poslovanju - banja luka stock exchange · 4) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i...

17
Kralja Petra I Karađorđevića 66, Banja Luka GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU za 2016. godinu Banja Luka, februar 2017. godine

Upload: others

Post on 25-Dec-2019

0 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: POSLOVANJU - Banja Luka Stock Exchange · 4) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem, 5) informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela, 6) informacije o poslovnim

Kralja Petra I Karađorđevića 66, Banja Luka

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU

za 2016. godinu

Banja Luka, februar 2017. godine

Page 2: POSLOVANJU - Banja Luka Stock Exchange · 4) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem, 5) informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela, 6) informacije o poslovnim

Sadržaj

SADRŽAJ .............................................................................................................................................................. 1

1 UVOD ......................................................................................................................................................... 1

2 POSLOVNA POLITIKA I VOĐENJE DRUŠTVA ................................................................................................ 1

3 ZNAČAJNI DOGAĐAJI NASTALI U PERIODU OD ZAVRŠETKA POSLOVNE GODINE DO DATUMA PREDAJE FINANSIJSKOG IZVJEŠTAJA .......................................................................................................................................... 2

4 PROCJENA OČEKIVANOG BUDUĆEG RAZVOJA DRUŠTVA ........................................................................... 2

5 NAJVAŽNIJE AKTIVNOSTI U VEZI SA ISTRAŽIVANJEM I RAZVOJEM ............................................................. 2

6 INFORMACIJE O OTKUPU VLASTITIH AKCIJA I UDJELA ................................................................................ 3

7 INFORMACIJE O POSLOVNIM SEGMENTIMA DRUŠTVA .............................................................................. 3

8 CILJEVI I POLITIKE DRUŠTVA U VEZI SA UPRAVLJANJEM FINANSIJSKIM RIZICIMA ...................................... 4

8.1 LIKVIDNOSNI RIZIK .............................................................................................................................................. 4 8.2 KREDITNI RIZIK ................................................................................................................................................... 4 8.3 KAMATNI RIZIK .................................................................................................................................................. 4 8.4 RIZIK KONCENTRACIJE ......................................................................................................................................... 5 8.5 RIZICI ULAGANJA ................................................................................................................................................ 5 8.6 RIZIK ZEMLJE ..................................................................................................................................................... 5 8.7 OPERATIVNI RIZIK ............................................................................................................................................... 5

9 IZLOŽENOST DRUŠTVA RIZICIMA PRISUTNIM U POSLOVANJU ................................................................... 6

9.1 LIKVIDNOSNI RIZIK .............................................................................................................................................. 6 9.2 KREDITNI RIZIK ................................................................................................................................................... 7 9.3 KAMATNI RIZIK .................................................................................................................................................. 7 9.4 RIZIK KONCENTRACIJE ......................................................................................................................................... 8 9.5 RIZIK ULAGANJA ................................................................................................................................................. 8 9.6 RIZIK ZEMLJE ..................................................................................................................................................... 8 9.7 OPERATIVNI RIZIK ............................................................................................................................................... 8

10 PRAVILA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA ................................................................................................ 9

11 PRIKAZ POSLOVANJA DRUŠTVA ................................................................................................................10

11.1 EKONOMIČNOST, RENTABILNOST I SOLVENTNOST POSLOVANJA ............................................................................. 10 11.2 POSLOVANJE DRUŠTVA I NJEGOVO FINANSIJSKO STANJE ....................................................................................... 14 11.3 ANALIZA OSTVARENOG FINANSIJSKOG REZULTATA .............................................................................................. 14 11.4 POLOŽAJ NA TRŽIŠTU .................................................................................................................................... 15

Page 3: POSLOVANJU - Banja Luka Stock Exchange · 4) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem, 5) informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela, 6) informacije o poslovnim

1

1 Uvod

U skladu sa članom 25. Zakona o računovodstvu i reviziji Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 94/15) i člana 282. Zakona o privrednim društvima (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 127/08, 58/09, 100/11 i 67/13) Društvo je sastavilo Godišnji izvještaj o poslovanju koji sadrži:

1) poslovnu politiku i vođenje društva, 2) sve značajne događaje nastale u periodu od završetka poslovne godine do datuma predaje

finansijskog izvještaja, 3) procjenu očekivanog budućeg razvoja pravnog lica, 4) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem, 5) informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela, 6) informacije o poslovnim segmentima pravnog lica, 7) ciljeve i politike pravnog lica u vezi sa upravljanjem finansijskim rizicima, zajedno sa politikama

zaštite od rizika za svaku planiranu transakciju za koju je neophodna zaštita, 8) izloženost pravnog lica cjenovnom, kreditnom, tržišnom i valutnom riziku, riziku likvidnosti i drugim

rizicima prisutnim u poslovanju pravnog lica, 9) prikaz primijenjenih pravila korporativnog upravljanja i 10) prikaz poslovanja Društva, kroz analizu ekonomičnosti, rentabilnosti i solventnosti poslovanja,

analizu poslovanja I ostvarenog rezultata i analizu položaja društva na tržištu.

2 Poslovna politika i vođenje društva

Društvo je počelo sa radom u mjesecu junu 2012. godine. U skladu sa postavljenim strateškim planom, u periodu od osnivanja do kraja 2016. godine, izvršene su sve neophodne radnje koje su osnova za vođenje poslova:

• Usvojen Poslovnik o radu Skupštine Prvog penzionerskog mikrokreditnog društva d.o.o. Banja Luka.

• Usvojiena Strategija Prvog penzionerskog mikrokreditnog društva d.o.o. Banja Luka.

• Usvojien Poslovni plan Prvog penzionerskog mikrokreditnog društva d.o.o. Banja Luka.

• Imenovan Upravni odbora društva.

• Usvojien Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mijesta.

• Usvojien Pravilnik o radnim odnosima i Pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti radnika.

• Usvojiena Politiku kreditiranja Politika kreditiranja definiše: Strategiju upravljanja poslovnim rizicima sa fokusom na kreditni rizik, Opšte parametre kreditiranja koji proizlaze iz strategije upravljanja kreditnim rizikom: krugotok dokumentacije, korake i redoslijed radnji koje se preduzimaju prilikom rada sa klijentima, ovlašćenja i segregaciju dužnosti i ostale ključne procese u radu sa klijentima, a u skladu sa Opštim uslovima poslovanja Prvog penzionerskog mikrokreditnog društva d.o.o. Banja Luka, kao i sadržaj obavezne dokumentacije u kreditnom dosijeu klijenta.

• Donesene Procedure za sprovođenje postupka po prigovoru klijenta.

• Donesen donijela Pravilnik o računovodstvu i računovodstvenim politikama Društva, sa internim kontnim planom.

• Usvojiena Politika za upravljanje finansijskim rizicima.

• Usvojen Poslovnik o radu Upravnog odbora Prvog penzionerskog mikrokreditnog društva d.o.o. Banja Luka.

• Konstituisan Odbor za reviziju.

• Usvojene Procedure za poslovanje sa povezanim licima.

• Usvojen Katalog proizvoda/usluga Društva koji sadrži detaljan Informacioni list za svaki proizvod i uslugu, koji stavljaju na raspolaganje klijentima društva u pregovaračkoj fazi. Informacioni list sadrži sve podatke o proizvodu/usluzi u skladu sa članom 98d. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama (Službeni glasnik Republike Srpske, br. 116/11).

• Obezbijeđeno je da kreditni dosije sadrži osnovnu propisanu dokumentaciju za dokumentovanje kreditnih aktivnosti. Dokumentaciju detaljno propisuje i usvojena Politika kreditiranja.

• Usvojena politike sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

• Usvojen plan rada Odbora za reviziju.

Page 4: POSLOVANJU - Banja Luka Stock Exchange · 4) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem, 5) informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela, 6) informacije o poslovnim

2

3 Značajni događaji nastali u periodu od završetka poslovne godine do datuma predaje finansijskog izvještaja

Od završetka poslovne godine do datuma predaje finansijskog izvještaja nije bilo značajnih poslovnih događaja.

S obzirom da se skupština Prvog penzionerskog mikrokreditnog društva d.o.o. Banja Luka održava jedan put mjesečno, svi poslovni događaji se blagovremeno iznose pred članove skupštine koji zatim odlučuju po svim pitanjima.

4 Procjena očekivanog budućeg razvoja Društva

Osnovni ciljevi poslovanja Društva su:

• postati dovoljno jaka finansijska institucija, koja razumije i otvoreno podržava potrebe pojedinaca i društva u cjelini;

• svojim djelovanjem povećati prihode domaćinstava i stvoriti uslove za samozapošljavanje;

• učiniti kreditna sredstva dostupnim pojedincima koji su ograničeni u pogledu mogućnosti podizanja kredita u bankama ili drugim oblicima zaduživanja.

Razvojni potencijali ukupnog finansijskog sektora mogu se ocijeniti kao povoljni. Finansijski sektor, sektor informacionih tehnologija i sektor telekomunikacija spadaju u najpropulzivnije djelatnosti u savremenoj fazi ekonomskog i tehnološkog razvoja. Stopa rasta ovih najpropulzivnijih sektora prevazilaze stope rasta društvenog proizvoda u svjetskim razmjerama. Dinamika finansijskog sektora ogleda se u stalnom povećanju proporcije finansijskih aktiva (zajmova, akcija i obveznica) u odnosu na društveni proizvod. Prema tome, ukupan potencijal za ekspanziju svih finansijskih institucija je povoljan.

S obzirom na strukturu finansijskog sistema u kome preovlađujući položaj imaju komercijalne banke, rast potencijala nedepozitnih finansijskih institucija u koje spada i Društvo zasnovan je na ključnim faktorima, i to:

• ponuda boljih finansijskih proizvoda/usluga i time sve bolje uklapanje u strukturu tražnje za finansijskim uslugama od strane ciljne grupe Društva, pojednostavljena procedura odobravanja i otplate kredita,

• visok stepen informacione tehnologije,

• obezbjeđivanje dobre veze sa klijentima putem odgovarajućeg marketinga.

Kod izbora strategije razvoja MKD u narednom periodu, odlučeno je da se opcije sistematizuju na sljedeći način:

• tržišna penetracija: stavljanje težišta na povećavanje učešca na tržištu mikrokredita u Republici Srpskoj na 2% korisnika (penzionera) maksimalno godišnje;

• osvajanje novih tržišnih segmenata: stavljanje težišta na osvajanje novih tržišnih segmenata -u geografskom smislu je to Federacija BiH ili putem šireg obuhvata novih slojeva stanovništva -prodaju palete mikrokredita drugim segmentima stanovništva i malih preduzetnika (u kasnijim periodima razvoja društva);

• diverzifikacija: stavljanje težištana uvođenje novih finansijskih proizvoda/usluga.

5 Najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem

Da bi se strateški pravci daljeg razvoja Društva mogli ustanoviti, potrebno je prethodno sagledati ključne parametre daljeg razvoja.

Imajući u vidu prethodno rečeno ukazaćemo i na sljedeće ključne parametre:

• Planiranje veličine MKD u narednih 5 godina povezano je sa projektovanjem porasta bilansnog obima. Pri tome je suština u sagledavanju optimalnog porasta bilansnog obima, polazeći od savremene koncepcije da je ključni zadatak Društva da poveća svoju vrijednost. Planiranje porast bilansne sume za 3% godišnje nakon treće godine poslovanja.

Page 5: POSLOVANJU - Banja Luka Stock Exchange · 4) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem, 5) informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela, 6) informacije o poslovnim

3

• Stepen diversifikacije Društva u tom periodu predstavlja sagledavanje planskog pomijeranja palete proizvoda/usluga. To znači osvajanje novih proizvoda, koji su ocijenjeni kao profitabilniji, uz smanjivanje ili čak napuštanje nekih aktivnosti koje su nedovoljno profitabilne.

• Polje kamatnih stopa finansijskih institucija polazi od kretanja kamatnih stopa na finansijskom tržištu i posebno kod drugih finansijskih institucija, imajući u vidu djelovanje jake konkurencije. Društvo vodi politiku kamatnih stopa imajući u vidu razlike u stepenu rizika kod raznih oblika plasmana kao i razlike u troškovima kod raznih oblika plasmana kao i razlike u troškovima kod raznih oblika izvora finansiranja. Cilj kamatne politike Društva je da se obezbijedi puno pokriće rizika i troškova kao i adekvatna stopa profitabilnosti.

• Startegija Društva teži da sagleda plansku stopu prinosa u odnosu na aktivu i u odnosu na vlastiti kapital. Stopa profita treba da obezbijedi povećanje vlastitog kapitala s tim da postoji konzistentna veza između povećanja stope kapitala Društva i stope porasta ukupne aktive i pasive. To proističe iz obaveze Društva da formira određenu stopu kapitala u odnosu na aktivu, tako da planirani porast aktive mora da bude usklađen sa porastom vlasničkog kapitala.

Ciljevi strategije su sljedeći:

• razvoj na tržištu Republike Srpske i dostizanje kreditiranja 1% ciljne grupe - penzionera, u početku poslovanja do postizanja maksimalnog kapaciteta od 2% ciljne grupe,

• proširenje na postojećem tržištu i održavanje konkurentske snage,

• institucionalno, kadrovsko i finansijsko jačanje,

• razvoj novih tržišta.

Realizacija pomenute strategije trebala bi dati rezultate u postizanju tržišne pozicije i profitabilnom, efikasnom i samoodrživom razvoju organizacije sposobne za daljnju ekspanziju i razvoj.

Osnovni ciljevi u periodu 2016-2020. godine su sljedeći:

• održavanje i poboljšanje dostignutog nivoa razvoja i ostvarenih rezultata,

• povećanje nivoa profitabilnosti, samoodrživosti i efikasnosti organizacije,

• daljnji razvoj mikro-finansijskog programa.

Periodični ciljevi i zadaci koji će biti ostvareni u jednogodišnjim intervalima su:

• povećanje godišnjeg broja klijenata 5% godišnje,

• provođenje dubinskog istraživanja tržišta,

• postavljanje mehanizama upravljanja rizicima i troškovima,

• postavljanje menadžment informacionog sistema (MIS-a),

• izrada socijalnog rejtinga,

• otvaranje novih tržišta,

• razvoj novih maketinških strategija i novih proizvoda.

6 Informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela

Društvo nije vršilo otkup vlastitih udjela.

7 Informacije o poslovnim segmentima Društva

Društvo obavlja registrovanu djelatnost u sjedištu, u Banjoj Luci ulica Kralja Petra I Karađorđevića 66 i u filijalama:

• u Prijedoru, ulica Kralja Petra Oslobodioca, Trg Zorana Karlice broj 53,

• u Doboju, ulica Svetog Save broj 17,

• u Bijeljini, ulica Njegoševa 16-18 i

• u Trebinju, ulica Kralja Petra I br. 18.

Page 6: POSLOVANJU - Banja Luka Stock Exchange · 4) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem, 5) informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela, 6) informacije o poslovnim

4

8 Ciljevi i politike Društva u vezi sa upravljanjem finansijskim rizicima

Skupština Društva je na sjednici održanoj 21.11.2012. godine usvojilo Politiku za upravljanje finansijskim rizicima. Ovom politikom propisuju se bliži uslovi i način identifikacije, merenja i procene rizika kojima je Društvo izloženo u svom poslovanju, kao i upravljanje tim rizicima, uključujući i način izračunavanja pojedinačnih pokazatelja poslovanja Društva u vezi sa upravljanjem rizicima i ograničenja koja se odnose na rizike.

Iz Politike za upravljanje finansijskim rizicima izdvajamo ciljeve i metodologiju upravljanja za rizike kojima Društvo može biti izloženo.

8.1 Likvidnosni rizik

Rizik likvidnosti je mogućnost nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital Društva usled nesposobnosti Društva da ispunjava svoje dospele obaveze, i to zbog: a) povlačenja postojećih izvora finansiranja, odnosno nemogućnosti pribavljanja novih izvora finansiranja (rizik likvidnosti izvora sredstava), ili b) otežanog pretvaranja imovine u likvidna sredstva zbog poremećaja na tržištu (tržišni rizik likvidnosti). Društvo je dužno da utvrđuje i održava odgovarajući nivo rezerve likvidnosti u skladu sa analizom ročne neusklađenosti njenih bilansnih obaveza i potraživanja i vanbilansnih stavki (gap analiza) za unapred utvrđene periode koji uključuju i period od jednog dana. Društvo koristi različite tehnike za ublažavanje rizika likvidnosti koje, pored odgovarajućih rezervi likvidnosti koje joj omogućavaju nesmetano poslovanje u vanrednim uslovima, uključuju i diversifikovane i stabilne izvore finansiranja. Nivo likvidnosti Društva iskazuje se pokazateljem njene likvidnosti. Pokazatelj likvidnosti Društva predstavlja odnos zbira likvidnih potraživanja Društva prvog i drugog reda, s jedne strane, i zbira obaveza Društva po viđenju ili bez ugovorenog roka dospeća i obaveza Društva sa ugovorenim rokom dospeća u narednih mesec dana od dana vršenja obračuna pokazatelja likvidnosti, s druge strane. Društvo je dužno da nivo likvidnosti održava tako da pokazatelj likvidnosti: a) iznosi najmanje 1,0 – kad je obračunat kao prosek pokazatelja likvidnosti za sve radne dane u mesecu; b) ne bude manji od 0,9 duže od tri uzastopna radna dana i c) iznosi najmanje 0,8 kad je obračunat za jedan radni dan.

8.2 Kreditni rizik

Kreditni rizik je mogućnost nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital Društva usled neizvršavanja obaveza dužnika prema Društvu. Društvo upravlja kreditnim rizikom na nivou pojedinačnih plasmana i na nivou celokupnog kreditnog portfolija. Radi preuzimanja kreditnog rizika i upravljanja tim rizikom Društvo je uspostavilo odgovarajući kreditni proces, koji obuhvata proces odobravanja plasmana i proces upravljanja ovim rizikom. Aktiva Društva izložena kreditnom riziku je: krediti, depoziti kod banaka, kamata i naknada, hartije od vrijednosti koje se drže do dospijeća, hartije od vrijednosti koje su raspoložive za prodaju, učešće banke u kapitalu drugih pravnih lica. Društvo identifikuje izloženost kreditnom riziku u sklopu procedure za ocjenu zahtjeva za kredit. Društvo nije naklonjeno kreditnom riziku i nije spremno da preuzima kreditni rizik, što znači da se osigurava/štiti od izloženosti kreditnom riziku tako da rizik prevaljuje na osiguravajuću kuću (za slučaj nastanka nesretnog slučaja i smrti kao faktora izloženosti kreditnom riziku) i/ili na klijenta (za ostale slučajeve koji se pojavljuju kao faktor izloženosti kreditnom riziku). Društo se angažuje isključivo u oblasti „malih kredita“, znači kredita u pojedinačnom iznosu do 10.000 KM. Mali krediti iz prethodnog stava ovog člana namijenjeni su penzionerima koji primaju penziju preko Fonda PIO Republike Srpske. S obzirom na redovnost primanja ciljne grupe i obavezna sredstva osiguranja od kreditnog rizika, generalna ocjena svih mikrokredita iz portfolija Društva su kategorija A – Dobra aktiva.

8.3 Kamatni rizik

Kamatni rizik je rizik od mogućeg nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital Društva po osnovu pozicija iz knjige trgovanja usled promena kamatnih stopa. Društvo nema knjigu trgovanja. Društvo je dužno da upravlja različitim oblicima kamatnog rizika, i to: a) rizikom vremenske neusklađenosti dospeća i ponovnog određivanja cena (repricing risk); b) rizikom krive prinosa (yield curve risk), kome je izložena usled promene oblika krive prinosa; c) baznim rizikom (basis risk), kome je izložena zbog različitih referentnih kamatnih stopa kod kamatno osetljivih pozicija sa sličnim karakteristikama što se tiče dospeća ili ponovnog određivanja cena i d) rizikom opcija (optionality risk), kome je izložena zbog ugovornih

Page 7: POSLOVANJU - Banja Luka Stock Exchange · 4) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem, 5) informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela, 6) informacije o poslovnim

5

odredaba u vezi s kamatno osetljivim pozicijama (krediti s mogućnošću prevremene otplate, i dr.). Društvo je dužno da uspostavi procedure za merenje, odnosno procenu kamatnog rizika koje obuhvataju značajne izvore kamatnog rizika.

8.4 Rizik koncentracije

Rizik koncentracije je rizik koji direktno ili indirektno proizlazi iz izloženosti Društva prema istom ili sličnom izvoru nastanka rizika, odnosno istoj ili sličnoj vrsti rizika. Rizik koncentracije odnosi se na: a) velike izloženosti; b) grupe izloženosti sa istim ili sličnim faktorima rizika, kao što su privredni sektori, geografska područja, vrste proizvoda i sl. i c) instrumente kreditne zaštite, uključujući i ročnu i valutnu neusklađenost između velikih izloženosti i instrumenata kreditne zaštite tih izloženosti. Društvo kontrolu rizika koncentracije vrši uspostavljanjem odgovarajućih limita izloženosti koji joj omogućavaju diversifikaciju kreditnog portfolija. Ublažavanje rizika koncentracije Društvo sprovodi aktivnim upravljanjem kreditnim portfoliom, kao i prilagođavanjem uspostavljenih limita.

8.5 Rizici ulaganja

Rizici ulaganja Društva obuhvataju rizike njegovih ulaganja u druga pravna lica i u osnovna sredstva. Ulaganja Društva u jedno lice koje nije lice u finansijskom sektoru ne smije preći 10% njegovog kapitala, pri čemu se pod ovim ulaganjem podrazumjeva ulaganje kojim Društvo stiče udio ili akcije lica koje nije lice u finansijskom sektoru. Ukupna ulaganja Društva u lica koja nisu lica u finansijskom sektoru i u osnovna sredstva Društva ne smiju preći 60% kapitala Društva, s tim što se ovo ograničenje ne odnosi na sticanje akcija radi njihove dalje prodaje u roku od šest mjeseci od dana njihovog sticanja.

8.6 Rizik zemlje

Rizik zemlje je rizik koji se odnosi na zemlju porekla lica prema kome je Društvo izložena, odnosno rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital Društva zbog nemogućnosti Društva da naplati potraživanja od ovog lica iz razloga koji su posledica političkih, ekonomskih ili socijalnih prilika u zemlji porekla tog lica. Rizik zemlje obuhvata sledeće rizike: a) političko-ekonomski rizik, pod kojim se podrazumeva mogućnost ostvarivanja gubitka zbog sprečenosti Društva da naplati potraživanja usled ograničenja utvrđenih aktima državnih i drugih organa države porekla dužnika, kao i opštih i sistemskih prilika u toj državi i b) rizik transfera, pod kojim se podrazumeva mogućnost ostvarenja gubitka zbog sprečenosti Društva da naplati potraživanja iskazana u valuti koja nije zvanična valuta države porekla dužnika, i to usled ograničenja plaćanja obaveza prema poveriocima iz drugih država u određenoj valuti koja su utvrđena aktima državnih i drugih dužnika države porekla.

8.7 Operativni rizik

Operativni rizik je rizik od mogućeg nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital Društva usled propusta (nenamernih i namernih) u radu zaposlenih, neodgovarajućih unutrašnjih procedura i procesa, neadekvatnog upravljanja informacionim i drugim sistemima u banci, kao i usled nastupanja nepredvidivih eksternih događaja. Operativni rizik uključuje i pravni rizik. Društvo je dužno da identifikuje i proceni događaje i izvore zbog kojih mogu nastati gubici u vezi sa operativnim rizikom, uzimajući u obzir sve značajne unutrašnje i spoljne faktore. Društvo meri, odnosno procenjuje izloženost operativnom riziku uzimajući u obzir mogućnost, odnosno učestalost nastanka tog rizika, kao i njegov potencijalni uticaj na banku, s posebnim osvrtom na događaje za koje je malo verovatno da će nastati ali mogu izazvati velike materijalne gubitke. Pri merenju, odnosno proceni operativnog rizika Društvo naročito procenjuje da li je ovom riziku izložena ili može biti izložena po osnovu uvođenja novih proizvoda, aktivnosti, procesa i sistema, a procenjuje i aktivnosti čije je obavljanje poverila trećim licima.

Page 8: POSLOVANJU - Banja Luka Stock Exchange · 4) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem, 5) informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela, 6) informacije o poslovnim

6

9 Izloženost Društva rizicima prisutnim u poslovanju

9.1 Likvidnosni rizik

Od osnivanja do danas društvo nije bilo izloženo likvidnosnom riziku, jer su pribavljena sredstva i plasmani svo vrijeme usklađeni sa aspekta iznosa i dospijeća. Osim toga, zaštitom od kreditnog rizika eliminisali smo likvidnosni rizik i na strani otežanog pretvaranja potraživanja u novac.

Društvo nije izloženo likvidnosnom riziku, jer je pokazatelj likvidnosti u svakom podperiodu godine veći od 1, što je granica likvidnosti. To znači da je likvidna aktiva uvijek veća od obaveza koje dospijevaju u istom periodu. Ako pogledamo portfelj mikrokredita na dan 31.12.2016. i njegovo dospijeće, i obaveze na isti dan, sa njihovim dospijećem, dolazimo do koeficijenta likvidnosti koji u svakom mjesecu 2017. godine iznosi prosječno 1,54:

Mjeseci u 2017. g.

Portfelj mikrokredita Zaduženja

Kumulativni višak likvidnih sredstava

Januar 554.892 346.488 208.404

Februar 552.567 365.728 395.243

Mart 533.316 338.167 590.393

April 509.850 322.469 777.774

Maj 476.922 314.446 940.250

Jun 446.048 303.170 1.083.128

Jul 417.272 302.079 1.198.321

Avgust 392.298 300.872 1.289.746

Septembar 364.938 348.545 1.306.139

Oktobar 341.617 192.218 1.455.539

Novembar 316.815 167.298 1.605.055

Decembar 294.458 166.174 1.733.340

UKUPNO 5.200.994 3.467.654

Likvidnu imovinu čine gotov novac i novčani ekvivalenti na računima društva i glavnica plasiranih

mikrokredita koja dospijeva na naplatu u kratkoročnom periodu. Na dan 31.12.2016. godine ona iznosi 3.982.390 KM, a 7% likvidne aktive čini novac na računima dok je preostalih 93% glavnica portfelja koja dospijeva na naplatu u 2017. godini.

U 2016. godini ukupan priliv novčanih sredstava je iznosio 11.163.266 KM, od čega 67,6% priliv od naplate mikrokredita, a preostalih 32,4% je priliv iz novih izvora finansiranja (zaduženja). Ukupni odlivi novca su iznosili 12.587.204 KM, od čega 35,2% plaćanja dobavljačima, zaposlenima, plaćanje kamate po zaduženjima i povrat glavnice po zaduženjima. Preostalih 64,8% odliva novca je plasman mikrokredita u 2016. godini.

Aktiva i pasiva su ročno usklađeni jer je prosječni period dospijeća mikrokredita 27 mjeseci a prosječno dospijeće izvora finansiranja je 30 mjeseci.

Sa aspekta upravljanja aktivom i izvorima finansiranja, osnovna strategija upravljanja likvidnošću jeste prvenstveno usklađivanje dospijeća plasmana i izvora. Prilikom pregovanja o izvorima finansiranja, banke koje plasiraju kredite u društvo odobravaju rok dospijeća kredita u skladu sa analizom dospijeća trenutnog portfelja mikrokredita i u većini slučajeva se krediti odobravaju na period od 36 mjeseci. Sa druge strane, katalog proizvoda društva (mikrokredita) sadrži kreditne proizvode sa rokom dospijeća do 48 mjeseci, što prema prosjeku zastupljenosti dospijeća mikrokredita čini prosječno dospijeće od 27 mjeseci. U slučaju odobrenja izvora finansiranja sa nižim rokom dospijeća, upravni odbor usvaja novi katalog proizvoda u kome se nude mikrokrediti sa manjim rokom dospijeća, a taj katalog važi do plasmana iznosa dobijenih iz tog izvora finansiranja.

Mogućnosti finansiranja se povećavaju sa sazrijevanjem društva, jer svako poboljšanje bilansnih pozicija vodi do povećanja maksimalnog iznosa zaduženja kod banaka (npr. Kod Intesa banke smo u 2013. godini

Page 9: POSLOVANJU - Banja Luka Stock Exchange · 4) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem, 5) informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela, 6) informacije o poslovnim

7

imali pristup izvorima u visini 500.000 KM, u 2014. godini još dodatnih 200.000 KM, u 2015. godini je odobreno još 500.000 KM, i isto toliko ponovo u 2016. godini, čime se okvir zaduženja povećao na 1 mio KM). Ovaj trend prate i druge banke koje su do sada bile finansijeri društva.

Aktivnim upravljanjem portfelja mikrokredita postižemo stepen naplate od 97,2%, što je jedna od tehnika upravljanja rizikom likvidnosti, što u konačnici garantuje sposobnost obezbjeđivanja sredstava za plaćanje obaveza po uzetim kreditima i emitovanim obveznicama. Kod svih poslovnih banaka smo kategorisani u A grupu i obaveze se plaćaju tačno o dospijeću.

9.2 Kreditni rizik

Specifični rizici koji mogu dovesti do nastanka kreditnog rizika su: a) smrt korisnika kredita, b) gubitak prava na penziju korisnika kredita i c) drugi slučajevi zbog kojih se deaktivirana administrativna zabrana na penziona primanja (prvenstvo izvršnim rješenjima poreske uprave i slično).

Od rizika smrti korisnika kredita, društvo se štiti sklapanjem polise osiguranja sa osiguravajućom kućom, čime rizik prevaljuje na osiguravajuću kuću. U slučaju nastanka osiguranog slučaja (faktora rizika za društvo), izloženost društva riziku se neutralizuje tako što se preostali dug po kreditnoj partiji naplaćuje od osiguravajuće kuće.

U slučaju gubitka prava na penziju i drugim slučajevima, dugovanje se naplaćuje pokretanjem tužbe, koja okončava procesom prinudne naplate. U odnosu na ukupan portfelj mikrokredita na dan 31.12.2016. godine, identifikovano je 2,2% izloženog iznosa ukupne glavnice mikrokredita, koji će biti naplaćeni kroz sporazume sa nasljednicima neosiguranih preminulih klijenata ili putem advokata, u postupku uvrštenja na ostavinsku raspravu odnosno kroz izvršni postupak.

9.3 Kamatni rizik

Izvori finansiranja su usklađeni sa plasmanima s obzirom na dospijeće, čime Društvo eliminiše repricing rizik. Sa aspekta vrste kamatne stope, društvo se zadužuje po fiksnoj kamatnoj stopi i plasira mikrokredite takođe po fiksnoj kamatnoj stopi, čime se štiti od izloženosti baznom riziku.

Kretanje kamatnih stopa na tržištu nema uticaja na uslove kreditnog zaduživanja. Svi krediti su odobreni po fiksnoj kamatnoj stopi i do dospijeća ne podliježu promjeni kamatne stope. Eventualni rast tržišnih kamatnih stopa (prvenstveno mislimo na međubankarsku) nema efekata na izmjenu uslova budućih kreditnih aranžmana jer se konstantnim jačanjem bilansnih pokazatelja društva povećava bonitet društva kod banaka, a time se utiče i na smanjenje kamatne marže u obračunu kamatne stope za plasmane banaka u naše društvo. Sa druge strane svi mikrokrediti se odobravaju takođe po fiksnoj kamatnoj stopi koja se ne mijenja za svo vrijeme trajanja ugovora o mikrokreditu.

Uzimajući u obzir stranu plasmana i zaduživanja kretanje tržišnih kamatnih stopa nema uticaja na buduće kamatne prihode i kamatne rashode. Osim toga, kretanje kamatnih stopa nema uticaj na vrijednost finansijske aktive jer društvo nema ulaganja/plasmane u hartije od vrijednosti. Ročna struktura izvora sredstava i kreditnih plasmana nije u direktnoj ili indirektnoj povezanosti sa kretanjem kamatnih stopa na tržištu, te stoga promjene kamatnih stopa ne mogu imati uticaj na njih.

Razlika između efektivne aktivne kamatne stope i efektivne pasivne kamatne stope u 2015. godini je iznosila 28,2%, a udio neraspoređene dobiti u ostvarenim prihodima na kraju 2015. godine je 39,5%. Marža neto dobiti koju društvo ostvaruje može da kompenzuje eventualnu pretpostavku rasta kamatnih stopa u budućem periodu, koji bi potencijalno mogao povećati efektivnu kamatnu stopu na nove izvore finansiranja. S obzirom da je 6mjesečni Euribor trenutno -0,143% godišnje i kada bi potencijalno porastao na najviši nivo iz prethodnih pet godina (a to je 2012. godine kada je bio 1,606%), potencijalno povećanje efektivne kamatne stope na izvore finansiranja bi umanjio maržu neto profita sa 28,2% na 26,45%, što je i dalje veliki profitni raspon za kompenzaciju potencijalnog poskupljenja budućih izvora finansiranja.

Sa druge strane, iako nije realno očekivati daljnji pad Euribora, smanjenje kamatnih stopa na kredite koje konkurenti nude stanovništvu, na račun smanjenja profitne marže drugih kreditora, ne može značajno uticati na ispad naših plasmana ciljnoj grupi koja zadovoljava kriterije drugih kreditora za odobrenje kreditiranja. Čak i pod potencijalnom pretpostavkom da konkurencija smanji kriterije za odobrenje kredita

Page 10: POSLOVANJU - Banja Luka Stock Exchange · 4) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem, 5) informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela, 6) informacije o poslovnim

8

stanovništvu, profitna marža društva (kao rezultat razlike između efektivne aktivne i efektivne pasivne kamatne stope) dozvoljava smanjenje efektivne kamatne stope na mikrokredite do apsolutne mjere konkurentske prednosti u odnosu na ostale kreditore iz segmenta mikroplasmana.

9.4 Rizik koncentracije

Društvo kontrolu rizika koncentracije vrši uspostavljanjem odgovarajućih limita izloženosti koji joj omogućavaju diversifikaciju kreditnog portfolija. Ublažavanje rizika koncentracije Društvo sprovodi aktivnim upravljanjem kreditnim portfoliom, kao i prilagođavanjem uspostavljenih limita.

Velika izloženost Društva prema jednom licu ili grupi povezanih lica jeste izloženost koja iznosi najmanje 10% kapitala Društva. Povezana lica imaju značenje utvrđeno Odlukom Agencije. Radi izračunavanja velike izloženosti, fizičko ili pravno lice uključuje se u svaku grupu povezanih lica kojoj pripada. Izloženost prema jednom licu ili grupi povezanih lica predstavlja zbir izloženosti prema tim licima izračunatih kao zbir bruto knjigovodstvenih vrijednosti svih ostalih bilansnih pozicija i vanbilansnih stavki koje se odnose na ta lica, umanjen za ispravke vrijednosti po bilansnoj aktivi i za rezervisanja za gubitke po vanbilansnoj aktivi, kao i za iznos potrebne rezerve za procjenjene gubitke.

Izloženost Društva prema jednom licu ili grupi povezanih lica ne smije preći 25% kapitala Društva. Izloženost Društva prema licu povezanom s Društvom ne smije preći 5% kapitala Društva. Ukupna izloženost Društva prema licima povezanim s bankom ne smije preći 20% kapitala Društva. Zbir svih velikih izloženosti Društva ne smije preći 400% kapitala Društva.

Od rizika koncentracije Društvo se štiti postavljanjem granice izloženosti prema klijentima, koja iznosi maksimalno 8.000 KM zaduženja povezanih lica – klijenata koji žive u istom domaćinstvu.

Izloženost Društva prema povezanim licima je jednaka nula (0), odnosno društvo nema potraživanja niti obaveze prema povezanim licima.

9.5 Rizik ulaganja

Društvo trenutno ne vrši ulaganja.

9.6 Rizik zemlje

Društvo je kao mjeru zaštite usvojilo politiku kreditiranja po kojoj je određeno da se mikrokrediti plasiraju samo penzionerima koji penziju primaju preko Fonda PIO Republike Srpske.

Sredstva za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i rad Fonda PIO Republike Srpske obezbjeđuju se iz doprinosa, budžeta Republike Srpske, dobiti Penzijskog rezervnog fonda Republike Srpske, izdavanja u zakup i prodaje imovine Fonda, kamata na novčana sredstva, usluga stručne službe Fonda, subvencija i donacija i drugih izvora u skladu sa zakonom.

9.7 Operativni rizik

Društvo mjeri, odnosno procjenjuje izloženost operativnom riziku uzimajući u obzir mogućnost, odnosno učestalost nastanka tog rizika, kao i njegov potencijalni uticaj na Društvo, s posebnim osvrtom na događaje za koje je malo vjerovatno da će nastati ali mogu izazvati velike materijalne gubitke. Pri mjerenju, odnosno procjeni operativnog rizika Društvo naročito procjenjuje da li je ovom riziku izloženo ili može biti izloženo po osnovu uvođenja novih proizvoda, aktivnosti, procesa i sistema, a procjenjuje i aktivnosti čije je obavljanje povjerilo trećim licima.

Vrste operativnih rizika koji se mogu ispoljiti su: a) propusti i greške zaposlenih prilikom odobrenja mikrokredita i prilikom evidentiranja poslovnihdogađaja; b) pogrešne procedure i procesi i c) pravni rizik.

Propusti i greške zaposlenih minimizirani su implementacijom bankarskog softvera za podršku poslovanju, koji svojim modulima i načinom rada ne dozvoljava da se transakcija sa greškom zaključi/realizuje. Potpuno otklanjanje ovog faktora operativnog rizika vrši se putem kontrole koju u ime upravnog odbora vrši odbor za reviziju, gdje se svi poslovni procesi i izvršene radnje pregledaju i kontrolišu.

Page 11: POSLOVANJU - Banja Luka Stock Exchange · 4) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem, 5) informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela, 6) informacije o poslovnim

9

Procedure i procesi su normativno uređeni kroz sistem internih akata i sistematizaciju radnih mjesta koja definiše sve aktere i izvršioce pojedinih radnji u poslovnim procesima.

Pravni rizik odnosi se na usklađenost ugovora i prateće dokumentacije Društva sa zakonima. Ovaj faktor rizika je u potpunosti eliminisan, jer je svaki dokument napisan i pregledan od strane advokata Društva. Kontrola Poreske uprave (period zaključno sa 31.12.2015.) pokazala je da nema nikakvih nepravilnosti u poslovanju društva.

10 Pravila korporativnog upravljanja

Društvo primjenjuje Standarde korporativnog upravljanja koje je donijela Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske.

Društvo se pridržava Standarda korporativnog upravljanja u potpunosti, uz napomenu da se sve sve informacije u skladu sa Standardom 13: objavljivanje i javnost informacija, objavljuju putem web stranice Banjalučke berze: www.blberza.com.

Page 12: POSLOVANJU - Banja Luka Stock Exchange · 4) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem, 5) informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela, 6) informacije o poslovnim

10

11 Prikaz poslovanja Društva

11.1 Ekonomičnost, rentabilnost i solventnost poslovanja

U 2016. godini Društvo je izrazito ekonomično, rentabilno i solventno, što pokazuju sljedeći pokazatelji.

Finansijsku moć sagledavamo analizom pokrivenosti raznih fiksnih obaveza, a sa aspekta Društva, najvažnije je pokriće kamata. Što je veći dobijeni odnos, veća je finansijska moć, a uslov za postojanje finansijske moći je da je pokriće kamata iz operativnog poslovanja veće od 1 put.

Pokrivenost troškova kamata = EBIT

2 puta troškovi kamata

Moć zarađivanja je najbolji indikator rentabilnosti, kao rentabilnost ukupnog kapitala, rentabilnost investiranog kapitala i rentabilnost sopstvenog kapitala.

2014. 2015. 2016.

Stupa bruto prinosa na ukupan kapital =

EBIT 21,9% 19,8% 19,6%

prosječna aktiva

2014. 2015. 2016.

Stupa neto prinosa na ukupan kapital =

Neto dobit + troškovi kamata × (1 - T) 18,9% 17,5% 17,4%

prosječna aktiva

2014. 2015. 2016.

Stupa neto prinosa na investirani kapital =

Neto dobit + troškovi kamata × (1 - T) 21,0% 18,1% 17,7%

prosječni dugoročni izvori finansiranja

2014. 2015. 2016.

Stupa neto prinosa na ukupan sopstveni kapital =

neto dobit 50,4% 59,6% 60,4%

prosječan ukupni sop.kapital

Finansijski položaj Društva je veoma dobar, po svim aspektima/faktorima ocjene:

• Kratkoročna i dugoročna finansijska ravnoteža su odlične – postoji sigurnost u održanju likvidnosti.

• Zaduženost je u okvirima djelatnosti društva.

• Društvo je solventno.

• Vrijednost sopstvenog kapitala se održava.

• Reprodukciona sposobnost je dobra.

Faktori Dobar Prihvatljiv Loš

Finansijska ravnotežasigurnost u

održavanju likvidnosti

likvidno (bez

sigurnosti)nelikvidno

Zaduženostnezavisnost i

sigurnost pov.

relativna nezavisnost i

sig.pov.

nije nezavisno,

nesigurnost pov.

Solventnost solventno solventno kritična solv.

Održanj erealne vrijednosti SK značajno uvećanje umjereno uvećanje ne uvećava

Reprodukciona sposobnost

iz sopstvenih

sredstava prostu i dio

proširene repr.

iz sopstvenih

sredstava prostu repr.

iz sopstvenih

sredstava ni prostu

repr.

Finansijski položaj

Page 13: POSLOVANJU - Banja Luka Stock Exchange · 4) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem, 5) informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela, 6) informacije o poslovnim

11

Kratkoročna finansijska ravnoteža se održava, jer su KIF<KVS, a koeficijent iznosi 0,6651, što pokazuje i tabela:

godina

Analiza kratkoročne finansijske ravnoteže

31.12.2016 31.12.2015 31.12.2014

Iznos % u posl.sred Iznos

% u posl.sred Iznos

% u posl.sred

Gotovina 259.439 3,3 1.533.724 23,6 613.364 13,1

Kupci i druga potraživanja 538.730 6,9 780 0,0 0 0,0

Kratkoročni finansijski plasmani (iznos plasmana koji dospijeva u jednoj - narednoj godini) 3.810.328 48,8 3.135.399 48,3 2.304.123 49,2

AVR 59.336 0,8 79.000 1,2 59.415 -

Likvidna i kratk.vezana sredstva 4.667.833 59,8 4.748.903 73,2 2.976.902 62,3

Dobavljači i druge ob.iz posl. 85.734 1,1 34.383 0,5 3.256 0,1

Kratkoročni zajmovi (iznos zajmova koji dospijeva u jednoj - narednoj godini) 2.963.576 37,9 2.321.209 35,8 1.419.546 30,3

PVR 56.500 0,7 56.500 0,9 41.126 -

Kratkoročni izvori finansiranja 3.105.810 39,8 2.412.092 37,2 1.463.928 30,4

Poslovna sredstva 7.809.520 6.486.206 4.679.470

Dugoročna finansijska ravnoteža se održava, jer su DIF>DVS, a koeficijent iznosi 1,5232, što pokazuje i

tabela:

godina

Analiza dugoročne finansijske ravnoteže 31.12.2016 31.12.2015 31.12.2014

Na osnovu dugoročno vezanih sredstava Iznos

% u posl.sred Iznos

% u posl.sred Iznos

% u posl.sred

Zalihe 0 0,0 0 0,0 0 0,0

Dugoročni finansijski plasmani 2.968.221 45,8 1.681.350 25,9 1.677.790 35,9

Nematerijala imovina i ostala stalna imovina 86.088 1,3 32.297 0,5 22.414 0,5

Gubitak 0 - 0 - 0 -

Dugoročno vezana sredstva 3.054.309 47,1 1.713.647 26,4 1.700.204 36,3

Dugoročne obaveze 3.377.910 52,1 2.861.923 44,1 2.215.482 47,3

Dugoročna rezervisanja 0 0,0 0 0,0 0 0,0

Kapital 1.272.644 19,6 1.118.909 17,3 878.345 18,8

Dugoročni izvori finansiranja 4.650.526 71,7 3.980.832 61,4 3.093.826 66,1

Poslovna sredstva 7.809.520 0 6.486.206 0 4.679.470 0

1 Kratkoročna finansijska ravnoteža, kao preduslov za ostvarenje dugoročne finansijske ravnoteže, se održava ako

je koeficijent odnosa kratkoročnih izvora finansiranja (KIF) i kratkoročno vezanih sredstava (KVS) < 1. 2 Dugoročna finansijska ravnoteža se održava ako se dugoročno vezana imovina finansira dugoročnim izvorima

sredstava, odnosno ako je koeficijent odnosa dugoročnih izvora finansiranja (DIF) i dugoročno vezanih sredstava (KVS) > 1.

Page 14: POSLOVANJU - Banja Luka Stock Exchange · 4) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem, 5) informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela, 6) informacije o poslovnim

12

godina

Analiza zaduženosti 31.12.2016 31.12.2015 31.12.2014

Iznos % učešća Iznos % učešća Iznos % učešća

Kapital (bez nerasp.dobitka tekuće god) 550.000 7,8 523.770 9,1 505.139 12,2

Obaveze po kojima ne plaćamo kamate 85.734 1,2 34.383 0,6 3.256 0,1

Obaveze po kojima plaćamo kamate 6.426.792 91,0 5.183.132 90,3 3.635.028 87,7

Pasiva bez dug.rez.,PVR i nerasp.dobitka tekuće godine 7.062.526 100 5.741.284 100 4.143.423 100

Leveridž 11,84 9,96 7,20

Analiza solventnosti godina

31.12.2016 31.12.2015 31.12.2014

Poslovna imovina 7.809.520 6.486.206 4.679.470

Ukupne obaveze (bez PVR) 6.512.526 5.310.798 3.638.284

odnos 1,199 1,221 1,286

Analiza održavanja realne vrijednosti

kapitala

godina

31.12.2016 31.12.2015 31.12.2014

Vlasnički kapital (ukupan) 1.272.644 1.118.909 878.345

Indeks neto sopstvenog kapitala 113,7 127,4 145,7

Indeks rasta cijena na malo 102,2 102,2 102,1

Analiza reprodukcione sposobnosti

godina

31.12.2016 31.12.2015 31.12.2014

Akumulirani neto dobitak 722.644 595.139 373.205

Amortizacija 15.875 5.049 4.373

Troškovi dug.rezervisanja 116.580 79.459 29.160

Naplaćena glavnica dugor. plasmana 5.688.041 3.099.530 1.596.266

Efekti revalorizacije - - -

BRUTO SREDSTVA ZA REPRODUKCIJU 6.543.140 3.779.177 2.003.004

Plaćena i dosp.glavnica dugoročnih obaveza 2.522.745 1.724.897 775.515

Otkupljene sopstvene akcije - - -

NETO SREDSTVA ZA REPRODUKCIJU 4.020.395 2.054.280 1.227.489

Pokrivenost DVS DIF 152,3% 232,3% 182,0%

Stopa otpisanosti opreme 75,00% 75,00% 50,00%

Prosječna ukupna sredstva 7.147.864 5.582.838 3.267.248

Stopa bruto sredstava za reprodukciju 91,5% 67,7% 61,3%

Stopa neto sredstava za reprodukciju 56,2% 36,8% 37,6%

Page 15: POSLOVANJU - Banja Luka Stock Exchange · 4) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem, 5) informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela, 6) informacije o poslovnim

13

Procjena kreditnog boniteta prema Altmanovom Z-skoru pokazuje da Društvo ima zdravo poslovanje i dobre kreditne performanse (Z skor je veći od 2,99).

Z skor 2016. 2015. 2014.

Kapital 1.272.616 1.118.909 878.345

Gubitak 0 0 0

Dugoročna rezervisanja 0 0 0

Dugoročne obaveze 6.341.486 5.183.132 3.635.028

Trajni i dugoročni kapital 7.614.102 6.302.041 4.513.373

Dugor.vezana sredstva 3.054.309 1.713.647 1.702.569

X1 2,49 3,68 2,65

Neraspoređeni dobitak 722.616 595.139 354.545

Neraspoređeni gubitak 0 0 0

Ukupna sredstva 7.809.520 6.486.206 4.679.470

X2 0,09 0,09 0,08

Bruto dobit 803.404 661.506 415.093

Rashodi finansiranja 566.818 424.993 270.834

Zarada pre odbitka kamata i poreza 1.370.222 1.086.499 685.928

Ukupna sredstva 7.809.520 6.486.206 4.679.470

X3 0,18 0,17 0,15

Broj akcija 500.000 500.000 500.000

Tržišna vrijednost akcije 1 1 1

Tržišna vr.kapitala 500.000 500.000 500.000

Ukupne obaveze 6.512.526 5.367.298 3.759.237

X4 0,08 0,09 0,13

Prihodi od prodaje 2.017.817 1.512.938 964.436

Ukupna aktiva 7.809.520 6.486.206 4.679.470

X5 0,26 0,23 0,21

Z skor 4,00 5,38 4,06

Page 16: POSLOVANJU - Banja Luka Stock Exchange · 4) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem, 5) informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela, 6) informacije o poslovnim

14

11.2 Poslovanje društva i njegovo finansijsko stanje

U 2016. godini društvo je poslovalo u skladu sa postavljenim ciljevima i u skladu sa raspoloživim izvorima finansiranja plasmana mikrokredita.

U 2016. godini je plasirano 59,55% više mikrokredita nego u prethodnoj godini (8.162.300 KM). Portfelj mikrokredita tako iznosi na dan 31.12.2016. godine 6.975.716 KM.

U istom periodu je povučeno još 5 novih izvora finansiranja, ukupnog nominalnog iznosa 3.050.000 KM i uspješno je realizovana četvrta, javna emisija obveznica nominalne vrijednosti 631.100 KM, čime je finansiran plasman u 2016. godini.

11.3 Analiza ostvarenog finansijskog rezultata

Konto Naziv troška 1.1.-31.12.

2015. 1.1.-31.12.

2016 Indeks 600 Rashodi kamata po osnovu kredita 290.616,68 346.488,68 119 602 Rashodi kamata po osnovu HoV 127.017,40 192.461,08 152

603 Rashodi kamata po osn. kredita sa ugov. zašt. od rizika 7.358,91 27.868,50 379

610 Rashodi naknada 9.284,00 9.982,80 108 611 Rashodi provizija 2.375,90 4.197,86 177 612 Provizija za podizanje gotovine 4.537,75 9.293,37 205 640 Rashodi indirektnih otpisa plasmana 79.459,01 116.580,19 147 650 Troškovi neto zarada 61.723,00 118.543,89 192 652 Troškovi poreza na zarade 5.102,61 9.517,52 187 653 Toškovi doprinosa na zarade 33.013,91 63.374,68 192 654 Troškovi naknada za povremene poslove 2.147,31 3.265,12 152 655 Ostali lični rashodi 43.537,53 12.323,75 28 660 Troškovi materijala 15.117,17 25.079,81 166 661 Troškovi proizvodnih usluga 88.922,07 163.536,68 184 662 Troškovi amortizacije 5.049,00 15.874,89 314 663 Rashodi po osnovu lizinga 0,00 2.719,10 - 664 Nematerijalni troškovi 44.534,88 47.381,06 106 665 Troškovi po osnovu poreza i doprinosa 20.923,10 39.057,43 187 666 Ostali troškovi poslovanja 2.939,42 3.534,86 120 670 Rashodi po osnovu direktnih otpisa plasmana 7.736,07 2.732,75 35 672 Gubici po osnovu otpisa os 0,00 589,12 - 676 Manjkovi 36,02 9,39 26 U K U P N O RASHODI 851.431,74 1.214.412,53 143

Konto Naziv

1.1.-31.12. 2015.

1.1.-31.12. 2016. Indeks

702 Prihodi po osnovu HoV 151,13 0,00 0

703 Prihodi od kamata po osnovu kredita sa ugovorenom zaštitom od rizika 823.174,27 1.037.272,19 126

712 Prihodi od provizija u domaćoj valuti 684.744,16 970.605,47 142 718 Prihodi od ostalih naknada u domaćoj valuti 1.414,51 1.293,52 91 740 Prihodi od ukidanja indirektnih otpisa plasmana 2.196,86 1.935,72 88 761 Ostali prihodi iz operativnog poslovanja 0,00 5.142,43 - 777 Viškovi 1256,92 1.567,20 125 U K U P N O PRIHODI 1.512.937,85 2.017.816,53 133

Naziv

1.1.-31.12. 2015.

1.1.-31.12. 2016. Indeks

Bruto rezultat 661.506,11 803.404,00 121

Porez na dobit 66.367,00 80760 122

NETO DOBIT 595.139,11 722.644,00 121

Page 17: POSLOVANJU - Banja Luka Stock Exchange · 4) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem, 5) informacije o otkupu vlastitih akcija i udjela, 6) informacije o poslovnim

15

11.4 Položaj na tržištu

Društvo posluje na tržištu Republike Srpske.

Prema podacima na dan 30.09.2016. godine, u sektoru mikrokreditnih organizacija u Republici Srpskoj, Društvo učestvuje sa 3,5% u ukupnoj aktivi mikrokreditnih društava i 3,6% u ukupnim plasiranim kreditima.

Ukupna aktiva mikrokreditnih organizacija je na 30.09.2016.. veća za 1% u odnosu na 31.12.2015., a učešće Društva u ukupnoj aktivi je povećano sa 3,0% (na dan 31.12.2015.) na 3,5% na dan 30.09.2016., što je rast od 16,7%. Takođe, u 2016. godini su rasli i krediti mikrokreditnih organizacija i to za 9% na dan 30.09.2016. u odnosu na 31.12.2015. godine. Učešće Društva u ukupnim plasiranim kreditima povećano je sa 3,0% (na dan 31.12.2015.) na 3,6%, što je rast od 20%.

Direktor

____________________

Bojana Teodorović-Kukrika

Broj: