povijest crkve - ultimate balta

Upload: ivan-selci

Post on 06-Apr-2018

246 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • 8/2/2019 Povijest Crkve - Ultimate Balta

    1/22

    1

    1. KARTICA

    1. Kakav je ivot provodio Grgur I. prije no to je postao papom?

    Rodio se u plemikoj obitelji u Rimu. Godine 572. postao je guvernerom grada. Svoju je

    batinu 574. razdijelio siromasima, a obiteljsku kuu pretvorio je u samostan sv. Andrije u kojem je isam ivio poput redovnika. Godine 578. papa Pelagije II poslao ga je kao predstavnika na carski dvoru Carigradu, a kasnije ga je imenovao svojim tajnikom. Godine 590. izabran je za papu. Umro je 604.godine.

    Papa Grgur I. savjetovao je da paganske hramove treba unititi ako ih se ne moepretvoriti u crkve:

    a. Odakle papi Grguru takva ideja?

    Papa Grgur je savjetovao da se poganski hramovi, ako je ikako mogue, pretvore u crkve.Ljudi e spremnije dolaziti na znana mjesta. Predloio je da se ne prekine sa gozbama prilikomrtvovanja stoke, nego da ih pretvore u kranske sveanosti.

    Odgovor se moe nai 300 godina prije njega, u druga dva Grgura, poznata misionara. Morada je papa znao neto o ivotu onih ije je ime nosio. Prvi od njih, Grgur udotvorac u Pontu,pretvorio je poganske gozbe u kranske sveanosti, a drugi Grgur, apostol iz Armenije, masovnim jeobraenjem preuzeo na se zadau da poganske hramove posveti u crkve.

    b. Usporedite cilj i metode pape Grgura prema tradicionalnim poganskimobiajima s metodama rimskog cara Justinijana.

    Justinijan, rimski car koji je sagradio velebnu Crkvu sv. Sofije u Carigradu, naredio je da se

    jednom zatvoreni poganski hramovi vie nikad ne otvore. A 529. godine zatvorio je kole grkefilozofije u Ateni, koje su bile izvorom pretkranskog nauavanja.

    Nasuprot njega, papa Grgur bio je otvoreniji prema poganskim obiajima i ulagao je napore upretvaranje istih u kranske obiaje.

    2. to je glavna razlika izmeu monaha koji su slijedili Antonija i ivota onih koji suslijedili Pahomija?

    Antonije se povukao u pustinje Egipta i ivio u peinama. Bio je tiini monah i irio je bojinauk. Sve je vie ljudi dolazilo k njemu da naue o ivotu molitve i mnogi su ostajali blizu njega.

    ivot su provodili sami, ali im je Antonije bio duhovnim ocem. Antonijevi monasi bili su pojedinci,povezani meusobno jedino ljubavlju prema Antoniju i poslunou starijim monasima.

    Za razliku od Antonija, Pahomije je za svoje monahe uveo zajednicu, pravilo i red. Postao jeabbot (otac) samostana. Pravilo, tj upute koje je pahomio postavio za ivot samostana bile su napisanena bakrenoj ploi. Evo osnovnih obiljeja tih pravila: ovjek koji je elio postati monah morao seprijaviti kod vratara. Zatim su ga smjestili u oblinju gostinjsku sobu. Tijekom nekoliko dana dok jeuio oena i nekoliko psalama, monasi su o njemu pokuali ustanoviti sve to su god mogli. Akosu ga smatrali podesnim, uili su ga Pravilu, dali su mu monaku odjeu i uveli ga u nain monakogivota. Svaki je monah imao vlastitu eliju i odjeu, a svaka je grupa imala svoje zanimanje (pletenje

    predmeta od trske, tkanje, pranje rublja, ivanje odjee...). Svaka bi grupa dola na red u slubi uitavoj zajednici u radu na polju, kuhinji, bolnici ili nabavljanju hrane na trnici. Imali su dva

  • 8/2/2019 Povijest Crkve - Ultimate Balta

    2/22

    2

    zajednika obroka dnevno. Kad bi pao mrak, grupa bi se okupils na zajedniko bogotovlje. Red podredom se misli na organizaciju svih Pahomijevih samostana zajedno.

    3. S ime se Mntzer nije slagao u Lutherovu nauavanju? Kako je Mntzer razumioPeto kraljevstvo?

    Drugi veliki luteranski spiritualac, Thomas Muntzer, propovjednik u Allstadtu u Saskojpostao je Lutherov sljedbenik nakon to je uo raspravu 1519. kad se Luther prepirao s JohnomEckom o Kristovoj milosti.

    inilo mu se da je Luther ljudim prebrzo ponudio slatkoga Krista opravdanja, a preao je preko gorkoga Isusa, koji zahtijeva pokajanje i osobnu duhovnu borbu. Druenje sa seljacimauvjerila da je reformacija nova etapa Bojeg djela oslobaanja siromanih i ugnjetavanih.

    Svoje je ideje izrazio u snanoj propovjedi iz 1524. Tumaio je drugo poglavlje iz Daniela, apoeo je govoriti o tome kako se Crkva u veem dijelu svoje povijesti ponaala kao bludnica koja se

    predala moi i od Krista napravila bezopasno strailo. Bog je viziju budunosti podario okrutnompoganskom kralju Nabukodonosoru, a ne ponosnim i religioznim idovima. Tvrdio je da je stvarnaspoznaja Bojeg otkrivenja mogua samo onima koji su primili unutarnju rije u vlastitoj duhovnojborbi, koja odgovarsa Nabukodonnosorovoj ludosti.

    Muntzer je mislio da je Peto kraljevstvo iz Nabukodonosorove vizije euopski feudalizam,kojem se nazire kraj. Godine 1524. pridruio se pobunjenim seljacima, no seljaki rat okonan je1525., a Muntzer je zarobljen i smaknut.

    4.

    a. U kojem se smislu poloaj krana u Perziji promijenio nakon Konstantinovaulaska u Rim 312. god.?

    Krani u Perziji bili su u opasnom poloaju jer su spadali u onaj dio naroda koji je odbijaopriznati slubenu religiju. Ali sve dotle dok su krani bili proganjani u Rimskom carstvu, perzijska jevlast imala malo razloga da sumnja u njihovu odanost. Godine 312. to se promijenilo.

    Za krane u Perziji, ulazak cara Konstantina u Rim znailo je da su ih sada sumnjiili nesamo zbog toga to su odbijali priznavati perzijsku religiju nego i zbog toga to su pripadali religijikoju je titila neprijateljska rimska drava.

    b. Koja su druga dva Konstantinova postupka posebno dovela do ponovnog

    progonstva Krana u Perziji?

    Konstantin je 315. godine s dobrom namjerom napisao pismo perzijskom caru u kojem jehvalio svoju nedavno otkrivenu vjeru. Rekao je da mu je Bog krana pomogao da porazi tirane idonese mir. Neki od njegovih prethodnika progonili su krane, ali ih je pravedni Bog unitio.Konstantin je posebno spomenuo cara Valerijana, koji je progonio krane, a umro je kao zarobljeniku perzijskim rukama. Traio je od perzijskog cara da zatiti krane. Perzijske vlasti poele su gajitisumnju da bi krani u perziji mogli dobrodolicom pozdraviti zatitu rimskog neprijatelja.

    Godine 377. Konstantin se odluio na pohod protiv Perzijanaca, a smatrao je ispravnim da sasobom povede i biskupe. No, umro je prije nego to je vojna poela, ali teta je ve bila uinjena.Godine 339. zapoelo je veliko progonstvo krana u Perzijskom carstvu.

  • 8/2/2019 Povijest Crkve - Ultimate Balta

    3/22

    3

    5.

    a. U emu je najvanija razlika izmeu Arijeva i Origenova nauka?

    Origen je smatrao da je nekranskim misliocima najbolje odgovoriti izlaganjem kranskedoktrine rijeima kojim ase slue filozofi, ali pridravajui se biblijskih istina. Za Origenovoshvaanje Krista znaajan je izraz vjeno sinovstvo. Prema Origenu, Krist otkriva Boga onakvog kakavje on oduvijek bio. Imenovanje sin znai da Krist stoji drugi; Otac je prvi. To su dvije istine koje jeOrigen uio o Kristu.

    Aleksandrijski biskup Aleksandar propovijedao je da ljudi mogu vjerovati u jednog Boga ivjerovati u Krista. No, Arije, jedan od Aleksandrovih sveenika, nije se s time sloio. Smatrao je da jenajbolje nauavati da je samo Bog Otac pravi i vjeni Bog. Otac i Sin ne mogu biti isti jer Sin znaida Krist ima poetak.

    b. Zato su ljudi prihvaali Arijev nauk?

    Novi obraenici na kranstvo bili su navikli na pojam polubogova, tj. junaka koji su bili polabogovi, a pola ljudi. Biskup Aleksandar se uznemirio i optuio Arija za herezu, ali Arije je s pravomsmatrao da e takvo uenje naii na dobrodolicu.

    c. Kakav je uinak njegov nauk imao na Crkvu kao cjelinu?

    Uskoro su se i biskupi iz drugih gradova priklanjali jednog ili drugoj strani, neki su bili zaArija, a neki protiv. Biskup iz Nikoemdije, u kojoj je ivio i car, i crkveni povjesniar biskup cezarejeEuzebije odluili su se za Arija. Tako se crkva podijelila na dva dijela.

    6. Opiite to su franjevaki i dominikanski redovi imali zajedniko, a u emu su se

    razlikovali?

    Dominikanski i franjevaki red bili su slini. Podruje rada podijelili su na provincije i svakaje provincija bila pod upravom poglavara franjevci su ga nazivali provincijalom. Svaki se reddijelio na ensku granu i na bratovtine, a njih su inili mukarci i ene koji su ivjeli svjetovnimivotom, ali su prihvatili njihove ideale i ivjeli skromno i vjerno.

    Meu osnivaima dvaju redova ima jedna bitna suprotnost. Uenje je bilo prva dunostdominikanaca. Franjo se, meutim, bojao uenja, mislei da bi ono moglo pokvariti prostodunostnjegove brae.

    a. U kojim je okolnostima Franjo odluio osnovati 3. franjevaki red?

    Franjo je jedno vrijeme bio u nedoumici: treba li se potpuno posvetiti molitvi ili i povremenoporpovijedati? Jedan od brae mu je na to odgovorio da ga Krist nije izabrao samo zbog sebe samog,nego i da spasi druge. Franjo je propovijedao s takvim arom da su mukarci i ene eljeli napustitisvoje domove i slijediti ga. Tada je odluio osnovati trei red.

    b. Opiite svojim rijeima Franjino propovijedanje pticama.

    Jednog dana, Franjo je vidio stabla pokraj puta na kojima se odmaralo jato ptica. Zamolio jesljedbenike da ga priekaju dok on ode propovijedati pticama. Rekao im je da su mnogo primile od

    Boga: Bog ih je sauvao u Noinoj arci; ne moraju saditi, ve ih Bog sam hrani. Ne moraju iti, ve suodjevene. Predloio im je da se uvaju od grijeha nezahvalnosti i da uvijek nastoje ugoditi Bogu.

  • 8/2/2019 Povijest Crkve - Ultimate Balta

    4/22

    4

    Prekriio ih je, a one su poletjele pjevajui jedne na istok, druge na zapad, tree na jug, a etvrte nasjever. Poput ptica, braa nisu posjedovala nita svoje, nego su se uzdali u Boju providnost.

    7. Opiite bogosluje amerikih puritanaca! Kako je Jonathan Edwards razumioobraenje?

    Bogosluje novoengleskih puritanaca bilo je mnogo jednostavnije od bogosluja u europskimreformiranim crkvama. Sluba se sastojala od dugih sveenikovih molitava, itanja Biblije i pjevanjarimovanih prijevoda Psalama, bez ijednog uglazbljenog napjeva. Svatko je vjerovao za sebe, a i pjevaonapjev koji mu se sviao buka mora da je bila strana. Sredite slube bila je propovijed, koja jeobino trajala sat-dva. Propovjednik je najprije objasnio tekst; zatim ga doktrirano razvio, a zavravaoje primjerom koji se odnosi na aktualno pitanje unutar zajednice.

    Jonathan Edwards naslijedio je svog djeda kao propovjednik. Godine 1734. u njegovoj je crkvizapoela etva ili buenje, koje je trajalo vie od godinu dana.

    O tome je pisao u brouri koja se itala u svim kolonijama i u Engleskoj, i koja je dovela doirokog probuenja diljem kolonija. Taj dogaaj, poznat kao Veliko Buenje, dosegao je vrhunacizmeu 1740. i 1750. godine.

    Veliko Buenje bilo je u nekim oblicima vrlo silovito. Ljudi su vriskali, tresli se,onesvjeivali i imali privienja. Neki su pretrpjeli ivani slom, a bilo je i samoubojstava. Edwards jesmatrao da se religija odnosi na itav ljudski ivot, pa tako i na ljudska tijela.

  • 8/2/2019 Povijest Crkve - Ultimate Balta

    5/22

    5

    2. KARTICA

    1.

    a. Zato se Anselmo suprotstavio kralju Vilimu II. i koje su posljedice tog

    suprotstavljanja?Kad je Vilim I. Osvaja 1066. pokorio Englesku, mnogi su Normani poli za njim, ukljuujui

    i Lafranca, vou beckog samostana, a sadanji nadbiskup Cantenburya. Anselmo je u Becu zauzeonjegovo mjesto teolokog uitelja. Kad je Lafranc 1089. umro, sveenstvo je izabralo Anselma zanjegova nasljednika, no kralj Vilim II. znao je da e se Anselmo protiviti njegovu pokuaju da upravljacrkvenim propisima i poslovima. Meutim, 1093. godine, kralj teko bolestan, koga je pekla savjestto etiri godine dri Lafrancovo mjesto praznim dao je pristanak. Sukob s kraljem otjerao jeAnselma dva puta u progonstvo. No i dalje je zastupao prava i slobodu Crkve i zauzimao se za njezinureformu.

    b. Najvanije Anselmovo djelo?Anselmovo najpoznatije djelo zove se Cur Deus Homo (Zato Bog ovjek, tj. Zato je bog

    postao ovjekom).

    c. Kako je tumaio Isusovu izjavu u Evanelju po Marku 10:45 i Timoteju 2:6 kadIsus kae da je dao svoj ivot kao otkup umjesto sviju?

    Otkup je cijena koja se mora platiti da bi se oslobodio rob; bio je to poznati pojam urimskom drutvu, koje je ovisilo o radu robova. Od najranijih vremena krani su raspravljali o tojIsusovoj izreci i pitali se kome je plaena cijena. Odgovor je, ini se, glasio avlu.

    Anselmo se tome protivio. Dobro je uvidio da je takvo miljenje huljenje Boga. Ta zar biavao mogao postaviti Bogu takav zahtjev? Ne postoje dva vrhovna bia, nego jedno, a to je Bog.Rije koju je Anselmo upotrijebio da objasni taj problem jest zadovoljtina, to znai plaanjeduga. To je izraz iz rimskog prava, a opisuje temeljnu moralnu obavezu svakog drutva.

    2. I. vatikanski sabor?

    Prvi vatikanski sabor sazvao je papa Pio IX 1868. godine. Sabor je poeo s radom 1869. do1870. Sabor je sazvan da bi se rijeili tada gorui problemi rastueg utjecaja racionalizma, liberalizmai materijalizma. Takoer se trebala razrijeiti doktrina u vezi s Kristovom crkvom. Razvila se irasprava o dvije konstitucije: jedna o dogmi Kristove crkve i katolike vjere, a druga o primatu inepogreivosti pape.

    Ovaj ekumenski sabor najpoznatiji je po dogmatskoj definiciji papine nepogreivosti kadgovori ex cathedra, odnosno kada u svojoj osobini pastira i voditelja svih krana svojom vrhovnomapostolskom vlau predstavlja neko uenje koje se odnosi na vjeru ili moral koji univerzalna Crkvamora sauvati.

    Rezultati ovog sabora dva su dokumenta: Dei Filius (dogmatska konstitucija o katolikojvjeri), koji je prihvaen jednoglasno iPastor aeternus (dogmatska konstitucija o nepogreivosti pape),koji je prihvatila veina, iako je bilo estokih protivljenja.

    Sabor je prekinut zbog predaje Rima, pada Papinske Drave i njezinog ujedinjena s Italijom, tenikad nije nastavljen.

  • 8/2/2019 Povijest Crkve - Ultimate Balta

    6/22

    6

    3. Kako i zato je nastalo Pravilo vjere Crkve?

    Kad Justin, starokranski apologet, pie ime Isus, on esto kao bez predumiljaja dodajesljedee reenice o njemu: Isus Krist, roen od djevice, Isus Krist, koji je trpio pod PoncijemPilatom, Isus Krist koji je ustao iz mrtvih. Ako bi se takvi izrazi spojili, nai bismo gotovo sve to

    se spominje u vjerovanju. Ve i te injenice o Isus stavilo se u ispravan redoslijed i svatko tko sespremao za krtenje nauio ih je i recitirao. Kad su gnostici (oni koji su vjerovali u duhovnu istinu)tvrdili da duhovna manjina ima njihovo dublje znanje, crkvene vode odgovorile su da u prenesenojkranskoj predaji nema ni traga takvim fantastinim idejama. Niega nije bilo osim ovog jednogpriznanja vjere ili, kako se to sad poelo zvati, Pravilo vjere.

    Priznanje vjere, koje je kranin izrekao prilikom krtenja, sad je postalo Pravilo vjere kojegase kranin morao vrsto drati.

    4. to je bila rimska inkvizicija? U emu se nauavanje Tridentskog koncila o opravdanjurazlikuje od Lutherova?

    Godine 1542. papa Pavao III. formalno je organizirao rimsku ili papinsku inkviziciju. Prviput je itava Crkva postala predmetom papinskog suda. Sveti oficij imao je zadau da ukloni moralneprekraje, simoniju (trgovanja crkvenim slubama) i krivovjerje meu sveenicima i laicima. inila suga est kardinala i odbor dominikanskih redovnika. Nisu se pravile razlike prema poloaju. Samo jepapa mogao promijeniti sud ili reenicu koj je propustila inkvizicija.

    Nasuprot Augustinu, Lutheru i Calvinu, koncil je nauavao da Boja milost spasenja moe bitiodbaena, kao i poveana dobrim djelima izgubljena grijehom, a vraena sakramentom pokore.Prema tom uenju, vjera nije jednostavno povjerenje u Boju milost, a Krist samo onaj koji opratanae grijehe. Krist je i novi zakonodavac. Za grenika, Boje oprotenje ne uklanja potrebu plaanja

    za grijehe bilo ovdje, bilo u istilitu. Luther je oito mislio suprotno.

    5. Zato su ljudi sluali kako propovijeda Grgur udotvorac?

    Propovijedao je, pridruio se istraivanju, savjetovao; nauavao, lijeio. Zato su tako mnogidolazili na propovijed, jer ono to su vidjeli da radi, bilo je upravo onako kako su ga uli da govori, paim je i kroz gledanje i sluanje pokazao Boju silu. Jer njegove su rijei zadivile njihovo sluanje, anjegova udesa meu bolesnima zadivila su njihovo vienje. Razveselio je onoga u tuzi, mladianauio samokontrolu, starcu dao rije utjehe. Robove je uio da vre svoju dunost prema svojimgospodarima, gospodara je uio da budu ljubazni prema onima ispod njih. Siromane je poduavao damogu biti bogati u dobrim djelima; uio je bogataa da misli na druge i da se sjeti da je upravitelj, a ne

    vlasnik svog bogatstva.

    Jedno od njegovih uda smatra se preobrazba njegove male upe: Grgur je poeo sa samo 17krana, a do njegove smrti ostalo je samo 17 nevjernika u gradu Cezareji.

    6. Metodistiki pijetizam i metodistika crkvena uprava.

    Naziv metodisti bio je jedan od nadimaka koje su oksfordski studenti priivali svetomklubu. Biblijski moljci bio je drugi. Izraz metodisti je ostao, jer je John Wesley, osniva ovogpokreta, elio da se kranstvo shvati kao put, metoda ivota, ukljuujui disciplinu i organizaciju.Iako se prema metodizmu moe odnositi kao prema kasnopuritanskoj denominaciji, on se od

    puritanizma razlikuje vrlo jakim i centraliziranim oblikom crkvene uprave. Metodistika crkva bila je,prije svega, misionarsko drutvo, a njezini sveenici putujui propovjednici. Zaklinjali su se na

  • 8/2/2019 Povijest Crkve - Ultimate Balta

    7/22

    7

    potpunu poslunost pokrajinskom nadstojniku i biskupu, koji su ih mogli po volji seliti s mjesta namjesto. Nisu sluili u upi, nego su obilazili okrug. Mnogi ameriki putujui propovjednici smatralisu da se zbog posla ne smiju eniti, a neki su se doslovce iscrpili na radu, tako da su umrli u ranojdobi.

    FALI SEDMO PITANJE!!!!!

  • 8/2/2019 Povijest Crkve - Ultimate Balta

    8/22

    8

    3. KARTICA

    1. Tko je bio Justin i kako je postao kranin?

    Bio je Grk i misionar u Rimu oko 140. godine. Nakon dugog traenja prave religije, vjerovao

    je da ju je pronaao u nauci Platona. Tada mu je neki starac u Efezu rekao o ljudima koji su joasniji od onih koji se zovu filozofi. Uputio ga je na starozavjetne proroke i Krista, koji je ispunio usebi ono to su oni proricali. Justin nastavlja: to se mene tie, vatra se upalila u mojoj dui, i ja sambio zaokupljen ljubavlju za proroke i za one ljude koji su Kristovi prijatelji (apostoli). Pokuavao je iidove pridobiti na kranstvo. Nije uspio.

    2. Koje je godine odran I. ekumenski sabor i gdje? Zato je odran? Koji je najvanijiishod?

    Prvi ekumenski sabor odran je u Niceji (80 km istono od Carigrada). Odran je jer je carKonstantin uvidio da se Crkva (grki dio) poela cijepati na dva dijela. Zato je okupio 220 biskupa iz

    raznih dijelova tada poznatog svijeta. Nicejsko vjerovanje izlae kako treba pravo vjerovati u 3 osobeTrojstva, usredotoujui svoju panju na Oca i Sina. Kljuna rije cijele izjave jest da je Sin iste biti sOcem. Zatim slijedi reenica: Koji je zbog nas ljudi i naeg spasenja siao s neba i postao tijelo,postao je ovjek. To znai da je Krist u potpunosti Bog i u potpunosti ovjek.

    3. Svrha reformacije prema Calvinu? to su reformatori smatrali bitnim znaajkamaCrkve?

    Calvin je smatrao da je Pavlovo obrazlaganje u Poslanici Rimljanima klju Evanelja,sredinja poruka itave Biblije. Smatrao je da je svrha reformacije ne samo uklanjanje pogreaka inepravilnosti iz Crkve. Stvarni razlog za reformaciju bio je da je svjetlo boanske istine bilo

    zamraeno, Rije Boja zakopana, krepost kristova ostavljena u dubokoj tami, a sluba sveenikaunitena. Reformatori su teili da meu sobom osnuju bolji oblik Crkve. Reformatori su rekli da susamo 3 stvari nune za pravu Crkvu: Biblija, sakramenti (obino 2), uredan kranski ivot.

    4. Tko je sagradio crkvu sv. Sofije u Carigradu? Po emu se arhitektonski razlikuje odveine ranijih crkava? Po emu se razlikovalo slavljenje euharistije u Sv. Sofiji premadrugim kranskim kunim zajednicama?

    Crkvu sv. Sofije izgradio je rimski car Justinijan I izmeu 532. i 537. godine. Ranije crkve bile suuglavnom pravokutne zgrade s redovima stupova po sredini kao potporanj krovu. Graditelji sv. Sofijeproirili su raspon krova time to su kupolu postavili na polukupole; tako je smanjen broj stupova koji

    su zakrivali pogled. Euharistija se vie nije u Carigradu slavila naoigled zajednice. Neki su smatralida se vie potovanja izraava ako je oltar sakriven iza zastora. Na zastoru u sv. Sofiji bila je bogatoizvezena Kristova slika, a brojna je zajednica upravljala pogled prema toj slici.

    5. U koju je zemlju krenio kao misionar i postao osnivaem Crkve?

    a) Kolumban b) Willibrord c) Patrik d) Bonifacije e) Augustin

    Kolumban - kotska, otok Iona i Engleska; Willibrord - Nizozemska; Patrik - Irska; Bonifacije - Njemaka; Augustin Engleska

    6.Koje su se 2 promjene u 4. i 5. st. izravno odrazile na nastanak monakog pokreta?

  • 8/2/2019 Povijest Crkve - Ultimate Balta

    9/22

    9

    Jedna se promjena odnosila na svijet, jedna na Crkvu. Svijet je, posebno ZRC, izgledalo kao da sepribliava svome kraju, a Crkva je postala prihvaenom od svijeta i postala svjesnom. Neki su ljudinapustili svijet jer su nad njim oajavali, drugi su napustili svjetovnu Crkvu da bi predanije ivjeli kaomonasi.

    7. to je narodna kriarska vojna 1095. i po emu je bila tragina? U kojem su serazdoblju vodili kriarski ratovi? Koje kriarske vojne su bile uspjene? Dva vana, aliloa, rezultata kriarskih vojni?

    Narodna kriarska vojna je naziv za 1. kriarski rat. Nakon poziva pape Urbana II, poinju pripremeza rat. Narod nije ekao na kraljeve i vladare da se organiziraju nego sve poinje kao narodni pokret; ito kao prvi u povijesti Europe. Mnotvo ljudi se sakupljalo po trnicama, crkvama, na raskrima, dabi sluali lutajue propovjednike koji su prolazili. Nita nije bilo spremno za vojsku; ni hrana niprijevoz. U nekim dijelovima Europe ljudi su prodali svoje posjede, obitelj i neto imovine natovarilina kola i pridruili se povorci koja je ila na istok. Neki su ili zbog elje za pustolovinom, neki zbognade u dobitak, a neki zbog neprijatelja na istoku. Samo nekoliko njih je stiglo do Palestine, niko se

    nije vratio kui. Kriarski ratovi voeni su od 1096. do 1291. u 8 pohoda. samo prva vojna je bilauspjena, ostalih 7 ne. Kriarski su pohodi bili prvi pokuaj novih naroda sa zapada da zajednikidjeluju, i to u ime kranskih ideala. To je bio dobitak, iako je sam pokuaj zavrio neuspjehom.Kriarske su vojne otvorile put prema istoku.

  • 8/2/2019 Povijest Crkve - Ultimate Balta

    10/22

    10

    4. KARTICA

    1. Koju je zadau car Konstantin povjerio irilu? to je bilo Konstantinovo ivotno djelo?Tko je radio s njim? to je Konstantin otkrio u Krimu? Zato car nije poslao biskupa uMoravsku?

    ivotno djelo Konstantina je prevoenje kranstva na slavenski jezik. To je u prvom reduznailo sastavljanje abecede, kako bi se slavenski jezik mogao zapisati. Kada je iril stvorio takvaslova, mnogi su to smatrali udom.

    Metoda je pratio Konstantina na svim putovanjima. Metod je bio Konstantinov stariji brat,takoer ovjek iznimnih sposobnosti, no kako se navikao na to da radi sa svojim bratom, zadovoljio sedrugim mjestom. Zimu su proveli u Khersonu na Krimu, gdje se zbio jedan od najveih dogaaja uKonstantinovu ivotu (ili je on tako mislio). Otkrio je grob za koji je smatrao da je grob svetogKlementa Rimskog. Ponio je sa sobom nekoliko kostiju, a svetog Klementa proglasio je zatitnikomsvoje misije.

    Godine 862. Rastislav, moravski knez, obrati se caru u Carigrad i zamolio ga da poaljebiskupa i uitelja da im pokae put kranske vjere. Car nije poslao biskupa, jer je Moravska bilafranako podruje koje je Zapadna crkva prisvajala sebi. Car je, meutim, poslao uitelja, i to dva:Konstantina i Metoda.

    2. II. vatikanski sabor!

    II. vatikanski sabor odran je od 1962. do 1965. Otvorio ga ja papa Ivan XXIII, a zatvoriopapa Pavao VI. Glavna pitanja raspravljana na saboru bila su: odnos Crkve s modernim svijetom,potreba definiranja statusa Crkve i uloge biskupa, obnova Crkve i sveopi mir meu kranima svijeta.

    Neka vea pitanja bila su: crkvenjatvo (odnosi se na dogmuLumen Gentium; Ona potvrujeda su svi pape nasljednici Petra), liturgija (uz latinski, svim katolikim crkvama doputeno je sluenjemise na narodnom jeziku), Sveto Pismo (sabor je htio oivjeti sredinju ulogu Svetog Pisma uteolokom ivotu Crkve; takoer se dopustio novi pristup tumaenju Svetog Pisma), biskupi (povealase vanost uloge biskupa, osobito kad ih se gleda kao na kolektiv, ali oni ne mogu funkcionirati bezglave crkve sv. Petra).

    3. Koji su Origenovi odgovori na sljedea pitanja o molitvi?

    Jedan od najboljih primjera za uenje o tome kako se treba moliti dolazi od Origena. Pisao je o

    tome oko 236. godine u Cezareji.a) Kako treba moliti?

    Sredi svoje misli. Stavi se u Boju prisutnost i ponaaj se kao da je Bog tu i gleda u tebe. Nemoli se sam: s tobom se mole Krist i aneli.

    b) Kada se molimo?

    Kazano nam je da se trebamo uvijek moliti, jer dobar ivot je molitva. Trebamo to vriti baremtri puta svakog dana: ujutro, u podne i uveer.

    c) Zato se molimo?

  • 8/2/2019 Povijest Crkve - Ultimate Balta

    11/22

    11

    Moli se za sebe, moli za druge i zahvaljuj.

    d) U kojem se poloaju molimo?

    Najbolji je poloaj stajati s otvorenim rukama prema gore i oima uprtim prema gore.Kleanje je pravilno kada trai Boje oprotenje. Ali moe se moliti i sjedei, npr. ako te bole noge,ili ak leei, ako ima groznicu. Ponekad, npr. na moru ili u mnotvu, ne mora uope paziti napoloaj.

    e) Gdje se molimo?

    Bilo koje mjesto moe biti pravo mjesto. U svom domu izaberi tiho mjesto, isto i dobro, kojemoe postati tvoje sveto mjesto.

    4. Kako Benedikt definira uzornu redovniku zajednicu? Koje su dvije stvari naglaene ureguli?

    Za Benedikta je idealna zajednica bila ona koja sama bira opata (rije dolazi iz sirijskogabba, to znai otac) i ije se oinske regule pridrava. Redovnici su se u samostan primali kaopripravnici, tj. na probu od godine dana, a zatim su polagali zavjet za itav ivot i ivjeli u zajednicibez ikakve osobne imovine. Njihov je ivot bio jednostavan, discipliniran, ispunjen poslom to ga jeBenedikt nazivao Opus Dei (na latinskom, djelo Boje). Bio je to raspored koji se sastojao od osamrazdoblja namijenjenih bogosluenju, a ona su se smjenjivala svaka tri sata danu i nou. Svako jerazdoblje bogosluenja ukljuivalo molitvu, psalme i itanje Biblije.

    Benediktova regula sadravala je iscrpne upute namijenjene redovnicima. Benediktov sedoprinos, meutim, sastojao u tome to je naglasio stegu, i to je ono rimsko u njemu. Uz stegu,Benediktov drugi doprinos koji nije bio rimski, nego kranski jest blagost, iskrena briga za ljude,to je obiljeje itavog njegovog rada.

    5. to Marcion eli nauiti svoje sljedbenike? Koje je knjige Biblije priznalo Sv. pismo izato?

    Oko 140. godine Marcion je doao u Rim. Bio je to bogat poslovni ovjek, a i revan kranin.U Rimu su krani marciona lijepo primili. Bio je dareljiv ovjek i davao je velike priloge crkvama.Bio je to ovjek jasnih ideja i ljudi su navaljivali da ga uju govoriti. Marcion je volio Pavla, jedinogapostola (kako je rekao) koji je shvatio Isusovo uenje. I vrlo je otvoreno govorio o potekoama kojesu mnogi krani osjeali u vezi sa Starim zavjetom.

    Marcion se spremao napisati knjigu pod naslovom Antiteze, na jednoj strani sa idovskimPismima, a na drugoj s kranskim pismima, da pokae kako su ona meusobno proturjena. Ali,Marcion je iao i dalje. Kao to je mislio da je Pavao bio jedini koji je shvatio Isusa, tako je Marcion,ini se, smatrao da je upravo on bio jedini koji je shvatio Pavla. Pavao je oslobodio krane odMojsijeva zakona. Marcion je smatrao da je Pavao namjeravao osloboditi krane i od idovskihPisama i od boga idovskih Pisama.

    Mnogi su tvrdili da je Marcion hulio protiv Boga, ostavio po strani mnogo Kristova uenja isebe postavio iznad apostola koji su predali Evanelje. Rimski biskup ekskomunicirao je Marciona icrkve su vratile njegove priloge.

    Marcion je postupio onako kako mnogi ljudi rade kad ih se iskljui poveo je sa sobom svojepristae. Rim je uinio svojim sjeditem i koristio je svoje poslovne veze da proiri svoju sektu.

  • 8/2/2019 Povijest Crkve - Ultimate Balta

    12/22

    12

    Marcion je najavio kako e za njegovu sljedbu izgledati kransko Sveto pismo. U Svetopismo ukljuio je deset Pavlovih poslanica, iskljuujui 1. i 2., Timoteju i Titu. Prihvatio je jsam jednoevanelje, Lukino, zbog Lukine povezanosti s njegovim ljubljenim Pavlom (iako je i Lukinu skratiomalo, odrezao je poetak).

    Suoena s Marcionovim izazovom, Crkva je morala tono odluiti koje knjige da se ukljue ukransko Sveto pismo. Od 27 knjiga Novo zavjeta, 24 su a tom popisu. Navosi se razlog za njihovizbor. Svaka potjee od jednog apostola, iako u nekim sluajevima neizravno. Popis takoer nabrajaneke spise koje je trebalo odbaciti kao djelo heretika.

    6. Kada je Origen ivio i to je vano uinio za Crkvu? (ovdje nisam stigla do krajaprepisati jer nas je Balta najurio van, a zapoela sam: Kakav je odgovor dao na....)

    U treem stoljeu pojavljuje se Origen, ovjek koji je vie nego itko drugi pridonio izlaganjukranskog uenja. Primio je dobro grko obrazovanje u kranskom uilitu. Postao je upraviteljuilita umjesto svog uitelja Klementa 202. godine, sa samo 17 godina. Preselio se 231. god. u

    Cezareju u Palestini, gdje je nastavio slian posao. Isticao se velikom svetou. On je smatrao da jenekranskim misliocima najbolje odgovoriti izlaganjem kranske doktrine rijeima kojim ase sluefilozofi, ali pridravajui se biblijskih istina. Za Origenovo shvaanje Krista znaajan je izraz vjeno

    sinovstvo. Prema Origenu, Krist otkriva Boga onakvog kakav je on oduvijek bio. Imenovanje sinznai da Krist stoji drugi; Otac je prvi. To su dvije istine koje je Origen uio o Kristu.

    Nakon hapenja i muenja umro je 256. godine. Origen nije sumnjao da su rimski mir iprometne veze igrali ulogu u Bojim namjerama.

    7. Koncili u Pisi, Konstanzi i Baselu? (ovo pitanje mi je isto nedostajalo, ali ari je imaoistu karticu, pa mi je rekao da je ovo)

    Veliki zapadni raskol prouzroila su dvojica papa: jedan iz Rima (Urban IV), drugi izAvignona (Klement VII) svaki je sebi pridavao pravo vlasti.

    Sabor u Pisi (1409): Veina je kardinala vidjela potrebu da se okona raskol, poguban za ugledkardinala i pape, kao i za ugled itave Crkve. Sabor je obojicu papa svrgnuo i za nasljednika izabraoAleksandra V. No, ni Urban IV ni Klement VII nisu htjeli odstupiti. Tako ih je sada s novim papom bilo tri. Skandal izazvan raskolom jo se i poveao. Sazvan je i drugi sabor, koji se odrao uKonstanzu.

    Sabor u Konstanzi (1414. 1418.): Car igmund Luksemburki nagovorio je protupapu Ivana

    XXIII da sazove koncil. Ovaj je to uinio, nadajui se da nee biti svrgnut, no kasnije se odrekao asti.Vojvode, nadbiskupi, biskupi, opati i poglavari redova zamoljeni su da prisustvuju saboru, kojem jepredsjedao sveti rimski car. Dvojica preostalih papa bila su svrgnuta, a sabor se proglasio vrhovnimcrkvenim autoritetom. Odlueno je da se sabori redovito odravaju svakih deset godina. Izabran jenovi papa Martin V i raskol je time zalijeen. Papa Martin V crkvenom saboru nije priznavao veuvlast od papine. Na saboru u Konstanzu glasanje se obavljalo po nacionalnim skupinama, meutim,svaka je nacija glasala posebno i njihovi su interesi esto bili suprotni. Martin V bio je dovoljno dobardiplomat da jednoj naciji ponudi koncesiju, drugoj osloboenje od obaveza, a treoj reformu. PitanjeJana Husa isto je bilo jedno od pitanja rjeeno u Konstanzu.

    Sabor u Baselu (1431. 1449.): Papa Martin V umro je 1431. godine, i prije nego to su

    izabrali njegova nasljednika, kardinali su postavili zahtjeve koje je on morao prihvatiti: da potujeprava kardinala, da im dopusti upravljanje polovicom crkvenih prihoda, da reformira upravljanje

  • 8/2/2019 Povijest Crkve - Ultimate Balta

    13/22

    13

    Crkvom te da saziva sabor. Za papu je izabran Eugen IV, a sabor se sastao 1431. godine. Ovaj put nijese glasalo po nacijama, nego je sabor podijelio u komisije za husitsko pitanje, za pitanje ponovnogujedinjenja s Istonom crkvom i za reforme. Prva je postigla stanovit uspjeh uinjeni su ustupciumjerenim husitima, to je stvorilo mogunost za mir. Druga, na alost, nije imala uspjeha. Reformi jebilo malo, s obzirom na nade koje su se polagale u sabor.

  • 8/2/2019 Povijest Crkve - Ultimate Balta

    14/22

    14

    5. KARTICA

    1. U kojim je zemljama svaki od sljedeih ljudi preteno ivio i djelovao?

    Antonije Egipat

    Pahomije Egipat

    Bazilije Grka (Cezareja Kapadoka ili Kapadocija)

    Efrem Mezopotamija (grad Nisibis), Sirija (grad Edesaodselio prije pada gradaNisibisa u perzijanske ruke)

    2.

    a) Zato se Zwinglija moe nazvati radikalnim humanistom?

    Iako je bio pod utjecajem Lutherova uenja, prije svega Zwingli je bio radikalni humanist(radikalan u izvornom smislu; radix (lat.) znai korijen, Radikalna osoba je ona osoba koja se bavisamim korijenima ili temeljima stvari. Radikalna promjena je temeljna promjena u kojoj je svepreinaeno). Njegova najznaajnija uvjerenja bila su:

    Biblija je potpun vodi za kranski ivot

    glavno uenje Biblije jest Boja neposredna uprava nad svijetom i ljudskim ivotima

    Vjerovao je da je Biblija potpuni vodi za ivot. Krani su duni uiniti ono to ona nauava. Uskladu s tim, kipovi su izbaeni iz crkve, a orgulje raskomadane. Misu je zamijenila potpuno nova i jednostavna sluba Boja zasnovana iskljuivo na Bibliji, a bogosluno pjevanje vie nisu pratiliinstrumenti. Iako je bio radikalan teolog, u mnogo emu je bio konzervativan, mislei prije svegapraktino.

    b) Kako je Zwinglijevo razumijevanje Starog zavjeta utjecalo na njegov pogled Gospodnjeveere?

    Zwingli je smatrao da je Gospodnja veera podsjeanje na Kristovu smrt, zalog odanosti naemSpasitelju i javna objava spasenja koje je on pribavio. Vjerovao je da spasenje ne dolazi mesom ikrvlju. Smatrao je da je kod Gospodnje veere Isus djelovao na isti nain kao starozavjetni proroci.Kao to je Jeremija upotrijebio ujarmljenog bika kao znak ropstva koje e zadesiti Judeju, tako je i

    Isus prelomio kruh kao znak svoje skoranje smrti. To je moje tijelo znai to je znak mogslomljenog tijela.

    3. Sljedeih se 7 osoba spominje u vezi sa irenjem kranstva u Indiji: sv. Toma,Panten; David; Ivan; Toma; Pallivanavar; Kuzma. Za svakoga od njih kaitesljedee:

    a) Odakle potjee i po prilici kad je ivio?

    b) to mu je profesija ili zvanje?

    c) Kakav je doprinos dao u irenju kranstva prema istoku?

    Sv. Toma

  • 8/2/2019 Povijest Crkve - Ultimate Balta

    15/22

    15

    a) Sirija (Edesa), 200. godina

    b) apostol

    c) pokrstio je kralja Gudnaphara i njegova brata Gada

    Panten

    a) Aleksandrija, oko 180. godine

    b) filozof misionar

    c) ne zna se je li stigao do Indije, nasluuje se da je

    David, biskup iz Basre

    a) Sirija (Basra), oko 300. godine

    b) biskup

    c) donio je Evanenje mnogim ljudima

    Ivan Perzijanac

    a) Perzija, 325. godina

    b) biskup

    c) donio je Evanenje mnogim ljudima

    Toma Trgovac

    a) Perzija, 345. godine se seli u Cranganore u Malabaru, dananja Kerala

    b) trgovac

    c) trgovanje s Indijom i prihvaanje kranskih izbjeglica

    Pallivanavar

    a) Malabar, oko 350. godine

    b) malabarski kralj

    c) ili je vladao crkvom ili je napustio svoju palau da bi stanovao u crkvi obraenik togavremena

    Kuzma

    a) Aleksandrija, oko 525. godine

    b) trgovac koji je postao monahom

    c) propovijeda i ukazuje na Evanenje i navodi gdje se mogu pronai uz trgovake putove

    Afrike i Azije krani.

  • 8/2/2019 Povijest Crkve - Ultimate Balta

    16/22

    16

    4.

    a) Kakvim su se sve poslovima bavili Bazilijevi monasi?

    esto su povezivali rad i molitvu, a rad koji su obavljali bio je teak fiziki rad. Nakon to je postaocezarejski biskup, svojim je monasima za rad osigurao niz velikih zgrada izvan grada. Bilo je tusvratita za putnike, bolnica s lijenicima, bolniarkama i pomonicima, sirotite gdje su ljudi moglinauiti neki zanat, a ak i dom za gubavce. Narod je te zgrade nazivao Novi grad.

    b) U kom je smislu Bazilijev nain ivota slian Isusovu?

    Gubavce nije smatrao odbaenima, pozdravljao ih je kao brau, brinuo se za njih i poveo glavaredrutva da slijede njegov primjer. Nije mu bilo do kuhara i gozba, koije ili raskonih haljina. Njemu je stalo do siromanih, stalo mu je da slijedi Krista u ozdravljenju gubavaca ne rijeima, negodjelima.

    5. Rani su krani odravali svoje najvanije praznike u otprilike isto vrijeme godinekad su bili i glavni idovski ili poganski praznici.

    a) Koji su se kranski praznici slavili u vijeme: I) idovske Pashe, II) poganskog praznikaSunca?

    b) Zato krani slave Uskrsni praznik u nedjelju?

    a) idovska Pasha=Uskrs

    poganski praznik Sunca=sakupljanje krana na bogosluje

    b) tog dana je bilo uskrsnue pa nije bilo poeljno slaviti taj godinji praznik bilo kojeg drugog danaosim nedjelje.

    6. Sekularizacija i obnova njemake crkve u 19. stoljeu.

    Za Njemaku je imala golemo znaenje sekularizacija, u Regensburgu su dravne deputacijetzv.glavnim zakljukom naredile nacionalizaciju i sekularizaciju 22 nadbiskupije i biskupije, 80samostalnih, dravi neposredno podvrgnutih opatija i 200 samostana. Time je njemaka Crkvaizgubila svoju materijalnu osnovu i podrku u carstvu. Zajedno s duhovnikim dravama nestalo je i18 katolikih sveuilita; osiromaena Crkva nije se mogla vie brinuti za obrazovanje svojih

    pripadnika. Ondje gdje su, dotle samostalni, katoliki teritoriji pripojeni evangelistikim dravama,dospjeli su katolici u beznadnu manjinu. Nastale su trzavice s protestanskom dravom i njezinomprotestanskom veinom. U tim estokim borbama s dravno-crkvenim poretkom nastao je tipiannjemaki konfesionizam u javnom ivotu. S druge strane, Crkva je osloboena okova i zastarjelihoblika: nestalo je feudalnog monopola kod popunjavanja biskupskih stolica; jednim potezom peraizbrisan je sav srednjojekovni feudalni poredak sa svojim raznolikim beneficijama i razlikama izmeuvisokog i nieg klera. Crkva je obezvlaena i osiromaena, ali se sad poela dugaije odnositi premasvijetu. Biskupi, sveenici, vjernici pribliili su se jedni drugima mnogo tjenje; mogla se razvitinarodna Crkva 19. stoljea.

    Obnova je obuhvaala dvostruki proces:

    a) novo materijalno ureenje njemake Crkve u crkvenim i dravnopravnim odnosima

  • 8/2/2019 Povijest Crkve - Ultimate Balta

    17/22

    17

    b) unutranju obnovu crkveno-religioznog ivota.

    a) Na Bekom kongresu odrekla se kurija preutno vraanja sekularizirane crkvene imovine, iakoje naelno osudila sekularizaciju kao otimainu izvrenu nad Crkvom. Umjesto toganastojala je pomou konkordata i cirkumskripcijskih bula pregovorima osigurati

    reorganizaciju biskupija u pojedinim dravama. Konkordat je meupravni ugovor izmeuCrkve i drave, a pretpostavka mu je da Crkva i drava jedna drugoj priznaju suverenim pravnim osobama. U panjolskoj, Napulju, Sardiniji, Francuskoj, Rusiji i Bavarskom potpisani su konkordati, a cirkumskripcijskim bulama zadovoljile su se Austrija i ostalenjemake drave. Tako je novu organizaciju biskupija uredila bula De salute animarum uPruskoj (1821), bula Provida sollerque u Wrttembergu, Badenu, Hessenu i Nassauu (1821),bula Impensa u Hannoveru (1824).

    b) Unutranja obnova crkvenog ivota i poetak velikog katolikog pokreta, koji nije obuhvatiosamo Njemaku nego i se druge europske zemlje, ima raznoliko korijenje. U Njemakoj imaromantika veliko duhovnopovijesno znaenje za ponovno probuenu religioznost i novo

    vrednovanje katolianstva. Svojim oduevljenjem za srednjovjekovnu umjetnost i knievnostprobudila je romantika i zanimanje za Crkvu. Brojni romantiari prelazili su na katolicizam.Razvija se i katolika tampa; katoliki redovi dobili su zamaha (1847. isusovci ponovno uliu Kln, stari benediktinski samostani su oivjeli..). Razvija se novi crkveni ivot. U sve bujnijem razdoblju industrijalizacije i nastupa masa bilo je vano da se Crkva otvoridrutvenim problemima. Sa svojim novim duobrinikim metodama ona se prilagodilaljudima i nastojala da im pomae karitativno i odgojno. U vrijeme kada nije bilo socijalnogzakonodavstva, a rjeenje drutvenih problema bilo potpuno prepupteno kranskoj ljubaviprem ablinjemu, bilo je vano djelovanje milosrdnica i redova za njegu bolesnika. Posvuda uNjemakoj okupljali u se karitativni krugovi i dobrotvorna drutva. I veliki puki pisci

    pozivali su na ljubav prema blinjemu. Boromejsko drutvo shvaalo je svoju djelatnost kaodjelo duhovnog milosra.

    FALI SEDMO PITANJE!!!!!

  • 8/2/2019 Povijest Crkve - Ultimate Balta

    18/22

    18

    6. KARTICA

    1. to je promijenio papa Inocent III. u svojim zahtijevima vezanim za papinsku vlast?

    Papa Inocent III imao je velike zahtjeve vezane uz papinsku slubu, u svojoj je izjavio netoizmijenio i otiao malo dalje: Svaki kralj vlada svojim kraljevstvom. Petar vlada cijelom zemljom.Gospodin Isus Krist izdao je vrhovnu zapovijed: svi se moraju pokloniti namjesniku Kristovu.

    Inocent je upotrijebio tradicionalni naslov Petrov namjesnik. Meutim, ustvari je promijeniotaj naslov u namjesnik Kristov.

    a) Koja mu se posebna prilika pruila da povea papinsku mo?

    U 37. godini postavljen je za papu. Samo etiri mjeseca prije toga, car Henrik VI najveasila u Europi naglo je umro i ostavio kao nasljednika trogodinje dijete, kojem je za staratelja

    postavio papu. Kakva prilika!

    b) Koji se kralj usprotivio papi Inocentu III.?

    Jedini koji se suprotstavljao papi bio je engleski kralj Ivan. On nije prihvatio kandidata kojegje papa predloio za nadbiskupa Cantenburya pa ga je papa 1212. svrgnuo s prijestolja i naloio kraljuFrancuske Filipu II da prodre u Englesku.

    c) to je uinio da je povrijedio ponos svojih podanika?

    Ivan je sada kleao pred papom koji mu je prijetio; kraljevstvo je primio natrag kao papin dar,za koji mu je iskazao odanost in kojeg se Englezi nerado sjeaju.

    2. to je Tertulijan mislio rijeima krv je kranska sjeme?

    Tertulijan je napisao neke spomena vrijedne rijei. Najpoznatije su na temu muenika: Krv jekrana sjeme. Nastavlja s objanjenjem: to smo ee pokoeni od vas, to vie rastemo. Mnogi odvaih vlastitih pisaca ue ljude da se hrabro suoavaju s boli i smrti, ali ne predobivaju uenike kaokrani, uitelji ne rijeima, nego djelima.

    3. Opiite kvekerski tihi sastanak! to je razdvajao zid odvojenja? Starokatolicizam iKulturkampf?

    Tradicionalni kvekeri odravaju jedinstven oblik bogosluja, tihi susret. Odbacuju kaopoganska uobiajena imena dana u tjednu, a nedjeljnu slubu nazivaju prvi dan susreta. Tada se

  • 8/2/2019 Povijest Crkve - Ultimate Balta

    19/22

    19

    sakupe na jedan sat i jednostavno sjede u tiini dok se netko ne pokrene na govor, molitvu ilipjevanje. Na isti nain obavljaju i svadbe. Na kraju toga sata ustaju i rukuju se, i sluba je gotova.Nema sveenika, ne upotrebljavaju vou, kruh ili vino u sakramentima. Nikad nisu bili velika skupina,ali su uvijek bili poznati po ozbiljnosti i praktinosti svoje drutvene brige.

    U poetku je zid odvojenja znaio da bez obzira na to to su Sjedinjene Drave kranska iprotestantska nacija vlada nee privilegirati niti podravati ni jednu dominaciju. No, kasnije vladanije privilegirala ni kranstvo, zapravo nijednu religiju. Tu se onda govori o zidu odvojenja izmeuCrkve i drave.

    Skupina pod vodstvom Dollingera, crkvenog historiara, bili su protiv nepogreivosti pape.14. kolovoza 1870. priredili su opozionarski katoliki profesori u Bonnu protestnu manifestaciju nakojoj su se nadmetali tko e ee napasti vatikansku skuptinu; tvrdili su da nije imala znaajslobodnog sabora. Postupno su skupljali pristae. Dollinger je izbacio lozinku o staroj katolikogCrkvi koju je vatikanski sabor izmijenio u njenoj biti: i htjeli su se boriti za starokatoliku Crkvu.Oduprijeli su se podvrgavanju dogmi o nepogreivosti pape pa su bili izopeni. U rujnu 1871. odrali

    su u Munchenu prvi Starokatoliki kongres: Dollinger ih je sada opominjao da ne suprotstavljajuoltar oltaru i ne izazivaju crkveni raskol. Ipak je osnovana Starokatolika Crkva kojoj Dollingernikad nije pristupio. Samo pojedine vlade gledale su na starokatolike dobrim okom. Bismarck je unjima vidio dobrodole pomagae u svojoj borbi protiv njemake katolike Crkve. S njihovom pomoinadao se Bismarck da e ostvariti svoj san o njemakoj nacionalnoj Crkvi bez Rima. Potpomagao jezato raskol koliko god je mogao, a starokatolicima obilno dijelio dravnu potporu.

    Kulturkampf ima u Njemakoj mnogostruko korijenje: trzavice izmeu protestantsko- pruskih malonijemaca, koje je vodio Bismarck, i uglavnom katolikih velikonijemaca u opojdravnoj politici, neprijateljstvo liberala protiv Crkve i Vatikanskog sabora. Najzad, i crkvena

    opozicija starokatolika u Njemakoj, koji su brobu protiv katolike Crkve ivo poticali zbog svojihinteresa. Novi Reich, koji je Bismarck, pobijedivi Francusku, upravo poeo stvarati trebao je biti tojedinstveniji. Bismarck je to jedinstvo mogao zamisliti samo na taj nain da se i katolika Crkva,slino kao i evangelika dravna Crkva, potpuno i iskljuivo podvrgne dravnoj volji. Tako je napoticaj Pruske u novom njemakom Reichu uskoro izbila ogorena borba, nazvana Kulturkampfprotiv katolike Crkve. Godine 1871. ukinut je katolii odio u prusko Ministarstvu bogotovlja. Nakontih propisa slijedio je niz zakona, a konani udarac zadan je 1875. odredbom da se svi starokatoliciimaju pravo sluiti katolikim Crkvama.

    4. Kojeg su se datuma odrali sabori u Pisi, Konstanzu i Baselu i tko ih je sazvao?

    Veliki zapadni raskol prouzroila su dvojica papa: jedan iz Rima (Urban IV), drugi izAvignona (Klement VII) svaki je sebi pridavao pravo vlasti.

    Sabor u Pisi sazvali su 1409. naglasovitija imena tog doba: filozof Henrik Langentajnski, teologKonrad Gelnhausenski, kancelar Parikog sveuilita Jean Gerson i kardinal Pierre d'Ailly.

    Sabor u Konstanzi odrao se od 1414. do 1418. Car igmund Luksemburki nagovorio je protupapuIvana XXIII da sazove koncil.

    Sabor u Baselu odrao se od 1431. do 1449. Prije nego to je papa Martin V umro, morao je obeati dae sazvati sabor, koji je vodio njegov nasljednik Eugen IV.

    a) to je glavni rezultat sabora u Pisi?

  • 8/2/2019 Povijest Crkve - Ultimate Balta

    20/22

    20

    Sabor u Pisi (1409): Veina je kardinala vidjela potrebu da se okona raskol, poguban za ugledkardinala i pape, kao i za ugled itave Crkve. Sabor je obojicu papa svrgnuo i za nasljednika izabraoAleksandra V. No, ni Urban IV ni Klement VII nisu htjeli odstupiti. Tako ih je sada s novim papom bilo tri. Skandal izazvan raskolom jo se i poveao. Sazvan je i drugi sabor, koji se odrao uKonstanzu.

    b) to je glavni rezultat sabora u Konstanzu?

    Sabor u Konstanzi (1414. 1418.): Car igmund Luksemburki nagovorio je protupapu IvanaXXIII da sazove koncil. Ovaj je to uinio, nadajui se da nee biti svrgnut, no kasnije se odrekao asti.Vojvode, nadbiskupi, biskupi, opati i poglavari redova zamoljeni su da prisustvuju saboru, kojem jepredsjedao sveti rimski car. Dvojica preostalih papa bila su svrgnuta, a sabor se proglasio vrhovnimcrkvenim autoritetom. Odlueno je da se sabori redovito odravaju svakih deset godina. Izabran jenovi papa Martin V i raskol je time zalijeen. Papa Martin V crkvenom saboru nije priznavao veuvlast od papine. Na saboru u Konstanzu glasanje se obavljalo po nacionalnim skupinama, meutim,svaka je nacija glasala posebno i njihovi su interesi esto bili suprotni. Martin V bio je dovoljno dobar

    diplomat da jednoj naciji ponudi koncesiju, drugoj osloboenje od obaveza, a treoj reformu. PitanjeJana Husa isto je bilo jedno od pitanja rjeeno u Konstanzu.

    c) Po emu se organizacija sabora u Baselu razlikovala od organizacije sabora u Pisi iKonstanzu?

    Sabor u Baselu (1431. 1449.): Papa Martin V umro je 1431. godine, i prije nego to suizabrali njegova nasljednika, kardinali su postavili zahtjeve koje je on morao prihvatiti: da potujeprava kardinala, da im dopusti upravljanje polovicom crkvenih prihoda, da reformira upravljanjeCrkvom te da saziva sabor. Za papu je izabran Eugen IV, a sabor se sastao 1431. godine. Ovaj put nijese glasalo po nacijama, nego je sabor podijelio u komisije za husitsko pitanje, za pitanje ponovnogujedinjenja s Istonom crkvom i za reforme. Prva je postigla stanovit uspjeh uinjeni su ustupciumjerenim husitima, to je stvorilo mogunost za mir. Druga, na alost, nije imala uspjeha. Reformi jebilo malo, s obzirom na nade koje su se polagale u sabor.

    5. Opiite saeto i kratko Origenove odgovore na slijedea pitanja o molitvi:

    Jedan od najboljih primjera za uenje o tome kako se treba moliti dolazi od Origena. Pisao je otome oko 236. godine u Cezareji.

    a) Kako treba moliti?

    Sredi svoje misli. Stavi se u Boju prisutnost i ponaaj se kao da je Bog tu i gleda u tebe. Nemoli se sam: s tobom se mole Krist i aneli.

    b) Kada se molimo?

    Kazano nam je da se trebamo uvijek moliti, jer dobar ivot je molitva. Trebamo to vriti baremtri puta svakog dana: ujutro, u podne i uveer.

    c) Zato se molimo?

    Moli se za sebe, moli za druge i zahvaljuj.

    d) U kojem se poloaju molimo?

  • 8/2/2019 Povijest Crkve - Ultimate Balta

    21/22

    21

    Najbolji je poloaj stajati s otvorenim rukama prema gore i oima uprtim prema gore.Kleanje je pravilno kada trai Boje oprotenje. Ali moe se moliti i sjedei, npr. ako te bole noge,ili ak leei, ako ima groznicu. Ponekad, npr. na moru ili u mnotvu, ne mora uope paziti napoloaj.

    e) Gdje se molimo?Bilo koje mjesto moe biti pravo mjesto. U svom domu izaberi tiho mjesto, isto i dobro, koje

    moe postati tvoje sveto mjesto.

    6. S ime se Mntzer nije slagao u Lutherovu nauavanju? Kako je Mntzer razumioPeto kraljevstvo?

    Drugi veliki luteranski spiritualac, Thomas Muntzer, propovjednik u Allstadtu u Saskojpostao je Lutherov sljedbenik nakon to je uo raspravu 1519. kad se Luther prepirao s JohnomEckom o Kristovoj milosti.

    inilo mu se da je Luther ljudim prebrzo ponudio slatkoga Krista opravdanja, a preao je preko gorkoga Isusa, koji zahtijeva pokajanje i osobnu duhovnu borbu. Druenje sa seljacimauvjerila da je reformacija nova etapa Bojeg djela oslobaanja siromanih i ugnjetavanih.

    Svoje je ideje izrazio u snanoj propovjedi iz 1524. Tumaio je drugo poglavlje iz Daniela, apoeo je govoriti o tome kako se Crkva u veem dijelu svoje povijesti ponaala kao bludnica koja sepredala moi i od Krista napravila bezopasno strailo. Bog je viziju budunosti podario okrutnompoganskom kralju Nabukodonosoru, a ne ponosnim i religioznim idovima. Tvrdio je da je stvarnaspoznaja Bojeg otkrivenja mogua samo onima koji su primili unutarnju rije u vlastitoj duhovnojborbi, koja odgovarsa Nabukodonnosorovoj ludosti.

    Muntzer je mislio da je Peto kraljevstvo iz Nabukodonosorove vizije euopski feudalizam,kojem se nazire kraj. Godine 1524. pridruio se pobunjenim seljacima, no seljaki rat okonan je1525., a Muntzer je zarobljen i smaknut.

    7. U emu se sastoji, ili se sastojao, odreeni posao koji je poduzimao svaki od slijedeih:

    a) Evangelizator

    Rije evangelizator oznauje putujue misionare kojima je cilj proiriti evanelja po svijetu.To je takoer i rije koja je u starokranskom razdoblju upotrebljavana za profesionalnog misionara.

    b) Apologet

    Apologetima su se u ranoj Crkvi nazivali oni koji su govorili ili pisali s ciljem da obranekransku vjeru.

    c) Prorok

    Jedna od ranijih poruka kranstva kae: Svakog apostola (misionara) koji doe k vamaprimite kao da je on Gospodin. Ostat e jedan dan ili dva, ali ako ostane tri dana, on je lani prorok.Ako trai novac, lani je prorok. Nije svaki koji govori nadahnuem prorok; on se mora i ponaati kaoGospodin.

    d) Kako i zato je nastalo Pravilo vjere Crkve?

  • 8/2/2019 Povijest Crkve - Ultimate Balta

    22/22

    22

    Kad Justin, starokranski apologet, pie ime Isus, on esto kao bez predumiljaja dodajesljedee reenice o njemu: Isus Krist, roen od djevice, Isus Krist, koji je trpio pod PoncijemPilatom, Isus Krist koji je ustao iz mrtvih. Ako bi se takvi izrazi spojili, nai bismo gotovo sve tose spominje u vjerovanju. Ve i te injenice o Isus stavilo se u ispravan redoslijed i svatko tko sespremao za krtenje nauio ih je i recitirao. Kad su gnostici (oni koji su vjerovali u duhovnu istinu)

    tvrdili da duhovna manjina ima njihovo dublje znanje, crkvene vode odgovorile su da u prenesenojkranskoj predaji nema ni traga takvim fantastinim idejama. Niega nije bilo osim ovog jednogpriznanja vjere ili, kako se to sad poelo zvati, Pravilo vjere.

    Priznanje vjere, koje je kranin izrekao prilikom krtenja, sad je postalo Pravilo vjere kojegase kranin morao vrsto drati.