povezanost roditeljskog stila odgoja s depresijom i samopoštovanjem kod adolescenata
TRANSCRIPT
POVEZANOST RODITELJSKOG STILA S DEPRESIJOMPOVEZANOST RODITELJSKOG STILA S DEPRESIJOM I I
SAMOPOŠTOVANJEM KOD ADOLESCENATASAMOPOŠTOVANJEM KOD ADOLESCENATA
Odnos roditelja i adolescenata
• Roditelji su ključni čimbenici u razvoju depresije i samopoštovanja kod adolescenata
• Roditelji imaju posebno važan utjecaj na formiranje stavova o rodnim ulogama, braku, roditeljstvu, karijeri i sličnim pitanjima o budućnosti
• Period adolescencije obilježen je procesom uspostavljanja neovisnog psihološkog identiteta, gdje je podrška roditelja vrlo važna
Roditeljski stilovi
• Autoritativni roditeljski stil - emocionalna toplina i čvrsta kontrola
• Autoritarni roditeljski stil - čvrsta kontrola i emocionalna hladnoća
• Permisivni roditeljski stil - emocionalna toplina i slaba kontrola
• Nemarni roditeljski stil - slaba kontrola i emocionalna hladnoća
Samopoštovanje kod adolescenata
• Ključni psihološki konstrukt• Globalno vrednovanje samog sebe
• Rezultat neusklađenosti ili usklađenosti između predodžbe o sebi ili željene slike o sebi
• Nedostatak samopoštovanja ne postojanje odnosa roditelj-adolescent
Depresija kod adolescenata
• Depresivni poremećaj je depresivni sindrom određenog trajanja i jačine
• O poremećaju se radi kada depresivni simptomi imaju negativne posljedice na svakodnevno funkcioniranje
• Prvi znak depresije je popuštanje u školi i odbijanje adolescenta da ide u školu
Depresivni znakovi
• Promjena apetita uz značajnije mršavljenje ili debljanje• Promjena u načinu spavanja • Gubitak energije, umor bez vidljivog razloga• Osjećaji potištenosti, bespomoćnosti i beznadnosti• Stalna negativnost, ljutnja, razdražljivost i bijes• Loše ocjene i problemi u školi, prestanak aktivnosti i
druženja s prijateljima• Problemi s autoritetom, nisko samopoštovanje,
samodestruktivno ponašanje
Prethodna istraživanja
• Nisko samopoštovanje i depresivni simptomi povezani s roditeljskim stilom koji karakterizira malo topline i prihvaćanja, puno kriticizma, te visoke psihološke kontrole
• Dominatan prediktor za depresivnost bio je doživljaj odbacivanja od oca
• Spol je značajan prediktor roditeljskog ponašanja• Odbijanje od strane roditelja ima negativniji učinak na
psihičko zdravlje adolescenata, nego što je to kontrola roditelja
Cilj i problemi istraživanja
• Ispitati da li su adolescenti manje anksiozni u odnosu na teorijski prosjek rezultata
• Ispitati da li prihvaćanje ili odbacivanje je povezano s razvojem anksioznosti i depresivnosti kod adolescenata
• Ispitati da li majke više prihvaćaju majke, a odbacuju očevi
• Ispitati da li postoje spolne razlike u prihvaćanju/odbacivanju od strane majke, odnosno oca
Hipoteze istraživanja
• H1→ Adolescenti su manje anksiozni i depresivni, u odnosu na teorijski prosjek rezultata korištenog instrumentarija
• H2→ Prihvaćanje i odbacivanje roditelja je povezano s razvojem anksioznosti i depresivnosti kod adolescenata
• H3→ Adolescente statistički značajno više prihvataju majke, a odbacuju očevi
• H4→ Postoje statistički značajne spolne razlike u prihvaćanju/odbacivanju od strane majke, odnosno oca
Uzorak istraživanja
• U istraživanju je sudjelovalo 124 adolescenata, prosječne dobi M = 18,45 godina
Instrumentarij
• Skala percepcije roditeljskog ponašanja
• Coopersmithov upitnik samopoštovanja
• Skala depresivnosti, anksioznosti i stresa
Rezultati Deskriptivne statističke vrijednosti varijabli
Varijable N min max M SD
Samopoštovanje 124 0 24 15,79 5,60
Depresivnost 124 0 42 10,97 10,66
Anksioznost 124 0 38 10,02 8,37
Stres 124 0 37 14,16 8,98
Majčino prihvaćanje 124 7 21 15,90 3,77
Očevo prihvaćanje 124 7 21 14,43 3,92
Majčino odbijanje 124 8 23 11,73 3,86
Očevo odbijanje 124 8 24 13,40 4,41
Kontrola od majke 124 10 29 16,44 4,32
Kontrola od oca 124 10 29 16,02 4,94
Matrica interkorelacija subskala SPRP-a
Prihvaćanje
(majka)
Prihvaćanje
(otac)
Odbacivanje
(majka)
Odbacivanje
(otac)
Kontrola
(majka)
Kontrola
(Otac)
Prihvaćanje (m)1 0,608* -0,749* -0,546* -0,600* -0,453*
Prihvaćanje (o)0,608* 1 -0,495* -0,782* -0,407* -0,507*
Odbacivanje (m)-0,749* -0,495* 1 0,645* 0,543* 0,453*
Odbacivanje (o)-0,546* -0,782* 0,645* 1 0,523* 0,595*
Kontrola (majka)-0,600* -0,407* 0,543* 0,523* 1 0,542*
Kontrola (otac) -0,453* -0,507* 0,453* 0,595* 0,542* 1* p < 0,001
Matrica interkorelacija subskala SPRP-a
• Svi koeficijenti korelacije između subskala SPRP-a su umjereni do visoki i statistički značajni
• Prihvaćanje od strane majke/oca je u negativnim korelacijama sa odbacivanjem i kontrolom, a odbacivanje od strane majke/oca je u pozitivnoj korelaciji sa kontrolom
Povezanost depresivnosti, anksioznosti i stresa
Depresivnost Anksioznost Stres
Depresivnost 1 0,770* 0,751*
Anksioznost 0,770* 1 0,805*
Stres 0,751* 0,805* 1
• Depresivnost, anksioznost i percipirani stres kod adolescenata su u međusobnim visokim i pozitivnim korelacijama• Rezultati su u skladu sa pretpostavkom da je zajednički imenitelj ove tri varijable neuroticizam, stoga imamo ovako visoke korelacije
* p < 0,001
Povezanost samopoštovanja sa depresivnošću, anksioznošću i stresom
Samopoštovanje
Depresivnost -0,789*
Anksioznost -0,745*
Stres -0,776*
• Ove tri varijable u visokim negativnim korelacijama sa samopoštovanjem adolescenata• Adolescenti niskog samopoštovanja skloni su depresivnosti, anksioznosti i doživljaju visoke razine stresa
* p < 0,001
Korelacijska matrica subskala SPRP, DASS i samopoštovanja
Depresivnost Anksioznost Stres Samopoštova
nje
Prihvaćanje
(majka)-0,528** -0,411** -0,429** 0,588**
Prihvaćanje
(otac)-0,466** -0,374** -0,352** 0,478**
Odbacivanje
(majka)0,546** 0,403** 0,492** -0,567**
Odbacivanje
(otac)0,531** 0,421** 0,397** -0,480**
Kontrola (majka) 0,279* 0,237* 0,286* -0,355**
Kontrola
(otac)0,311** 0,315** 0,247* -0,378**
* p < 0,01** p < 0,001
Korelacijska matrica subskala SPRP, DASS i samopoštovanja
• Prihvaćanje od strane majke u umjerenim negativnim korelacijama sa depresivnošću, anksioznošću i stresom a umjerenoj pozitivnoj korelaciji sa samopoštovanjem
• Prihvaćanje od strane oca u negativnim korelacijama sa: depresivnošću, anksioznošću i stresom, a u pozitivnoj korelaciji je sa samopoštovanjem
• Ovi rezultati upućuju na to da je prihvaćanje od strane oca i majke nužno za prevenciju: depresivnih reakcija i stanja, anksioznosti i doživljenog stresa kod adolescenata, te za razvoj visokog samopoštovanja koje je preduvjet njihovog uspješnog psihosocijalnog sazrijevanja i razvoja
Razlike između majčinog i očevog prihvaćanja, odbijanja i kontrole
• majke više prihvaćaju svoju djecu nego očevi (M = 15,90 vs. M = 14,44)
• očevi više ispoljavaju odbijajuća ponašanja, nego majke (M = 13,39 vs. M = 11,73)
• majke pokazuju nešto više kontrolirajućeg ponašanja (M = 16,44), nego očevi (M = 16,02)
Razlike između prosječnih rezultata na subskalama DASS-a
• Ne postoje statistički značajne razlike u stupnju depresivnosti i anksioznosti među našim sudionicima
• Adolescenti koji su činili naš uzorak su podjednako depresivni i anksiozni
• Statistički su značajno više pod stresom, nego što su depresivni, odnosno anksiozni
• Ovakvi rezultati se mogu objasniti samom prirodom stresnih, anksioznih i depresivnih reakcija i doživljaja
Povezanost percipirane roditeljske podrške i subskala DASS-a, te samopoštovanja u uzorku
muških i ženskih ispitanika• Usporedivši rezultate dobivene na uzorku muškaraca,
odnosno žena, možemo reći da je u adolescenciji kod prvih bitnija uloga oca, a kod drugih uloga majke
• Pokazalo se da je odnos i majke i oca bitan u oba uzorka adolescenata, ali ne podjednako bitan
• Ovo možemo objasniti varijablama ličnosti i socijalnim interakcijama koje su bitne u ovom razvojnom periodu
• Za oba spola bitno da imaju dovoljno samopouzdanja, samopoštovanja i odvažnosti u kontaktu sa suprotnim spolom
Rasprava
• Svaki adolescent žudi da bude voljen, prihvaćen i primijećen, oni koji su u obitelji doživljavali ovakve pozitivne odnose, imaju povjerenja u sebe i u okolinu, te samouvjereno očekuju da će biti prihvaćeni i pozitivno vrednovani od strane njihovog društva
• Oni koji ''povlače'' nesigurnost, nepovjerenje i strah iz svoje obitelji, plaše se negativne evaluacije od strane svojih vršnjaka i vršnjakinja, te potencijalnih partnera u vezi
• Kod njih se razvijaju depresivni i anksiozni simptomi, te lako podliježu stresu i imaju predispozicije za razvijanje niskog samopoštovanja i loše slike o sebi
Zaključci
1. Adolescenti su, uzimajući u obzir njihove prosječne rezultate, manje depresivni, anksiozni i pod stresom (aritmetičke sredine njihovih rezultata na ovim subskalama DASS-a su niže nego teorijski prosjeci). Ipak, oni su više pod stresom, nego što su depresivni i anksiozni (referiramo se na rezultate t-testa)
2. Prihvaćanje od strane majke i oca su veoma bitni za prevenciju depresivnosti, anksioznosti i doživljaja stresa, dok odbacivanje i kontrola od strane roditelja pogoduju razvoju depresivnih reakcija, simptoma anksioznosti i stresnih reakcija. Odbacivanje ima negativniji efekat od kontrole (što smo zaključili na osnovu matrica korelacije)
Zaključci
3. Adolescenti izvještavaju da veće prihvaćanje imaju od strane majke, a veće odbacivanje od strane oca. Glede kontrole od strane roditelja, otac i majka su ujednačeni po svom utjecaju u ovom aspektu roditeljskog ponašanja (vidljivo iz rezultata t-testova)
4. Postoje spolne razlike u djelovanju prihvaćanja, odbacivanja i kontrole od strane roditelja na depresivnost, anksioznost, stres i samopoštovanje adolescenata. U muškom uzorku, najbitnije je prihvaćanje i nedostatak odbacivanja od strane oca. U uzorku žena (adolescentica), bitnija je uloga majke i njen odnos (prihvatanja, odbacivanja i kontrole). Ovaj zaključak je formiran na osnovi posebnih korelacijskih matrica za uzorak muškaraca, odnosno žena.
Hvala na pažnji!!!