POSLOVNO PRAVO

2. Osnovni sadraj predmeta

POJAM POSLOVNOG PRAVASPECIFINOSTI IZVORA POSLOVNOG PRAVAUGOVOR O KUPO-PRODAJI (POJAM, ZAKLJUIVANJE I ELEMENTI UGOVORA)UGOVOR O TRGOVINSKOM POSREDOVANJUUGOVOR O TRGOVINSKOM ZASTUPNITVUUGOVOR O KOMISIONUUGOVOR O USKLADITENJUUGOVOR O PREVOZU (PEDICIJA, ELJEZNICOM, CESTOM I sl.)UGOVOR O PEDICIJIUGOVOR O GRAENJUOSNOVE PRAVA HARTIJA OD VRIJEDNOSTIOSNOVE PRAVA KONKURENCIJE

POSLOVNO PRAVO

To je posebna grana prava kojom je reguliran pravni poloaj privrednih drutava, banaka, javnih poduzea, osiguravajuih drutava i drugih pravnih subjekata

Francuska, prva sainila kodifikaciju poslovnog prava

Code de commerce 1807. prvi trgovaki zakonik gdje dolazi do odvajanja od francuskog Graanskog zakonika Code civil, 1804. godine

Njemaka, 1861. ONJTZ, kodifikacija

Austrija 1862. godine

Italija 1865. godine

Njemaki zakonik iz 1897. imao je veliki uticaj na kodifikaciju poslovnog prava u nekoliko zemalja kao i u Jugoslaviji izmeu I i II svjetskog rata

POSLOVNO PRAVO ISTORIJAT 1.Stari vijeka) Hamurabijev zakonik (izmeu 1729 1686 p.n.e)b) Fenianski gradovi (Tir i Sidon) (do V vijeka p.n.e)c) Grka (VI I vijek p.ne)d) Rimsko pravo: ius civile i us gentium

2. Srednji vijek

a) Italija (XI XVI vijek nove ere)- glosatori: XI (poetak bolonjskog pravnog studija 1088 godine) XIII vijek (glosse disatinctiones dissensiones questiones summae);- postglosatori: XIII XVI vijek ( razrada glosatorskih stavova - uoptavanje rezultata glosatorske kole - izrada pravnih pravila- communis opinio doctorum ponovo kao izvor prava

POSLOVNO PRAVO ISTORIJAT 2.- statuti cehova- statuti gradova

b) Zapadnoevropski gradovi nakon otkria Amerike naroito- Francuska i njeni sajamski gradovi- Njemaki Hanseatski gradovi na Baltiku i Sjevernom moru- Engleska sa svojim samostalnim razvojem i nainom recepcije rimskog prava

3. Novi vijek- Velike nacionalne kodifikacije: Code de Commerce 1807.; Austrijski trgovaki zakonik 1911; njemaki trgovaki zakonik iz 1863. sa znaajnom novelom 1897. godine, vajcarski Zakonik o obligacijama 1911; italijancki Codice civile iz 1942. Karakteristika: dualistiki pristup regulisanju istog odnosa: trgovinsko pravo regulie samo izuzetke od optih pravila koje zahtijeva specifina priroda privrednih odnosa.

POSLOVNO PRAVO ISTORIJAT 3. - Samostalan razvoj u engleskoj: Lord Mansfild krajem XVIII vijeka svojim odlukama provodi ujednaavanje i komercijalizaciju common law u ovoj oblasti.- Drave na podruju bive Jugoslavije: recepcija stranog trgovakog/trgovinskog prava zavisno od politikih uslova (Hrvatska, Srbija, BiH i Makedonija). U Crnoj Gori: Opi imovinski zakonik za Kraljevinu Crnu Goru.- Jugoslavija nakon II svjetskog rata: Opte uzanse za promet robe 1950 i Zakon o obligacionim odnosima 1968- Bosna i Hercegovina: preuzela 1992 propise bive Jugoslavije uz neke izmjene i dopune (Uredba sa zakonskom snagom u Sl. gl. RBiH 2/92). Zakon nije preuzet u identinom tekstu u RS i FBiH. GTZ 2003. izradio novi nacrt Zakona o obligacionim odnosima FBiH/RS. Moderan akt!

PREDMET POSLOVNOG PRAVA

Zakoni u nacionalnim zakonodavstvima polazili su od razliitih kriterija pri odreivanju to je to trgovaki posao.

Francuski Code de commerce iz 1807. godineKupovina radi preprodaje, bankarski poslovi, mjeniniKomisioni poslovi, prevozniki agencijskiSve obligacione transkacije izmeu trgovaca i bankara

Njemaki Opi njemaki trgovaki zakoni iz 1861. Samo ako te poslove obavlja osoba koja ima status trgovcaKupovina i prodaja pokretnih stvari ili vrijednosti

Iz tih razloga imamo dva tumaenja:Francuski (svi poslovi poslovnog prava)Njemaki (samo poslovi koje obavlja osoba koja ima status trgovca)

IZVORI POSLOVNOG PRAVA

Ustav regulira ope drutveno i ekonomsko ureenje (Ustav BiH, ustavi entiteta i ustavi kantona)

Zakon (spoljnotrgovinsku politiku, carinsku, telekomunikacije, transport, zrani promet, strana ulaganja ZPD, ZB, ZDO, ZT, ZOO, Zakon o registru vrijednosnih papira), Konvencije u oblasti eljeznica, vazduhoplovstva, mjenica, ek ...

POSLOVNO PRAVO IZVORI 1.Hijerarhija izvora poslovnog pravaa) Ustavi (l. Premabula i I.4 naroito. Daju samo okvir za uspostavljanje sistema i tumaenje zakona)b) Ratifkovani meunarodni sporazumic) Zakoni jo uvijek najvaniji izvor. Za domae poslovno pravo najvaniji su zakoni entiteta. Za ovaj kurs : ZOO.d) Podzakonski akti svih nivoa dravne organizacije. Posebno znaajni su sada akti samostalnih upravnih organizacija koje imaju regulatornu funkciju (Konkurencijsko vijee, DERK, FERK, entitetrske komisije za vrijednosne papire, agencije za bankarstvo itd.)e) Akti samoregulirajuih organizacija koje imaju zakonom data ovlatrenja da ureuju odnose: burze, udruenja berzanskih posrednika , advokatske komore itd.)

POSLOVNO PRAVO IZVORI 2.f) dobri poslovni obiaji bez obzira da li su stranke za njih znale ili nisu (objektivna teorija i l. 21 (1) ZOO). Njima se pod zatitu drave stavlja minimum vaeih normi drutvenog morala.g) Ugovor izmeu stranaka. Ugovor ukljuuje i formularne ugovore i opte uslove poslovanja koji sve vie dobivaju opti karakter.h) Opte i posebne uzanse ako su ih stranke ugovorile ili ako iz okolnosti posla proizlazi da su stranke htjele njihovu primjenu (l. 21(2) ZOO) (Lex contractus). Po l. 1107 ZOO vie ne vai pretpostavka o pristanku stranki na uzanse, ako ih nisu iskljuile. Ne podcijeniti normativni element u uzansama!i) Trgovinski poslovni obiaji koji nisu suprotni dispozitivnim odredbama. Primjena oni koji su suprotni ZOO, mora biti izriito ugovorena (l. 1107 ZOO). Prioritet imaju oni sa ueg teritorijalnog ili strukovnog podruja. Ne i u meunarodnom poslovnom pravu!j) Ustaljena poslovna praksa izmeu konkretnih subjekata

POSLOVNO PRAVO IZVORI 3.k) Odluke sudskih i upravnih organal) Izvori drugih grana graanskog prava kao supsidijaran izvor2. Napomene uz izlaganje hijerarhije izvora pravaa) Izvori poslovnog prava su kombinacija opih i posebnih akata. U primjeni se polazi od pojedinanih akata.a) Opti izgled hijerarhije je samo kompas u kretanju kroz ogroman prostor juridikih i faktikih izvora poslovnog prava. b) Hijerarhija se mora uspostaviti za svaki konkretan sluaj posebno.c) Uspostavljanje hijerarhije je vjetina!d) O svim izvorima poslovnog prava koji imaju( i) faktiki karakter treba voditi preciznu evidenciju za djelatnost u kojoj se radi. Naroito vai za: stalnu praksu sa pojedinim partnerima, standarde u brani i poslovne obiaje

GRANE PRAVA1. Pojam grane prava: hijerarhijski sreen skup pravnih normi koji istim metodom ureuju iri skup istovrsnih ili srodnih odnosa2. Podjela imovinskih prava prema vrsti odnosa koje ureujua) stvarnob) obligacionoc) pravo intelektualne svojine (industrijska svojina + autorska prava)d) statusnoe) nasljednof) pravo hartija od vrijednosti itd3. Podjela prema subjektima iji se odnosi ureuju:a) graansko pravo sadri elemente grana pod 2.b) poslovno pravo sadri elemente grana pod 2.c) monizam ili dualizam regulisanja

GRAANSKO PRAVO4. Graansko pravoa) subjekti su neprofesionalni uesnici u ekonomskom prometub) cilj ulaska u ekonomske/imovinske odnose je prisvajanje upotrebnih vrijednosti objektac) razlog: razmjena ekvivalenatad) metod:- ravnopravnost stranaka i jednakost njihovih volja- sposobnost prava i obaveza da budu u ekonomskom i pravnom prometu (prometljivost)- autonomija volje uesnika u odnosu- pretenost dispozitivnih normi- pretenost imovinskih sankcija

OBLIGACIONO PRAVO - POJAM1. Obligaciono pravo u objektivnom smislu je skup pravnih normi koje reguliu odnose izmeu dvije strane iji je predmet odreena,mogua i doputena ljudska radnja imovinsko-pravne prirode (izraziva u novcu)2. Obligaciono pravo u subjektivnom smislu je subjektivno pravo ili ovlatenje koje pripada povjerilakoj strani iz obligacionog odnosa 3. Ostali izrazi: obvezno, dugovinsko, trabeno pravo.4. Obligaciono pravo kao grana spada u oblast graanskog prava5. Predmet obligacionog prava u objektivnom smislu:obligacija

OBLIGACIONO PRAVO - METOD6. Metoda obligacionog prava: a) dispozitivnost normi (l. 20 ZOO)b) u principu jedinstveno regulisanje odnosa (monistika koncepcija). Praktino: dualistiki pristup zasnovan na posebnim rjeenjima za poslovno-pravne obligacione odnosec) komercijalizacija obligacionog prava uvoenjem rjeenja poslovnog prava kao optih pravila i za graanske odnosed) pravila za obligacije zasnovane na ugovoru shodno se primjenjuju i na druge poslove, ukoliko za te poslove ne postoje specifine odredbe (l. 25, 2)e) metod koordinacije uesnika zasnovan na pravnoj moi subjekata da raspolau dobrima, njihovoj ravnopravnosti i slobodi ureivanja svojih odnosa.

POSLOVNO PRAVO - ODREENJEOpti pojam:a) Poslovno pravo je sistematizovan skup preteno dispozitivnih pravnih normi koje ureuju imovinske odnose profesionalnog imovinskog prometa, onoga koji je usmjeren na prisvajanje prometnih, a ne primarno upotrebnih vrijednosti dobara.b) Poslovno pravo je grana prava koja ureuje odnose koji nastaju iz obavljanja privrednih djelatnosti ili koji su u najtjenjoj predmetnoj ili funkcionalnoj vezi sa tim djelatnostima.c) Poslovno pravo je grana prava koja ureuje odnose iz i povodom trgovine shvaene u najirem smislu

POSLOVNO PRAVO TERMINOLOGIJA 1.Trgovako pravo ili pravo trgovaca: termin je nastao kao kontrapunkt rimskom ius civile - pravo graana. U rimskom pravu je bio prikirven terminom ius gentium. Od X vijeka se u Evropi razvija specifino pravo koje regulie odnose trgovaca i koje se naziva Lex mercatoria ili Law Merchant. U velikim buroaskim kodifikacijama koje su trgovaki posao definirale najprije subjektivno - kao posao trgovca. To je uinjeno prvenstveno Austrijskom Trgovakom zakoniku iz 1811. i Njemakom trgovinskom zakoniku iz 1863. U tim zakonima trgovako pravo je apsolutno adekvatan izraz.Trgovinsko pravo je izraz koji svoj smisao nalazi u politikoj potrebi da se pravo na bavljenje trgovinom, tj. privrednim djelatnostima oslobodi cehovskih i administrativnih stega koje su nametali apsolutni monarsi. Otuda je Napolenov Code de

POSLOVNO PRAVO TERMINOLOGIJA 2. commerce 1807. odreivao poslove koji su objektivno. Po svojoj prirodi i karakteristikama privredni, tj trgovinski. Svako ko se bavio tim poslovima imao je status trgovca , bez obzira na cehovske ili druge administrativne uslove.3. Privredno pravo ili Wirdtschaftsrecht nastaje u Njemakoj od kraja XIX vijeka kada se formirao veliki skup prinudnih propisa koji su regulisali pravne okvire obavljanja privrednih djelatnosti. Razlika izmeu Handelsrecht i Wirtschaftsrecht je prvenstveno u metodi i izraava suprotnost: koordinacija vs. subordinacija. Kada je administrativni socijalizam prihvatio injenicu da administrativna intervencija u privredi ima svoje specifinosti (gosudarstvenici vs. hazjastvenici), usvojen je i za ekonomske i za dravno-pravne odnose vezane za privredu izraz privredno pravo. SFRJ je pruzela ovu sintagmu i dala joj drugo znaenje ono koje odgovara pojamovima trgovakog ili trgovinskog prava.

POSLOVNO PRAVO TERMINOLOGIJA 3.4. Poslovno pravo ili Business Law potie iz common law sistema, iz onog u S.A.D. Naroito. Po svojoj sadrini je pandan izrazu trgovinsko pravo. Razlozi za usvajanje termina poslovno pravo: a) kod nas dominira poimanje trgovine kao razmjene robe za novac, a ne kao sinonima za sve privredne djelatnosti;b) izraz privredno pravo nije uobiajen u trinim ekonomijama, budui da asocira na prinudno-pravni administrativni okvir;c) nestala je svojinska osnova privrednog prava

POSLOVNO PRAVO PREDMET 1.Zakonsko uporite nalazi se u - l. 25 Zakona o obligacionim odnosima- l. 400 i 401 ZPP RS2. Teorija nije jedinstvena u pogledu predmeta poslovnog prava:a) svi odnosi koji se tiu trgovine u pravnom znaenju te rijei, bez obzira ko u njih stupa i da li su regulisani dispozitivnim ili prinudnim normama.Tu spada i trihotomno shvatanje prof. Bartoa: statusno, reglementarno pravo (Wirtschaftsrecht), materijalno pravo o privrednim poslovimab) samo pravni odnosi koji proistiu iz dinamike robno-novanih odnosa (Vedri) c) samo odnosi koji se tiu trgovine u pravnom znaenju u koje stupaju subjekti koji se njima bave profesionalno i radi sticanja dobiti, nezavisno od metoda regulisanja

POSLOVNO PRAVO PREDMET 2.3. Odreivanje predmeta sa praktinog stanovita zavisi od potreba radi kojih se predmet utvruje. Upravo zbog toga u predmet se ukljuuje veliki broj raznovrsnih odnosa: od industrijske svojine, preko prava hartija od vrijednosti do steaja i prava konkurencije.4. Odreivanje predmeta za potrebe kursa iz Poslovnog prava uslovljen je nastavnim planom. U njega spadaju:a) ugovorni odnosi poslovnih subjekata b) elementi prava hartija od vrijednosti , mjenice posebno i c) osnove prava konkurencije.

POSLOVNO PRAVO METOD 1.Metod jedne grane je nain na koji ona ureuje drutvene odnose koji ine njen predmet.Determinante metoda poslovnog prava:a) Profesionalni subjekti: - formirani sa ciljem sticanja dobiti- registrovani kod dravnih organa, zavisno od vrste subjekta - bavljenje privrednim djelatnostima- vie ili manje specijalizovani (fokusirani) - po pretpostavci strunib) Osobine djelatnosti- sloenost = osnovne i sporedne djelatnosti- strunost = panja dobrog strunjaka kao standard- masovnost = depersonalizacija- dinaminost = man in a hurry

POSLOVNO PRAVO METOD 2.- podlone brzim promjenama- pojaani zahtjevi za sigurnou- skraeni rokovi i postojanje prekluzivnih rokova (garancija za nesaobraznost, npr.)- velika vrijednost angaovanih sredstava c) Velika zainteresovanost ire zajednice za obavljanje ovih djelatnosti:- obavljanje privrednih djelatnosti je istovremeno i opte drutveno korisna aktivnost (drutvena odgovornost preduzea CSR!)- registracija na vie nivoa (sud, komisije za vrijednosne papire, razne agencije, privredne komore itd)- pored dispozitivnog i administrativno regulisanje, slabije ili jae izraeno = regulisane djelatnosti (elektroprivredna, farmaceutska, npr.)

POSLOVNO PRAVO METOD 3- pojaana zatita povjerenja u prometu (fiducia vidi komision!)- pojaan standard panje koja se mora uloiti u poslovanju panja dobrog strunjaka- proirenje domena objektivne odgovornosti sa novanih obligacija i na druga pitanja (odgovornost za skrivene pravne i materijalne nedostatke u domaem mpravu, odgovornost za neispunjenje svih nenovanih obaveza po CISG)- insistiranje na supremaciji drutvenog nad poslovnim moralom- stvaranje posebnih organa za rjeavanje sporova: posebna odjeljenja redovnih sudova, trgovaki sudovi, arbitrae

POSLOVNO PRAVO METOD 4.3. Ishodita metoda poslovnog prava:a) metod graanskog prava uopteb) metod obligacionog prava c) uvaavanje normativne snage faktikog, tj dobre poslovne prakse4. Determinante koje smo izloili dovode do potrebe odstupanja od metoda graanskog prava. Zbog toga metod poslovnog prava jeste sistemski sreen skup pravila kojima se ureuju poslovni odnosi profesionalnih subjekata za koje graansko pravo nema zadovoljavajue rjeenje.5. Specifinosti se ogledaju u:a) posebnom izgledu osnovnih principa graanskog pravab) izvorima pravac) stvaranju posebnih rjeenja za ugovorne odnosed) posebnim postupcima za rjeavanje sporova

POSLOVNO PRAVO METOD 5.6. Izgled osnovnih principa graanskog prava u poslovnom pravua) jednakost stranaka i ravnopravnost njihovih volja znaajno relativizirana:- ekonomska nejednakost stranaka- intervencija drave u ime javnog interesa (graenje, prevoz eljeznicom itd)- stvaranje pravnih monopola (javne slube, npr)b) autonomija volje- obaveznost zakljuivanja niza ugovora (ugovori o uslugama u privredi)- poveanje broja obaveznih elemenata u ugovorima (graenje, osiguranje)- ogranieni instrumenti protiv zloupotrebe faktikih monopola

POSLOVNO PRAVO METOD 6c) sposobnost prava da budu u prometu (prometljivost) trpi najmanje ogranienja, ali ona ipak postoje- proizvodi iskljueni iz prometa- uvoenje sistema dozvola i odobrenja za pojedine poslove, naroito kod osjetljivih proizvoda (nacionalna sigurnost, javno zdravlje itd)- uslovljavanje prometa registracijom (kod lizinga, npr.)d) pretenost dispozitivnih normi- unoenje prinudnih normi i u klasine dispozitivne izvore, u ZOO npr.- prinudni reimski okvir poslovanja koji posredno diktira i obim autonomije volje (pravo konkurencije, npr)- stvaranje podzakonskih akata koji imaju regulatoru funkciju- postojanje de facto obaveznih izvora (opti uslovi poslovanja, poslovni standardi npr.)

POSLOVNO PRAVO METOD 7.e) pretenost imovinskih sankcija se takoer relativizira:- oduzimanje dozvola i odobrenja,- trajna ili vremenski ograniena zabrana voenja poslovanja kao zatitna mjera, - mogunost krivine odgovornosti pravnih lica,- sankcije sudova asti udruenja i komora: oduzimanje lanstva, stavljanje na crne liste, zabrana uea na sajmovima itd.,- sankcije koje privrednici primjenjuju individualno: bojkot, odbijanje poslovanja, nuenje teih uslova, - sankcije koje primjenjuju organizovani ili neorganizovani potroai (bojkot, kampanje NVO, udruenja kao tuioci)

POSLOVNO PRAVO METOD 6.7. Specifinosti izvora pravaa) Izvori poslovnog prava uvijek ureuju samo ona pitanja koja u graanskom ili drugim granama nisu ili uopte ureena, ili ureena na nain koji odgovara profesionalnom obavljanju djelatnostib) Izvori koji nastaju u poslovnoj praksi su izuzetno znaajni. Upravo zbog toga je regulisanje ex post facto izuzetno prisutno u poslovnom pravu (sudske odluke kao izvor, stvaranje optih i posebnih uzdasi itd.)c) Dobar poslovni obiaj ima daleko veu ulogu nego u graanskom pravu. d) Jednostrani ugovorni instrumenti opteg karaktera esto su de facto izvori prava (formulari, opti i posebni uslovi poslovanja)e) Poslovna praksa izmeu konkretnih ugovornih stranaka je priznata kao izvor u odreenim situacijama (normativna snaga faktikog)

POSLOVNO PRAVO METOD 7.8. Stvaranje posebnih rjeenja za ugovore u privredia) pretpostavka solidarnosti dunikab) krai rokovi zastarec) znatan broj prekluzivnih rokova (reklamacija na mane, npr)d) zakljuivanje ugovora o uslugama utnjome) zakonsko pravo zaloga peditera i drugih vrilaca usluga u prometu itd.9. Posebni postupci za rjeavanje sporovaa) posebna odjeljenja za privredne sporove u redovnim sudovimab) rasprostranjenost arbitranog rjeavanja sporova. BiH je mogue i graansko-pravne sporove iznijeti pred arbitrau (l. 434 ZPP FBiH; l. 379 398 ZPP RS). Arbitrae dominiraju u sporovima sa elementom inostranosti

POSLOVNO PRAVO METOD 8.c) poseban postupak u privrednim sporovima . Postoji u mnogim zemljama. U BiH samo u RS (l. 399 411 ZPP RS) Osobine: stranke su samo subjekti poslovnog prava, osim u plovidbenim sporovima; mogue hitno zakazivanje roita; mogunost posredovanja predviena u zakonu, stimulie se postizanje nagodbe, revizija mogua samo u sporovima iznad 40.000 KM, rokovi su krai itd.)d) razvijeni naini van-sudskog rjeavanja sporova uz uee medijatora, prualaca dobrih usluga itd.

Pojam i definicija ugovora o prodaji robea) Ekonomski posmatrano prodaja je nepsoredni izraz osnovnog procesa razmjene: R N R b) Ugovor o prodaji je rezultat sporazuma stranaka o razmjeni robe za novacl. 454 ZOO (prema ovom lanku ugovorom o prodaji obvezuje se prodavac da stvar koju prodaje preda kupcu, tako da on stekne pravo raspolaganja odnosno svojinu, a kupac se obvezuje da prodavcu plati odreenu cijenu.Teorija: rezultat sporazuma stranka po kome se jedan od njih prodavac obavezuje da e odreenu pokretnu stvar predati drugoj kupcu i prenijeti najjae svojinsko pravo na njoj, a kupac se obavezuje da prodavcu preda odreenu svotu novca i prenese najjae stvarno pravo na njoj. I POJAM UGOVORA

I POJAM UGOVORA d) Znaaj: Glavna podloga svih drugih poslovaNosilac razvoja obligacionog prava Vrste prodaje:nepokretne i pokretnegenerike i individualizirane investiciona opremagenerike prema vrstama stvariprema komercijalnim tehnologijama (Incoterms)graanske i poslovne/trgovake (prema subjektima)domae i meunarodne (prema elementu inostranosti)

3 Domaa prodaja kao predmet rada kriterij sjedita stranaka u BiH4. Odnos domae prodaje graanskog i poslovnog prava

I POJAM UGOVORA4. Karakteristike ugovoraa) Konsensualanb) Neformalanc) Dvostrano-obavezanc) Uzajaman ili komutativand) Teretan po pretpostavci

5. Dejstva ugovoraa) dejstva = posljedice koje ugovor proizvodic) Podjela sistema prema dejstvu u tri grupeTradicioni BiH pripada ovoj grupiTranslativniMjeoviti

II IZVORI PRAVAZakon o obligacionim odnosima (l. 454 551)Posebni propisi koji ureuju pojedina pitanja javne nabavke, Zakon o kontroli cijena u FBiH i RS, Dravni Zakon o zatiti potroaa, nain plaanja, konkurencijski propisi itd.Opte uzanse za promet robom Poslovni obiaji, uzanse i dobri poslovni obiaji

Novije tendencije u pravnom regulisanju procesa zakljuivanja ugovoraPregled faza zakljuivanja ugovoraa) Eventualne fazeb) Nune faze Perfekcija ugovora

3. Nune fazePonudaPrihvat(Kontraponuda) III ZAKLJUIVANJE UGOVORA

III ZAKLJUIVANJE UGOVORA

4. Forma ugovoraa) Obavezna po zakonu kao uslov za nastanak ugovorab) Obavezna po sporazumu stranaka kao uslov za nastanak ugovorac) Obvezna dokazna forma vai i za sve dodatne izmjeneObina dokazna formaUgovor koji nije zakljuen u propisanoj formi nema pravno dejstvo

5. Posebne tehnikea) Zakljunicab) Porudbina c) Standardni ugovori

III ZAKLJUIVANJE UGOVORA

5.. Posebna tehnika zakljuivanja pojedinih ugovora

Prikupljanje ponuda Ponudbena (ofertalna) licitacija Licitacija o podobnosti

1.Uopte o elementu ugovora o prodaji2.Bitni elementi Predmet stvar, mora biti u prometu Koliina Cijena3. Stvara) U pravnom prometu, ako nije ugovor je nitavb) Propala, postojea, budua (nema pravno dejstvo ako je stvar propala u momentu zakljuenog ugovora, djelimino propala)c) Svoja ili tua (raskinuti ugovor)d) Individualizirana ili generika

IV ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI

IV ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI

4. Koliinaa) Po prirodi stvarib) Po ugovoru (vieno, odobreno, cirka)c) Po okolnostima posla (uzanse vagon, 10 hiljada kg bruto cisterna 10 hiljada kg neto5. Cijenaa) Pojam i struktura (bitan elemenat, stvarima, pravima)b) Odreivanje prinudnim propisom (porezi, takse, uskladitenja, zakon, odluka)c) odreivanje ugovorom (po izloenoj cijeni, odrediti dogovorno)d) odreivanje dispozitivnim propisom (cijena se plaa u vrijeme zakljuenja ugovora)e) promjena cijene (dogovorom kupca i prodavca)Indeksna klauzula (vee se na promjenu cijene dobara, usluga i robe)Sporazum stranaka

IV ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI

6. Nebitni elementiKvaliteta (skup hemijskih, fizikih i dr. svojstava, bitan elemenat) zdravlje, oruane snage, zakon, propisAmbalaa potrona, nepotrona, obina i originalnaTransportne klauzule organizacija isporuke, transporta, plaanje carine, dozvole MPK Pariz, kodifikovala najvanije transportne klauzule7. Kvalitetaa) Pojam sporazumom stranakab)Odreivanje mustra, uzorak, modelPropis zakon, propisUgovor mjustra, uzorak, sporazumom stranaka, specifikacija tipom robe, pozivom na standardeZOO8. Ambalaa sredstvo pakovanja, a ima i imovinsku vrijednost, neke se vraaju ako ima viekratnu upotrebu (ako je propisano bitan elemenat ugovora)a) Pojamb) Odreivanje prinudnim propisom, ugovorom ili dispozitivnim propisom

1. Isporuka robe2. Predaja robnih dokumenata3. Garancija da isporuena roba nema materijalne nedostatke 4. Prenos svojine5. Garancija za pravne nedostatke (zatita od evikcije)6. Organzovanje prevoza stvari7. uvanje stvari8. Osiguranje stvariV OBAVEZE PRODAVACA

ISPORUKA ROBE - 11. Pojam: odnos sa prijemom isporuke i modaliteti sistem faktikih i pravnih radnji predati stvar u vrijeme i na mjesto predvieno ugovorom2. Pravna kvalifikacija - faktika i pravna radnja. Faktika, omoguavanje kupcu da stekne posjed na stvari, a pravne izjava volje.3. Predmet isporuke iri od stvari koja je predmet ugovora (predati stvar u ispravnom stanju)4. Naini isporukea) Sistem radnji i njihovih modalitetab) Prema nainu predaje robeRealna uruenje stvariSimbolika predaje manjeg dijela predmetaDokumentarna predaja papirac) Prema vremenu predaje cijele koliineJednokratna cijela koliina robeObrona na rate

ISPORUKA ROBE - 2d) Prema transportu robeNedistancionaDistanciona5. Mjesto isporukea) u irem smisluUgovorl. 471 ZOO: sjedite prodavca u vrijeme sklapanja ugovora, ako stranke ne znaju gdje se roba nalazil. 471ZOO: mjesto gdje se roba nalazi, ako stranke u vrijeme zakljuenja ugovora znaju gdje je to b) u uem smislu skladitge prodavca kod nedistancionih prodaja i kod distancione prodaje , ako je udaljeno vie od 10 km od prevoznikovog terminalaKod distancione prodaje , prevoznikov terminal ako je udaljen vie od 10 km od skladita prodavca

ISPORUKA ROBE - 36. Vrijeme isporukea) Jednokratna isporuka b) Poetak i kraj rokaUgovaranje tehnikim terminima: odmah = 8 dana itd.Ugovaranje isporuke unutar vremenskog periodaZOO u l. 470: u razumnom roku koji zavisi od okolnosti poslac) Sukcesivna isporuka Prema ugovoruDispozitivna pravila za period manji od 2 mjeseca (sredina i kraj perioda) Dispozitivna pravila za period dui od dva mjeseca: ravnomjerno u priblino jednakim razmacima i koliinama

VI ISPORUKA ROBE - 48. Nain, mjesto i vrijeme isporuke generikih stvari kod distancione prodajea) Isporuka u mjestu otpremePRODAVACPREVOZNIK ILIPEDITERKUPACPredaja na ugovoreniIli uobiajeni nain Mjesto isporuke u uem smislu:skladite prodavca iliterminal prevoznika ili pediteraVrijeme isporukeSjedite prodavca kao mjesto isporuke u irem smislu = mjesto otpremeObavjetenje o otpremi ako roba nije jasno identifikovanaPrelaz rizika na kupcaNEZAVISNI

ISPORUKA ROBE - 5b) Isporuka u mjestu opredjeljenjaPRODAVACPREVOZNIK ILI PEDITERKUPACPredaja radi prevozaPrevozMjesto isporuke u uem smisluterminal prevoznika iliskladite kupcaMjesto isporuke u irem smislu =Mjesto opredjeljenjaVrijeme isporukeUobiajeni nain predaje zavisno od vrste prevoza

ISPORUKA ROBE - 68. Jednovremenost isporuke i plaanjaa) Jedna strana ne mora ispuniti obaveze prije nego to druga strana ispuni svoje ili nije spremna da ih ispuni. Djeluje u korist obje stranke. Procesno sredstvo ostvarenja : prigovor o neispunjenju obaveza (Exceptio non adimpleti contracuts).b) Komercijalno, ne astronomsko shvaanja istovremenosti. Kupac mora imati vremena da pregleda robu; paanje je istovremeno ako slijedi ugovorni i zakonski rok po prijemu robe i fakturec) Uslovi za primjenuNepostojanje suprotnog rjeenja u ugovoru ili obiajuPodudarnost pravila sa vrstom prodaje (na kredit, npr., nije primjenjivo)d) Znaaj: kupac moe odloiti odailjanje robe ili zadrati pravo raspolaganja robom u transportu dok ne bude siguran da e cijena biti plaena. Moe se unijeti i klauzula o pouzeu

DEJSTVA ISPORUKE - PRELAZ RIZIKA1. Pojam rizika: sluajna propast stvari. Dilema: bez krivice stranaka ili iije krivice?2. Situacija I: Prelaz rizika je ugovoren opisno ili unoenjem transportne klauzule u ugovor vae ugovorna rjeenja3. Situacija II dispozitivna pravila ZOO: kupac nije u zakanjenju sa prijemom isporukea) Rizik prelazi sa prodavca na kupca momentom zavretka isporuke prema uslovima konkretnog ugovora. Nain isporuke je bitan za odreivanje prelaska rizika (l. 456 ZOO)b) Rizik ne prelazi na kupca ako je on raskinuo ugovor ili traio zamjenu stvari zbog postojanja mana (l. 456 ZOO)4. Situacija III dispozitivna pravila ZOO : kupac jeste u docnji sa prijemom isporuke (l. 457 ZOO)a) Rizik prelazi na kupca asom padanja u docnju sa prijemom isporuke b) Rizik prelazi na kupca kada je izdvojio generike stvari oito namijenjene za isporuku c) Ako prodavac ne moe sam izdvojiti rob u za isporuku, rizik prelazi na kupca kada je prodavac uinio sve radnje izdvajanja koje je mogao uiniti sam

1.Davanje specifikacije2.Provjera postojanja materijalnih nedostataka3.Prijem isporuke4.Plaanje cijene5.uvanje robeVI OBAVEZE KUPCA

PLAANJE CIJENE -11. Pojama) Definicija- isporuka novca kao pandan isporuci robeb) KarakteristikeUgovorna obavezaPrirodan sastojak ugovoraPomoni pravni posaoRegulativa u velikoj mjeri prinudnog/imperativnog karaktera2. Predmeta) Cijena < obaveza plaanjab) Predmet obaveze plaanja( ako nema posebnih ugovornih utanaenja za pojedine elemente) = cijena za neto koliinu + ambalaa+ trokovi robnog prometa do mjesta i vremena isporuke + trokovi plaanja

PLAANJE CIJENE -23. Izvori pravaa) Prinudni propisib) Ugovorne odredbe o plaanju cijenec) Posebna pravila ZOO o plaanju cijene (l. 516 518)d) Opta pravila ZOO o novanim obligacijama (l. 394 402)Princip monetarnog nominalizma (mora se platiti ugovoreni broj novanih jedinica, bez obzira na njihovu kupovnu mo). Izuzeci: klauzula o promijenjenim okolnostima, klizna skala (l. 397), indeksna klauzula (l. 396)Odredbe o mjestu i vremenu plaanja se kombinuje sa optim pravilima o ispunjenju obaveza i posebnim pravilima ZOO o paanju kod ugovora o prodajiUraunavanje ispunjenja , ako postoji vie obaveza kupca prema prodavcu se regulie posebnim obavezamaProdavac je duan da primi i djelominu isplatuNitava je odredba ugovora kojim se dunik odrie isplate prije roka. To je uvijek pravo dunika , budui da tada moe odbiti i iznos kamate koja je uraunata u novanu obavezu, tj. cijenu

PLAANJE CIJENE -34. Nain plaanjaa) nain plaanja = instrumenti plaanja + radnje koje se povodom njih moraju izvritib) nain plaanja se odreuje ugovorom, ali se ugovorne odredbe po pravilu izvravaju u skladu sa prinudnim propisima koje reguliu instrument plaanja i postupke sa njimac) nain plaanja = nain obezbjeenja plaanja (bankarska garancija, mjenica, jemstvo, registrovana zaloga itd.)5. Instrumenti plaanjaa) gotov novac, izuzetak u privredi (blagajniki maksimum, pravna sigurnost, odnosi sa poslovnom bankom)b) primjena instituta koje znae prestanak obligacije: kompenzacija, cesija, asignacijac) Instrumenti doznake nalozi za prenos sredstava sa rauna na raun: nalozi za plaanje sa rauna, virmanski nalog, ekovna uplatnica

PLAANJE CIJENE -4d) plaanje hartijama od vrijednosti: ek naroito; mjenica se smatra sredstvom plaanja iako je ona primarno sredstvo kredita i obezbjeenja plaanja; prenos ostalih hartija od vrijednosti prema pravilima koja za njih vaee) dokumentarni akreditiv se u privredi smatra sredstvom plaanja, iako je on primarno sredstvo obezbjeenja plaanja6. Tipovi naina plaanjaa) Realna isporukatip naina plaanja je u velikoj mjeri odreen nainom isporuke u konkretnom ugovoru : polazni model se zasniva na jednokratnoj realnoj isporuci - plaanje se vri u cjelini i odjednom; kod sukcesivnih isporuka, plaanje se vri najprije iz avansa ako je dat (l. 518 ZOO)- ne vai opte pravilo o ravnomjernoj raspodjeli avansa na sve obroke; ako avans nije dat ili isplata plaanje obroka se vri odmah nakon njegovog preuzimanja

PLAANJE CIJENE - 5vai pravilo jednovremenosti ispunjenja obaveze plaanja i isporuke;kod plaanja to znai da kupac ne mora platiti dok nije stekao razumnu mogunost da robu pregleda b) Dokumentarna isporukaplaanje se vri uz predaju urednih dokumenata(prevoznih, skladinih, pediterskih itd.); dokumenti moraju sadravati relevantne podatke o robipravila o plaanju zavise i od vrste dokumenatac) Plaanje pouzeemkarakteristino za distancione prodajeprevoznik ili pediter je punomonik prodavca za naplatupredaju robe prevoznik vri tek kada mu se podnese dokument da je plaanje uredno izvrenod) Plaanje u sluaju spora o cijeniKupac mora odmah platiti nesporni dio cijeneSporni dio cijene kupac je duan deponovati kod suda, na raun koji odredit sud

PLAANJE CIJENE -67. Vrijeme izvrenja isplate = vrijeme u kome TREBA izvriti plaanje (vrijeme plaanja) + vrijeme u kome se smatra da je isplata IZVRENA (vrijeme isplate)

UgovorDospjelostVrijeme plaanja odreeno trenutkomVrijeme plaanja odreeno periodomKrajnji rok za urednu isplatuZastaratIzvrenje radnji plaanja = Isplata??????Vrijeme plaanjaDocnja sa plaanjem

PLAANJE CIJENE - 78. Vrijeme plaanjaa) Pojam: trenutak ili period unutar koga radnje plaanja moraju biti izvrene da bi se smatrale blagovremenimb) Odreivanje vremena plaanja se vri ugovoromUgovorVrijeme isporuke i dostave faktureVrijeme plaanja = prije isporukePregled robeVrijeme plaanja =Istovremeno sa isporukom

Vrijeme plaanja =nakon isporuke, unazadKrajnji rok za urednu isplatuPrema poslovnom obiaju osam dana nakon pregledaDocnja Zastara

PLAANJE CIJENE - 89. Vrijeme isplatea) Pojam = trenutak u kome je novani iznos bilo kojim instrumentom plaanja stavljen prodavcu na efektivno raspolaganje. b) Vrijeme isplate zavisi od instrumenta plaanja i od toga da li stranke imaju ili nemaju istu banku. Vrijeme isplategotovim novcem = uruenje cijele dugovane sume u novanicamaobligacionim institutima = kada prodavac postane povjerilac obligacije ili se obligacija ugasihartijama od vrijednosti = prenos hartije prema pravilima koja za nju vaepreko pote ako je ugovoreno = kada kupac uplati poti - ako nije ugovoreno = kada pota isplati novac prodavcupreko banke vidi emu

PLAANJE CIJENE - 9Kupac i prodavac imaju raune kod iste banke i kod raznih banaka KupacProdavac

RaunkupcaRaun prodavcaB a n k aNalog za plaanjeVrijeme isplateKupacProdavacKupeva bankaProdaveva bankaNalog banci da izvri plaanjePrenos sredstava sa kupeve na prodavevu bankuVrijeme isplateInterni odnosi: prodavac- bankaISTA BANKARAZNE BANKEMjesto plaanjaMjesto plaanja

PLAANJE CIJENE -1010. Mjesto plaanjaa) Pojam: lokacija i lokalitet na kome se zavravaju sve radnje plaanjab) Odreuje se ugovorom i vezano je i za vrijeme plaanjac) Dispozitivna pravila:mjesto plaanja u privredi se odreuje poslovnim obiajem (516, st. 2 ZOO) Ako poslovni obiaj ne postoji, mjesto plaanja je mjesto isporuke;poto su novane obaveze donosive plaanje se vri u sjeditu prodavca, ako ima vie filijala, onda u onoj koja je izvrila isporukuako se plaanje vri virmanom ili nalogom za prenos, mjesto plaanja je sjedite prodaveve banke, odnosno filijale koja vod sredstva prodavca (poslovna banka)Kod dokumentarnih isporuka mjesto plaanja je mjesto u kome se predaju dokumenti

Vrijeme provjere postojanja nedostatakaISPORUKAUslovi za nastanak odgovornosti za skrivene materijalne nedostatke (mane)1. Mana postoji u asu prelaska rizika2. Savjestan kupac nije znao za nedostatak pri ugovaranju3. Uredna i blagovremena reklamacija4. Ne postoji osnov za ogranienje ili iskljuenje odgovornosti po ZOOProvjera (ne)postojanja manaVrijemetNepostojanje mana je naelni uslov za plaanje cijeneUtvrena mana je naelni uslov urednu reklamacijuNesavjestan prodavacSavjestan prodavactBez roka (485)tVidljivi nedostatciSkriveni nedostatciPosebni sluajeviim je prema redovnom toku stvari mogue (481)im se mana pokaeKrajnji objektivni rok od 6 mjeseci po isporuci, osim ako nije odreen dulji rok (l. 482)Re-ekspedicija l. 481,3Popravak stvari (483)

1.Pojam i vrste prigovora2.Prigovor ne materijalnih nedostataka3.Prigovor zbog pravnih nedostataka

VII PRIGOVORI

Prigovor/reklamacija zbog materijalnih nedostataka - 11. Vrijeme reklamiranjaRokNesavjestan prodavacSavjestan prodavactVidljivi nedostatciSkriveni nedostatciPoseban sluajOdmah (481)Bez odgaanja (482)Krajnji objektivni rok od 6 mjeseci po isporuci osim, ako nije ugovoren dui rokBez roka (485)Reklamacija zbog mana (484)1. Obaveznia. priroda i potanji opis nedostatakab. Poziv na pregled stvari2. Ugovoreni elementi3. Uobiajeni elementi

Drugi primjerci ili kopije dokumenataVrijeme za sainjavanje reklamacijaRok za reklamiranjeRe-ekspedicija (481)90u

Prigovor/reklamacija zbog materijalnih nedostataka -22. Pravne posljedice (ne) blagovremene reklamacijeVrijeme Blagovremena reklamacijaZastara zahtjeva za popravljanje teteOuvanje prava na popravljanje teteVrijeme Krajnji rok za urednu reklamacijuNeblagovremena reklamacijaGubitak prava na popravljanje tete

1.Opti pojam odgovornosti2. Odgovornost za neispunjenje ili neuredno ispunjenje pojedinih obavezaVII ODGOVORNOST STRANAKA

Odgovornost za neizvrenje i neuredno izvrenje ugovora -11 Opti pojam odgovornostiPravna normaPretpostavka dispozicijeDispozicija Pretpostavka sankcijeSankcija Prekrilac dispozicijeLice ije je dobro povrijeeno ili drava u krajnjem sluajuPravni odnos odgovornosti (Odgovornost)=+++2 Opti pojam imovinsko - pravne odgovornostiImovinsko pravna odgovornostSubjektivno pravoObavezaObjekt:Ljudska radnja popravljanja tetea) U naturi b) U novcu=+

3.Vrste imovinsko pravne odgovornosti po nainu nastanka -21. Deliktnatetna radnja tetni dogaajteta kao posljedicaDeliktJednostrano obavezni obligacioni odnos odgovornostiSPPopravljanje teta+2. Ugovorna Dvostrani obavezni obligacioni odnosSP + OO + SPJednostrano obavezni obligacioni odnos odgovornosti nastao transformacijom ugovorne obligacijeNeizvrenje ili neuredno izvrenje obavezePopravljanje teta+OOSPZastara Legenda:1. SP= Subjektivno pravo 2. O= Obaveza

4. Pretpostavke i vrste imovinsko pravne odgovornosti - 3Subjektivna odgovornostDeliktna odgovornostPretpostavke :1. tetna radnja/dogaajDelikt Povreda ugovoraUgovorna odgovornost2. tetaNeimovinska ImovinskaProsta tetaIzgubljena dobit3. Uzrona veza4. Osnov odgovornostiKrivicaNamjeranepanjaProuzrokovanjeObjektivna odgovornostDeliktna UgovornaDeliktna Ugovorna

5. Vrste odgovornosti i naini oslobaanja od njih - 4Subjektivna odgovornostObjektivna odgovornostPretpostavke :1. tetna radnja/dogaaj (r)2. teta ()3. Uzrona veza (u.v.)4. Krivica (k)Oslobaanje Oslobaanje I Pobijanje dokaza oteenog o postojanju: r, i/ili u.v.1. Konkretno2. Dokazima kao kod objektivne odgovornostiII Dokazom odsustva krivice =dokazom sluaja1. Za deliktnu odgovornost na bilo koji nain (l 154 ZOO)2. Za ugovornu odgovornost dokazom razloga navedenih u l 263 ZOO3. Dokazom drugih okolnosti navedenih u zakonuI Pobijanje dokaza oteenog o postojanju: r, i/ili u.v.II Dokazom da je do tete dolo uslijed:1. vie sile(l 177, 671 ZOO)2.Radnje oteenog (l 177, 671 ZOO)3. Radnje treeg lica (l 177, 671 ZOO)4. Drugih u zakonu navedenih razlogaLegendaZOO =Zakon o obligacionim odnosima

1. Odgovornost za docnju sa isporukom zavisno od naina isporukeJednokratnomSukcesivnom

2. Odgovornost za docnju sa isporukom zavisno od toga da li je rok nebitan ili bitan element poslaa) Ne-fiksni poslovib) Fiksni poslovi

IX ODGOVORNOST PRODAVCA

Poloaj kupca u sluaju docnje prodavca sa jednokratnom isporukom (odgovornost prodavca) - 11. DOCNJA SA ISPORUKOM NIJE BITNA POVREDA UGOVORAienje od zadocnjenja po l. 126 ZOOUGOVORvrijemetKupac gubi samo pravo na raskid ugovora (130), ne i na N (262)Neispunjenje ugovora uz raskid ugovora ex lege i prava kupca daTrai naknadu teteZahtjeva restituciju plaenogZastaraRazuman rokRok isporukeDavanje naknadnog roka za isporukuIspunjenje ugovora uz naknadu tete zbog docnjett|tutnja kupcaZahtjev za ispunjenjem bez naknadnog roka(l. 124 ZOO) IILI

Poloaj kupca u sluaju docnje prodavca sa jednokratnom isporukom (odgovornost prodavca)- 22. DOCNJA SA ISPORUKOM JE BITNA POVREDA UGOVORA (FIKSNI POSAO)ienje od zadocnjenja po l. 125 Z00UGOVORvrijemetRok isporukettDocnjaRaskid ugovora po zakonu (l. 125 ZOO)

Izjava kupca bez odlaganja da ostaje kod ugovoraObaveza prodavca da ispuni ugovor i da N zbog docnje

Poloaj kupca u sluaju docnje prodavca sa isporukom obroka (odgovornost prodavca) - 11. KOLIINA NIJE BITAN ELEMENT UGOVORA (l.129 -132 ZOO)Docnja kao nebitna povreda ugovoraPravo kupca da saoptenjem, sa ili bez naknadnog roka, raskine ugovor za obrok II (l 129 ZOO) + popravljanje tete (l 132 ZOO)Isporuka na vrijeme Kupac nema pravo na djelomian raskid za IDocnja nije bitna povreda ugovora, ali ukazuje na mogunost bitnih povreda za budue obroke III i IV (l. 129 ZOO)Pravo kupca da u razumnom roku izjavi da raskida ugovora za budue obroke III i IV (l. 129 ZOO.) + popravljanje tete (l. 132 ZOO)Blagovremeno davanje dovoljnog obezbjeenja od strane prodavca za obrok III ukida kupevo pravo na raskid (l. 129 ZOO)PRODAVACUGOVORK BEUOBROKIOBROKIIOBROKIIIOBROKIVvrijemet

Poloaj kupca u sluaju docnje prodavca sa isporukom obroka (odgovornost prodavca) - 22. KOLIINA JESTE BITAN ELEMENT UGOVORA (l. 129 132 ZOO)Isporuka na vrijemeDocnja sa isporukom obroka IIRaskid ugovora zbog nemogunosti koritenja robe u predviene svrhe (l 129,2 ZOO.) + popravljanje tete (l. 132 ZOO)UGOVORK = BEUOBROKIOBROKIIOBROKIIIOBROKIVvrijemetRaskid ugovora zbog nemogunosti koritenja robe u predviene svrhe (l 129,2 ZOO) + popravljanje tete (l. 132 ZOO)Raskid ugovora za obrok II i preostale obroke III i IVUgovor se raskida u cjelini, za sve obroke istovremeno

IX OSTALI SLUAJEVI ODGOVORNOST PRODAVCA2. Odgovornost za materijalne nedostatke robe 3. Odgovornost za pravne nedostatke4. Odgovornost za neizvrenje ostalih obaveza

Garancija za materijalne nedostatkePredaja druge robe (aliud)Nedostatci u koliiniNeophodnost za uobiajene svrheNeophodnost za ugovorene svrheNesaglasnost robe sa predoenim uzorkomNedostatak u pakovanju/zatitiOdgovornost za nebitne prekraje ugovora

Odgovornost za bitne prekraje ugovoraSpecifina odgovornost za materijalne nedostatkeNaknada tete:a) U naturib) U novcuRaskid ugovora:Sa davanjem rokaBez davanja roka, ali uz obavjetenje

Odgovornost savjesnog prodavca/prava kupca u sluaju isporuke robe sa materijalnim nedostacimaOdravanje ugovora na snazi uz sljedea prava (l 488 ZOO))1. Uredno ispunjenje a. Zamjena robe + N ilib. Otklanjanje nedostataka + N ili2. Srazmjerno snienje cijene ( 489 i 498) +N3. Iskljuivo naknada tete (P + ID)++Raskid ugovora izjavom koja je u skladu sa l.488 ZOO+ Uslovi za raskid ugovora a) Naelna mogunost vraanja stvari (l. 495 ZOO) ib) Davanje naknadnog primjernog roka, osim u tri zakonom predviena sluaja (l. 490 ZOO)

Obaveze kupcaa) uvanje primljene stvari (l. 520-522)b) Stavljanje stvari na raspolaganjec) Plaanje nespornog dijela cijene

Prava kupcaKonkretna teta: P + ID (l. 523) iliApstraktna teta (l. 524) RC + NO (l. 526) iliKupovina radi pokria (l. 525) + NO

Prekluzivni rok od 6 mj.od isporuke ako nije ugovoreno due(482)

Konstato-vanje mat. nedosta-taka+Uredna reklama-cijaDispozitivno ureenaobjektivna odgo-vornost prodavca zbog materi-jalnih neodsta-taka

Odgovornost nesavjesnog prodavca/prava kupca u sluaju isporuke robe sa materijalnim nedostacima+++I nakon isteka roka od 6 mjeseci Od isporkuke doputeno je1. Utvrditi materijalni nedostatak2. Reklamirati materijalni nedostataktNesavjestan Prodavac:1. Znao za mane ili2 .Nije mogao ne znati za mane

Prava kupca 1. Odrati ugovor na snazi sa pravima kao i prema savjesnom prodavcu. Ako se Kupac odrekao prava na raskid, ne moe ugovor raskinuti ILI2. Raskinuti ugovor sa pravima na obeteenje koja ima prema savjesnom prodavcuttIIIOdredba o iskljuenju ili ogranienju odgovornosti prodavca je nitava ako je prodavac biobio nesavjestan ili jezloupotrebio svoj monopolski poloaj

Konstato-vanje mat. nedosta-taka+Uredna reklama-cijaDispozitivno ureenaobjektivna odgo-vornost prodavca zbog materi-jalnih neodsta-taka

Odgovornost za dostavljanje ambalae, ako je to kupeva ugovorna obavezaOdgovornost za docnju sa prijemom isporuke3. Odgovornost za docnju sa plaanjem4. Odgovornost za neizvrenje ostalih obaveza iskljuivo opta pravila ZOO

X ODGOVORNOST KUPCA

Prava prodavca u sluaju docnje kupca sa slanjem ambalae (odgovornost kupca)Docnja kupca sa slanjem ambalaePrava prodavcaPrava prodavcaOdrati ugovor na snazi1. Isporuiti neupakovanu robu u javno skladite (329)2. Dati svoju ambalau na troak kupca3. Dati naknadan rok razumne duine za dostavu ugovorene ambalae + N zbog docnje Raskinuti ugovor izjavom i traiti popravljanje tete:1. Prodaju robe radi pokria (l. 333 ZOO) + NO ili2. Razlika u cijeni (l 489 i 498 ZOO) + NO ili3. Naknada tete: P + ID Zastara Zastara ili

Prava prodavca u sluaju docnje kupca sa prijemom uredne isporuke (odgovornost kupca)Docnja kupca sa prijemom uredne isporukePrava prodavcaPrava prodavcaOdrati ugovor na snaziuvati isporuenu robu: a) sam: b) predati u javno skladite ili c) deponovati kod suda2. Prodaja robe u ime i za raun kupca: a) javna prodaja; b) iz slobodne ruke ili c) na najpogodniji nain (l. 333 ZOO)Raskinuti ugovor1. Ako cijena nije plaena, izjavom bez davanja naknadnog roka i2. Traiti popravljanje tete:a) Prodaju robe radi pokria (l. 333 ZOO) + NO ilib) Razlika u cijeni (l 489 i 498 ZOO) + NO ilic) Naknada tete: P + ID Zastara Zastara ili

Prava prodavca u sluaju docnje kupca plaanjem cijene prije prijema isporuke (odgovornost kupca)Objektivna odgovornost za docnju kupca sa plaanjem cijenePrava prodavcaPrava prodavcaOdrati ugovor na snazi1. Dati naknadni primjeren rok za plaanje + zatezna kamata (kao vid apstraktne tete)i2. Traiti N koja prevazilazi zateznu kamatu. tetu dokazuje prodavac (konkretna teta)Raskinuti ugovor1. Po isteku naknadnog premjerenog roka dati izjavu o raskidu ugovora i2. Traiti popravljanje tete zbog raskida ugovora:a) Prodaju robe radi pokria (l. 333 ZOO) + NO ilib) Razlika u cijeni (l 489 i 498 ZOO) + NO ilic) Naknada tete: P + ID Zastara Zastara ili

Prava prodavca u sluaju docnje kupca plaanjem cijene nakon prijema isporuke (odgovornost kupca)Objektivna odgovornost za docnju kupca sa plaanjem cijenePrava prodavcaPrava prodavcaOdrati ugovor na snazi1. Dati naknadni primjeren rok za plaanje + zatezna kamata i2. Traiti N koja prevazilazi zateznu kamatu Zastara iliRaskid ugovora nije svrsishodan za prodavca zbog prirode poslovne prodajeZOO nema posebnih pravilaOpte uzanse odriu pravo na raskid

pediter (otpremnik)nalagodavac (komitent)

Ugovor o pediciji je ugovor kojim se pediter obvezuje da u svoje ime, a za raun komitenta (nalagodavca) izvri otprema ili doprema stvari, te da obavi druge poslove uz naknadu.

osnovni sadraj, otprema odnosno dopremadjeluje u svoje ima, a za raun nalogodavca, komitentamoe se predvidjeti da djeluje u ime i za raun svog nalagodavca, lanak 827. ZOO (posebno ugovoriti carinjenje)tri sistema pedicije

poseban samostalan ugovor, nae pravo, njemako, maarskoposebna vrsta ugovora o komisionu, rusko i francusko pravoanglosaksonsko pravo vrsta agencije

UGOVOR O PEDICIJI

mnogobrojni propisi (pakovanje, predaja na prevoz i carinjenje, tarife, plaanje kazni, penala) nije regulirana niti unificirana meunarodnim konvencijama, kao to je transport unificirana pravila (pediterske potvrde, FCR, FCT, FBL)a) Zakljuivanje ugovora ne trai se obvezna pismena formazakljuivanje ide putem ponude i prihvatapediter alje obrasce koji sadre potrebne rubrike vezano za odreene stvariponuda i prihvat daje se u pismenoj formiu naem pravu ugovor se moe zakljuiti i preutno, u sluaju da pediter primljenu ponudu odmah ne odbije

b) pediterske isprave

na zahtjev nalagodavac, pediter moe izdati odreene ispravepediterska potvrda dokaz o primljenoj robi podatkepediterska transportna potvrda ne samo da je roba primljena nego da je zakljuio ugovor o prevozu i da je robu predao na prevoznisu hartije od vrijednostiu meunarodnoj pediciji koristi se pediterski konosman ima osobine hartije od vrijednosti1. Znaaj pedicije

predmet, pediterske usluge i cijena uslugeposlovima pedicije bave se privredna drutva (domaa i meunarodna)predmet (pravne i fizike radnje koje preduzima pediter u cilju prevoza i predaje stvari)

To su sljedee radnje:

zakljuivanje ugovora o prevozuzakljuivanje na - o osiguranjuzakljuivanje na - o skladitenjuzakljuivanje na - o kontroli kvaliteta robeobavljanje carinskih radnjipakovanje, sortiranje, pribavljanje odgovarajuih dokumenata

naknada (provizija) je cijena uslugeodreuje se ugovorom, tarifom ili aktom peditera, sud

2. Bitni elementi ugovora

postupanje sa panjom dobrog privrednikada se pridrava zakona, ugovora i poslovnih obiajaizvriti nalog komitentaupozori nalogodavca na nedostatke u njegovom nalogu, ako ga izlau trokovima ili teti nejasna uputstva, traiti novaodstupanje od naloga, obavijestiti komitentapediter djeluje u svoje ime, a za raun komitentamora voditi rauna o izboru prevoziocapediter zakljuuje ugovor sa prevoziocemizbor prevoznog puta odredit e pediter, ali kada to zahtijevaju interesi nalogodavca (rauna o sigurnosti puta, brzini, ekonominosti ...), osjetljiva roba, trulenje...uvati stvari i zatita (ne odgovarajue pakovanje, dunost je peditera da upozori komitenta, sam e to uraditi ukoliko bi ekanje prouzrokovalo tetu)osiguranje stvari obuhvata samo osiguranje poiljke, ali ne i kasko osiguranje, mogu se odrediti uobiajeni rizici. U naem pravu ne postoji osiguranje pedicije.

3. Obveze peditera

pediteru se redovno povjerava carinjenje stvari (poznaje propise, tarife), ali to moe uraditi i komitent ili neka druga osobaplatiti carinske dadbine i ima pravo traiti od komitenta avans u odreenoj valutipoloiti raunepismeno u vidu obrazaca u poslovnoj praksi

5. Obveze komitenta

plaanje naknade (ugovor, tarifa, opi akt peditera, sud, odreena u procentu)naplata se vri:

kada se preda stvar prevoziocu (njemako pravo)kada se izvri prevoz (francusko)kada pediter izvri svoje obveze (nae pravo)

kada komitent odustane od ugovora, pediter ima pravo na sve trokove i srazmjeran dio naknade, prosuuje se po opim pravilima odgovornostiako se u poiljci nalaze dragocjenosti, hartije od vrijednosti, plemeniti metal, komitent je obvezan o tome obavijestiti peditera i saoptiti njihovu vrijednost

4. Carinske radnje

za svoje radnje odgovara po sistemu subjektivne odgovornostipravila ope odgovornostiodgovara za svoje pomonike i dr.via sila, nee odgovaratine odgovara za propuste komitentaodgovara za izbor prevozioca kao i za izbor drugih osoba (francusko pravo od trenutka prijema do predaje, njemako za izbor tree osobe, ali se moe ugovoriti i odgovornost za njihov rad, vajcarsko, odgovornost za rad prevoznika u granicama zahtjeva, a u anglosaksonskom, pediter djeluje kao jedna vrsta agenta u ime i za raun komitenta)angairanje popeditera, odgovara glavni pediter (zakonska odgovornost ne moe se ugovorom ograniiti)meupediter, to je drugi pediter, strunjak iste brane, koga glavni pediter angaira radi racionalnijeg i ekonominijeg prevoza, opreme ili dopreme stvari. On odgovara za izbor, ali ne i za njegov rad. 6. Odgovornost peditera

4.1. Fiksna pedicija (forfetna)

izriito se ugovaraugovara se naknada u fiksnom iznosu (sve naknade, moe i drugaije)pediter odgovara za rad prevoziocu treih osobaako fiksna naknada nije specificirana obuhvata sve naknade

4.2. Zbirna pedicija

pediter skuplja pojedinane poiljke od razliitih komitenata, sabirni centarprevoz jeftinijitrokovi jeftinijiprema naem pravu mogu se organizirati zbirne pedicijepediter odgovara za gubitak ili oteenje stvari do ega ne bi dolo da nije organizirana zbirna pedicija (845 200) 7. Posebni sluajevi pedicije

najznaajnija privredna djelatnost, ZOO ugovor o djelu (sagraditi odreenu graevinu na odreenom zemljitu, odnosno na ve postojeem objektu izvriti druge graevinske radove, a naruilac se obvezuje da mu za to isplati odreenu cijenu)teretan, dvostrano obvezan i formalni pravni posao

1. Izvori prava

Zakoni (ZOO, l. 630 647, ZUTP, element inostranosti, Zakoni o prostornom ureenju, Zakon o graenju, Zakon o koritenju zemljita na federalnom nivou, Uzanse o graenju, podjela nadlenosti)

2. Stranke

naruilac i izvoa (projektanti, arhitekti, projektne organizacije, organi uprave)izvoa (pravna i fizika osoba, sistem udruivanja)da bi ugovor o graenju bio ugovor poslovnog prava potrebno je da i investitor bude privredni subjekatinvestitor fizika i pravna osobapristup graenju uz investicioni program i tehniku dokumentacijuUGOVOR O GRAENJU

investicioni program, o kakvom objektu se radi (opis objekta, namjena, program proizvodnje i eksploatacije, oprema, postrojenje analiza trita, potrebna obrtna sredstva drutvena opravdanost (kole, bolnice, kulturne ustanove)investicioni program je preduvjet za izradu tehnike dokumentacije tehnika dokumentacija obuhvata graevinske, tehnoloke, projekt instalacija, crtee, premjeretehniku dokumentaciju izrauju pravne i fizike osobeodobrenje za graenje, graevinska dozvolaopina izdaje odobrenjedvije godine odobrenjesredstva za gradnju

4. Javno nadmetanje

odluka o raspisivanju javnog nadmetanjaoglasprocedura odabira ponudaneposredna pogodba Zakon, odbranazakljuivanje ugovora u pismenoj formi3. Investicioni program i tehnika dokumentacija

Predmetgraevina (zgrade, brane, mostovi) samostalno postrojenje povezano sa tlomgraevinski radovi (zanatski i graevinski radovi)predmet posla se odreuje ugovorom

Cijenapaualno odreivanje cijeneodreivanje cijene kao zbira jedininih cijenaklju u ruke u cijenu ulazi (vrijednost radova, koliine radova, klju u ruke ne utie na cijenu ako doe do promjena, nepredvieni radovi stabilnost objektapromjena cijeneako ugovorom u pogledu izmjena cijene nije predvieno to drugo, izvoa koji je obvezu izvrio u roku moe zahtijevati poveanje cijene radova ako su se cijene u meuvremenu poveale za 2%izvoa svojom krivicom nije izveo radove u roku, moe zahtijevati poveanje cijene radova ako je dolo do poveanja cijene vie od 5% do roka kada je trebao izvesti radovesamo razlika cijene ako je ugovoreno da se cijena nee mijenjati izvoa moe zahtijevati izmjenu cijene radova ako se cijena poveala vie od 10%5. Bitni elementi ugovora

naruilac moe raskinuti ugovor ako bi se ugovorena cijena znatno poveala (za izvrene radove i pravina naknada)smanjenje ugovorene cijene, 2%ugovorena nepromjenljivost cijene ugovorena, snienje cijene ako se cijena ugovorena smanjivala za vie od 10%klju u ruke predvia sve ne predviene radove i vikove radova

6. Rok i ugovorena kazna

izriito ugovorenako nije ugovoreno, tee od dana uvoenja graevinara u posao ugovorena kazna ovisi od dogovora stranaka (svaki dan ili u procentima od vrijednosti neizvrenih radova)iznos ugovorene kazne ne moe prei iznos od 5% od ukupne cijene radovane plaa ako nije odgovoranza prijevremeno izvrenje obveza nije predviena premija (ZOO i Posebne uzanse)garantni rokovi, dvije godine za kvalitet radovaugovor o graenju, pisana forma

uvoenje izvoaa u posao (predaja gradilita, ureenje gradilita)izvoa je duan omoguiti naruiocu stalan nadzor nad radovima i kontrolu koliine i kvaliteta upotrebljenog materijala

a) Plaanje cijene

prije poetka radova, daje se avansplaanje u toku izvoenja radovaplaanje nakon zavretka radova, konaan obraun (15 dana od prijema objekta)

8. Obveze izvoaa

imovinsko-pravne i administrativne obvezepotovanje pismene forme ugovorapregled tehnike dokumnetacije je administrativna obvezaprijava poetka radova je druga administrativna obveza izvoaa nadlenoj inspekcijivoenje knjige o graenju (svakodnevno podaci o poetku i zavretku radova)pridravanje projektne dokumentacije, pridravanje propisaukazati na nepravilnostibez odobrenja investitora ne moe odustati od projekta, izuzetan, hitni radovi upotreba odgovarajueg materijala, kvalitet, predvien tehnikom dokumentacijom, bitna stabilnost objekta investitor moe traiti obustavu gradnjena vrijeme izvriti radove7. Obveze investitora

tehniki pregled je sistem upravnih i strunih postupaka kojim posebna komisija utvruje da li je objekat izgraen u skladu sa tehnikom dokumentacijom zahtjev podnosi investitor, izvoa ili zajednoorgan uprave obavlja tehniki prijem poslije pregleda komisija podnosi izvjetaj organu upravenaruilac vri pregled objekta, lanak 614 Z00, ugovor o djelusainjava se zapisnik

10. Odgovornost uesnika u poslu

projektant zbog greke u projektovanju ako potie od nekog nedostatka u planuizvoa za nedostatke u izradi graevine ukoliko se nedostatci pojave za vrijeme od 10 godina od prijema radovaza nedostatke zemljita, struna komisija, 10 godina naruilac je duan izvijestiti izvoaa u roku od 6 mjeseci od kad je nedostatak uoio, inae gubi pravo da se pozove na njegapravo naruioca prema izvoau za nedostatke prestaje za jednu godinu raunajui od dana kad je naruilac obavijestio izvoaaizvoa se ne oslobaa ako je teta nastala zbog toga to je pri izvoenju odreenih radova postupao po zahtjevu naruioca9. Predaja objekta

klju u ruke, izvoa izvodi skupa sve radove potrebne za izgradnju u cijenu ulaze svi predvieni i nepredvieni radovi ako ima vie strana kod ugovora klju u ruke, njihova odgovornost je solidarnaako su za tetu odgovorni izvoa i projektant, odgovornost se utvruje prema veliini kriviceprojektant koji je izradio projekat i kome je povjeren nadzor odgovara i za nedostatke u izvrenim radovima nastali krivicom izvoaagraevinski ininjering primjena svih naruenih principa i iskustavaugovor o investicionoj izgradnji (graenje, montaa opreme, putanje u pogon)

12. Prestanak ugovora

promjenjene okolnosti, l. 133-136 ZOO, odmah obavijestiti drugu stranu, ako to ne uradi odgovara za tetunemogunost ispunjenjaprekomjerno oteenjesporazumno, nema posebne forme, ali mora imati pisanu formumogu raskid i jedne strane (poveanje, velikim cijenama materijala i radova zbog upotrebe neadekvatnog materijala, izvoa u docnji)11. Posebne vrste posla

*******************************************