovita, lanovi takvih porodica su esto socijalno neizgraene linosti, emocionalno nezrele, intelektualno ograniene ili u najblaem sluaju linosti odreene itavim sistemom kompleksa, poveanjem neurotinosti, te poremeajima navika i ponaanja, problemima u uenju i socijalizaciji i dr. Iz pedagokog iskustva je poznato da se djeca iz takvih porodica najtee vaspitavaju, priklanjaju redu, radu i disciplini. To su nesrena djeca koja obino svoje psiholoko stanje manifestuju agresivnou, nepotivanjem drugova, a i samih prosvjetnih radnika.Zbog vrlo tekih poremeaja porodinog ivota alkoholiara gotovo da je nemogue govoriti o jedinstvenom pojmu krize u ovim porodicama, a jo tee ako je pored alkoholiara i njegova ena zahvaena ekscesivnim pijenjem, odnosno alkoholizmom. Kriza izazvana alkoholizmom sutinski se razlikuje od kriza izazvanih bilo kojim drugim stresogenim iniocima, prije svega dubokom konfuzijom porodinih inteakcija i uloga, veom kumulativnou kriznih dogaaja i njihovim duim trajanjem, te intenzivnou destruktivnih konflikata u porodici. Zbog intenzivne patnje svih lanova porodice, a naroito djece, opasnost somatske, mentalne i socijalne dezintegracije nije nigdje tako velika kao u porodicama zahvaenim alkoholizmom. Najtipinija dimenzija krize u naim alkoholiarskim porodicama su razni oblici sociopatskog ponaanja: nepredvidljive i nagle izmene afekata i ponaanja alkoholiara, njihova sklonost fizikom nasilju prema eni, istjerivanje supruge i djece iz kue, te relativno esta naputanja od strane supruga i pokuaja razvoda zbog takvog ponaanja alkoholiara. Druga dimenzija je izraena bezrazlona ljubomora alkoholiara, te vieasovna alkoholiareva naputanja porodice. Trea dimenzija je naputanje roditeljskih uloga od strane alkoholiara, njegovo prikrivanje linog dohotka i padanje cjelokupnog tereta izdravanja porodice na enu. Supruge preuzimaju gotovo sve porodine uloge na sebe, naroito roditeljsku. U izvjesnom broju porodica javljaju se i akti fizikog nasilja alkoholiara prema eni, ali i uzajamnih fizikih obrauna.Posljedice enskog alkoholizma na brano-porodine odnose su daleko tee, posebno na emocionalne relacije i psihosocijalni razvoj djece, te je stopa razvoda takvih brakova visoka-nekoliko puta vea nego u "normalnoj" populaciji. Najtee psihosocijalne posljedice se javljaju u manjem broju porodica gdje su oba brana partnera alkoholiari.

Slika br.7: ilustracija svae u porodici u kojoj vlada alkoholizam

U ovim porodicama dolazi do svakodnevnih svaa, optuivanja, vike, prijetnji, fizikih obrauna kao to je prikazano na slici br.7. esto dolazi i do prijetnji rastavom ili naputanjem i na kraju najee dolazi do rastave.