Povijesno-prostorna analiza pustare Mirkovac - podloga za promišljanje budućeg razvoja

doc.dr.sc. Dina Stober, dipl.ing.arh.Građevinski fakultet Osijek, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

dstober@gfos.hr

Studenti: Marko Glavica, Filip Prpić, Ivan Perić, Tvrtko Lončar, Matias Mijić, Karla Popić, Jurica Vrkljan, Tomislav KunaGrađevinski fakultet Osijek, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

SažetakPustare, planska naselja sredine 19. i početka 20. stoljeća predstavljaju pi-onirski primjer planskog organiziranja cjelovitog naselja zoniranjem. S vre-menom ova naselja istočne Slavonije i Baranje postaju dijelom kulturnog krajolika čije tadašnje inovacije danas predstavljaju sadržaj čiju vrijednost tek trebamo interpretirati. Jedna od pustara, naselje Mirkovac, osnovano je 1850. godine. Povijesna i prostorna analiza predstavljaju osnovu za vred-novanje jedinica u prostoru nekog naselja. Za cjelinu naselja Mirkovac iz-rađena je prostorna i demografska usporedba trenutka u naselju u kojemu je on bio u svom najvećem potencijalu 50-tih godina 20. stoljeća i aktu-alnog trenutka. Izrađene su prostorne analize i usporedbe s morfološkim podatcima o naselju (namjena, korištenje, katnost, nagib streha, površina, procjena stanja). Na osnovu usporednih podataka postavila se podloga za promišljanje održivog razvoja naselja s naglaskom na zadržavanje iden-titeta i kulture „pustaraša“ u promišljanju budućih funkcija naselja.

Mirela Ravas, dipl. etnolog i antropologKonzervatorski ured Osijek, Ministarstvo kulture RH

Mirela.Ravas@min-kulture.hr Dinamika pojave i nestajanja funkcija ruralnih područja pratila se kroz istraživanja na regio-nalnoj razini, a rezultati ukazuju na dva tren-da. Ruralni prostori koji su rezilijentniji, prila-godljiviji i promjene u gospodarstvu sela ne rezultiraju drastičnim mijenama i nestankom sela već se ogledaju u diverzifikaciji funkcija, rastu broja stanovnika, fenomenu dvostrukih domova i dinamike urbano-ruralnog tjednog ritma u kojemu urbano stanovništvo u slo-bodnom vremenu traži kontakt s prirodom, tradicijskom kulturom, zdravijim životom. S druge strane pojava kontinuirano smanju-juće aktivnosti i broja stanovništva ostavlja negativan trend s posljedicama nestajućih naselja, starenja stanovništva, propadanja društvenih mreža, promjena opskrbe i uslu-ga na selu, propadanje fizičke strukture (La-santa et al, 2017). Strategija rasta u prosto-ru prevladavajuća je strategija koju anticipira prostorno planiranje. Smanjujuće aktivnosti i stanovništvo u planiranju nije našlo dovoljan broj strategija kako bi se odgovorilo na ovu pojavu koju se percipira kao neuspjeh (We-ber, 2009; Blanco et al, 2009).

Rezultati analize prostora pustare Mirkovac

U prostornom okviru baranjskog trokuta zabilježeno je više od sedamdeset pustara kao lokacija s toponimom (Tri stoljeća Belja, 1986.; Stober et al, 2011). Pregled broja stanovnika pustaraških naselja i općina koje ih okupljaju ukazuju na prostorno-vremenski uzorak karakterističan za ova naselja: vrijeme nastajanja datira krajem 19. stoljeća, svoj demografski maksimum doživljavaju 50-tih godina prošlog stoljeća i nagli demografski gubitak desetak godina kasnije (Slika 1). Prostor kontinentalne Hrvatske u kontinuiranom je procesu depopulacije (Ruralni razvoj Hrvatske, 2013), a periferna područja doživljavaju ovaj proces još intenzivnije (Šašlin, 2006). Ponavljajući uzorak pustara pruža mogućnost modelskog razvoja široko rasprostanjenog problema gašenja ovih naselja. Valorizacija i probir graditeljskog fonda u naselju ulazni su podatak za strate-giju odlučivanja. Na primjeru pustare Mirkovac prostor se analizirao u dva vremenska momentuma: u trenutku kada naselje ima skoro 1000 stanovnika, u sezoni prima do 1200 radnika i opskrbljen je tercijarnim funk-cijama te u aktualnom trenutku s 100 stanovnika u kojemu je zadržana samo trgovina mješovitom robom. Fizička struktura u ovom nesrazmjeru treba strateški odgovor za upravljanje. Kvantitavni pokazatelji korištenih i nekorištenih zgrada dani su na Slici 4., a analiza funkcija nekorištenih zgrada ukazuje na to da su pretežito napuštene upravo gospodarske i zgrade društvene i opskrbne namjene.Tipologija funkcija ruralnih naselja autora Wilkina (2007, u Niedzielski, 2015) razlikuje četiri funk-cionalna područja: - zelene funkcije u vezi upravljanja zemljišnim resursima, uzgajalištima, bioraznolikosti;- plave funkcije vezane za korištenje vodnih resursa, zaštitu od poplava i nedostatka vode, energije vode i vjetra;- žute funkcije se odnose na koheziju i vitalnost ruralnih područja, životne uvjete, zadovoljavanje socijalnih i kulturnih potreba;- bijele funkcije se odnose na sigurnost hrane. Kroz ovu tipologiju postavljen je okvir za promišljanje novih funkcija za zgradu magazina.

Literatura:Black et al. (2011), The effect of environmental change on human migration, Global Environmental Change 21, str. 3–11Blanco et al., (2009), Shaken, shrinking, hot, impoverished and informal: Emerging research agendas in planning, Progress in Planning, 72(4), str. 195–250Lasanta et al., (2017), Space–time process and drivers of land abandonment in Europe, Catena, 149(3), str. 810–823Niedzielski, E., (2015), Functions of rural areas and their development, Problems of Agricultural Economics, 2, str. 84-93Ruralni razvoj Hrvatske: perspektive integriranog i održivog razvoja ruralnih područja, ur: Svirčić-Gotovac, A., Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, 2013., str. 100Stober, D., Lončar-Vicković, S., Koški Ž. (2011); Mogućnosti revitalizacije pustara na prostoru Baranje, Tehnički vjesnik, 18(3) str. 403-409Šašlin, P.; Stanovništvo Baranje: obilježja i procesi, Nakladnik: Meridijani, Zagreb, 2004., 133 str.Tri stoljeća Belja, zbornik radova; urednik D. Čalić; Osijek: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad, 1986, str. 795Weber, G., (2009), Socio-Economic Preocesses of Shrinkage of Rural Municipalities and Regions and their Re-evaluation from the Perspective of Spatial Planning, Podeželje na preizkušnji, ur: Zavodnik Lamovšek A., Fikfak, A., Barbič A., Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo, Geodetski inštitut Slovenije, 2010., str. 227-231

Zgrada magazina u Mirkovcu, općina Kneževi Vinogradi, dvokatnica je pravokutne tlocrtne osnove s dva rizalitna istaka na glavnom pročelju, skladišnog kapaciteta 3000 tona, površine 3000 m2. Dio zgrade magazina činilo je mlinsko postrojenje. Danas je u zgradi ostao sačuvan dio postrojenja kao integralni dio industrijske baš-tine. (Uprava za zaštitu kulturne baštine_Rješenje o kulturnom dobru)Institut registracije objekta kao kulturnog dobra poslužio je u odluci odabira objekta u naselju. U sljedećem koraku potrebno je interpretirati nekadašnje funkcije za program-

iranje novih funkcija u zgradi magazina.

Funkcionalne promjene ruralnog depopulacijskog prostora

Zaključak

Pustare predstavljaju integralni dio kulturnog krajolika is-točnog dijela Hrvatske, a kojima je obilježen i širi prostor preko granice. Vrijednost pustara kao dio krajolika u pro-cesu je razvoja. Ova naselja doživljavaju svoju dekonstruk-ciju nakon perioda razvoja. Sustavna valorizacija modela naselja i materijalnih dokaza naselja kada je bilo na svom vrhuncu, predstavljaju podlogu za interpretaciju novih funkcija. Magazin u Mirkovcu predstavlja vrijednu memo-riju industrijske baštine čiju revitalizaciju treba koncipira-ti kroz kulturu „pustaraša“ kao i moguće modele razvoja kulturnog, gastro, ciklo i ostalih vrsta razvijajućih turizama u baranjskom prostoru predviđajući stalne i povremene aktivnosti kroz tipologiju funkcija koja zagovara održivost.

Fotografije terenskog obilaska pustare Mirkovac 03/2017

Prostor Baranje i sustav naselja i pustara

Stambena ulica

Zgrada magazina, istočno i južno pročelje

Zgrada magazina,detalj ugla

Zgrada magazina,detalj zabata

Zgrada magazina, detalj prozora Zgrada rodilišta i ambulanta Zgrada škole Zgrada škole, istočno pročelje Zgrada škole, detalj prozora Zgrada škole, detalj zabata

Shema naselja i raspored funkcija u drugoj polovini 20. stoljeća Shema naselja i raktualan aspored funkcija

Kretanje stanovništva u naselju MirkovacIzvor: DZS, http://www.dzs.hr/

Radnici ispred zgrade magazina u MirkovcuIzvor: https://www.facebook.com/groups/108734347154/photos/

Shema Pokretači migracija u razinama Izvor:Black et al 2011

Zgrada rodilišta, ambulnate i zgrada magazina, Izvor: Inv. br. 166 508 Muzej Slavonije Osijek

Projektna dokumentacija za gospodarske zgrade - magazin i štala za kraveIzvor: Državni arhiv Osijek 3D zgrade magazina u Mirkovcu

Shema korištenih, nekorištenih i srušenih objekata u Mirkovcu

Shema namjene zemljišta u naselju Mirkovac