poslovni plan tvrtke sailing software solutions[1]

Poslovni plan tvrtke „Sailing software solutions“ 2010

U Z a g r e b u , 1 7 . S v i b n j a

2 0 1 0 .

Hrvoje Šubat Organizacija: studentska udruga „FINANCIJSKI KLUB“

Poslovni plan tvrtke „Sailing software solutions“


1

1. SADRŽAJ

1. SADRŽAJ ........................................................................................................................... 1

2. UVOD ................................................................................................................................. 2

3. PRIKAZ PODUZETNIKA I POSLOVNE IDEJE ............................................................. 3

4. ANALIZA TRŽIŠTA I OPIS POSLOVANJA ................................................................... 4

5. MARKETINŠKI PLAN ...................................................................................................... 9

6. FINANCIJSKI PLAN (ulaganja, izvori financiranja, obračun kreditnih obveza, RDG, Novčani tok, Bilanca) ............................................................................................................... 10

7. OCJENA RIZIKA – Točka pokrića .................................................................................. 19

8. POPIS TABLICA ............................................................................................................. 20


2

2. UVOD

Na samom početku prije prelaska na samu srž poslovnog plana želio sam uputiti na

određene stvari kako bi čitatelji imali bolje razumijevanje cijelog rada i lakše se

snalazili u njemu. Prvo valja reći kako je zadatak vrlo zanimljivo postavljen no postoje

brojna ograničenja i manjak objašnjenja određenih zamisli od strane poduzetnika.

Npr. predviđen je inicijalni troška softwarea i trošak dizajna bez dodatnog objašnjenja

o naravni tog troška. Nije mi poznato o kojem dizajnu se zapravo radi. Zbog

navedenih nedostataka sam napravio određene pretpostavke i izmjenio nazive nekih

troškova. Nadalje, dobro je poznato da je poslovni plan potrebno pisati u 3. licu kako

bi se izbjegla uporavaba više različitih oblika izražavanja u 1. 2. i 3. Licu. Iako je

temeljni zadatak napisati poslovni plan koji će omogućiti podizanje kredita u iznosu

od €10.000 to neće biti u potpunosti moguće izvesti u samo jednom licu iz razloga

što imam potrebu komentirati razne preinake koje sam činio u odnosu na incijalni

zadani tekst. Treće je ograničenje izrada plana u trajanju od samo jedne godine što

onemogućava detaljniju razradu ideje ali i stavlja neka ograničenja pri izradi Računa

dobiti i gubitaka te pri izračunu otplate kredita a time i završnoj bilanci.

Zbog svih navedenih razloga ovo neće biti klasičan primjer poslovnog plana, već

prilagođen plan upravo ovom tipu zadatka. Neće biti pisan isključivo u 3. licu, te neće

biti toliko detaljan u razradi kao neki drugi klasičan oblik poslovnog plan.

Uživajte u čitanju!


3

3. PRIKAZ PODUZETNIKA I POSLOVNE IDEJE

PRIKAZ PODUZETNIKA Poduzetnik Frane iskusan je programer koji je radio kao software inženjer unutar

jedne multinacionalne kompanije dugi niz godina. Budući da je veliki zaljubljenik u

natjecateljsko jedrenje dugi niz godina tokom proteklih nekoliko godina radio je na

razvijanju programa koji bi pomogao jedriličarima u planiranju taktike za utrku. Ovaj

poslovni plan detaljnije opisuje njegovu inicijativu i razrađuje ideju do detalja kako bi

se stvorio preduvijet za podizanje zajma ali i kako bi se oformio plan poslovanja

poduzeća prve godine rada poduzeća.

IDEJA Temeljna misao vodilja u izradi ovakvog softwarea proizišla je iz poduzetnikove

ljubavi prema ovom sportu. Razvijeni software omogućuje unos širokog raspona

varijabli, uključujući prognozu vremena, tok struje, prirodu utrke, karakteristike

jedrilice i informacije o konkurenciji. Na osnovi tih parametara može se odabrati

strategija za utrku. Nakon utrke možete u software unijeti vaše odluke i usporediti ih

u odnosu na optimalnu strategiju koju je izračunao software.


4

4. ANALIZA TRŽIŠTA I OPIS POSLOVANJA

ANALIZA TRŽIŠTA Provedenom analizom tržišta na području Hrvatske zaključuje se kako ne postoji

sličan proizvod te se pronalazi tržišna niša, odnosno smatra se kako je tržište

otvoreno za prihvaćanje ovakvog proizvoda. Razlog ovog zaključka proistječe iz

činjenice da ne postoji ništa ovako sveobuhvatno, inovativno i korisno na tržištu

jedriličarske opreme te kako bi financijski dobro stojeći natjecateljski jedriličari

zasigurno bili zainteresirani za kupnju proizvoda koji bi im, dokazano, poboljšao

izglede za pobjedu u natjecanjima. Daljnje analiziranje potrošača omogućuje nam da

zaključimo kako su potencijalni kupci ovog proizvoda većinom financijski dobro

stojeće osobe u rangu između 25-55 godina starosti, većinom u radnom odnosu, koji

se rekreativno bave ovim sportom i to većinom iz zabave. To nas dovodi do zaključka

kako cijena ovog softwarea nije presudna u kupovini istog te ostavlja prostor za

daljnje korigiranje i to isključivo na više. Ukoliko pogledamo cijenu druge jedriličarske

opreme vidjet ćemo kako jedna profesionalna jakna ima cijenu od 1.000 – 2.000 kn

pa ne vidimo razlog zbog kojeg ne bi izdvojili 580kn (novo određena početna cijena

softwera – pogledati dalje u tekstu) za jedan ovako koristan alat kojim bi postigli bolje

rezultate u samom natjecanju. Naime inicijalna cijena koju je predvidio Frane iznosi

471 kn, no zbog povećanih stvarnih troškova ali i elastične potražnje određujem

početnu cijenu nešto višu od predviđene, tj. €80. Planirano je zadržavanje iste razine

cijena tokom prve godine poslovanja iz više razloga. Osnovni razlog je taj što u prvoj

godini poslovanja neće biti zaposleni dodatni programeri i dizajneri te zbog toga neće

proizvod biti dodatno poboljšan tokom prve godine. Nakon prve godine plan je da se

zaposle još dva nova radnika koja će omogućiti daljnji razvoj softwarea te se planira

povećanje cijene softwarea sa €80 na €90. Budući da se zapošljavanjem novih

visoko obrazovanih radnika znatno povećavaju troškovi poslovanja, povećanje u

cijeni kompenziralo bi povećanje troškova novih radnika ali i stvorilo dodatan profit za

poduzeće. Ovo troškovno predviđanje nije obrađeno u tabličnom prikazu koji će biti

priložen u nastavku iz razloga što izrađujemo plan samo za prvu godinu poslovanja.

Unatoč tome, jednostavnom se računicom mogu izračunati pozitivni profitni efekti koji

bi se ostvarili dodatnim povećanjem cijene softwera za €10, uz dodatno

zapošljavanje dva visoko obrazovana djelatnika.


5

Valja spomenuti kako bi zbog naravi posla koji se može obavljati iz vlastitog doma, bez potrebe za dolaskom na radno mjesto, ali i

zbog skraćenog radnog vremena tih novih djelatnika (koji bi radili u prosjeku samo pola radnog vremena) plaće iznosile oko

3.500kn brutto po radniku. To nisu velike plaće, no zbog svih danih olakšica smatramo da je ovaj izdatak prikladan u danoj situaciji.

Sada ćemo prikazati ukupne predviđene troškove plaća, nakon čega će uslijediti obračun varijabilnih te ukupnih troškova

poslovanja.

Tablica 4.1. – Troškovi plaća

Opis Mjesečna

neto plaća

Davanja iz plaće i na plaću

Butto plaće

Broj radnik

a

Mjesec

ožu tra svi lip srp kol ruj lis stu pro sij velj

1. Programer 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

2. Dizajner 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

3. Direktor 2.623,00 877,00 3.500,00 1 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500

Ukupno 3 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500

Tablica 4.2. – Varijabilni troškovi

Opis Mjesec

ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača

1. CD software 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18

2. Upute za korisnike 38 38 38 38 38 38 38 38 38 38 38 38

3. Trošak distribucije 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16

4. Broj prodanih komada 15 20 25 45 40 35 25 10 10 45 15 25

4. UKUPNI TROŠKOVI = (1+2+3)x4 1.087 1.449 1.811 3.260 2.898 2.535 1.811 724 724 3.260 1.087 1.811


6

Smatram kako su varijabilni troškovi poslovanja prikazani u skladu s tržišnom situacijom, te zbog tog razloga ne postoji potreba za

bilo kakvim izmjenama.

Tablica 4.3. – Ukupni troškovi poslovanja

Opis Mjesec


Računovodstvene usluge 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500

Plaće zaposlenika 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500 3.500

Troškovi promocije 2.175 2.175 2.175 2.175 2.175 2.175 2.175 2.175 2.175 2.175 2.175 2.175

Troškovi telefona 150 150 150 150 150 150 150 150 150 150 150 150

Varijabilni troškovi prodaje 1.087 1.449 1.811 3.260 2.898 2.535 1.811 724 724 3.260 1.087 1.811

Neporezna davanja(nameti) 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50

4. UKUPNI TROŠKOVI 8.462 8.824 9.186 10.635 10.273 9.910 9.186 8.099 8.099 10.635 8.462 9.186

Ukupne troškove poslovanja bilo je potrebno prilagoditi. Naime poduzetnik Frane dobro je uočio kako će mu stalne troškov

prestavljati izdaci za plaće, promotivne aktivnosti te varijabilne troškove prodaje. Ovdje ga moram savjetovati te reći kako to nisu

dobro planirani troškovi jer ne predviđaju troškove specijaliziranog računovođe koji će mu voditi knjige, troškove telefona koji će

neminovno nastati u poslovanju, te neporezna davanja ili namete koje su sve pravne osobne na tržištu dužne pravovremeno

plaćati. Najveći iznos neplaniranih davanja predstavljaja troška računovostvenog servisa koji iznosi 1.500 kn mjesečno za

predviđeni obim prometa. Taj trošak se povećava sukladno povećanju prometa i računa koji se izdaju u poslovanju no to povećanje

se očekuje tek u narednim godinama poslovanja koje nisu obuhvaćene planom.


7

Ovdje ćemo prikazati i predviđeni plan prodaje uz korigirane cijene.

Tablica 4.4. – Plan prodaje

Opis Mjesec


1. Planirana cijena(u eurima) € 80 € 80 € 80 € 80 € 80 € 80 € 80 € 80 € 80 € 80 € 80 € 80

2. Srednji tečaj 7,25 7,25 7,25 7,25 7,25 7,25 7,25 7,25 7,25 7,25 7,25 7,25

3. Cijena po komadu u kn (1x2) 580,00 580,00 580,00 580,00 580,00 580,00 580,00 580,00 580,00 580,00 580,00 580,00

4. Planirana prodaja (u kom) 15 20 25 45 40 35 25 10 10 45 15 25

4. UKUPNI PROMET (3x4) 8.700 11.600 14.500 26.100 23.200 20.300 14.500 5.800 5.800 26.100 8.700 14.500


8

OPIS POSLOVANJA S obzirom na ograničen broj prodanih komada u prvim godinama poslovanja, ali i na

vrstu proizvoda o kojem se radi odlučujemo se na isključivu internetsku distribuciju

proizvoda. Naime najisplativije je za poduzetnika poslovati iz vlastitog doma gdje

nema dodatnih troškova najamnine te povezanih troškova struje, grijanja i sl. Drugi je

argumenat činjenica da je narav proizvoda prigodna za prodaju putem interneta zbog

toga što je dimenzijom vrlo malen, ali i zbog toga što su ljudi ovakav proizvod

spremni kupovati virtualnim putem jer ne postoji rizik od manjka prikazane u odnosu

na stvarnu kvalitetu proizvoda kao kod npr. odjeće, obuće i sličnih proizvoda. Ujedno

distribucijom putem interneta mogli bi doprijeti do svakog potencijalnog potrošača

jedriličara ali i izaći na strano tržište uz vrlo male dodatne troškove. Jedini dodatni

troškovi takvog poteza bili bi prijevod stranica na druge strane jezike, te dodatno

ulaganje u marketinške aktivnosti putem interneta. Zamišljeno je da se proizvod

nalazi na CD-u uz koji dolaze i upute za korisnike, a šalje se isključivo poštom.


9

5. MARKETINŠKI PLAN

U izvornom tekstu zadatka naglašeno je kako je za ulganje u marketing u prvoj godini

poslovanja predviđeno ukupno €3.600 što daje mjesečnu svotu od €300. Iako je to

prilično skroman iznos u potpunosti se slažem s ovakvom strategijom jer nije

razumno ulagati veće iznose novca u početku prvenstveno zbog financijske

isplativosti. Također, smatramo kako će se dobar glas o ovom proizvodu ubrzano

širiti među jedriličarima te na na taj način omogućiti besplatnu promociju putem

usmene predaje, te smatramo kako ova vrsta proizvoda ne zahtjeva velika

marketinška ulaganja u brandiranje jer zapravo konkurencija ne postoji pa se nije

potrebno diferencirati na taj način. Marketinška strategija svoditi će se isključivo na

troškove ulaganja pokretanja google adwords alata u koji ćemo ulagati 100% iznosa

ukupnog marketinškog budžeta. Smatramo kako je proizvod potrebno samo

predstaviti potencijalnim kupcima te je za tu svrhu adwords savršen alat. Google

adwords internetsko je pomagalo koje omogućava da svaki kupac koji upiše u

tražilicu određeni pojam vezan uz jedriličarstvo naiđe na naš proizvod kao prvi izbor u

tražilici. Ta se usluga plaća cca. 1kn po kliku a odlična je jer nas pozicionira samo

onim kupcima koje bi ovaj proizvod mogao interesirati. Iznos od €300 mjesečno za

početak je sasvim dovoljan da bi doprijeli do naših kupaca.

Budući da je ovo inovativno i novo rješenje na našem tržištu, a prodavati će se

elektronskim putem na web stranici kompanije, ponudili bi suradnju drugim tvrtkama

koje prodaju jedriličarsku opremu na našem tržištu u zamjenu za njihovo oglašavanje

na našim stranicama. Na taj način bi se naš plakat nalazio u prodajnim prostorima

npr. Henry Lloyd i Garmin prodavaonica u Zagrebu (gdje dolaze jedriličari kupovati

opremu), a Henry Lloyd i Garmin bi imali oglasni prostor na našoj stranici s desne

strane gdje bi mogli preusmjeriti kupce koji posjećuju naš site na njihove adrese. Ovo

su takozvani win-win ugovori gdje jedni druge promoviramo bez dodatnih troškova za

niti jednu stranu.

Troškovi mjesečnih ulaganja u marketinške aktivnosti uključeni su u ukupne troškove

poslovanja koje ćemo prikazati nešto kasnije u idućem poglavlju - „Financijski plan“.


10

6. FINANCIJSKI PLAN (ulaganja, izvori financiranja, obračun kreditnih obveza, RDG, Novčani tok, Bilanca)

Nakon prikaza plana prodaje te svih troškova nastalih u toku poslovanja možemo se

pozabaviti izradom financijskog plana za prvu godinu poslovanja. Valja krenuti s

potrebnim ulaganjima a njih ćemo nadograditi komentiranjem potencijalnih izvora

financiranja tih ulaganja te obračunom kredita. Naslov završavamo sa analizom

Računa dobiti i gubitaka, analizom Novčanog toka te Bilance kako bi provjerili

vjerodostojnost svih danih pokazatelja i postojanje bilančne ravnoteže.

Tablica 6.1. – Ukupna ulaganja

Opis Iznos u kn %

Troška izrade softwarea 29.000 54%

Uspostava elektronskog trgovanja 9.062 17%

Trošak dizajna i izrade web stranice(hosting uključen) 10.000 18%

Troškovi nastali prilikom otvaranja poduzeća 6.000 11%

Ukupno 54.062 100%

Tablica ukupnih ulaganja predstavlja ukupan iznos1 koji je obvezan da bi poduzetnik

mogao uopće započeti poslovanje. Napravljenje su manje preinake tih troškova jer

sam istraživanjem zaključio kako bi trošak dizajna i izrade nove web stranice bio

znatno veći od predviđenih €950. Iznos tog troška potkrijepljujem podacima koje mi je

ustupila tvrtka ESCAPE d.o.o. iz Osijeka koja se bavi izradom internet stranica i

oglašavanjem putem interneta. Poduzetnik je zanemario i troškove koji bi nastali

prilikom otvaranja poduzeća a iznosili bi 6.000 kn2. ovako su raspoređeni:

⇒ 3.000,00 kn (cca) trošak javnog bilježnika

⇒ 300,00 kn za prijavu sudu

⇒ 810,00 kn objava u Narodnim novinama

⇒ 500,00 kn (cca) objava u dnevnom listu

⇒ 55,00 kn državni zavod za statistiku

1 Primijetiti ćete da u ukupnom iznosu ulaganja nismo uvrstili 20.000 kn koje moramo uplatiti kao temeljni

kapital poduzeća. Taj ulog nismo uvrstili zbog toga što on zapravo ne predstavlja stvarni trošak za tvrtku i

pomoću njega ćemo pokriti dio ukupnih ulaganja 2 U prilogu ovog dokumenta pod nazivom „PRILOG –postupak otvaranja poduzeća u Hrvatskoj“ savjetujem

poduzetnika opisom koraka koje mora učiniti kako bi osnovao tvrtku.


11

⇒ 50,00 kn carinska uprava (odnosi se samo na poduzeća koja se žele baviti

vanjskom trgovinom)

Iz tabličnog prikaza vidimo kako su ukupna početna ulaganja manja od ukupnog

predviđenog kredita koji je poduzetnik Frane želio pozajmiti od banke. Iako je tome

tako, moramo biti svjesni kako je izlazak na tržište riskantan potez te su planovi

prodaje samo produkt naše vlastite procjene. Iz tog razloga moramo se osigurati od

nelikvidnosti u početku poslovanja te planirati nešto više potrebnog novca od iznosa

ulaganja. U ovom planu pretpostavili smo da nam je ukupno potrebno 70.000 kn

kako bi pokrili ulaganja i „troškove prva dva mjeseca poslovanja“ u potpunosti, za

slučaj da prodaja drastično podbaci u tom periodu.

Iako dakle ukupna ulaganja dosežu iznos od €9.600, smatram da je neprihvatljivo i

nemoguće tu svotu financirati isključivo putem bankovnog kredita. Prije svega takvo

financiranje niti jedna banka ne bi bila spremna prihvatiti zbog rizika kojeg preuzima u

tom slučaju, ali takvo financiranje ne bi bilo niti prihvatljivo iz poduzetnikove

perspektive jer su prosječne kamatne stope za poduzetništvo oko 10%. Zato

predlažem iduću strukturu financiranja pothvata:

Tablica 6.2. – Izvori financiranja

Opis Razdoblje 0

kn %

Izvori financiranja

Vlastiti kapital i posuđeni novac rodbine i prijatelj 20.000,00 29%

Bespovratni poticaji 15.000,00 21%

Kredit banke 35.000,00 50%

UKUPNO 70.000,00 100%

12

Poduzetniku predlažem korištenje Tehnološkog parka kao dijela financiranja projekta.

S obzirom da poduzetnik Frane po profesiji nije ekonomist pretpostavljam da mu

nedostaje osnovnih znanja o vo

vođenju knjigovodstva i sl., pa je iz tog razloga ovaj korak još korisniji za njega u

početnoj fazi poslovanja.

Uz donacije i infrastrukturu koju bio dobio na korištenje u Tehno

preoručam da se prijavi na natje

i to u kategoriji "potpora za obrt, malo i srednje poduzetništvo", nadalje da se prijavi

za korištenje sredstava Ministarstva za poticanje konkuretnosti i inovativnosti u

malom gospodarstvu za koje su ove godine namjenjena sredstva u iznosu od

108,5 mil. kuna, te na natje

mjerama poduzetnik bi morao mo

S obzirom da je budući poduzetnik Frane bio zaposlen kao software inženjer u

multinacionalnoj kompaniji

ušteđevinu(iako taj podatak nemamo na raspolaganju)

da je duže vrijeme planirao pokrenuti vlastiti biznis. Taj novac zajedno sa posu

novcem rodbine i prijatelja morao

prihvatljiv odnos financiranja u odnosu 50:50.

Kredit banke

50%


oduzetniku predlažem korištenje Tehnološkog parka kao dijela financiranja projekta.


nedostaje osnovnih znanja o vođenju poduzeća, marketingu, nastupu na tržištu,

odstva i sl., pa je iz tog razloga ovaj korak još korisniji za njega u

z donacije i infrastrukturu koju bio dobio na korištenje u Tehno-

am da se prijavi na natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava u MIN



malom gospodarstvu za koje su ove godine namjenjena sredstva u iznosu od

108,5 mil. kuna, te na natječaje i osiguranja koja nudi agencija HAMAG. Svi tim

mjerama poduzetnik bi morao moći prikupiti skroman iznos od 15.000 kn.

ći poduzetnik Frane bio zaposlen kao software inženjer u

multinacionalnoj kompaniji pretpostavljamo da je dio zarađenog novca pohranio kao

evinu(iako taj podatak nemamo na raspolaganju), naročito ako uzmemo u obzir

duže vrijeme planirao pokrenuti vlastiti biznis. Taj novac zajedno sa posu

novcem rodbine i prijatelja morao bi doseći iznos od 20.000kn kako bi pos

prihvatljiv odnos financiranja u odnosu 50:50.

Vlastiti kapital i posuđeni novac

29%

Bespovrati poticaji i

tehnološki park

21%

Izvor financiranja


oduzetniku predlažem korištenje Tehnološkog parka kao dijela financiranja projekta.


a, marketingu, nastupu na tržištu,

odstva i sl., pa je iz tog razloga ovaj korak još korisniji za njega u

-parku u Zagrebu

aj za dodjelu bespovratnih sredstava u MINGORP-u



malom gospodarstvu za koje su ove godine namjenjena sredstva u iznosu od čak

aje i osiguranja koja nudi agencija HAMAG. Svi tim

i prikupiti skroman iznos od 15.000 kn.

i poduzetnik Frane bio zaposlen kao software inženjer u

enog novca pohranio kao

ito ako uzmemo u obzir

duže vrijeme planirao pokrenuti vlastiti biznis. Taj novac zajedno sa posuđenim

i iznos od 20.000kn kako bi postigli


13

�� =BANKOVNI KREDIT

VLASTITO ULAGANJE + POTPORE I POTICAJI

Tablica 6.3. – Obračun kredita

Kratkoročni kredit

Iznos kredita 35.000 kn

God.kam.stopa 10%

Rok otplate 2 god

Broj rata godišnje 12

Ukupan broj rata 24

Kamatna stopa po rati 0,83%

Anuitet 1.615 kn

Godina Mjesec Anuitet Kamate Otplate Ostatak duga

0 35.000,00

1 I. 1.615,00 292,00 1.323,00 33.677,00

II. 1.615,00 281,00 1.334,00 32.343,00

III. 1.615,00 270,00 1.345,00 30.998,00

IV. 1.615,00 258,00 1.357,00 29.641,00

V. 1.615,00 247,00 1.368,00 28.273,00

VI. 1.615,00 236,00 1.379,00 26.894,00

VII. 1.615,00 224,00 1.391,00 25.503,00

VIII. 1.615,00 213,00 1.402,00 24.101,00

IX. 1.615,00 201,00 1.414,00 22.687,00

X. 1.615,00 189,00 1.426,00 21.261,00

XI. 1.615,00 177,00 1.438,00 19.823,00

XII. 1.615,00 165,00 1.450,00 18.373,00

2 I. 1.615,00 153,00 1.462,00 16.911,00

II. 1.615,00 141,00 1.474,00 15.437,00

III. 1.615,00 129,00 1.486,00 13.951,00

IV. 1.615,00 116,00 1.499,00 12.452,00

V. 1.615,00 104,00 1.511,00 10.941,00

VI. 1.615,00 91,00 1.524,00 9.417,00

VII. 1.615,00 78,00 1.537,00 7.880,00

VIII. 1.615,00 66,00 1.549,00 6.331,00

IX. 1.615,00 53,00 1.562,00 4.769,00

X. 1.615,00 40,00 1.575,00 3.194,00

XI. 1.615,00 27,00 1.588,00 1.606,00

XII. 1.619,00 13,00 1.606,00 0,00

Ukupno: 38.764,00 3.764,00 35.000,00 0,00


14

Opis mjesec

UKUPNO ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača

Ostatak duga 33.677 32.343 30.998 29.641 28.273 26.894 25.503 24.101 22.687 21.261 19.823 18.373

Otplate 1.323 1.334 1.345 1.357 1.368 1.379 1.391 1.402 1.414 1.426 1.438 1.450 53.534,00

kamate 292 281 270 258 247 236 224 213 201 189 177 165 2.753,00

anuiteti 1.615 1.615 1.615 1.615 1.615 1.615 1.615 1.615 1.615 1.615 1.615 1.615 19.380,00

Tablica 6.4. – RDG (mjesečni prikaz)

Opis Mjesec


1. Prihodi od prodaje 8.700 11.600 14.500 26.100 23.200 20.300 14.500 5.800 5.800 26.100 8.700 14.500

2. Troškovi poslovanja 8.462 8.824 9.186 10.635 10.273 9.910 9.186 8.099 8.099 10.635 8.462 9.186

3. Dobit iz poslovanja(1-2) 238 2.776 5.314 15.465 12.927 10.390 5.314 -2.299 -2.299 15.465 238 5.314

4. Kamate 292 281 270 258 247 236 224 213 201 189 177 165

5. Dobit prije poreza(3-4) -54 2.495 5.044 15.207 12.680 10.154 5.090 -2.512 -2.500 15.276 61 5.149

Tablica 6.5. – RDG (godišnji prikaz)

RDG (obračun nakon 1. godine)

Opis 1. god.

Poslovanja

1. Kumulativ dobiti prije oporezivanja 66.091

2. Porez na dobit (20%) 13.218

3. Dobit nakon oporezivanja 52.872


15

Zbog jednostavnosti obračuna prepostavili smo kako se ukupna osnovica za porez

na dobit bilježi na kraju prve godine poslovanja tvrtke što bi u realnom vremenu bilo

na kraju 2. mjeseca 2011.

Dobit prve godine iznosi 52.872 kn što gotovo u potpunosti otplaćuje naše ukupno

početno ulaganje na početku poslovanja. Očekujemo povećanje prodaje u idućim

godinama poslovanja prvenstveno zbog kontinuiranog ulaganja u marketing ali i zbog

širenja dobrog glasa u jedriličarskim krugovima. Uz povećanje cijene koje uvodimo u

drugoj godini, te uz povećanje broja prodanih primjeraka moći ćemo dalje razvijati

poslovanje i ulagati novac u jačanje tržišne pozicije i u izradu novih i naprednijih

softwerskih rješenja u skladu sa situacijom na tržištu.

Ne bojimo se niti izlaska na ino-tržište na koje ćemo doći putem virtualne mreže

prevođenjem stranice na još 3 strana jezika (engleski, talijanski i španjolski). Engleski

zbog sveopće upotrebe istog, a talijanski i španjolski jezik zbog ciljanja potencijalnih

tržišta. Ne treba naglašavati kako su najveći konzumenti jedriličarstva stanovnici

priobalnih područja, a talijanskim i španjolskim jezikom procjenjujemo kako bi pokrili

tržište od gotovo 500 milijuna ljudi. Uz prevođenje na strane jezike biti će potrebno

uložiti i dodatne napore u oglašavanje koje će se provoditi isključivo uz korištenje

internetskih portala o jedriličarstvu te širenjem dosega google adwords alata na

druge zemlje - ciljana tržišta.


16

Tablica 6.6. – Novčani tok

Opis Razdoblje 0

mjesec

ožu tra svi lip srp kol ruj lis stu pro sij velj

I. Novčani priljevi 70.000 0 8.700 11.600 14.500 26.100 23.200 20.300 14.500 5.800 5.800 26.100 8.700

1. Prihodi od prodaje 0 8.700 11.600 14.500 26.100 23.200 20.300 14.500 5.800 5.800 26.100 8.700

2. Ukupni kapitalni priljevi (kredit+poticaji+vlastiti kapital) 70.000

II. Novčani odljevi 54.062 10.077 10.439 10.801 12.250 11.888 11.525 10.801 9.714 9.714 12.250 10.077 24.019

3. Troškovi početnog ulaganja 54.062

3.1. Trošak izrade softwarea 29.000

3.2. Uspostava elektronskog trgovanja 9.062

3.4. Trošak dizajna i izrade web str. 10.000

3.5. Troškovi otvaranja poduzeća 6.000

4. Troškovi poslovanja 8.462 8.824 9.186 10.635 10.273 9.910 9.186 8.099 8.099 10.635 8.462 9.186

5. Anuiteti po kreditu 1.615 1.615 1.615 1.615 1.615 1.615 1.615 1.615 1.615 1.615 1.615 1.615

6. Porez na dobit 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 13.218

III. Neto novčani tok (I-II) 15.938 -10.077 -1.739 799 2.250 14.212 11.675 9.499 4.786 -3.914 -6.450 16.023 -15.319

Kumulativ neto novčamog toka 15.938 5.861 4.122 4.921 7.171 21.383 33.058 42.557 47.343 43.429 36.979 53.002 37.683

U prikazu novčanog toka pokušavamo prikazati sposobnost tvrtke da u svakom trenutku izvršava svoje obveze. Iz dobivene tablice

koja račune sve priljeve i odljeve u toku obračunskog razdoblja možemo analizirati sveukupnu i mjesečnu likvidnost tvrtke u 12

obračunskih razdoblja. Pri izračunu novčanog toka bili smo svjesni kako sve troškove početnog ulaganja moramo platiti prije

početka poslovanja te se iz tog razloga nalaze prije prvog mjeseca poslovanja u takozvanom razdoblju 0. Budući da u 0. Razdoblju

ne postoji priljev ostvaren prihodom od prodaje, jasno je da ulaganje treba financirati na alternativan način što smo opisali već u

prethodnim tablicama. Ukupan iznos kapitalnih priljeva iznosi 70.000 kn što nam ostavlja 15.938kn slobodnog novca na računu


17

i omogućava daljnju likvidnost. Sada vidimo kako ne bi mogli podmirivati sve svoje

obveze već u prvom mjesecu da nismo prikupili nešto više kapitala prije samog

početka poslovanja. Upravo taj početni manjak gotovog novca na računu rezultat je

roka za naplatu softwera koji iznosi 30 dana. To nam u početku stvara određene

poteškoće koje smo uspjeli predvidjeti i financirati kapitalnim ulogom. U obračunu

također pretpostavljamo kako svi troškovi vezani uz izradu softwarea moraju biti

podmireni u istome mjesecu u kojem je proizvod prodan. Idući uvjet je da je

marketinški budžet od €3.600 raspoređen kroz godinu dana i da se troši mjesečno u

jednakim iznosima. Taj je trošak uračunat u troškove poslovanja čiju smo obračunsku

tablicu analizirali u ranijem djelu ovog poglavlja. Kada uzmemo u obzir i dospjele

anuitete po kreditu, koji teku od prvog mjeseca pa nadalje, te porez na dobit koji

plaćamo na kraju razdoblja (iako bi se po zakonu morao obračunati već 31.12.2010.

no zbog jednostavnosti obračuna prikazan je ovako) možemo zaključiti kako je tvrtka

„Sailing software solutions“ likvidna u svakom trenutku promatranog razdoblja od

godine dana

Tablica 6.7. – Bilanca

Bilanca

Opis Kraj 2. mjeseca

2011. godine

AKTIVA

1. Dugotrajna imovina 54.062

1.1. Nematerijalna imovina 54.062

2. Kratkotrajna imovina 52.183

2.1. Potraživanja od kupaca 14.500

2.2. Novac na računima 37.683

3. Ukupna aktiva ( 1 + 2 ) 106.245

PASIVA

4. Kapital 87.872

4.1. Temeljni kapital 35.000

4.2. Zadržana dobit 52.872

5. Kratkročna obveza prema kreditoru 18.373

6. Ukupna pasiva ( 4 + 5) 106.245

Završna bilanca sastavljena je na datum 28.02.2011. godine. Iz zadnjeg razdoblja

kumulativa novčanog toka preuzeli smo iznos novca koji držimo na računima. Budući

da je naš rok naplate softwarea 30 dana, na kraju 2. Mjeseca imamo i određena


18

potraživanja prema kupcima a ona su jednaka iznosu prodanih proizvoda u istom tom

mjesecu. Naše početno ulaganje u izradu internet stranice, sofware i dizajn stranice

predstavljaju nematerijalnu imovinu.

Temeljni kapital predstavljaju zbrojeni vlastiti kapitalni ulozi, te poticaji i ostvarene

potpore za financiranje pokretanja poduzeća. Zadržanu dobit preuzeli smo iz RDG-a

točnije dobiti nakon oporezivanja, a budući da smo podigli i kredit s rokom otplate od

2 godine tada na kraju obračunskog razdoblja imamo još 12 rata kredita u ukupnom

iznosu od 18.373 kn što predstavlja našu kratkoročnu obvezu prema kreditoru.

19

7. OCJENA RIZIKA

Opis

1. Fiksni troškovi

1.1. Troškovi poslovanja -

1.2. Kamate

2. Varijabilni troškovi prodaje

3. Ukupni troškovi (1 + 2)

4. Planirana količina kupaca godišnje

5. Prosječna jedinična cijena konzumacije(u kn)

6. Varijabilni trošak po jedinici (2/4)

Zadnja analiza odnosi se na instrument vrednovanja rizika putem izra

pokrića. Iz prikupljenih podataka možemo zaklju

potrebno prodati minimalno 15 softwarea mjese

gubitak u toku prve godine poslovanja.

Qtp


OCJENA RIZIKA – Točka pokrića

Opis 1. godina

91.253

- varijabilni trošak prodaje 88.500

2.753

2. Varijabilni troškovi prodaje 22.456

113.709

4. Planirana količina kupaca godišnje 310

5. Prosječna jedinična cijena konzumacije(u kn) 580

6. Varijabilni trošak po jedinici (2/4) 72

180

godišnje

Zadnja analiza odnosi se na instrument vrednovanja rizika putem izra

a. Iz prikupljenih podataka možemo zaključiti kako je poduzetniku Frani

potrebno prodati minimalno 15 softwarea mjesečno kako ne bi ostvarivao financijski

gubitak u toku prve godine poslovanja.

=

−

=

vtpc

FTQtp


15

mjesečno

Zadnja analiza odnosi se na instrument vrednovanja rizika putem izračuna točke

iti kako je poduzetniku Frani

ostvarivao financijski


20

8. POPIS TABLICA

Tablica 4.1. – Troškovi plaća

Tablica 4.2. – Varijabilni troškovi

Tablica 4.3. – Ukupni troškovi poslovanja

Tablica 4.4. – Plan prodaje

Tablica 6.1. – Ukupna ulaganja

Tablica 6.3. – Obračun kredita

Tablica 6.4. – RDG (mjesečni prikaz)

Tablica 6.5. – RDG (godišnji prikaz)

Tablica 6.6. – Novčani tok

Tablica 6.7. – Bilanca

Tablica 7.1. – Točka pokrića

poslovni plan tvrtke sailing software solutions[1]

Documents