poruke - serbianmirror.com · pseduo-dionisije areopagit. mozaici }e biti izvodjeni tesero,...
TRANSCRIPT
P O R U K E
11April 2012. www.serbianmirror.com
12 April 2012.
^ E S T I T K E
13April 2012. www.serbianmirror.com
I Z D R U G E [ T A M P E
Na{ svet je te{ko bolestan. Ljudi
blebe}u o marketingu,
menad`mentu, ekonomskim
{emama i finansijskim tokovima. Ta kon-
cepcija sveta nije izgradjena za bolji `ivot
~ove~anstva, ve} za ajfone, ajpede i druge
bezdu{ne stvari. Samo u epohi kada je
svetska zajednica apsolutno ravnodu{na
prema ljudskom `ivotu – mogla se odigrati
tragedija na Kosovu.
Te{ko je posmatrati kako snage
koje stoje iza globalizma poku{avaju da
uni{te tvoj narod. Prvi ~in te u`asne
tragedije bio je gra|anski rat u Jugoslaviji,
zatim je usledilo bombardovanje Beograda,
i evo sada, u poslednjem ~inu te drame
Srbima su oduzeli Kosovo.
U su{tini koso-
vska nezavisnost je
otima~ina, okupacija i
pravi teror. Me|utim,
mene kao Srbina, veoma
boli {to na{a dr`ava izdaje
sopstveni narod. Davaju}i
Kosovo na komadanje
NATO, radi evropskog
komfora – na{i politi~ari
su spremni da postanu
sau~esnici okupatora!
Zbog ~ega?
Radi tanjira supe?
Mo`da radi EU koja }e
se – evo, vide}ete! –
raspasti...
Mnogi ka`u da je za Srbe Kosovo
odavno postalo „nacionalni mit” i da kroz
tu prizmu nisu mogli vedeti realnost koja
se promenila. Neka i tako bude! Ali, ja
smatram da svaki ~ovek ima zakonsko
pravo na svoju sopstvenu mitologiju, a da
ne govorimo o narodu.
Nekome treba mitologija Breda
Pita, a ja vi{e volim da `ivim sa
„Kosovskim mitom”. Zar ja nemam pravo
na izbor? Za Srbe je Kosovo otad`bina nji-
hove jedinstvene kulture sa srednjovekovn-
im slikarstvom koje je bez premca, kao i
poznati pisac kakav je Ivo Andri}.
Oduzeti nam ovu pokrajinu – isto
je kao da ste nam i{~upali srce iz grudi.
Izvor: www.vaseljenska.com
EMIR KUSTURICA ZA UGLEDNI RUSKINEDELJNIK ODNAKO
Nekom treba mitologija Breda Pita, ali ja vi{e volim da `ivim sa „Kosovskim mitom”
• Mene kao Srbina veoma boli {to na{a dr`ava izdaje sopstveni narod. Daju}i Kosovo na komadanje NATO radi evropskog komfora – na{i politi~ari su spremni da postanu sau~esnici okupatora
• Zbog ~ega? Radi tanjira supe? Mo`da radi EU koja }e se – evo, vide}ete! – raspasti...
Srbija je postigla dogovor sa Ruskom
Federacijom o izradi mozaika u
hramu Svetog Save na Vra~aru,
prema kojem }e Moskva obezbediti 40 mil-
iona dolara za zavr{etak unutra{njih radova.
Potpisivanje sporazuma se o~ekuje
do kraja januara u Moskvi, a postoji
mogu}nost da potpisivanju prisustvuju
predsednik Srbije Boris Tadi} i ruski pre-
mijer Vladimir Putin.
Prilikom posete Beogradu, Putin
je krajem marta pro{le godine obe}ao
finansijsku pomo} za zavr{etak unutra{njih
radova na Svetosavskom hramu, a o tome
je razgovarao i sa Tadi}em i patrijarhom
srpskim Irinejem.
List podse}a da je posle posete
Srbiji, mitropolit Ilarion Alfejev u jednom
intervjuu govorio o radovima na hramu
Svetog Save, ponavljaju}i spremnost
Ruske pravoslavne crkve da pomogne
nastavak radova i isti~u}i da se radi o
„projektu bez presedana”, jer }e
mozaikom biti pokriveno 17.000 metara
kvadratnih, kao i da jedan kvadrat ko{ta
2.000-2.500 evra.
List navodi da postoji predlog da
Rusi finansiraju, urade i postave mozaik
u Hramu Svetog Save, a posao bi treba-
lo da bude obavljen u narednih osam
godina.
U prvoj fazi bi}e uradjeno 3100
kvadratnih metara mozaika u velikoj
kupoli, lukovima naosa i pilonima, stubovi-
ma i Kupolne tamburu.
Kompozicije }e se zasnivati na
vizantijskoj ikonografskoj perspektivi kod
prikazivanja arhitektonskih prostora i arte-
fakata, dok }e se autori kod likova nebeske
hijerarhije dr`ati na~ela vanvremenosti i
uobi~ajenih distinkcija koje defini{e
Pseduo-Dionisije Areopagit.
Mozaici }e biti izvodjeni Tesero,
kockicama, od prirodnog kamena, stakla,
staklene paste i eventualno keramike.
RUSI DAJU 40 MILIONA DOLARA ZAZAVR[ETAK HRAMA
SVETOG SAVE NA VRA^ARU
14 April 2012.
F E L J T O N
Unekol ikonastavakao b j a -
vljujemo izvode izknjige VukaDra{kovi}a „No}djenerala“, koja,kako Dra{kovi}ka`e, „najbolje po-tvr|uje nevinost~etni~kog koman-danta“.
Re~ je o zavr{noj re~i generalaMihailovi}a, pred vojnim sudom u Beogra-du, 15. jula, 1946. godine. Dra{kovi} jekoristio stenografske bele{ke sa procesa,svedo~enja predsedavaju}eg sudije i nekihsvedoka koji su prisustvovali sudjenju, kaoi nesporne istorijske ~injenice. Feljton obja-vljujemo u nekoliko nastavaka.
Taj debeli ^er~ilNeka se ovo ~udo {to pre zavr{i!
- razmi{lja nad mikrofonom polo`enim nadrveni stalak ispred njega, nalik pultovimau po{tama na kojima se, stoje}ki, popunja-vaju uplatnice, adresiraju pisma i sastavlja-ju telegrami. Povremeno ka{ljucka i belommaramicom kupi gra{ke znoja sa ~ela. Natom stalku, koji je tek danas name{ten usudnici, poredjane su njegove zabele{ke ipodsetnik, za ono {to }e da ka`e.
@eleo je da licem bude okrenut
publici, kao {to su i sudije, ili da stoji bo-~no, kao tu`ilac i branioci. Nisu mu do-zvolili. Stalak za ko-jim stoji i ~eka da serazidju reporteri isnimatelji postavljenje tako da on gledapravo u sudije, aokupljeni svet u sud-nici i ne vidi.
Prvi put u`ivotu govori}e ledji-ma okrenut slu{aoci-ma, a on je spadao uljude ~ije su misli ire~enice najvi{e ipresudno zavisile odlica, od pogleda, odprotesta, odobravanja,smeha, `amora ili do-bacivanja onih koji-ma se obra}ao.
Sve je be-smisleno i poni`avaju}e, moj Dragi}u -osmehnu se, tu`no, svom braniocu, odne-kud uveren da on razume tu nemu poruku.Najradije bih da odustanem i ne izustim nire~i. Ovo je pozori{te u kome igram bednuulogu. Znam, unapred, presudu i neka onadodje {to pre. Ispada da se upinjem da spa-sem sebi `ivot, a ja, zaista, jedva ~ekam dase ovo ~udo zavr{i. [ta se to ne zna, a sa-zna}e se tek sada od mene? Sve znaju ovi
koji mi sude, narod zna, u Va{ingtonu iMoskvi znaju. Ja, naprosto, moram biti
kriv. Da je Hitlerpobedio, i njegovipravnici i propagan-da proizveli bi hilja-de i hiljade dokazadovoljnih da skinuglave i Ruzveltu, iDe Golu, i Truma-nu, i Staljinu. A op-tu`nici protiv ^er~i-la bih se i ja, sa za-dovoljstvom, pridru-`io. Taj debeli je...
- Optu`eniMihailovi}u, izvolitedati va{u zavr{nure~ - povika sudijaDjordjevi}.
- Zavr{nure~ ne}u dati ja -odgovori on. - Zavr-
{nu re~ da}e neko drugi, onda kada ni me-ne ni vas ne bude bilo.
- Kako to da razumem? - zbunise sudija.
Zarobili ratnu arhivu- Neko }e ove moje re~i razume-
ti kao odbranu, a neko kao optu`nicu -pre~u sudijinu upadicu, naglo trgnut iz do-tada{nje bezvoljnosti. - Ja, medjutim, ne
`elim da branim sebe niti da optu`ujemone koji mi sude. Kaziva}u istinu i ni{tavi{e. Dodu{e, ne}u mo}i da, sa svom pre-cizno{}u, navodim datume i dokumente, ane}u biti u stanju ni da se setim mnogihimena i dogadjaja.
- Tra`ite, zna~i, unapred izgovor- usko~i vojni tu`ilac. - Vi, zapravo, ve}na po~etku, priznajete da vam se ne smeverovati, jer dokaze nemate.
- Imam ih i oni su u va{im ruka-ma. Vi ste zarobili moju ratnu arhivu i svidokazi su tamo. Dozvolite mi pristup tojarhivi i ja }u vas ubiti dokazima! - podvi-knu Mini}u i za~udi se {to iz dvorane nedopre{e psovke i zvi`duci.
- Nikoga vi vi{e ne}ete ubiti -odbrusi tu`ilac.
- [to su ljudi manji, to sve vi{enastoje da se poka`u ve}im - zagleda sedjeneral u svoj podsetnik. - Na tom trududa se manjina predstavi kao ve}ina, po-slednji kao prvi, a zlo~inac kao pravednikutemeljena je cela optu`nica. Njeni nose}istubovi po~ivaju na konstrukciji da su par-tizani pokrenuli ustanak protiv okupatora,da je narod odu{evljeno i{ao za njima i dasu moji ljudi, kao „manjina“ odba~ena odnaroda, jedino tukli tu partizansku „ve}i-nu“, ~ine}i pritom u`asne zlo~ine i saradju-ju}i sa okupatorom i usta{ama. A kako jebilo? Krenu}u redom.
nastavi}e se
Pi{e: Vuk Dra{kovi}
ZAVR[NU RE^ DA]E NEKO DRUGI1. deo Za{to Dra`a Mihailovi} nije kriv
15April 2012. www.serbianmirror.com
H U M A N O S T
Mart. 03. 2012.Dobro je !Mi Srbi nismo vi{e
zli momci, a Srbija nije zeml-ja hajduka i zlo~inaca. Takvaporuka je poslata iz Brisela,kada se uz veceru, posle dez-erta razmi{ljalo o na{em ulaskuu hodnik EU. Evropljani namse ve} ulizuju, mi oka~ili plavezastavice za `utim zvezdicama,a oni }irili~ni pozdrav na fejs-buku. Jo{ se ne zna {ta su jelii pili evropski ministri, da li bunike i rak-iju, kada su odlu~ili da Srbi udju u~ekaonicu kandidata za EU. To je pobedaNema~ke, poraz Rusije i remi zaAmerikance.
U Beogradu se nije slavilo petar-dama i prangijama, ali jeste dobrim zalo-gajem. Na Slaninijadi u Ka~arevu pojede-no je 10 tona slanine, pe~enja i posebnosvinjskih, govedjih, magare}ih i konjskihkobasica. Sa slikom iz banatskog selaporuka glasi – nismo glad i sirot narod. Aznamo da jesmo !
Mart. 11. 2012.Veliki post je po~eo, a na{i poli-
ti~ari i dalje za Srbiju govore da je zeml-ja Svinjarevo.
Mo`da su i u pravu, jer prasi}i sesvuda naokolo peku, kod onih koji imaju.Pojavio se i oglas: “Hitno menjam malogcrnog ma~ka za prase od 18 kilograma.Boja nije bitna!”
Ali milion ljudi nema ni ma~ka,ni prasence.
To je Srbija danas. U njoj su trilica najtra`enija – Boris Tadi} i dva `iran-ta.
Bi}e izbori 6. maja, naDjurdjevdan, a uz sve to ide novi “fi}a”,pa novi dugovi, inflacija. Evro }e biti kaokilo benzina. A Tadi} opet predsednik, bezTome Nikoli}a. [to bi rekao moj te~a: –Samo da prodje ova demokratija, pa daopet `ivimo ko ljudi.
Mart 17. 2012.Nama sti`e prole}e, a vama ?U Srbiji je komendija po~ela.
^im je Boris Tadi} najavio izbore
otpo~ela je pozori{na predstava u kojojVelja Ili} glumi zga`enog kan-didata, a Toma Nikoli} ~ovekafatamorganu. Velja izmislio daga udario kamion u auto, dokje bio u klozetu, a Toma smis-lio kanalDunav-Morava-Vardar daizadje na Solun. Ne zna se {taje sme{nije od svega toga. Svemi se ~ini da opozicija ne `elida pobedi.
Boris Tadi} smislioda deca u~e kineski u 23 {kole, do{lo nami 14 u~citelja kineskog. Me|utim, lako jebiti Srbin, ali te{ko je `iveti u Srbiji bezameri~kih para i ruskog gasa i nafte!Ameri obe}ali Tadi}u da }e da pobedi, aRusi da }e da ofreskaju hram Sveti Sava.Meni bi najbolje bilo kada bi me usvojilaD`enifer Lopez, zvana Guza, kojareklamira na{eg “fi}u 500” po SAD…
Mart, 24. 2012.U Srbiji je izborna zabava sve
veselija.Sud navrat-nanos ho}e da
pomiluje, rehabilituje ~i~a Dra`u prekono}i.
Na{ predsednik Boris Tadi}postao je vratar. Svakog dana otvara nekufabriku, za koju nikad ne}emo ~uti kadabude zatvorila svoja vrata. To su muverovatno predlo`ili njegovi izraelskilobisti. Toma Nikoli} je za izbornu kam-panju uzeo ameri~ke savetnike, koji su ganagovorili, da kao biv{i grobar mora ujavnosti da se smeje.
Ko }e bre da se smeje kada jebenzin 156 dinara, a evro 111 dinara.Kada su moji mafija{i, Zemunci u [panijiubili druga Juru, samleli i pojeli kao gula{.I kada OVK preti, ako bude srpskih izbo-ra na KiM, da }e da nas pobije. E, ali na{ipoliti~ari se ne boje, oni u stranke upisu-ju glumce, peva~e, estradne ma~ke i pisce,samo da bi pobedili. Ko{tunica je uzeopisca Sini{u Kova~evi}a, u nadi da }e daga smestiti na vlast ili u neku komendi-ju…[ta ima kod vas novo?
Sre}no Marko Lopu{inawww.lopusina.com
Markovi konaci
Po{tovani,Na{em osmomese~nom sinu
Sergeju uradjena je magnetna rezonancaendokranijuma koja je u supraselarnoj regi-ji, u nivou opti~ke hijazme i hipotalamusa,pokazala postojanje velikog tumora. Detetuje pod hitno neophodna operacija kojom bise ovaj tumor, koji mu ugro`ava `ivot, otk-lonio.
Doktori iz Slu`be neurohirurgijeKlini~kog centra Srbije sunam rekli da, ukoliko bi seovakva operacija izvela usrpskoj klinici, postoji veli-ka verovatno}a da deteostane bez vida, jer ne pos-toje dovoljno precizniinstrumenti, a tumor jeveoma uznapredovao.Preporu~eno nam je da sezahvat izvr{i na nekoj odbolje opremljenih klinika uinostranstvu.
Kako je na{a porodica lo{egfinansijskog stanja, a ovakva operacijako{ta 50.000 evra i prevazilazi na{emogu}nosti, obra}amo Vam se sa molbomda, ukoliko Vi li~no ili Va{a organizacijaste u mogu}nosti da nov~anim sredstvimapodr`ite izvodjenje ovakvog hirur{kog zah-vata u inostranstvu. Mo`ete nas kontaktiratiili uplatiti donaciju na dole navedene `irora~une.
Unapred se zahvaljujemo napomo}i i srda~no Vas pozdravljamo,
Jasna i Sa{a Mili}evi}, roditelji 064/581-10-65JU Komercijalnoj banci je ra~un
na koji mo`ete upla}ivati novac za Sergeja.Na ime: Sergej Mili}evi}- br. dinarskog `iro ra~una
205-9011004580162-90
- br.deviznog `iro ra~una:za inostranstvo: (instrukcije)SWIFT-BIC: KOBBRSBGIBAN/Account Number:
RS35205903101757305097
Dear,MR scan results of our
eight-month old son show that he has beendiagnosed with a large Pilomyyoid
Astrocytoma in the suprase-lar region, at the level of theoptic chiasm and hypothala-mus. Since the Clinics inSerbia do not posses therequired equipment to suc-cessfully carry out the oper-ation (we have been advisedby the surgeon of the veryhigh likelihood of perma-nent vision loss if the oper-ation is conducted inSerbia), it was recommend-
ed that we do the operation at one of thebetter equipped international Clinics.
Since my family is in poor finan-cial situation, and this kind of surgery costs50000 Euros which is far beyond our capa-bilities. I would like to ask you if you areable to help us to make this surgery possi-ble.
Our foreign currency account inKomercijalna Banka Beograd:
On name: Sergej Milicevic
SWIFT-BIC: KOBBRSBG
IBAN/Account
Number:
RS35205903101757305097
Thank you in advance,
Parents Jasna and Sasa.
POMO] ZA SERGEJA(HELP FOR SERGEJ)
I Z M A T I C E
RREEKKLLAAMMIIRRAAJJTTEE SSEE
UU OOGGLLEEDDAALLUU
KORISTITE USLUGE NA[IH SPONZORA OBJAVITE VA[E OGLASE.
BUDITE DEO SRPSKOG OGLEDALA, DEO SRPSKE DU[E
777733..774444..00337733
MIDWESTERN CARRIER INC.IN ELK GROVE VILLAGE, IL.
IS HIRING COMPANY DRIVERS
AND OWNER OPERATORS.
GRAT PAY AND
DEDICATED RUNS.
847-809-7975
U na{u redakciju stiglo je jo{ jedno pismo tu`nog sadr`aja sa molbom
za pomo}. Objavljujemo ga u celini, u nadi da }ete se
odazvati prema svojim mogu}nostima.
16 April 2012.
Pi{e: Mila Filipovi}
Elena Kova~evi} iz ^ikaga, koja}e 4. aprila proslaviti 14. rodjen-dan, jedna je od 6 u~enika iz cele
Amerike koji su dobili punu stipendiju i{kolarinu za presti`nu “Culver GirlsAcademy”, elitnu {kolu iz Culvera uIndijani. Njeno znanje, intelekt, trud,sportske aktivnosti, rad u klubovima isekcijama kona~no se isplatilo, pa }eova vredna devoj~ica ve} krajem avgus-ta krenuti putem koji vodi do izuzetnogobrazovanja, liderstva i nebrojenihmogu}nosti za uspeh.
Sve je po~elo posle njenogodli~no uradjenog SAT testa u 6. razre-du osnovne {kole, kada su je kontakti-rali iz Akademije, i kona~no poslaliaplikaciju za {kolu koju su pohadjalemnoge poznate li~nosti. U~enik “CulverMilitary Academy” bio je i na{ princAleksandar Karadjordjevi}, a kroz njeninternacionalni program pro{le su imnoge poznate svetske li~nosti.
“U po~etku nisam mnogo znalao Akademiji, ali sam ubrzo posleistra`ivanja bila vrlo impresionirana.Njihovim pozivom iskreno nisam bila izne-nadjena, jer znam da }e, ako radi{ te{ko iako si uporan, rezultati morati da dodju.^itav proces u vezi sa aplikacijom bio jeunikatan, veoma duga~ak, nimalo jednosta-van, ali ni jednog trenutka nisam pomislila,niti po`elela da odustanem, iako ni{ta nijebilo jednostavno. Korak po korak, fazu pofazu, prolazila sam uporna i smirena. I teno}i kada su me pozvali da mi saop{teodluku da sam primljena i da sam dobilastipendiju za punu {kolarinu mojoj sre}inije bilo kraja”- ka`e sre}na Elena, koja }eovo leto provesti sa porodicom, u dru`enjusa prijateljima i dvonedeljnom boravku ukampu “Nova Gra~aniaca”.
Elenina mama, Jelena Koso,takodje nije znala mnogo o ovoj elitnoj{koli, a vest o Eleninom prijemu bila je zasve njih gorko-slatka.
“God{inja {kolarina sa svimtro{kovima boravka u kampusu ko{ta 40000 dolara, a mi smo znali da taj novacnemamo,. Za mene je bilo posebno to {toje Elena do{la kod mene sa duga~kom lis-tom razloga zbog kojih bi trebalo da ide utu {kolu, a posle i na neki od Ivy Leaguekoled`a. I onda smo mi po~eli darazmi{ljamo kako da joj to i omogu}imo.Na na{u veliku sre}u, poznata “BattonFondacija” uvrstila je Elenu medju 6u~enika iz Amerike, ~ime su svi problembili re{eni – ka`e Jelena.
Nakon ozbiljnog procesa testiran-
ja, preporuka nastavnika, kompletiranjadokumentacije sa {kolskim ocenama, Elenaje pozvana na intervju u Culver akademiju.
“Bilo je to ozbiljnije nego aplici-ranje za koled`. Intervju je bio izuzetan,pitali su me {ta `elim da budem, na koji
koled` bih volela da idem, i ko jepoznata osoba sa kojom bih `elela daimam ve~eru. Moji odgovori su –`elim da budem neurohirurg,, da idemna Columbia, Hravard ili D`onHopkins koled`, a da imam ve~eru saEmilijom Erhart, koja je bilapionir-avijati~ar, prva `ena koja jesama preletela Atlantski okean. Ja samimpresionirana njenomhrabro{}u, uporno{}u ive{tinom, koju svakilider treba da ima.Moja poseta kampusuje bila izuzetna, svi suvrlo prijateljski raspo-lo`eni, ceo kampus jekao dragulj u tom deluIndijane. Zato jedva~ekam po~etak {kolskegodine, i radujem seu~enju latinskog jezika,filozofije, istorije idrugih zanimljivihpredmeta, koji se uakademiji u~e po
posebnim metodama. Ja }u se baviti iodbojkom, ma~evanjem i veslanjem, i bi}uuklju~ena u rad mnogih klubova. Tamo suu~enici iz celog sveta, {kola ima mnogorazli~itih klubova, sportskih timova, zan-imljivih aktivnosti. I ne}e mi te{ko pastiodvajanje od ku}e, jer moja porodica `iviu Indijani, samo par sati daleko od {kole,mo}i }e da me pose}uju, sve }e biti dobro,nadam se.”
Porodica je provela vikend nakampusu “Culver Akademije’, gde je za 16porodica polufinalista bila priredjena
sve~ana ve~era.“Ni to nije bilo jednostavno, bilo
je va`no pripremiti je, od garderobe dopona{anja za stolom, jer su na sve obra}aliposebnu pa`nju. I Elena je bila sjajna, zatoje i primljena. Ja znam da je ona spremnaza odvajanje od ku}e, jer nije samo dovoljnoimati dobre ocene, va`na je i presonalnostdeteta, ozbiljnost, radne navike, kompletna
li~nost. Ona je spremna i mi smo sre}ni {to}e provesti 4 va`ne godine u toj {koli. Tamosu izuzetni profesori, i to je velika {ansa zanjeno izuzetno obrazovanje.”
I Elenini nastavnici su sre}ni iponosni na njen uspeh, govore}i da jeona idealan djak i da bi svaki nastavnikbio sre}an da je ima u svom razredu. Odseptembra }e Elena biti u elitnoj {kolskojuniformi ove akademije, potvrdjuju}i dase znanje i upornost isplate i da za talen-tovanog studenta nema prepreka do lider-stva.
Elena Kova~evi} je rodjena uBeogradu 1998. godine, a u ^ikago je samajkom i bratom Djordjem stigla 2001.Unuka je Sime i Rose Nedeljkovi}, koji suu ^ikago do{li kao diplomatski pred-stavnici. Govori srpski jezik i rado deoleta provodi u kampu “Nova Gra~anica”.
Culver Academy je{kola osnovana 1894.godine, sa namenom dapripremi mladi}e zanajbolje koled`e, nau~ne iposlovne {kole u Americi.Culver Girls Academy jeosnovana 1971. godine.Kroz njenu letnju {kolugodi{nje prodje oko 1300studenata iz celog sveta.
ELENA KOVA^EVI] U ELITI
Elena sa mamom Jelenom
N A [ A U S P E [ N A D E C A
I Z M A T I C E
17April 2012. www.serbianmirror.com
SINDIKALCI JELI SAGOLIH DEVOJAKA
Mu{karac gricka meso sa golog`enskog tela dok se ostali prisutni
pohotno osmehuju, prizor je sa jedne gozbeSindikata pravosu|a Srbije, odr`ane pro{legodine u hotelu "\erdap" u Kladovu. - Toje bilo poslednje ve~e 10. sportskih susretaSindikata pravosu|a Srbije. Pojedini
~lanovi sindikata i gosti, me|u kojima jebilo i sudija, bili su {okirani kad su videligole devojke na kojima je servirano meze,pa su neki s ga|enjem napustili skup -tvrdi Slavica @ivanovi} iz Novog sindikata.
- Menad`ment hotela do{ao je naideju da im to priredi o svom tro{ku.Devojke su tu bile oko 10 minuta zaslikanje i onda su oti{e. Oko 500 sindikala-ca nije imalo ni{ta protiv iznena|enja -ka`e ve}inski vlasnik hotela "\erdap"
@ivojin Bolbotinovi} i dodaje da ne zna odkoga je tada{nji menad`er, ~ijeg se imenane se}a, naru~io devojke ni koliko je to"iznena|enje" ko{talo.
SPORNI SPOMENIK@RTVAMA
Na otvaranju Spomen-parka `rtvama ratai braniocima otad`bine od 1990. do
1999. godine, na Savskom trgu u Beogradu,do{lo do incidenta. Deo ~lanova porodicapoginulih telima su spre~ili prilaz i polagan-je venaca na spomenik, pa to nije mogao dau~ini niko od okupljenih, kao nigradona~elnik Dragan \ilas i ostalizvani~nici. ^lanovi prodica, od kojih su nekina spomenik ~ekali ~ak 20 godina, nezado-voljni su izgledom spomenika, komentari{u}i"poni`avaju}im" i "sramotnim", jer na njemunema imena `rtava, a ni krsta.
- Ovakvo pona{anje nije u redu,trebalo je bar da pustimo da se pristojnootvori spomen-park. Svaki put ovakvu sliku{aljemo u svet. Ni mi nismo zadovoljnikako sve izgleda, spomenik je neizra`ajan,trebalo je bar da napi{u imena na{e dece,ali o ovome se moralo ranije pri~ati, a nedanas - navela je supruga poginulog borca,koja nije uspela da polo`i venac naspomenik.
VOZA^ POTKRADA DECU
Na internet sajtu Jutjub pojavio se sni-mak na kojem se vidi kako Bratislav
Stanojevi}, ro|eni brat gradona~elnika^a~ka Velimira Stanojevi}a, pevu{e}i"Prolazi nam mladost, sve leto za leto, a janeo`enjen, eto", pretura po torbama putnikai uzima novac iz |a~kih nov~anika. Snimakje nastao na |a~koj ekskurziji pre oko dvegodine, a voza~ je u pauzama vo`nje, doksu |aci bili van autobusa, preturao po nji-hovim torbama. U~enici koji su tajnonapravili ovaj snimak predali su video-materijal nastavnicima, koji su ga pokazali
nadle`nima u ~a~anskom "Auto-prevozu".Nakon {to su pregledali snimak, nadle`ni sususpendovali voza~a Stanojevi}a. yu tiLuciPrahovo jedni su od najslo`enijih operacijaza podvodno razminiranje, koja se u ovomtrenutku izvode u svetu.
NASILJE NAD STARIMA
Svaka deseta stara osoba u Srbiji trpinasilje u porodici, a vinovnici su
naj~e{}e najbli`i i najro|eniji ~lanoviporodice - sinovi, }erke i unuci. Statistikasvedo~i da su starije `ene ~e{}e `rtve, aprose~na starost `rtava je oko 70 godina.Specifi~nost ove vrste porodi~nog nasiljaje da je to jedna od najvi{e ~uvanih poro-di~nih tajni, jer stari ljudi ne `ele da pri-jave nasilni~ko pona{anje svojih bli`njih.Razapeti izme|u emocija, sopstveneugro`enosti i straha, veliki broj starih trpifizi~ko i emocionalno nasilje i ne usu|ujese da potra`i pomo} iz bojazni da }e nasil-je eskalirati ako nekome prijave zlostavl-janje. Centrima za socijalni rad je u toku2010. godine prijavljeno ~ak 1.500 takvihslu~ajeva. U~estala je i pojava da stariljudi trpe i tkz. ekonomsko nasilje, odnos-no nemaju slobodu raspolaganja sopstven-om penzijom. Naime, oni vrlo ~esto dajusvoje ~ekove i kreditne kartice naslednici-ma, koji taj novac ne koriste za podmiri-vanje potreba starih ljudi. Neretko sede{ava i da srodnici svoju "ljubav" i"brigu" uslovljavaju potpisivanjem ugovorao do`ivotnom izdr`avanju i nakon overa-vanja ovog ugovora prestaju da vodera~una o njima.
Rubriku priprema: M. Maljkovi}
18 April 2012.
I S T O R I J A
Patrijarh Pavle, ro|en je 11. septembra
1914. godine, u selu Ku}anci u
Slavoniji. Na kr{tenju je dobio ime
Gojko. Otac Stevan Stoj~evi} je oti{ao da ra-
di u SAD, tamo je dobio tuberkulozu i „vra-
tio se ku}i da umre“. Nakon njegove smrti
ostaju dva sina, trogodi{nji Gojko i Du{an.
Gojko sa bratom odlazi da `ivi kod
tetke i babe Drage, koja je brinula o njima.
Posle zavr{ena ~etiri razreda u rodnim Ku}a-
ncima, Gojko odlazi u Tuzlu da bi do 1929.
godine zavr{io ni`u gimnaziju. Tamo je `i-
veo u deseto~lanoj porodici. Vi{u gimnaziju
zavr{ava u Beogradu. U sarajevskoj Bogoslo-
viji je maturirao 1936. godine, a u glavnom
gradu Bosne i Hercegovine bio je i ~lan dru-
{tva „Trezvena mlade`“, koja se protivi opi-
janju i duvanu. Zatim se upisuje na Bogoslo-
vski fakultet u Beogradu. Studirao je parale-
lno i medicinu i stigao do druge godine. Na
Bogosloviji je diplomirao 1942.
Avgusta 1944. godine, Gojko je
dobio tuberkulozu. Lekari su predvi|ali da
su mu ostala tri meseca `ivota. U manasti-
ru Vujnu je `iveo izolovano od ostalih mo-
naha i uspeo je da se izle~i. U znak zahval-
nosti, izrezbario je krst koji se i danas ~uva
u manastiru. Posle isku{eni{tva, zamona{en
je u ov~arsko-kablarskom manastiru Blago-
ve{tenje 1948. godine dobiv{i, po apostolu
ljubavi, mona{ko ime Pavle.
U ~in jeromonaha rukopolo`en je
1954. godine, a postdiplomske studije na Bo-
goslovskom fakultetu u Atini poha|ao je od
1955. do 1957. godine. Episkop ra{ko-prizre-
nski postaje u maju 1957. godine. Patrijarh
srpski Vikentije hirotonisao ga je septembra
iste godine, u beogradskoj Sabornoj crkvi. U
tron episkopa ra{ko-prizrenskog ustoli~en je
13. oktobra 1957. godine. Kao episkop, sve-
do~io je u Ujedinjenim nacijama o stradanju
srpskog naroda na Kosmetu. U Eparhiji ra-
{ko-prizrenskoj obnavljao je stare i poru{ene
hramove i gradio nove. Neprestano je puto-
vao i slu`io u svim mestima svoje eparhije,
a posebno se starao o prizrenskoj Bogoslovi-
ji, gde je predavao crkveno pojanje i crkve-
noslovenski jezik. Uglavnom je i{ao pe{ke,
od Pe}i do manastira Pe}ke patrijar{ije, od
Pri{tine do manastira Gra~anica.
Na Kosovu i Metohiji je kao ar-
hijerej proveo vi{e od 33 godine. O napa-
dima Arbanasa na imovinu Crkve, monahe,
sve{tenike i srpski narod, koji se pod tim
pritiskom iseljavao, redovno je obave{tavao
Sinod i Sabor, kao i dr`avnu vlast. Vi{e
puta je fizi~ki i verbalno napadan. Za pa-
trijarha Srpske pravoslavne crkve izabran je
1. decembra 1990. godine. U Sabornoj cr-
kvi u Beogradu slede}eg dana ustoli~en je
u tron arhiepiskopa pe}kog, mitropolita
beogradsko-karlova~kog i patrijarha srp-
skog, a 22. maja 1994. u drevni patrijara-
{ki tron u Pe}koj patrijar{iji. Pavle je iza-
bran izvla~enjem, po apostolskom na~inu
biranja, tako {to su koverte sa njegovim
imenom i jo{ trojice stavljene na jevan|e-
lje, a mitropolit sarajevski Vladislav je
otvorio koverat i pro~itao ime. Skromni Pa-
vle je kasnije govorio da nije ni o~ekivao,
a ni `eleo takvu ~ast.
U vreme patrijarha Pavla, godine
1992. obnovljena je Bogoslovija Svetog Pe-
tra Cetinjskog na Cetinju. Slede}e godine
po~ela je sa radom Akademija SPC za ume-
tnost i konzervaciju. Bogoslovski fakultet
Svetog Vasilija Ostro{kog u Fo~i otvoren je
1994, a Bogoslovija Svetog Jovana Zlatou-
stog u Kragujevcu 1997. godine. Pavle se
posebno starao o izgradnji Spomen-hrama
Svetog Save na Vra~aru. Susretao se sa va-
seljenskim patrijarhom Vartolomejom I, pa-
trijarhom moskovskim i sve Rusije Alekse-
jem II, arhiepiskopom atinskim i sve Jelade
Hristodulom, patrijarhom aleksandrijskim i
sve Afrike Petrom VII i drugim poglavari-
ma pravoslavnih crkava. Putovao je u Ame-
riku vi{e puta (1992, 1996, 1998, 1999. i
2001) i u Australiju (2004).
Godine 2006. otvorio je zasedanje
Me{ovite komisije za bogoslovski dijalog iz-
me|u pravoslavne i katoli~ke crkve, ~iji je
doma}in bio Beograd.
Patrijarh Pavle bavio se i nau~nim
radom. U slu`benom listu Patrijar{ije od
1972. godine objavljuje ~lanke, u obliku pi-
tanja i odgovora, od kojih je 1998. godine
nastalo trotomno delo „Da nam budu jasni-
ja neka pitanja na{e vere“. Godine 1989.
objavio je monografiju „Devi~, manastir
Svetog Joanikija Devi~kog“. Priredio je vi{e
bogoslu`benih knjiga: „Srbljak“, „Trebnik“,
„Molitvenik“, „Dopolniteljni Trebnik“, „Ve-
liki Trebnik“ i druge. Zaslu`an je i za obja-
vljivanje kapitalnog zbornika „Zadu`bine
Kosova“, po svoj prilici najboljeg i najobu-
hvatnijeg dela o na{im svetinjama i narodu
na Kosovu i Metohiji i njihovom stradanju.
Patrijarh srpski Pavle bio je dve go-
dine na medicinskoj nezi na Vojnomedicin-
skoj akademiji u Beogradu. Preminuo je 15.
novembra 2009. godine. Narod je ispratio vo-
ljenog patrijarha kako zaslu`uje, na litiji i
opelu za Pavla bilo je prisutno oko 600.000
ljudi. Po sopstvenoj `elji, patrijarh srpski Pa-
vle sahranjen je u manastiru Rakovica.
izvor “Press”
D O K T O R B O G O S L O V I J E- Za veliki doprinos bogoslovskoj nauci, Bogoslovski fa-kultet Srpske pravoslavne crkve dodelio je patrijarhu Pa-vlu 1998. godine zvanje po~asnog doktora bogoslovlja.O S U D A S V I H Z L O ^ I N A- Patrijarh Pavle je osu|ivao svako nasilje i zlo~ine, bez ob-zira na to pod kakvom kapom, uniformom i zna~kom ~i-njeni, bez obzira na to kom narodu i kojoj veri pripadali.J E D I N I P R AV I A S K E T- Patrijarh srpski Pavle protivio se skupim automobilima,pu{enju, tarifama i cenovniku koje su sve{tenici napraviliza ven~anja, sahrane, kr{tenja i druge crkvene obrede,svakom oholom pokazivanju bogatstva i kupovini vena-ca.P R I S TA O N A J E D A N VA R T B U R G- Dok je bio episkop ra{ko-prizrenski, dugo je izbegavao ida se za njegove i uop{te eparhijske potrebe nabavi auto-mobil. Govorio je: „Dok svaka srpska ku}a na Kosovu ne na-
bavi kola, ne}u ni ja.“ Na kraju je pristao dase nabavi jedan „vartburg“, po{to nije bioskup, a bio je pogodan za prevoz robe, raznihcrkvenih stvari i drugih potrep{tina. EpiskopPavle retko je u njega sedao, jer jeuglavnom i{ao pe{ke. A kad je jed-nom kod njega u posetu svojim „pe-`oom“ do{ao episkop `i~ki Stefan,sa kojim je bio izuzetno blizak jo{ izbogoslovije, i kad su krenuli timnjegovim automobilom da zajednoobi|u neka mesta u eparhiji, re~e vla-dika Pavle: „E, brate Stefane, ba{ ti je do-bar ovaj tvoj ‘vartburg’!“R A Z B A C I VA N J E S T R U J E- Po{to je bilo poznato da ide kroz Pa-trijar{iju i gasi sijalice kako se „uzaludne bi tro{ila struja“, jednom je uhva-
tio mladog ~inovnika da posle radnog vremena na kom-pjuteru gleda zabavne sajtove. Kad je ~uo patrijarhov glasiza le|a, sledio se, a Pavle mu je rekao: „A ti na to tro{i{struju?“
S VA K O V I D I O N O [ T O @ E L I- Idu}i u crkvu na Banovom brdu usred leta, Pavle jeinsistirao da se koristi autobus. Kad je njegov prati-lac potegao argument da je vru}ina, da su autobu-si „prepuni razgoli}enog `enskog sveta koji ide napla`u na Adu Ciganliju i da nije zgodno“, patrija-rh nije popustio: „Znate, svako vidi ono {to `eli.“
O , B O G I H V I D E O- Izlaze}i iz Patrijar{ije, upitao je svog pratio-
ca: „^ija su to tolika luksuzna kola parkirana?“„Na{ih vladika. Do{li su njima na Sabor“, od-govorio je pratilac. „O, Bog ih video! [ta li bi
tek vozili da nisu dali zavet skromnosti?!“, du-hovito je prokomentarisao gospodin Pavle.
Z A N I M L J I V O S T I O PAT R I J A R H U PAV L U
1914. - Patrijarh Pavle ro|en je kao Gojko Sto-j~evi}, u selu Ku}anci u Slavoniji
1917. - Pavlov otac Stevan umire od tuberku-loze, a o malom Gojku brine tetka
1925. - Posle zavr{ena ~etiri razreda osnovne{kole, vreme provodi u manastiru Orahovica,spremaju}i se za nastavak {kolovanja u Tuzli
1925 - 1929. - Zavr{ava ni`u gimnaziju u Tu-zli. Stanuje kod strica u deseto~lanoj porodici
1930 - 1936. - Poha|a {estorazrednu bogoslo-viju u Sarajevu, kojom upravlja mitropolit PetarZimonji}
1936. - Dolazi u Beograd i upisuje Bogoslovskifakultet. Upisuje i medicinski fakultet, koji je stu-dirao dve godine
1941. - Da bi pre`iveo, radi na beogradskimgra|evinama
1942-1944. - Boravi u manastiru Svete Trojice,po pozivu Jeliseja Popovi}a, igumana manastira.Posle spasavanja deteta koje se utapalo u hlad-noj reci, oboleva od plu}a, a lekari mu daju trimeseca `ivota. Izle~io se u manastiru Vujan
1948. - Gojko je zamona{en u manastiru Bla-gove{tenje i dobio je ime Pavle
1949. - U mona{kom je bratstvu manastira Ra-~a. Tu ostaje sve do 1955.
1951. - [kolsku godinu provodi kao u~itelj za-menik u prizrenskoj Bogosloviji Svetog Kirila iMetodija
1954. - Pavle je unapre|en u ~in jeromonaha,a zatim i u protosin|ela
1957. - Postaje arhimandrit. 29. maja postajeepiskop ra{ko-prizrenski, a posve}en je 21. sep-tembra. Oktobra 13. ustoli~en je za episkopa
1958-1989. - Obilazi eparhiju, uglavnom pe-{ke, dr`i predavanja iz crkvenog pevanja i crkve-noslovenskog jezika, gradi nove crkve, a obna-vlja stare i poru{ene
1990. - Pavle je izabran za patrijarha 1. dece-mbra, a ustoli~en 2. decembra. Izbor je obavljenza `ivota patrijarha Germana. Pavlovo ime na{lose na listi u devetom krugu glasanja, a od tri kan-didata ~ija su imena bila u zatvorenim koverta-ma, `rebom je izabran Pavle
1992. - Obnovljena je Bogoslovija na Cetinju1993. - Patrijarh Pavle pokrenuo je Akademiju
za umetnosti i konzervaciju1994. - 22. maja ustoli~en je u tron pe}kih pa-
trijarha. Otvorena je duhovna akademija SvetogVasilija Ostro{kog u Srbinju (Fo~a)
1997. - Otvorena je Bogoslovija u Kragujevcu,kao odsek Bogoslovije Svetog Save u Beogradu.Predvodio je litiju u Beogradu, koja je pro{la krozkordon policije u Kolar~evoj ulici, u vreme demo-nstracija posle lokalnih izbora u Srbiji
2007. - Primljen je na Vojnomedicinsku akade-miju 13. novembra, iscrpljen i sa te{kom upalomplu}a
2009. - Posle duge bolesti, patrijarh Pavle pre-minuo je 15. novembra. Sahranjen je u manasti-ru Rakovica
Hronologija
- ^itavog `ivota se trudio da nikome nezgazi na senku, da nikoga ne optereti so-bom, pa je sam pravio i svoje cipele,sam kuvao, sam {io svoju mantiju. Nje-gova penzija ne verujem da je prema{ila9.000. To je on dobio na Kosovu i Meto-hiji i otkad je postao patrijarh, ni dinaravi{e nije hteo da primi kao poglavar.
Mitropolit Amfilohije
19April 2012. www.serbianmirror.com
D O G A D J A J I
20 April 2012.
P O R U K E
MKNMUZI^KA
KU]ANEGOVANOVI]PRODUCTION
Velika muzi~ka revija podnazivom “PROLE]E UOGLEDALU” koju orga-nizuje na{ list, sa `eljomda sa~uvamo i negujemo
na{u pesmu, ove godine zadobijaozbiljan zna~aj u srpskoj sredini^ikaga i okoline. Na{oj reviji peva~a,koja }e se ove godine odr`ati 7.aprila, odaziva se sve ve}i broj na{ihmuzi~ara i peva~a iz ^ikaga,Viskonsina i Indijane.
Svi peva~i i muzi~ari nastu-paju volonterski – Ogledalu sljubavlju, u nadi i `elji da na{eogledalo srpske du{e jo{ dugo traje i
istraje, u ovim te{kim vremenima.Pored promovisanja i
podr{ke na{eg lista, ova muzi~karevija ima zadatak da poka`e srpskumuzi~ku scenu u na{oj sredini i lan-sira nove nade u muzici, noveglasove srpskog Ogledala.
Ovgodi{nje Prole}e uOgledalu, }e se satojati iz dva dela:prvi koji }e pored kultu-rno-zabavnog imati i takmi~arskiduh u petak, 6. Aprila, sa po~etkomu 19 ~asova. Takmi~i}e se amateripeva~i, a stru~ni `iri i `iri publike }eodabrati najbolje. Dodeli}emo trinagrade stru~nog `irija i jednu
nagradu, `irija publike, odnosno vaskoji budete prisustvovali ovom spek-taklu. Te ve~eri }emo proglasitipobednike, a nagrade }emo imsve~ano uru~iti sutradan, 7. aprila urevijalnom delu programa, gde }enastupiti svi na{i profesionalnipeva~i i muzi~ari iz ^ikaga i okoline.Zajedno sa njima, rame uz rame,pobednici takmi~ari }e otpevatisvoje pobedni~ke pesme.
Umetni~ki program }e upot-puniti glumci Srpskog pozori{ta MiraSrem~evi}. Manekenke }e ne samolepotom i mlado{}u osve`iti ovove~e, nego i kolekcijom garderobe
za prole}e 2012. iz “Milja” butika,kao i novim frizurama iz “Le FrenchTwist” frizerskog salona.
Sigurni smo da }e ova mani-festacija ostati u lepom se}anju iposetiocima i izvo|a~ima.
Sve je spremno, samo pre-ostaje da rezervi{ete svoja mesta izajedno sa nama u lepoj atmosferirestorana Sandy’s, u odli~nomraspolo`enju, do~ekate i pozdraviteprole}e.
Pozovite restoran Sandy’s zarezervacije, koje su obavezne natelefon: 773.467.4700
Dobro nam do{li!