Poslovni sustav, determinante i imovina u poslovnom sustavu

1. Uvod

1.1. Mladen Mauher CV

See attachment(s): ShortrefHRV20120612.pdf1.2. Portal kolegija

1.2.1. Google books

See document(s): books1.3. The Institute of Asset Management IAM

See document(s): membership1.4. Ispit

1.4.1. Seminar - 25 bodova

1.4.2. Pismeni dio ispita - 50 bodova

1.4.3. Usmeni dio ispita - 25 bodova

1.4.4.

2. Determinante poslovnog sustava

Definicija poslovnog sustava

2.1. Poslovni sustav

Poslovni sustav je gospodarski entitet oblikovan ulaganjem kapitala, tehnologije i poslovnih resursa (ljudi, materijala, energije, podataka/informacija), pravila i postupaka, te primijenjenih znanja i vjetina usmjerenih proizvodnji novostvorene vrijednosti (produkata/usluga). Poslovni sustav oblikuje se u cilju ostvarivanja profita. Univerzalni poslovni modeloblikovan je identitetom(nazivom, aktom, reputacijom i utjecajem), svrhom(razlogom postojanja, vizijom, misijom, kljunim politikama, ciljanim tritima), strukturom(fizikim razmjetajem, funkcionalnom kompozicijom, ulogama i poslovima, radnim mjestima, izvjetajnom strukturom i vanjskom infrastrukturom), sudionicima(vlasnicima, menaderima, zaposlenicima, distribucijskim kanalima, kupcima, dobavljaima, partnerima, susjedstvom, indirektnim sudionicima), omoguivaima(zemljita i zgrade, tehnologija, intelektualno vlasnitvo, informacije, vjetine, osnovne kompetencije, odnosi, financijski resursi), aktivnostima(poslovnim linijama, potporom, upravljanjem, usklaenou, incidentnou), isporukama(robe, usluge), utjecajima(pritisci i ogranienja, rizici i prijetnje, mogunosti, konkurencija), kulturom(stilovi upravljanja, pravila i obiaji, drutveno ponaanje, odnos prema poslu, koristi i stimulacije, osobni razvoj), performansama(veliina, efikasnost, empatija/suosjeajnost, inovacija, financijske performanse). Kompozicija univerzalnog poslovnog modela.

Osnovni inputi za oblikovanje i osnivanje poslovnog sustava su: vizija, misija, strategija: produkt(proizvod, usluga), taktika, trita.Kritini faktori uspjeha poslovno-tehnolokog reininjeringa tvrtke i/ili druge financijske institucije temeljene na visokim tehnologijama jesu:

2.2. Determinante poslovnog sustava

Determinante poslovnog sustava jesu: pravne, ekonomske, politike, tehnoloke, drutvene-radne, upravne i prirodne (ekoloke). Slika 1-2. prikazuje navedene determinante.

2.2.1. Pravno-regulatorni okvir poslovanja

Pravno-regulatorni okvir poslovanjaobuhvaa podruja bankovnog zakonodavstva, carinskog zakonodavstva, zakonodavstva u cestovnom prometu, deviznog zakonodavstva, zakonodavstva u graditeljstvu, komunalnom gospodarstvu i nekretninama, intelektualnog vlasnitva, medija i telekomunikacija, okolia i otpada, poduzetnitva, poljoprivrede i hrane, poreznog, radnog i tehnikog zakonodavstva, te turizmu, ugostiteljstvu, trgovini i zatiti potroaa i trgovaca. (slika 1-3).Bankovno zakonodavstvo: Bankovno zakonodavstvo odreeno je skupom zakona, uredbi i pravilnika kojima se odreuje nacionalni monetarni, bankarsko-osigurateljni sustav, sustav mirovinskih i investicijskih fondova, trite vrijednosnih papira, kreditne institucije i unije, te sustav nadzora financijskih usluga. Ovim zakonodavstvom regulira se sustav platnog prometa, kamate, kamatne stope i naknade, i zadunice. Ureuju se sustavi raunovodstva i revizije, te igre na sreu, nagradne igre, klaenje. Carinsko zakonodavstvo: Carinsko zakonodavstvo ureuje sustav carina, carinskih tarifa, carinskih kvota, ostvarivanje osloboenja od plaanja carine, preuzimanju, prikupljanju i uvanju privremeno uvezenih ili oduzetih stranih prijevoznih sredstava pod carinskim nadzorom te njihovoj prodaji.Cestovni promet: Zakonima se ureuje prijevoz u cestovnom prometu, sigurnost cestovnog prometa, prijevoz opasnih tvari, struno osposobljavanje vozaa vozila za prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu, izvanredni prijevoz, te licencije u djelatnosti cestovnog prometa.Devizno zakonodavstvo: Deviznim se zakonima ureuju podruja deviznog poslovanja, sprjeavanje pranja novca i financiranje terorizma.Graditeljstvo, komunalno gospodarstvo, nekretnine: Zakonima se regulira komunalno gospodarstvo, prostorno ureenje, graevni proizvodi, industrijski dizajn, arhitektonski i inenjerski poslovi i djelatnosti u prostornom ureenju i gradnji, postupanje i uvjeti gradnje radi poticanja ulaganja, posredovanje u prometu nekretnina, zakup i prodaja poslovnog prostora, zemljine knjige, te vlasnitvo i druga stvarna prava.Intelektualno vlasnitvo: Regulirano je zakonima o patentu, igu i pravilnikom o patentu..Mediji/telekomunikacije: Nekoliko je grupa zakona u ovom podruju. Prvu grupu sainjavaju autorska prava i srodna prava, telekomunikacije i mediji. Drugu grupu sainjavaju elektronika trgovina i elektroniki novac. Treu grupu ine informacije i podaci (pravo na pristup informacijama, zatita osobnih podataka, tajnost podataka, privatna zatita, te zatita osoba i imovine. U grupi regulative ovih zakona je i poticaj malog gospodarstva i privatni detektivi.Okoli i otpad: Zakonima i pravilnicima regulira se zatita okolia, otpad, kemikalije, biocidni pripravci, oruje, eksplozivne tvari, te ispunjavanje sigurnosno-tehnikog lista.Poduzetnitvo: Prva je grupa zakona usmjerena podrujima reguliranja trgovakih drutava, obrta, trgovine, trita kapitala. U drugoj se grupi nalaze poticanja ulaganja, poticaj razvoja malog gospodarstva, dravne potpore, zatita trinog natjecanja, koncesije, javno-privatno partnerstvo, leasing, mjere za gospodarski oporavak i razvitak. Trea grupa odnosi se na podruja posebne dravne skrbi, slobodnih zona, te financiranja jedinica lokalne i podrune (regionalne) uprave, javne nabave. U etvrtoj su grupi zakoni o sudskom registru, sudskim pristojbama, upravnim sporovima i pristojbama, ovrni i steajni zakoni, mirenju i humanitarnoj pomoi.Poljoprivreda / hrana: Nekoliko je grupa zakona koji reguliraju podruja poljoprivrede i hrane. Prvu grupu sainjavaju zakoni i regulativa o hrani, zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir sa hranom, oznaivanju, reklamiranju i prezentiranju hrane, navoenju hranjivih vrijednosti hrane; vinu, uljima od ploda i komine masline, stoarstvu, veterinarstvu i veterinarsko-medicinskim proizvodima, morskom i slatkovodnom ribarstvu, akvakulturi. Drugoj grupi pripadaju zakoni i regulativa o poljoprivredi, integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, dravnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, poljoprivrednom zemljitu, ureenju trita poljoprivrednih proizvoda, ekolokoj proizvodnji, oznaavanju, preradi, pakiranju, prijevozu i skladitenju ekolokih proizvoda, oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, genetski modificiranim organizmima. U treoj su grupi zakoni o zatiti prirode, biljnom zdravstvu, zatiti gljiva, te sanitarnoj inspekciji.Porezno zakonodavstvo: Porezno zakonodavstvo regulirano je opim poreznim zakonom, te zakonima o porezu na dobit, porezu na dohodak, porezu na dodanu vrijednost, troarinama; posebnim porezima na kavu, naftne derivate, bezalkoholna pia, osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, luksuzne proizvode, te promet nekretninama.Radno zakonodavstvo: Radnim se zakonodavstvom regulira podruje rada, zatite na radu, zatite od buke, posredovanje pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. U podruju se nalaze i zakoni o obveznim odnosima i zakon o strancima.Tehniko zakonodavstvo: U tehnikom se zakonodavstu nalaze zakoni o normizaciji, o mjeriteljstvu i o akreditaciji.Turizam i ugostiteljstvo: Turizam i ugostiteljstvo regulirano je zakonima o pruanju usluga u turizmu i o ugostiteljskoj djelatnosti. U ovom se podruju nalazi i zakon o otocima, te pomorski zakonik.Trgovina: Podruje je regulirano zakonima o trgovini, o izvozu robe s dvojnom namjenom, o izvozu i uvozu robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava, te regulativom o minimalnim tehnikim i drugim uvjetima za prodajne objekte, o mjerama zatite domae proizvodnje od prekomjernog uvoza, te odreivanju robe koja se izvozi i uvozi na temelju dozvola.Zatita potroaa i trgovaca: Regulirana je zakonima o zatiti potroaa, o opoj sigurnosti proizvoda, o predmetima ope uporabe, o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenu sukladnosti, o ograniavanju uporabe duhanskih proizvoda, o nedoputenom oglaavanju, o dravnom inspektoratu. Pravilnicima se regulira zdravstvena ispravnost predmeta iroke potronje, nain isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga, doputeni manjak s naslova kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini, ambalaa i ambalani otpad, deterenti, sigurnost igraaka, plinski aparati, obavjeivanje o proizvodu koji je opasan za potroae, te razmjeni slubenih obavijesti o proizvodima koji predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost potroaa RAPEX.

Pravno-regulatorni okvir poslovanja2.2.2. Ekonomski okvir poslovanjaEkonomski okvir poslovanja najprikladnije je opisan sustavom ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja.Tipovi pokazatelja koji se izraunavaju i analiziraju na temelju podataka iz financijskih izvjea su: pokazatelji profitabilnost- profitna mara, bruto profitna mara, operativna profitna mara, profitna mara prije oporezivanja; pokazatelji povrata na investirano: povrat na ukupni kapital, povrat na uloeni dugoroni kapital, povrat na ukupni dioniki kapital pokazatelji obrtaja aktive(imovine) koeficijent obrtaja aktive (sa izvedenim pokazateljima poput koeficijenta obrtaja tekue aktive, dugorone aktive, koeficijenta utrivosti zaliha i koeficijenta obrtaja neto potraivanja) pokazatelji likvidnosti i solventnosti pokazatelji utemeljeni na odnosu izmeu tekue aktive i tekue pasive (tekui odnos, radno raspoloivi kapital, brzi odnos ili brzi tekui odnos); pokazatelji mogunost pretvaranja tekue (kratkorone) aktive, koja nije novac, u novac (broj obrtaja zaliha u vremenu, prosjeno vrijeme unovenja potraivanja); likvidnost i stupnjevi mjerila likvidnosti (pokazatelj likvidnosti, likvidnost prvog stupnja, likvidnost drugog stupnja, likvidnost treeg stupnja); mjerila solventnosti (odnos dugoronih obveza i ukupnog dugoronog kapitala, stupanj zaduenosti kao odnos ukupnih obveza i ukupne aktive, odnos ukupnih obveza i glavnice, odnos pokria kamata, odnos dugotrajne aktive i dionike glavnice, kumulativni odnosi izmeu pozicije aktive i pasive). pokazatelji efikasnosti investiranja dioniara- zarada po dionici, dividende po dionici, povrat na dioniku glavnicu redovnih (obinih) dionica, prinos od dividendi, odnos cijene i zarade po dionici. dodana vrijednost kao pokazatelj proizvodnosti- odnos dodane vrijednosti i dugotrajne aktive, odnos dodane vrijednosti i tekue aktive, odnos dodane vrijednosti i ukupne aktive, odnos dodane vrijednosti po zaposlenome, odnos dodane vrijednosti po novanoj jedinici izravne plae pokazatelji rentabilnosti- rentabilnost sredstava, rentabilnost prometa, rentabilnost vlastitog kapitala pokazatelj ukupne uspjenosti poslovanja(Zeta Score) osnova za usporedbu ukupne uspjenosti poslovanja sa drugim korespodentnim poslovnim sustavima.2.2.3. Politiki okvir poslovanjaNeki openiti indikatori politikog okvira poslovanja ogledaju se u: politikom ureenju stabilnosti i dinamici politikog ureenja politikom okruenju i poslovanju bilateralnim i multilateralnim sporazumima (gospodarska diplomacija) politikim rizicima interesnim skupinama koje bi mogle imati izravne poveznice s djelatnosti terorizam i rizik ope stabilnostiJedna od vrlo vanih politikih okvira je odnos prema ostvarenjima preduvjeta nacionalne konkurentnosti. 2.2.4. Tehnoloki okvir poslovanjaPojam tehnologije izvodi se iz grkog jezika, pri emu tehne znai vjetinu, umjenost, a logos znanost. Tehnologija je, ukratko, primjena znanosti, najee za industrijske i komercijalne ciljeve, odnosno znanstvena metoda ili materijal koriten za dostizanje komercijalnih ili industrijskih ciljeva.Tehnologije prema tehnikoj sloenosti Maloserijska i pojedinana proizvodnja(proizvodnja jednostavnih pojedinanih proizvoda prema narudbi kupca, proizvodnja tehniki sloenih pojedinanih proizvoda, izrada velike opreme (ureaja) u fazama, proizvodnja proizvoda u malim serijama) Velikoserijska i masovna proizvodnja(proizvodnja komponenti u velikim serijama koje se kasnije odvojeno sklapaju, proizvodnja u velikim serijama tip montane trake, masovna proizvodnja, procesna proizvodnja kombinirana sa pripremom proizvoda za prodaju pomou metoda velikoserijske i masovne proizvodnja) Proizvodnja u kontinuiranim procesima(procesna proizvodnja kemikalija u serijama, kontinuirani tijek proizvodnje tekuina, goriva i vrstih oblika).Razvijeni svijet u sadanjem trenutku osobitu pozornost poklanja podrujima informacijske i komunikacijske tehnologije, biomedicine i genetike, biotehnologije, nanotehnologije, tehnologije novih materijala, tehnologije novih energija, tehnologije zatite okolia. Sve navedene su rezultante tehnologija utemeljenih na znanju.Primjena tehnologije u poslovnom sustavu instancira se u: tehnikoj opremljenosti rada, i pretpostavljenoj (zahtijevanoj) strunosti radnika (radnog kontingenta).2.2.5. Drutveno-radni okvir poslovanjaDrutveno odgovorno poslovanjeDrutveno odgovorno poslovanje (DOP), temeljeno na uzajamnom povjerenju i razvoju te zajednikom ulaganju u budunost, ini most izmeu poslovnog svijeta i zajednice. Hopkins definira drutveno odgovorno poslovanje kao ''panju s kojom se na etian i drutveno odgovoran nain odnosimo prema interesno-utjecajnim skupinama koje se nalaze izvan, ali i unutar organizacije. Cilj drutvene odgovornosti je da uz ouvanje profitabilnosti istovremeno omogui stvaranje visokih standarda ivota za interesno-utjecajne skupine izvan i unutar poduzea.''Drutvena odgovornost poduzea predstavlja platformu dugorone konkurentnosti koja implicitno zahtjeva moderan pogled na ulogu poduzea u drutvu te prihvaanje odgovornosti koja mora biti proporcionalna moi koju imaju poslovni entiteti. Uzak pogled na poduzee kao instrument primarnog cilja poveanja vrijednosti dioniara nije vie validan posebno imajui u vidu recentne izazove pred kojima se nalazi globalno drutvo. U tom smislu model interesno-utjecajnih skupina se sve vie namee kao dominantan poslovni model koji ima potencijal za kreaciju inovativnih, konkurentnih i odrivih rjeenja koja koriste i poduzea i drutvo. Radni kontingent, radna snaga i obiljeja radne snageRadni kontingent stanovnitva ini broj stanovnika u dobi ivota, koju s obzirom na fizioloku sposobnost rada u odreenom radnom vremenu i s odreenim stupnjem intenzivnosti nazivamo radna snaga ili radno sposobna dob. Dobne granice za utvrivanje radne dobi su najee izmeu 15. i 64. godine. Bitno obiljeje radnog kontingenta je to da se on ne preklapa, ni kvantitativno ni kvalitativno s kontingentom radne snage on je samo fizioloki demografski okvir za formiranje radne snage.Prema koncepciji "radna snaga" bitan kriterij za utvrivanje ekonomski aktivnog stanovnitva je aktivno sudjelovanje u procesu rada. Ekonomski aktivno stanovnitvo ine: sve zaposlene osobe koje rade: puno radno vrijeme, pola radnog vremena ili vie, manje od polovice prosjenog radnog vremena; sve osobe koje aktivno obavljaju odreeno zanimanje, ali nisu u radnom odnosu (aktivni u poljoprivredi, zanatstvu...); nezaposlene osobe u odreenom razdoblju (due od jednog mjeseca) nezaposleni koji su prije bili zaposleni i osobe koje prvi put trae posao.Prema odredbama Meunarodne organizacije rada (ILO) anketa o radnoj snazi koristi slijedee definicije: trenutano aktivno stanovnitvo ili radna snaga jesu zaposlene i nezaposlene osobe razvrstane prema ekonomskoj aktivnosti u referentnom tjednu. ekonomskom aktivnou smatra se svaka aktivnost osoba koje pridonose ili su spremne pridonositi proizvodnji dobara i usluga u odreenom (referentnom) razdoblju radi stjecanja sredstava za ivot. stopa aktivnosti jest postotni udio aktivnog stanovnitva (radne snage) u radno sposobnom stanovnitvu. osoba se smatra zaposlenom ako je u promatranom tjednu radila najmanje jedan sat za naknadu u novcu ili naturi ili za obiteljsku korist, pri emu se obavljanje kuanskih poslova ne smatra gospodarskom aktivnou, odnosno ako ima posao na koji e se vratiti premda u promatranom tjednu nije radila (zbog dopusta, bolovanja itd.). stopa zaposlenosti je postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovnitvu.2.2.6. Upravni okvir poslovanjaPod upravnim okvirom poslovanja podrazumijeva se skup svih zakonskih i drugih pravno-regulatornih propisa i njihove meusobne, u znatnom broju sluajeva, kontradiktorne, nepotrebno postupkovno ponavljajue i nekonzistentne odrednice. Upravni se okvir poslovanja ostvaruje na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou.Drave pristupaju regulatornim reformama s ciljem racionalizacije regulatornog okvira. Regulatorna reforma, kao dio reforme javnoga sektora, odnosi se na promjenu naina uporabe regulacije kao instrumenta politike. Instrumenti politike su mehanizmi ili orua koja su na raspolaganju vlasti za implementaciju javnih politika.Osnovne su funkcije drave u socio-ekonomskoj sferi: Redistributivne - Redistributivna funkcija odnosi se na sve transfere bogatstva meu grupama, kao i na pribavljanje razliitih dobara i usluga. Stabilizacijske - Stabilizacijska funkcija drave odnosi se na ouvanje zadovoljavajuih razina ekonomskog rasta, zaposlenosti i stabilnosti cijena. Regulatorne - Pod regulatornom funkcijom drave u socioekonomskoj sferi misli se na poveavanje alokacijske efikasnosti trita putem ispravljanja razliitih tipova njegovih nedostataka, poput monopola, negativnih eksternalija, nedovoljne proizvodnje javnih dobara.Jedan od projekata za ostvarenje poveoljnijeg regulatornog okvira u Republici Hrvatskoj bio je projekt HITROREZ - naziv za projekt, odnosno za postupak pregleda, ispitivanja i analize vaeih propisa koji utjeu na gospodarstvo, s ciljem utvrivanja postojanja i definiranja normativnih i administrativnih zapreka te predlaganja mjera za njihovo pojednostavljivanje, odnosno uklanjanje. Posebno se istie poticanje razvoja poduzetnitva kao jedan od osnovnih ciljeva projekta HITROREZ. Prva faza deregulacije zavrila je sastavljanjem preporuka o tome koje propise treba pojednostaviti / ukinuti, te odlukom Vlade o donoenju predloenih preporuka. Druga faza deregulacije jest implementacija preporuka, odnosno provedba giljotine suvinih propisa. Ukupno je preispitano 2.688 propisa, od koji je preporueno 706 za ukidanje, te 865 za preinaavanje, dakle, preporueno je promijeniti ukupno 55% gospodarskih propisa. Najvei udio u obje kategorije ine pravilnici (njih ukupno 506). Druga faza deregulacije implementacija preporuka, odnosno provodenje regulatorne giljotine, u mnogo je manjoj mjeri bila uspjena u komparaciji s prvim dijelom deregulacije, pripremom preporuka. Naime, u lipnju 2009, cijele dvije godine nakon prihvaanja preporuka, provedeno je tek njih 366 (od ukupno 1571).2.2.7. Ekoloki okvir poslovanjaZakonom o zatiti okolia ustanovljeni su osnovni ciljevi zatite okolia u ostvarivanju uvjeta za odrivi razvoj: trajno ouvanje izvornosti, bioloke raznolikosti prirodnih zajednica i ouvanje ekoloke stabilnosti, ouvanje kakvoe ive i neive prirode i racionalno koritenje prirode i njenih dobara, ouvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, unapreenje stanja okolia i osiguravanje boljih uvjeta ivota.Osnovni ciljevi zatite okolia iz lanka 2. ovoga Zakona postiu se: predvianjem, praenjem, spreavanjem, ogranitkvanjem i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoli, zatitom i uredenjem izuzetno vrijednih dijelova okolita, spreavanjem rizika i opasnosti po okoli, poticanjem koritenja obnovljivih prirodnih izvora i energije, poticanjem upotrebe proizvoda i koritenja proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoli, ujednanim odnosom zatite okolia i gospodarskog razvoja, spreavanjem zahvata koji ugroavaju okoli, sanacijom oteenih dijelova okolia, razvijanjem svijesti o potrebi zatite okolia u odgojnom i obrazovnom procesu i promicanjem zatite okolia, donoenjem pravnih propisa o zatiti okolia, obavjetavanjem javnosti o stanju okolia i njenim sudjelovanjem u zatiti okolia, povezivanjem sustava i institucija zatite okolia Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: drave) s meunarodnim institucijama.Osnove ekolokog okvira poslovanja poslovnih sustava ogledaju se u slijedeim nastojanjima: zauzdavanju klimatskih promjena(u potpunosti zaustaviti emisije staklenikih plinova do 2050; smanjiti potronju energije prilikom nabave dijelova i materijala, proizvodnje, distribucije, koritenja proizvoda do sakupljanja i reciklae, te koristiti obnovljive izvore energije gdje god je to mogue). ouvanje resursa(pametno upravljanje ogranienim resursima podrazumijeva smanjenje koliine koja se koristi i reciklaa, te sigurno pohranjivanje reciklanih ostataka). kontrola kemijskih tvari(upravljanje kemijskim tvarima koje pomae u odravanju stroge kontrole kemikalija u dijelovima i sirovinama diljem svijeta). promocija bioloke raznolikosti (zatititi bioloku raznovrsnost odravajui ravnoteu ekosustava, kako kroz poslovne aktivnosti tvrtke tako i smanjenjem utjecaja proizvoda na okoli).

3. Komponente i rezultante poslovnog sustavaKomponente i rezultanta poslovnog sustava jesu:Kapital: Ulagaki (osnovni) kapital, obrtni kapitalZemljite i objekti: Uvjeti koritenja zemljita, kupnja/zakup zemljita, izgradnja/najam objekata, odravanje zemljita i objekataProdukti i trita:Produkti outputi poslovnog sustava i trita sa apsorbcijskom moi konzumacije produkata poslovnog sustavaProizvodne tehnologija(oprema): Tehnologije procesa proizvodnje (neautomatizirani, poluautomatizirani, automatizirani, fleksibilni proizvodni sustavi)Ljudi/zaposlenici:razvojno-konstrukcijski zaposlenici, radno-operativni zaposlenici, upravljaki zaposlenici, administrativni zaposleniciZnanje:o tritima, proizvodima, tehnologijama, pravnom okruenju, drutvenom okruenju, prirodnom okruenju, financijama i poslovanjuOrganizacija i upravljanje: Modeli organizacije poslovnog sustava, modeli upravljanja poslovnim sustavomPoslovni rezultat: Projektirani/oekujuiModelom za oblikovanje i ustanovljavanje poslovnog sustava postavljena su slijedea pitanja i relacije: Zato ulazimo/se nalazimo u ovom poslu: vizija, pokretake snage, misija Kako emo obavljati/obavljamo ovaj posao: vrijednosti, klima, kultura Gdje smo sada: procjena trine pozicije i okruenja (snage, slabosti, mogunosti, prijetnje, konkurencija, ogranienja) Gdje elimo biti: strategije, ciljevi Kako doi do cilja: taktike, planovi, resursi Kako emo saznati za ostvarenje ciljeva: proraun, koordinacija, mjerenja, sustav informacija, kontrola

Pristup i aktivnosti za definiranje strategije4. Model za ostvarenje optimalnog koritenja fizike imovine poslovnog sustava

See document(s): optimisation-of-enterprise-physical-assets.htmlPrikaz

4.1.1. Reliability Analysis and Planning

Initially involves determining and communicating the performance indicators for tracking improvements, such as production downtime, reducing maintenance overtime costs, reducing costs of spares.

The next step involves a study of the criticality of all the production assets related to their impact on future production requirements, safety, regulatory compliance, spare parts costs, unplanned failure costs etc. A structured approach such as the Plant Wellness Way RGCA (Reliability Growth Cause Analysis) can facilitate this study.

The output of this study must be a site appropriate maintenance plan specifying an optimised balance of CBM, PPM, Precision Maintenance and Breakdown Maintenance. This shapes reliability driven maintenance execution and reliability feedback activities.

Also involved is the regular review of failures and near-misses with RCFA to determine the causes. Modifications are then made to the reliability plan to prevent recurrences.

4.1.2. Condition Monitoring and Analysis

Most machine and process characteristics which affect quality, availability, capacity, safety, risk and cost can be continually evaluated throughout an assets lifetime. This is essential in identifying impending failure and will be applied to critical areas identified in the reliability plan.

The current state of health of process plant is important information related to current information, diagnosis and prognosis of various defects, and predicted useful life in the optimisation of safety, quality and high production rates.

Because of the sophisticated technology employed and its complex data, operators require clear and plain language information and forecasts.

4.1.3. Maintenance Implementation

The output from the Reliability plan is used (in conjunction with a CMMS) to create a system for its implementation. Inputs required for asset optimisation include maintenance resource availability, asset and problem histories, and work order planning, scheduling, tracking.

This will be significantly influenced by inputs from condition monitoring.

Maintenance can do no more than ensure that plant will perform to its built in (or inherent) reliability. If plant is not capable of delivering the desired performance to begin with, maintenance alone cannot enable it to do so. The plant (or components) must either be modified or productions expectations lowered.

4.1.4. Process Control & Management

There are the obvious functions of monitoring and controlling the process for reasons of safety and product specification. Additionally, there is invaluable information to be gained from the process parameters that can give an understanding of the current health of the asset.

A further important output of this is the understanding of bottlenecks or backlogs within the current production stream which can assist in optimisation of the assets involved.

As process control systems become increasingly complex there comes an increased probability that they will cause production losses. Additional support resources may become necessary.

4.1.5. Operations Planning

Takes into account the whole process input supply chain fuel, power, steam, water, raw materials, and requires to know the current, planned and historical production and efficiency levels in a process line, and be able to modify this level.

4.1.6. Safety & Regulatory Compliance

In more recent times the increasing demands of these compliances has had one of the more major impacts upon the utilisation of manufacturing assets, particularly with the movement toward self management of these roles.

Note that these changes can also introduce new freedoms in implementing improved technologies, which not only satisfy compliance with the regulations, but can contribute toward improved plant integrity and availability.

For example, the Australian/ New Zealand Standard for In-service Inspection of Pressure Equipment (i.e. AS/NZS 3788) is to some extent prescriptive in defining internal and external inspection intervals. However there is flexibility within the standard to apply a Risk Based Maintenance approach to extend these intervals by using external non-destructive testing techniques to replace internal inspection, where it can be demonstrated that there is no increased safety risk.

4.1.7. Environment & Sustainability Compliance

A thorough understanding and costing of the lifetime impacts of industry on a region is a necessary requirement in order to prove that its presence will not harm the long term well being of the locality, both below the ground and on the ground, nor harm its flora and fauna species.

The co-habitation of industry with its community is addressed by standards such as ISO 26000 - Guidance on social responsibility.

4.1.8. Plant Design & Development

In the management of assets it is essential to understand the design specifications for the plant and the component parts. This enables proper process and component risk assessments so that the likely failure modes and their effects are understood. This will, in turn, provide a guide to the appropriate use of condition and performance based techniques and the application of non-destructive testing. In the event of equipment failure or failure to meet production specifications the design specifications must be reviewed to enable Root Cause Failure Analysis so that redesign or replacement will satisfy all operational requirements.

Again, if operational requirements are changed the plant and component specifications must be clearly understood to ensure compatibility of the changes.

4.1.9. MRO Procurement, Stores & Financial

The balance in holdings of spare parts and spare replacement assets is critical; too few may lead to increased production downtime, too many requires storage facilities and ties up capital.

The use of preferred vendors can lead to cost savings, reliable just-in-time deliveries, avoidance of panic buying. Interaction with other departments, particularly maintenance, is essential in finding this balance, or optimisation.

4.1.10. Equipment Audit

Identify Assets List and clearly identify all assets and associated power supplies, control and existing surveillance systems.

Identify Equipment Function Identify the following information

What is the equipment required to do? What are the operating conditions?

Code Equipment: Set out a clearly defined coding procedure for all assets.

4.1.11. Reliability Audit

Reliability Block Diagram: Produce a simple high level reliability block diagram including whether equipment has a series or parallel reliability effect. The use of reliability and availability factors is recommended to improve the targeting of the condition monitoring processes. Detailed information on producing reliability block diagrams is contained in BS EN 61078.

Failure Modes and Effects Analysis (FMEA): Carry out FMEA to identify expected faults, symptoms and potential parameters to be measured which indicate the presence or occurrence of faults.

Detailed information on carrying out a FMEA is contained in BS 5760-5. Fault diagnosis procedures shall be in accordance with ISO/CD 13379.

Guidance on the selection of performance parameters useful to indicate faults for a range of machine types is contained in ISO/CD 13380.

Identify Criticality: Carry out a Failure Modes and Effects and Criticality Analysis (FMECA) to identify the relative criticality of the equipments being audited. This may be a simple rating system which includes a method of weighing factors including: failure rates, replacement cost, safety and environmental considerations and the results of failure occurring (secondary damage). More detailed methods of carrying out a FMECA are contained in BS 5760-5.

4.1.12. Parameters to be Measured

The FMEA and FMECA audits will produce information on the range of parameters to be measured for particular failure modes. Parameters to be considered are generally those which will indicate a fault condition either by an increase or decrease in overall measured value, or by some other change to a characteristic value such as pump or compressor curves, reciprocating internal combustion engine pressure volume curves and other efficiency curves.

Guidance on the selection of performance parameters useful to indicate faults for a range of machine types is contained in ISO/CD 13380.

5. Imovina u poslovnom sustavu

5.1. Inputi, okruenje, outputi

5.2. Definicija imovine

Imovina (engl. assets, njem. Vermgen) su pokretana i nepokretna dobra i/ili prava vlasnitva pravne ili fizike osobe, koja se mogu izraziti u novcu; sredstva koja se koriste u poslovanju poduzea. Bitna je karakteristika imovine postojanje odreenog stupnja izvjesnosti da e se njezinom uporabom ostvariti budua ekonomska korist. Ako odreeni imovinski dio zadovoljava ovaj kriterij, zadovoljava definiciju imovine i moe se u raunovodstvu prikazati kao dio ukupne vrijednosti imovine poduzea. Imovina moe biti materijalna (zgrada, zemljite) ili nematerijalna (goodwill, tj. dobro ime poduzea, licencija, patent).

5.3. Vrste i oblici imovine

See attachment(s): TVZ GI 01 2011.ppt5.3.1. Pojam i obiljeja imovine

See attachment(s): Pojam i obiljeja imovine.pdf5.3.1.1.

Aktiva prikazuje nain na koji poduzee koristi imovinu. Pasiva prikazuje izvore imovine, odnosno tko je poduzee opskrbio imovinom koju ono koristi. Izvori imovine tako mogu biti: - vlastiti (kapital) i - tui (obveze tj. dugovi). Imovina obuhvaa resurse ili prava kojima poduzee raspolae ili su pod njegovom nepobitnom kontrolom kao rezultat prethodnih transakcija ili dogaaja, a s kojima e ostvariti poslovni poduhvat od kojeg se oekuje da e u budunosti poduzeu priskrbiti ekonomsku korist.5.3.2. Prema pojavnim oblicima sredstva poduzea mogu biti:

sredstva u obliku novca, (odnosno vrijednosnih papira)

sredstva u obliku stvari, i

sredstva u obliku prava5.3.3. Prema trajanju koritenja sredstava imovina poduzea razvrstava se na:

dugotrajnu imovinu = osnovna sredstva kratkotrajnu imovinu = obrtna sredstva5.3.4. Sredstva prema namjeni

osnovna sredstva,

obrtna sredstva, i

sredstva rezerve.5.3.5. Podjela sredstava

5.3.6. Sredstva u poduzeu, po svom obliku, mogu biti:

u naturalnom obliku

sredstva za rad u izgradnji,

sredstva za rad u priuvi,

sredstva za rad u uporabi,

zalihe sirovina i materijala,

zalihe nedovrene proizvodnje,

zalihe poluproizvoda,

zalihe gotovih proizvoda,

zalihe trgovake robe,

sredstva u prometu

u vrijednosnom obliku

novani dio osnovnih sredstava,

novani dio obrtnih sredstava, i

novana sredstva rezerve

5.3.7. Sredstva poduzea po svojoj funkciji mogu biti:

sredstva (orua) za rad, i

predmeti rada5.4. Prema funkciji i roku trajanja, imovina se dijeli na:

5.4.1. Dugotrajna imovina (stalna)

nematerijalna imovina

materijalna imovina

financijska imovina

potraivanja5.4.2. Kratkotrajna imovina (tekua)

zalihe

potraivanja

financijska imovina

novac na raunu i blagajni

5.5. Struktura imovine

5.6. Hijerarhija upravljanja imovinom

5.6.1.

5.7. Podruja upravljanja imovinom (AM Subjects)

5.7.1. Strategija i planiranje upravljanja imovinom5.7.1.1. Strategija upravljanja imovinom

5.7.1.2. Politike upravljanja imovinom

The principles and requirements derived from, and consistent with, organizational strategic plan that the organization will use to manage its physical assets.

The AM Policy provides a frameworh for the development and implementation of the asset management strategy and the settings of the asset management objectives consistent with any organizational constraints.

5.7.1.3. Analiza potranje za vrstama imovine

5.7.1.4. Strateko planiranje imovine

5.7.1.5. Planovi upravljanja imovinom5.7.2. Procesi odluivanja u upravljanju imovinom

Donoenje odluka o kapitalnim investicijama

Donoenje odluka o radu i odravanju

Trokovi ivotnog ciklusa i optimizacija vrijednosti

Strategije i optimizacije resursa

Strategije i optimizacije prestanka koritenja

Strategije starenja/zastare

5.7.3. Aktivnosti u ivotnom ciklusu koritenja imovine

Tehniki standardi i regulativa

Kreiranje i pribava imovine Asset

Sistemski inenjering

Upravljanje konfiguracijama

Upravljanje odravanjem

Inenjerstvo pouzdanosti

Rad / koritenje imovine

Metering jedinice imovine

po produktima

po procesima

po vremenu

po trokovima rada

Upravljanje resursima

Upravljanje prekidima koritenja

Odgovori na incidente

Racionalizacija i restrukturiranje imovine5.7.4. Izvori znanja o imovini Informacijska strategija imovine

Standardi znanja o imovini

Informacijski sustav imovine

Podaci i znanje o imovini5.7.5. Organizacijski i ljudski resursi

Potpora ugovaranju i pribavi

Vodstvo u upravljanju imovinom

Organizacijska struktura, kultura, uloge i odgovornosti

Kompetencije i ponaanje5.7.6. Identifikacija i upravljanje rizicima

Kritinost, procjena i upravljanje rizikom

Contingency Planning and Resilience

Analiza

Odrivi razvoj

Vremenske i klimatske promjene5.7.7. Revizija i kontinuirano unapreenje

Monitoring imovine i performansi sustava imovine

Zdravstveni monitoring

Upravljanje imovinom i promjenama sustava

Revizija, nadzor i provjera

Raunovodstvene prakse

Odnosi s vlasnicima (Stakeholders)5.7.8. Subjektna podruja upravljanja imovinom

Strategija i planiranje upravljanja imovinom (Asset Management Strategy and Planning)

Asset Management Policy

Asset Management Strategy

Demand Analysis

Strategic Planning

Asset Management Plans Procesi odluivanja gospodarenja imovinom (Asset Management Decision-Making)

Capital Investment Decision-Making

Operations & Maintenance Decision-Making

Life Cycle Cost and Value Optimisation

Resourcing Strategy and Optimisation

Shutdowns & Outage Strategy and Optimisation

Aging Assets Strategy5.7.8.1. Cjeloivotne aktivnosti (Lifecycle Delivery Activities)

Technical Standards & Legislation

Asset Creation & Acquisition

Systems Engineering

Maintenance Delivery

Configuration Management

Reliability Engineering and Root Cause Analysis

Asset Operations

Resource Management

Shutdown/Outage Management

Incident Response

Asset Rationalisation & Disposal5.7.8.2. Omoguivai znanja o imovini (Asset Knowledge Enablers)

Asset Information Strategy

Asset Knowledge Standards

Asset Information Systems

Asset Data & Knowledge5.7.8.3. Ludi i organizacije (Organisation and People Enablers

Contract & Supplier Management

Asset Management Leadership

Organisational Structure & Culture

Competence & Behaviour5.7.8.4. Rizici i kontrola rizika (Risk & Review)

Criticality, Risk Assessment & Management

Contingency Planning & Resilience Analysis

Sustainable Development

Weather & Climate Change

Assets & Systems Performance & Health Monitoring

Assets & Systems Change Management

Management Review, Audit and Assurance

Accounting Practices

Stakeholder Relations

5.8. Ilustracija konceptualnog modela gospodarenja imovinom

Vizija je slika idealne budunosti podzea, odnosno na emu se temelji ideologija (osnovna vrijednost i svrha poslovanja) te predvidiva budunost na dulji rok i nain njegova ostvarenja.

Misija je zadatak po kojem se poduzee razlikuje od sebi slinih, a sastoji se od svrhe,strategije, standarda ponaanja i osnovnih vrijednosti.

Strategija govori o tome kako emo realizirati misiju vodei rauna o: stanju na tritu, raspoloivim proizvodima i inovacijama, fizikim i novanim resursima, profitabilnosti, razvoj zaposlenika i javnu odgovornost (DOP).

Taktika skup mjerljivih i preciznih poslovnih rezultata koje elimo u odreenom vremenskom periodu ostvariti, a ukljuuje proizvodnost, profitabilnost i poloaj na tritu.

Profitabilnost je osnovna mjera uspjenosti poslovanja, a usporeuje financijski rezultat s investicijom, prodajom i didvidendnim pokriem. Profitna mara stavlja u odnos iznos dobiti i prihoda od prodaje. Profitabilnost moe biti izraena kao:

Bruto iznos koji nam govori koliko poduzeu ostaje nakon pokria proizvodnih trokova, a za pokrie trokova uprave, prodaje i financiranja

Operativna iznos koji nam govori koliko je ostalo novca nakon podmirivanja svih nastalih trokova, ali prije oporezivanja

Neto iznos s kojim raspolaemo nakon podmirivanja poreza na dobit (20%)

Likvidnost je koeficijent koji pokazuje sposobnost poduzea da pravovremeno podmiruje svoje obaveze. to je koeficijent likvidnosti vei, to je i bolja likvidnost poduzea. Izraava se u tri stupnja:

I stupanj (novani odnos) novac u banci i blagajni / kratkorone obaveze

II stupanj (brzi odnos) novac u banci i blagajni + financijska imovina + potraivanja / kratkorone obaveze

III stupanj (tekui odnos) kratkorona imovina + plaeni trokovi + nedospjela potraivanja / kratkorone obaveze

Solventnost je sposobnost poduzea da trenutno raspoloivim novanim sredstvima (bez podizanja kredita ili bilo kakvih drugih pozajmica) podmiruje sve svoje obaveze u rokovima njihovog dospjea. Solventnost moe biti optimalna, granina, nedovoljna i pretjerana.

Dodana vrijednost prikazuje razliku izmeu naeg ostavarenog prihoda od prodaje i vrijednosti istih dobara i usluga kupljenih od nae konkurencije.

Rentabilnost predstavlja uspjenost poslovanja, odnosno iznos povrata sredstva u odnosu na uloeni kapital. Rentabilnost se mjeri kroz kapital, promet i sredstva.

Rentabilnost kapitala ini razliku izmeu uloenog kapitala i ostvarene dobiti.

Rentabilnost prometa ini razliku imeu prihoda i rashoda, odnosno dobiti i gubitka.

Rentabilnost sredstva ini razliku izmeu trokova i primitaka. To je ujedno i novani tok.

Zeta Score - Model u kojem se primjenjuje multivarijatni pristup za izraunavanje rizinosti poslovanja poduzea (Altmanov Z-skor model). Ukljuuje omjerne i kategorijalne vrijednosti koje se kombiniraju kako bi se dobila mjera, nazvana skor kreditnog rizika, a koja najbolje diskriminira izmeu poduzea koja su neuspjena i onih koja su uspjena. Oekuje se da e neuspjena poduzea imati kretanje financijskih omjera drugaije no to to imaju financijski zdrava poduzea.

Akreditiv instrument plaanja kojim nalogodavac posredstvom svoje poslovne banke stavlja na raspolaganje nalogoprimcu odreeni iznos koji se moe koristiti kada su ispunjeni odreeni uvjeti prema nalogodavcu.