Potrebe i prijedlozi poslovnog sektorau digitalnoj transformaciji

Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK

Zagreb, 13. veljače 2018.

DIGITALNA EKOMONIJA pokretač inovativnosti, rasta i konkurentnosti

ekonomija 21. stoljeća: 4. industrijska revolucija – Industrija 4.0

Potencijali: - do 2020. prema EK stvaranje 1 milijun novih radnih mjesta, primarno uIKT području

- rast europskog gospodarstva za 500 milijardi eura

Izazovi: tržište radne snage, poslovni sektor, prava potrošača, obrazovanje

samo 2% europskih poduzetnika koristi u potpunosti prednosti novih digitalnihmogućnosti

Rješenje: Digitalna Agenda za Europu (2010.) Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta (2015.)

JEDINSTVENO DIGITALNO TRŽIŠTE

3 „stupa” ili područja Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta:

1. Lakši pristup potrošača i poduzeća robi na internetu

Pretvaranje digitalnog svijeta EU-a u jednostavno i ravnopravnotržište za prodaju i kupnju

2. Okruženje u kojem digitalne mreže i usluge mogu napredovati

Izrada propisa koji prate brzinu razvoja tehnologije i kojima sepodupire razvoj infrastrukture

3. Digitalizacija kao pokretač rasta

Stvaranje uvjeta da se u gospodarstvu, industriji i pri zapošljavanju upotpunosti iskoriste prednosti digitalizacije

JEDINSTVENO DIGITALNO TRŽIŠTE

jedan od deset temeljnih ciljeva Europske komisije koji se odnosi nalegalno i sigurno bavljenje trgovinom i stvaranje inovacija, što čini život i poslovanjejednostavnijim

Danas: samo 17% MSP-ova u EU ima on-line trgovinu, i trgovina je vezanavećinom uz domaće tržište (u EU samo 7% prekogranično)

u HR 18% MSP-ova prodaje on-line, 9% njih prodaje prekogranično!

Nužna je promjena – vrijeme je da se jedinstveno EU tržište prilagodi digitalnom dobu

Sutra: digitalizirano jedinstveno EU tržište

500 milijardi EUR dodatnog rasta europske ekonomije, nova radnamjesta, porast konkurentnosti, investicija i inovacija

Praćenje napretka putem DESI indeksa (Indeks digitalnog gospodarstva i društva)

DESI 2017 INDEX

1. Povezivost

2. Ljudski kapital

3. Korištenje interneta

4. Integracija digitalne

tehnologije

5. Digitalne javne usluge

DESI 2017 INDEX - pokazatelji

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

GODINA 2014 2015 2016 2017

Povezivost

EU RH

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

2014 2015 2016 2017

Ljudski kapital

EU RH

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

2014 2015 2016 2017

Korištenje interneta

EU RH

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

2014 2015 2016 2017

Integracija digitalne tehnologije

EU RH

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

2014 2015 2016 2017

Digitalne javne usluge

EU RH

Najlošije u EU (rang 28)• Slaba iskorištenost

širokopojasnih mreža• Cijena• Neravnomjerna

regionalna pokrivenost

Napredak (rang 19)• Povećanje broja korisnika

interneta• Poboljšanje digitalnih

vještina• Nedostatak kadrova,

obrazovna politikaIznad prosjeka EU (rang 14)

• Najbolje rangirani od svih kategorija – značajno korištenje interneta u svim segmentima

Malen napredak (rang 17)• Iznad EU prosjeka po

pitanju korištenja usluga u oblaku

• Iznad prosjeka EU po on-line trgovini i prekograničnoj trgovini

Određeni napredak (rang 26)• Ali i dalje pri dnu ljestvice• Povećanje korisnika

usluga e-uprave• Povećanje novih usluga

unatrag nekoliko godina

UPITNIK O KORIŠTENJU DIGITALNIH TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU

Uzorak: 770 tvrtki

Malo (10 do 49)20%

Mikro (1 do 9)67%

Srednje (50 do 249)9%

Veliko (250 ili više)4%

POSTOJI LI U RH DOVOLJNO KVALITETNA IT INFRASTRUKTURA ZA USPJEŠNO POSLOVANJE?

DA44%NE

56%

DA74%

NE26%

ZNATE LI KOJA JE BRZINA VAŠE INTERNET VEZE

Manja od 20 Mb/s

36,6%20 - 50 Mb/s40,6%

viša od 50 Mb/s22,8%

BRZINA VEZENejednaka regionalna pokrivenost (ruralne i

urbane sredine)

Cijena i kvaliteta usluge

Potreba za dodatnim ulaganjima u razvoj IT

infrastrukture

INFORMATIČKA PISMENOST

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

DO 10% 10 - 30% 30 - 50% 50 - 70% PREKO 70%

7% 8%10%

8%

67%

KOLIKO VAŠIH ZAPOSLENIKA SVAKODNEVNO KORISTI RAČUNALA I INTERNET?

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

OSNOVNO SREDNJA RAZINA NAPREDNA RAZINA

17%

41%42%

visoka razina informatičke pismenostizaposlenika i korištenja IT tehnologija

potražnja za kvalitetnim kadrovimanedostatak studenata u STEM području

IMATE LI POVJERENJE U DIGITALNE TEHNOLOGIJE?

DA91%

NE9%

strah od krađe i zloupotrebe podataka

nekvalitetna IT infrastruktura

„pucanja veze” i gubljenja podataka

WEB STRANICA

DA82%

NE18%

IMA LI VAŠA TVRTKA WEB STRANICU?

MALO12%

MIKRO85%

SREDNJE2,3%

VELIKO0,7%

TVRTKE KOJE NEMAJU WEB STRANICU

DA61%

NE39%

IMA LI WEB STRANICA VAŠE TVRTKE ODREĐENE INTERAKTIVNE FUNKCIONALNOSTI?

informatizacija MSP-ovaputem ESI fondova

KOJE KANALE OGLAŠAVANJA KORISTITE U POSLOVANJU?

0,0% 10,0% 20,0% 30,0% 40,0% 50,0% 60,0% 70,0%

Ne oglašavamo se

Ostalo

Oglašavanje u medijima

Promotivni materijali

Digitalni marketing

Elektronička pošta

5,2%

13,0%

24,5%

39,6%

41,0%

65,6%

KOJE KANALE OGLAŠAVANJA KORISTITE U POSLOVANJU?

KOLIKO ČESTO KORISTITE ODREĐENE IT ALATE U POSLOVANJU?

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Elektroničkapošta i Internet

Cloud servisi (dropbox, i-cloud,

google drive…)

Digitalnimarketing

E-poslovanje Društvene mreže CRM Ostalo (ERP, SAP,HR, fleet

management...)

nikad rijetko ponekad svakodnevno

ON-LINE PRODAJA

DA31%

NE69%

PRODAJETE LI SVOJE PROIZVODE I USLUGE ON-LINE?

DA58%

NE42%

PRODAJETE LI SVOJE PROIZVODE I USLUGE ON-LINE U INOZEMSTVU?

0%

10%

20%

30%

40%

do 10% 10 - 30% 30 - 50% 50 - 70% više od 70%

39%

20%

13%8%

20%

UDIO OD UKUPNE PRODAJE KOJI SE ODNOSI NA PRODAJU PREKO INTERNETA

0,00% 10,00% 20,00% 30,00% 40,00% 50,00% 60,00% 70,00%

Nepovjerenje

Nedostatak znanja

Ostalo

Nemamo kapaciteta

Nije potrebno

2,45%

10,36%

14,88%

18,64%

61,58%

ZAŠTO NE PRODAJETE SVOJE PROIZVODE I USLUGE ON-LINE?

ON-LINE KUPNJA

DA62%

NE38%

KUPUJETE LI PROIZVODE I USLUGE ON-LINE U INOZEMSTVU?

0,00%

20,00%

40,00%

60,00%

do 10% 10 - 30% 30 - 50% 50 - 70% više od 70%

57,08%

10,63% 6,88% 6,46%18,96%

UDIO OD UKUPNE KUPOVINE IZ INOZEMSTVA KOJI SE ODNOSI NA ON-LINE KUPOVINU

0,00% 10,00% 20,00% 30,00% 40,00% 50,00% 60,00% 70,00% 80,00%

Nemamo kapaciteta

Ostalo

Nedostatak znanja

Nepovjerenje

Nije potrebno

6,55%

6,55%

7,24%

11,03%

74,48%

ZAŠTO NE KUPUJETE PROIZVODE I USLUGE ON-LINE?

PRISTUP DRŽAVNOJ UPRAVI KROZ ON-LINE MOGUĆNOSTI

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

U potpunostinezadovoljan

Nezadovoljan Niti zadovoljanniti nezadovoljan

Zadovoljan U potpunostizadovoljan

8%

23%

43%

20%

6%

KAKO OCJENJUJETE PRISTUP USLUGAMA DRŽAVNE UPRAVE KROZ ON-LINE MOGUĆNOST?

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70%

Ostalo

registar "Ne zovi"

Ne koristim

ePošta

eRačun

eGrađani

5%

6%

15%

28%

44%

68%

KOJE DOSTUPNE E-SERVISE KORISTITE?

PREDNOSTI DIGITALNE EKONOMIJE

Ostalo

Jednostavnost

Manja papirologija

Brže procedure

4,68%

57,79%

71,17%

78,18%

KOJE SU PO VAŠEM MIŠLJENJU GLAVNE PREDNOSTI DIGITALNE EKONOMIJE?

0%

10%

20%

30%

40%

50%

Uopće nijevažno

Nije važno Neutralno Važno Izrazito važno

1% 4%

18%

28%

48%

KOLIKA JE VAŽNOST USPOSTAVLJANJA JEDINSTVENOG DIGITALNOG TRŽIŠTA NA PODRUČJU EU?

PREDUVJETI DIGITALNE TRANSFORMACIJE

• Kvalitetna infrastruktura – dostupnost fiksnih širokopojasnih veza velike brzine,po povoljnijim cijenama

• Informatička pismenost – cjeloživotno obrazovanje te uvođenje informatike kaoobaveznog predmeta u osnovnoškolsko obrazovanje

• Ulaganje u istraživanje i razvoj te obrazovanje u STEM područjima

• Potpora državne i javne uprave za digitalizaciju poslovanja – EU sredstva uvrijednosti 308 milijuna eura (OPKK TC2)

• Preko 75% anketiranih smatra jedinstveno digitalno tržište važnim za razvoj iposlovanje

• HGK – projekt Digitalna komora, projekt Digitalna garaža u suradnji s vanjskim partnerima, projektna ideja izgradnje elektronskog registra tvrtki pri HGK

HVALA NA POZORNOSTI!

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Tel.:+385 1 456 1555

Rooseveltov trg 210000 Zagreb, Croatia

e-mail: hgk@hgk.hrwww.hgk.hr

www.investincroatia.hr