poslovna strategija...primer disruptivne inovacije u staroj grani 31 5g kao komponenta inovativnih...
TRANSCRIPT
0
Poslovna strategija 1. Strategija u procesu strategijskog
menadžmenta(Prof. D.Djuričin, 6h) a. Okruženje b. Formulisanje strategije c. Uloga KPI 2.Vrednovanje strategije pomoću
VBM (Prof. Dj.Kaličanin, 9h) 3. Upravljanje rizikom pomoću VB ERM (Prof. D. Djuričin, 3h) 4. Rizik i tržište kao elementi
strategije (Prof. D. Lončar, 9h) 5. Implementacija strategije pomoću
ERP (Prof. D. Djuričin, 3h)
1
Literatura:
Obavezna literatura: 1. Đuričin, D., Kaličanin, Đ., Lončar, D., Vuksanović Herceg, I. (2018):
Menadžment i strategija, dvanaesto prerađeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet, Beograd 1. glava IX: Od Menadžmenta do Strategijskog menadžmenta 2. glava X: Strategijski menadžment 3. glava XVIII: Ritam rasta 4. deo VI: Implementacija strategije
2. Kaličanin, Đ., (2006): Menadžment vrednosti preduzeća, Ekonomski fakultet, Beograd 1. deo I: Menadžment zasnovan na vrednosti 2. deo II: Merenje vrednosti
3. Milisavljević, M., (2012): Strategijski menadžment: analiza, izbor, promena, Ekonomski fakultet, Beograd 1. glava II: Osnovi strategijskog menadžmenta 2. glava IV: Strategija
2
Preporučena dodatna literatura: 1. Magretta J., (2012): Understanding Michael Porter: The Essential Guide to
Competition and Strategy, Harvard Business Review Press, Boston, massachusetts
2. Porter, M. (1985) ili (1998): Competitive Strategy: Creating and Sustaining Superior Performance, The Free Press, New York
3. Kaplan, Norton, 1996: The Balanced Scorecard: Translating Strategy into Action, Harvard Business School Press
4. Rappaport, Alfred, 1998: Creating Shareholder Value: A Guide for Managers and Investors, Free Press, 1997
5. Porter, M.E., (2008): The Five Competitive Forces that Shape Strategy, Harvard Business Review (January)
6. Porter, M.E., (2001): Strategy and the Internet, Harvard Business Review (March)
7. Porter, M.E., (1996): What is Strategy? Harvard Business Review (November-December)
8. Porter, M.E., (1990): The Competitive Advantage of Nations, Harvard Business Review (March-April)
9. Buehler K. Et al. (2008): Owning the Right Risks, Harvard Business Review, September 2008.
10.Ignatius A. (2009): The Trouble with Risk, Harvard Business Review, October 2009.
11.Jarvis W. & MacMillan C. (2009): How Exposed is Your Business to Consumer Leverage?
12.Simons R. (1999): How Risky is Your Company, Harvard Business Review, May-June.
13.Taleb et al. (2009): The Six Mistakes Executives Make in Risk Management, Harvard Business Review, October 2009.
3
Način polaganja ispita
Test od 20 pitanja iz celokupnog gradiva otvorenog, poluotvorenog i zatvorenog tipa.
Okruženje Prof. D. Djuričin
5
Determinante modela rasta
Ekonomski i socijalni progres zavise od Menadžmenta (makro, mikro i političkog) Na svaku vrstu menadžmenta utiču: 1. Društveno-ekonomski kontekst 2. Ideologija (uključujući i religiju) 3. Tehnički progres
Tokom istorije relativni značaj faktora se menja:
Posle 2010, na paradigmu razvoja najveći uticaj ima tehnički progres:
„Inovirajte, digitalizujte i menjajte se, ili nestanite sa scene“ Tehnički progres je dinamičan i kumulativan proces:
Pretvaranja raspoloživih resursa u korisne proizvode/usluge
6
Vrh Grčke Vrh Rima
Novi svet
Istorija tehničkog progresa
Stanovništvo (u milionima)
1,000
-9000 -5000 -3000 -1000
-6000 -4000 -2000 2000 1000
0 0
2,000
3,000
4,000
5,000
7,000
II agrarna revolucija
Avion
Super kompjuter
Osvajanje Meseca
Ljudski genom Matične ćelije
ICT prodori
IR 1.0 (1784)
IR 2.0 (1870)
IR 3.0 (1969)
IR 4.0 (2014)
Delimično modifikovano prema History of Тechnology. Robert Fogel/University of Chicago
7
Kretanje stanovništva kroz istoriju
vreme
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
-500 0 500 1000 1500 2015
Sta
novn
ištv
o (u
mili
onim
a)
7000
1784
170 425 265
8
Velika recesija 2008
Defekti neoliberalnog modela: 1. Visoka finansijalizacija 2. Deindustrijalizacija 3. Neravnopravna raspodela 4. Pogrešan tretman slobodnih dobara i inovacija 5. Ignorisanje eksternih efekata i asimetričnih informacija 6. Neefektna ekonomska politika zasnovana na monetarnim
merama
Eksponencijalni razvoj je opasna stvar zbog mogućih strukturnih neravnoteža Prebrz rast nacionalne ekonomije ukoliko nije izbalansiran dovodi do još bržeg zarušavanja balans:
Seneka efekat
9
Nove normalnosti posle 2008
1. Industrija 4.0 2. Deglobalizacija u razvijenim privredama i nova
globalizacija u privredama u razvoja 3. Urbanizacija 4. Demografske promene 5. Rast srednje klase u privredam u razvoju 6. Intenziviranje borbe za ultimativne resurse 7. Klimatske promene 8. Religiozni fundamentalizam
10
Uticaj novih normalnosti: od Manufacture do ManuFuture
NOVE NORMALNOSTI POSTOJEĆA EKONOMIJA NOVA EKONOMIJA
Industrija 4.0 Nova globalizacija Demografske promene Urbanizacija Rast srednje klase Borba za resurse Klimatske promene Religiozni fundametalizam
DIGITALNA TRANSFOR. INOVATIVNOST STRATEGIJS. PRILAGODJ.
STRUKTURNE PROMENE
11
Kompleksni sistemi
Čvorišta
2
3
4
6
Tokovi
1
3
6
10
14
5
N
F
Čvorišta
Tokovi
10
9
11
12
13
14
8
7
6
5
4
2
1
0 0 1 2 3 4
5 6
3
12
Organizaciona promena
A
B
D C E
Funkcionalna hijerarhija
A B
F
E
C
G
D
Projektni timovi Mreža projektnih timova
13
Velike baze
Klijent B Klijent C
Klijent A
Offline prodaja
Kapitalna oprema Inovativni startap
Isporučioci komponenti
Online prodaja
Unazad Pokretači vrednosti
Unapred Pokretači troškova
14
Sfera
Kupci
Kombinovane inovacije
Velike baze, oblak računara
Komunikacioni protokoli
Mreže
Integratori sistema
Dobavljači
Isporučioci tehnologija
15
ECT kontekst
Velike baze BsC
ABC
VBM
Biznis plan
ALATI
FORMULISANJE STRATEGIJE
Informacije za akciju
Informacije za akciju
Pokretači resursa Pokretači aktivnosti
Pokretači vrednosti
E R
P
M
E S
SAJBER FIZIČKI SISTEMI
IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE
Oblak tehnologija proizvodnje
Kontrola
kvaliteta
Veštačka inteligencija Kognitivne tehnologije Industrijski roboti 3D printeri
Korišćenje podataka
Dobijanje podataka
Pokretači troškova Pokretači vrednosti Kritični faktori uspeha
Aktuelni podaci
Troškovni targeti
16
Koncepti bitni za razumevanje makroekonomije Sistemske dinamike:
Makroekonimija je nelinearan sistem Dinamička ravnoteža je bitna za održivost sistema
Kontigencija: Ponašanje preduzeća (ili strategija) primarno nije pod uticajem makroekonomskog okruženja (environment free) već pod uticajem: 1. neizvesnosti (tržišne i tehnološke), 2. složenosti i 3. brzine transformacije Preduzeće lakše ostvaruje eksponencijalni razvoj od nacionalne ekonomije
Glavni institucionalni izbori: Tržište Država Regulatorni okvir Javna preduzeća u mrežnim tehnologijama i prirodnim
monopolima Državna preduzeća ili PPP u sektorima razmenljivih proizvoda i
usluga
Glavni koncepti: Makro M i mikro M
17
Makro M
Output GDP BOP
Money
Nominal vs. real
Actual vs.
potential
Expectations
Inflation
Interest rates
Exchange rates
“ Animal spirits“
Rational expectations
“ Irrational exuberance“
MONETARY POLICY & FISCAL POLICY
18
Mikro M
Technology change
Value mngt Org. culture
BUSINESS STRATEGY
19
Makro M and Mikro M: konvergecija
Value mngt
Org. culture
Output
Technology change
Money
Nominal vs. real
Actual vs.
potential
Expectations
Inflation
Interest rates
Exchange rates
“ Animal spirits“
Rational expectations
“ Irrational exuberance“
20
Platforme za vodjenje ekonomskih politika
Ortodoksna: Neoliberalna škola, Monetarna škola i Neokenzijanska škola Tržišni fundamentalizam Ideologija razvijenih privreda Washingon konsenzus:
1. Liberalizacija 2. Deregulacija 3. Privatizacija
Heterodoksna:
„Rukovanje nevidljive ruke tržišta i „vidljive ruke države“ Ideologija privreda u razvoju (Azijski model rasta) Rešila problem „zamke srednjeg nivoa ekonomske razvijenosti“ (Singapur, Korea, Tajvan, Kina i td.) u novoindustrijalizovanim zemljama Posle Velike recesije stiče popularnost u razvijenim privredama
21
Glavni elementi heterodoksnog modela
1. Model rasta baziran na rastu uloge realne ekonomije a. Industrija b. Poljoprivreda c. Infrastruktura
2. Industrijske politike za sektore razmenljivih proizvoda i
usluga: a. Horizontalne
odnose se na sve grane b. Verikalne
Odnose se na grane koje supstituišu uvoz i/ili povećavaju izvoz c. Strategijske:
Dovode do trajne konkurentske prednosti (na primer, politika regionalnog razvoja, obrauovna politika i sl.)
3. Automatski stabilizatori: • U monetarnoj sferi • Fiskalnoj sferi
22
Heterodoksni model vođenja ekonomskih politika
Model rasta zasnovan na proizvodnji
Napredne proizvodnje
Nauka,
Obrazovanje i zdravstvo
Digitalna infrastruktura
Usluge vosoke dodate
vrednosti
Vertkalne industrijske politike Čvrst makroekonomski režim Horizontalne industrijske politike
Infrastruktura Javne nabavke
Čista energija Finansiranje start-up
Trgovinski režim Nauka i IiR
Regionalni razvoj Klasteri
Sektori sa trajnom Konkurentskom prednošću
Sektori sa konkurentskom prednošću
Sektori sa komparativnom prednošću
Čvrsto makro budžetsko ograničenje
Čvrsto mikro budžetsko ograničenje
Naplata poraza
AUTOMATSKI STABILIZATORI
23
Tranzicione J kriva Srbije i EBRD 28
New institutional setting build-up
Privatization/Restructuring
Hard-policy regime
Performance
0
-
+
Start of transition
Miss-managed transition
25%
65%
t 1990 2001 2008 2016 1999 1993
EBRD-28
Serbia
24
Ranjivost ekonomije Srbije, 2017
KONKURENTSKA
Indikatori Vrednost Referentna vrednost
Izvoz roba/BDP Promena cene valute(dec2017/dec016) • Nominalna aprecijacija • Realna aprecijacija Globalni indeks konkurentnosti Indeks percepcije korupcije Lakoća obavljanja posla Indeks ekonomskih sloboda
38.3%
3.6% 5.2%
78 od 137 77 od 180 43 od 190 80 od 180
>50%
<5% <0%
65- JIE prosek 59- JIE prosek 60- JIE prosek 62- JIE prosek
FINANSIJSKA
Indikatori Vrednost Referentna vrednost
Zaduženost • Javni dug/BDP • Spoljni dug/BDP • Spoljni dug /Izvoz Stopa nenaplativih kredita Kreditni rejting • S&P • Fitch • Moody’s
61.5% 69.9
133.1% 11,1%
BB/stabilan BB/stabilan Ba3/stabilan
<45% <45% <220% <10%
rang> BB+ rang > BB+ rang > Ba1
OPERATIVNA
Indikatori Vrednost Referentna vrednost
Tranzicioni proizvodni jaz Okun indeks (inflacija + nezaposlenost) Džini koeficijent Makro deficit/suficit • Bilans tekućih plaćanja • Budžet Koeficijent starosne zavisnosti Stopa nezaposlenosti mladih
25% 16.5%
38.6%
-5.7% 1.2% 0.51
31.9%
0% <12%
<30%
<5% <3% >1
<20%
25
Srbija 2033, MRAČAN SCENARIO Ortodoksni model ekonomskih politika Niska gustina relevantnih privrednoih subjekata Inovativni starapovi u rukama stranaca Odsustvo koordinacije u izgradnju infrastrukture Fokus na niske troškove Fragmentisana IiI politika Netrasformisan obrazovni sistem Sporo prestrojavanje na Cirkularnu ekonomiju
Srbija 2033, SVETAO SCENARIO
Heterodoksni model ekonomskih politika Visoka gustina relevantnih privrednih subjekata
Inovativni starapovi u domaćim rukama Koordinacija u izgradnji infrastrukture
Konkurentnost bazirana na proizvodima visoke vrednosti Efektivna podrška IiI
Podsticanje razvoja STEM ekspertize Cirkularna ekonomija kao osnova konkurentnosti
26
Scenariji mogućih budućnosti Su
stai
nabl
e gr
owth
1989 2014 2017 t 2030
27
U industriji 4.0 najvažnije slobodno dobro je mobilnost
DIGITALIZACIJA Sadržaj i aplikacije
MOBILNOST INTERNET
Univerzalna dostupnost GLOBALIZACIJA
Bilo gde i bilo kada
28
Inovativni ekosistem (model „otvorenih inovacija“)
Državni programi
Mreže
Interni IiR
Licenca
Širenje kroz ulazak drugih u JV Eksterni rast
Novi proizvod
Kupovina licenci
Širenje kroz ulazak u drugi JV
Dezinvestiranje
29
Industrija 4.0: Disruptivne inovacije
Performanse
Vreme
B
C
A
X Y
30
Primer disruptivne inovacije u staroj grani
31
5G kao komponenta inovativnih amalgama
IoT i Blockchain podstiču razvoj 5G mreže: 5G znači veliku brzinu (20 Gb) i skoro nulto kašnjenje
Ključne zone primene: Softveri za optimizacuju potrošnje energije Napredne tehnologije prozvodnje Pametni gradovi, sela i kuće Autonomni automobili Proširena realnost
32
Tipovi industrijskih preduzeća
VISOKI POTENCIJAL
Ograničene trenutne
mogućnosti Dobra buduća
pozicija Maloserijska/Jednostavna proizvodnja
GLOBALNI LIDER
Jaka trenutna pozicija
Dobra buduća pozicija
SLEDBENIK
Ograničene trenutne mogućnosti Visok rizik
LIDER U OPADANJU
Jaka trenutna
pozicija Visok rizik
Masovna/Složena proizvodnja
NEPOVOLJNI CSF
POVOLJNI CSF
33
WEF klasifikacija nacionalnih ekonomija
0 2 4 6 8 10 0
2
4
6
8
10 Drivers of production score (0–10)
Structure of production score (0–10)
Global Leaders High-Potential
Legacy Champions Followers
North America
Latin America and the Caribbean Middle East and North Africa
Europe Eurasia East Asia and the Pacific South Asia
Sub-Saharan Africa
34
Strategijski audit ekonomije Srbije, WEF
Structure of Production 0 10
Small / basic Large / complex
0
10 High-Potential Leading
Followers Legacy
Leas
t fu
ture
- r
ead
y M
ost
fu
ture
- r
ead
y
Dri
vers
of
Pro
du
ctio
n
Serbia
35
Digitalna zrelost i saglediv horizont