povijest sporta danijela bonacin, bsc · t e t a u t r a v n i k u k i n e z i o l o ... viteški...
TRANSCRIPT
-
Pov
ijest
Spo
rtaP
ovije
st S
porta
Doc
.dr.
Doc
.dr. DD
obro
mir
obro
mir B
onac
inB
onac
inD
anije
la B
onac
in, B
Sc
Dan
ijela
Bon
acin
, BS
c Tra
vnik
, 200
9.T
ravn
ik, 2
009.
-
Doc
.Dr.D
obro
mir B
onac
inD
oc.D
r.Dob
romi
r Bon
acin
(( IS
BN
: 978
ISB
N: 9
78-- 9
53953 --
9895
998
959 --
11 -- 2)2)
Nak
ladn
ikN
akla
dnik
Kin
ezio
lošk
i fak
ultet
Tra
vnik
Kin
ezio
lošk
i fak
ultet
Tra
vnik
Bos
na i
Her
cego
vina
Bos
na i
Her
cego
vina **
Sup
ort i
zdan
juS
upor
t izd
anju
T ETA U TRAVNI K
UKINEZIOLOŠKIFA
KULTET
UNIVERZ
I
Rec
enze
nti
Rec
enze
nti
Fak
ultet
spor
ta i
tjeles
nog
odgo
ja U
nive
rzite
ta u
Sar
ajevu
Fak
ultet
spor
ta i
tjeles
nog
odgo
ja U
nive
rzite
ta u
Sar
ajevu
Ped
agoš
ki fa
kulte
t Uni
verz
iteta
u B
ihać
uP
edag
oški
faku
ltet U
nive
rzite
ta u
Bih
aću
Fak
ultet
prir
odos
lovn
oF
akul
tet p
rirod
oslo
vno --
matem
atičk
ih i
odgo
jnih
znan
osti
Sve
učili
šta u
Mos
taru
matem
atičk
ih i
odgo
jnih
znan
osti
Sve
učili
šta u
Mos
taru
Viso
ka šk
ola
za sp
ortsk
i men
adžm
ent A
spira
u S
plitu
Viso
ka šk
ola
za sp
ortsk
i men
adžm
ent A
spira
u S
plitu
Eduk
acijs
ki fa
kulte
t Uni
verz
iteta
u T
ravn
iku
Eduk
acijs
ki fa
kulte
t Uni
verz
iteta
u T
ravn
iku
Pan
evro
pski
uni
verz
itet A
peiro
n u
Ban
ja L
uci
Pan
evro
pski
uni
verz
itet A
peiro
n u
Ban
ja L
uci
Pro
f.dr.I
van
Hmj
elovje
cP
rof.d
r.Iva
n H
mjelo
vjec
Doc
.dr.Ž
arko
Bilić
Doc
.dr.Ž
arko
Bilić
Doc
.dr.O
smo
Bajr
ićD
oc.dr
.Osm
o B
ajrić
Web
sadr
žaj
Web
sadr
žaj
Vod
ič za
stud
ente
uz u
džbe
nik
Vod
ič za
stud
ente
uz u
džbe
nik
••““ P
ovije
st sp
orta
” je r
eprin
t knji
ge iz
200
4.g.
i tem
eljem
odl
uke
Pov
ijest
spor
ta” j
e rep
rint k
njige
iz 2
004.
g. i t
emelj
em o
dluk
e Kin
ezio
lošk
og F
akul
teta
u T
ravn
iku
iz 20
09. p
rihvaće
n je
kao
udž
Kin
ezio
lošk
og F
akul
teta
u T
ravn
iku
iz 20
09. p
rihvaće
n je
kao
udž b
enik
.be
nik.
-
Zna
njeZ
nanje
ljuds
kog
roda
je p
oput
pira
mide
koja
se st
alno
lju
dsko
g ro
da je
pop
ut p
irami
de k
oja se
stal
no g
radi
. Sve
grad
i. S
vešto
mož
emo
jest
što m
ožem
o jes
t ug
radi
ti ug
radi
ti ma
li ka
menč
ićma
li ka
menč
ićsp
ozna
je i
spoz
naje
i nad
ati s
e da će
s os
talim
na
dati
se da
će s
osta
lim k
amenčić
ima
kame
nčići
maizd
ržat
iizd
ržat
i svu
težin
u zn
anja
koje
svu
težin
u zn
anja
koje
dola
zi.do
lazi.
DB
DB
-
Sad
ržaj
Sad
ržaj
3. P
ovije
st3.
Pov
ijest
3.1.
Raz
lozi
prouča
vanja
3.1.
Raz
lozi
prouča
vanja
3.2.
Kau
zalit
et3.
2. K
auza
litet
3.3.
Mul
tidim
enzio
naln
ost
3.3.
Mul
tidim
enzio
naln
ost
3.4.
Int
egrit
et3.
4. I
nteg
ritet
3.5.
Upr
avlja
nje3.
5. U
prav
ljanje
3.6.
Pov
ijesn
i okv
iri3.
6. P
ovije
sni o
kviri
4. R
azvo
j čov
jeka
4. R
azvo
j čov
jeka
4.1.
Bio
lošk
e pro
mjen
e4.
1. B
iolo
ške p
romj
ene
4.2.
Soc
io4.
2. S
ocio
-- pol
itičk
e pro
mjen
epo
litičk
e pro
mjen
e4.
3. D
emog
rafsk
e pro
mjen
e4.
3. D
emog
rafsk
e pro
mjen
e4.
4. E
duka
cijsk
e pro
mjen
e4.
4. E
duka
cijsk
e pro
mjen
e4.
5. P
romj
ene u
upr
avlja
nju4.
5. P
romj
ene u
upr
avlja
nju4.
6. T
ehno
lošk
e pro
mjen
e4.
6. T
ehno
lošk
e pro
mjen
e4.
7. Z
nans
tven
e pro
mjen
e4.
7. Z
nans
tven
e pro
mjen
e4.
8. M
oral
ne p
romj
ene
1. U
vodn
a ra
zmat
ranja
1. U
vodn
a ra
zmat
ranja
1.1. P
redg
ovor
1.1. P
redg
ovor
1.2. M
oguć
i pris
tupi
1.2. M
oguć
i pris
tupi
1.3. D
rugi
izvo
ri in
forma
cija
1.3. D
rugi
izvo
ri in
forma
cija
2. P
otre
be2.
Pot
rebe
2.1. A
ntro
polo
ški s
klop
ovi
2.1. A
ntro
polo
ški s
klop
ovi
2.2. M
otiva
cijsk
a str
uktu
ra2.2
. Mot
ivacij
ska
struk
tura
2.3. M
otivi
i po
trebe
dav
nine
2.3. M
otivi
i po
trebe
dav
nine
2.4. P
objed
a ka
o mo
tiv2.4
. Pob
jeda
kao
motiv
2.5. O
stale
potre
be2.5
. Osta
le po
trebe
2.6. S
port
kao
potre
ba2.6
. Spo
rt ka
o po
treba
2.7. U
prav
ljanje
kao
pot
reba
2.7. U
prav
ljanje
kao
pot
reba
4.8.
Mor
alne
pro
mjen
e
-
7. M
oder
ni sp
ort
7. M
oder
ni sp
ort
7.1. D
ifere
ncija
cija
7.1. D
ifere
ncija
cija
7.2. T
rend
ovi i
par
adig
me7.2
. Tre
ndov
i i p
arad
igme
7.3. N
arod
ni sp
ort
7.3. N
arod
ni sp
ort
7.4. V
itešk
i tur
niri
7.4. V
itešk
i tur
niri
7.5.
7.5. H
uman
izam,
rene
sans
a...
Hum
aniza
m, re
nesa
nsa.
..7.6
. 7.6
. Gra
Građđ a
nski
spor
tan
ski s
port
7.8. S
port
19. i
20.
stol
jeća
7.8. S
port
19. i
20.
stol
jeća
7.9. S
port
u H
rvat
skoj/
BiH
7.9. S
port
u H
rvat
skoj/
BiH
8. O
rgan
izacij
e i su
stavi
8. O
rgan
izacij
e i su
stavi
8.1.
Med
iji, p
oliti
ka i
nasil
je8.
1. M
ediji
, pol
itika
i na
silje
8.2.
Žen
e, gl
obal
izacij
a8.
2. Ž
ene,
glob
aliza
cija
8.3.
Pub
licist
ika,
izra
žava
nje8.
3. P
ublic
istik
a, iz
raža
vanje
8.4.
Org
aniza
cije i
nat
jecan
ja8.
4. O
rgan
izacij
e i n
atjec
anja
8.5.
Olim
pijsk
i pok
ret
8.5.
Olim
pijsk
i pok
ret
8.6.
Mas
ovni
i eli
tni s
port
8.6.
Mas
ovni
i eli
tni s
port
8.7.
Osta
li ob
lici s
porta
Sad
ržaj
Sad
ržaj
(nas
tava
k)(n
asta
vak)
5. O
dred
nice
spor
ta5.
Odr
edni
ce sp
orta
5.1.
Kin
ezio
lošk
i asp
ekti
5.1.
Kin
ezio
lošk
i asp
ekti
5.2.
Defi
nicij
a sp
orta
5.2.
Defi
nicij
a sp
orta
5.3.
Kla
sifik
acija
spor
tova
5.3.
Kla
sifik
acija
spor
tova
5.4.
Pra
vila
spor
ta5.
4. P
ravil
a sp
orta
5.5.
Org
aniza
cija
spor
ta
5.5.
Org
aniza
cija
spor
ta
5.6.
Uni
verz
alno
st5.
6. U
nive
rzal
nost
6. S
port
kroz
pov
ijest
6. S
port
kroz
pov
ijest
6.1.
Sta
ri vij
ek6.
1. S
tari
vijek
6.2.
Ant
ički s
port
Euro
pe6.
2. A
ntičk
i spo
rt Eu
rope
6.3.
Osta
li A
ntičk
i svij
et 6.
3. O
stali
Ant
ički s
vijet
6.4.
Spo
rt sre
dnjeg
vijek
a 6.
4. S
port
sredn
jeg vi
jeka
6.5.
Već
e man
ifesta
cije
8.7.
Osta
li ob
lici s
porta
6.5.
Već
e man
ifesta
cije
-
1. U
vodn
a ra
zmat
ranja
1. U
vodn
a ra
zmat
ranja
-
1.1. P
redg
ovor
1.1. P
redg
ovor
O p
ovije
sti je
već m
nogo
toga
reče
no i
mnog
o to
ga će
se te
k reći
O p
ovije
sti je
već m
nogo
toga
reče
no i
mnog
o to
ga će
se te
k reći ..
Pov
ijest
se sta
lno
stvar
a pa
i u
ovom
tren
utku
dok
čita
te tek
st.P
ovije
st se
staln
o stv
ara
pa i
u ov
om tr
enut
ku d
ok či
tate
tekst.
Osta
je tra
jna in
spira
cija
svim
sada
šnjim
i bu
dućim
gen
erac
ijama
.O
staje
trajna
insp
iracij
a sv
im sa
dašn
jim i
budućim
gen
erac
ijama
.P
ovije
st sp
orta
nije
izni
mka
i ne m
ože s
e od
toga
dist
ancir
ati.
Pov
ijest
spor
ta n
ije iz
nimk
a i n
e mož
e se o
d to
ga d
istan
cirat
i.K
ad zn
amo
što je
bilo
i što
jest
može
mo u
tjeca
ti na
budućn
ost.
Kad
znam
o što
je bi
lo i
što je
st mo
žemo
utje
cati
na bu
dućn
ost.
Sve
ima
svoje
vrije
me.
Sve
ima
svoje
vrije
me.
(Rim
ska
poslo
vica)
(Rim
ska
poslo
vica)
-
Ova
knji
gaO
va k
njiga
Mat
erija
u o
voj k
njizi
ima
prete
nzije
obu
hvat
iti p
ovije
sna
znan
jM
ater
ija u
ovo
j knji
zi im
a pr
etenz
ije o
buhv
atiti
pov
ijesn
a zn
anj a
a o
spor
tu k
ao p
oseb
noj a
ktivn
osti čo
vjeka
unu
tar s
vih u
kupn
osti
o sp
ortu
kao
pos
ebno
j akt
ivnos
ti čo
vjeka
unu
tar s
vih u
kupn
osti
povij
esnih
zbiva
nja. C
ilj je
amb
icioz
an i
u ist
o vr
ijeme
dos
ta l
povij
esnih
zbiva
nja. C
ilj je
amb
icioz
an i
u ist
o vr
ijeme
dos
ta l a
koako
ostv
ariv.
Ovo
zato
jer j
e pov
ijest
zaist
a uč
itelji
ca i
uči n
as s
ostv
ariv.
Ovo
zato
jer j
e pov
ijest
zaist
a uč
itelji
ca i
uči n
as s v
e, a
ve, a
da
bi je
razu
mjeli
treb
amo
se pr
ije sv
ega
odre
diti
za p
ristu
p.da
bi je
razu
mjeli
treb
amo
se pr
ije sv
ega
odre
diti
za p
ristu
p.
Mno
go to
ga št
o zo
vemo
man
agem
ent s
asto
ji se
u ot
ežav
anju
posla
M
nogo
toga
što
zove
mo m
anag
emen
t sas
toji
se u
otež
avan
ju po
sla
ljudi
ma. (
Pete
r Dru
cker
)lju
dima
. (P
eter D
ruck
er)
-
1.2. M
oguć
i pris
tupi
1.2. M
oguć
i pris
tupi
1. Či
sti vr
emen
ski s
lijed
ili t
ime
1. Či
sti vr
emen
ski s
lijed
ili t
ime --
line
line
2. 2. S
lijed
om so
ciolo
ških
pro
mjen
aS
lijed
om so
ciolo
ških
pro
mjen
a3.
3.
Slij
edom
saču
vani
h ar
tefak
ata
Slij
edom
saču
vani
h ar
tefak
ata
4.
4. K
ljučn
im sp
ozna
jnim
točk
ama
Ključn
im sp
ozna
jnim
točk
ama
5.
5. U
nive
rzal
nim
kont
inui
tetom
Uni
verz
alni
m ko
ntin
uitet
om
ČČ uva
j se m
alih
puk
otin
a. M
ala će
puk
otin
a po
topi
ti i v
eliki
bro
d.uv
aj se
malih
puk
otin
a. M
ala će
puk
otin
a po
topi
ti i v
eliki
bro
d.(B
enjam
in F
rank
lin)
(Ben
jamin
Fra
nklin
)
-
1.2.1.
Čist
i vre
mens
ki sl
ijed
1.2.1.
Čist
i vre
mens
ki sl
ijed
Dog
aD
oga đđ
aji, p
ojave
, pro
cesi
i odn
osi s
e pro
učav
aju u
prav
o on
ako
aji, p
ojave
, pro
cesi
i odn
osi s
e pro
učav
aju u
prav
o on
ako
kako
su se
po
godi
nama
deša
vali.
Dob
ra st
rana
je u
tome
što
seka
ko su
se p
o go
dina
ma d
ešava
li. D
obra
stra
na je
u to
me št
o se
mogu
pre
cizno
locir
ati u
odn
osu
na re
lativ
ni p
rotek
vrem
ena.
mogu
pre
cizno
locir
ati u
odn
osu
na re
lativ
ni p
rotek
vrem
ena.
Loš
a str
ana
je u
tome
što
sva
druš
tva
prol
aze i
ste ra
zvoje
neL
oša
stran
a je
u to
me št
o sv
a dr
uštv
a pr
olaz
e iste
razv
ojene
proc
ese k
oji se
ne očit
uju u
istim
vrem
ensk
im ra
zdob
ljima
.pr
ocese
koji
se n
e očit
uju u
istim
vrem
ensk
im ra
zdob
ljima
.
-
1.2.2.
Soc
iolo
ške p
romj
ene
1.2.2.
Soc
iolo
ške p
romj
ene
Dog
aD
oga đđ
aji, p
ojave
, pro
cesi
i odn
osi s
e pro
učav
aju u
kon
tekstu
aji, p
ojave
, pro
cesi
i odn
osi s
e pro
učav
aju u
kon
tekstu
druš
tven
ih u
ređe
nja (
od p
r. za
jedni
ce i
robo
vlas
ništv
a do
dan
as)
druš
tven
ih u
ređe
nja (
od p
r. za
jedni
ce i
robo
vlas
ništv
a do
dan
as) ..
Dob
ra st
rana
je u
tome
što
se ra
zumi
jevaju
glo
baln
a dr
uštv
ena
Dob
ra st
rana
je u
tome
što
se ra
zumi
jevaju
glo
baln
a dr
uštv
ena
ure
ure đđ
enja.
Loš
a str
ana
je u
tome
što
se po
iman
je po
vijest
i en
ja. L
oša
stran
a je
u to
me št
o se
poim
anje
povij
esti
ogra
niča
va sa
mo n
a (i
ako
važn
u) p
olitičk
u di
menz
iju vl
asti.
ogra
niča
va sa
mo n
a (i
ako
važn
u) p
olitičk
u di
menz
iju vl
asti.
-
1.2.3
. Sač
uvan
i arte
fakt
i1.2
.3. S
ačuv
ani a
rtefa
kti
Dog
aD
oga đđ
aji, p
ojave
, pro
cesi
i odn
osi s
e pro
učav
aju u
ugl
avno
maji
, poja
ve, p
roce
si i o
dnos
i se p
rouč
avaju
u u
glav
nom
paleo
ntol
oško
m sm
islu.
Dob
ra st
rana
je u
tome
što
je tem
eljem
paleo
ntol
oško
m sm
islu.
Dob
ra st
rana
je u
tome
što
je tem
eljem
tih n
alaz
a mo
guće
zakl
jučiva
ti o
događa
jima
unut
ar za
jedni
ca.
tih n
alaz
a mo
guće
zakl
jučiva
ti o
događa
jima
unut
ar za
jedni
ca.
Loš
a str
ana
je u
tome
što
je ar
tefak
te jak
o teš
ko točn
o sta
viti
Loš
a str
ana
je u
tome
što
je ar
tefak
te jak
o teš
ko točn
o sta
viti u
u ko
ntek
st sv
ih d
rugi
h od
nosa
koji
su u
odr
eko
ntek
st sv
ih d
rugi
h od
nosa
koji
su u
odr
e đđen
oj fa
zi po
stojal
i.en
oj fa
zi po
stojal
i.
-
1.2.4
. Ključn
e spo
znajn
e toč
ke1.2
.4. K
ljučn
e spo
znajn
e toč
ke
Dog
aD
oga đđ
aji, p
ojave
, pro
cesi
i odn
osi s
e pro
učav
aju u
rela
cijam
a aji
, poja
ve, p
roce
si i o
dnos
i se p
rouč
avaju
u re
lacij
ama
spoz
naja
i otk
rića
neki
h sre
dina
i ra
zdob
lja. D
obra
stra
na je
u
spoz
naja
i otk
rića
neki
h sre
dina
i ra
zdob
lja. D
obra
stra
na je
u
glob
alno
m pr
eferir
anju
znan
osti
i teh
nolo
gije.
Loš
a str
ana
je u
glob
alno
m pr
eferir
anju
znan
osti
i teh
nolo
gije.
Loš
a str
ana
je u
tome
što
su u
vijek
ideje
i ot
krića
ovis
ni o
mno
gim
nepo
znat
imto
me št
o su
uvij
ek id
eje i
otkr
ića o
visni
o m
nogi
m ne
pozn
atim
fa
ktor
ima
i tak
ofa
ktor
ima
i tak
o đđer
se za
nema
ruje
duho
vno
er se
zane
maru
je du
hovn
o --mo
raln
i kon
tinui
tet.
mora
lni k
ontin
uitet
.
-
1.2.5
. Uni
verz
alni
kon
tinui
tet1.2
.5. U
nive
rzal
ni k
ontin
uitet
Dog
aD
oga đđ
aji, p
ojave
, pro
cesi
i odn
osi s
e pro
učav
aju u
odn
osu
naaji
, poja
ve, p
roce
si i o
dnos
i se p
rouč
avaju
u o
dnos
u na
trajne
spoz
naje
uz u
važa
vanje
mul
tikau
zaln
osti
(više
struk
ih
trajne
spoz
naje
uz u
važa
vanje
mul
tikau
zaln
osti
(više
struk
ih
uzročn
ouz
ročn
o --po
slijed
ičnih
veza
) i m
ultid
imen
ziona
lnos
ti (v
išestr
ukih
po
slijed
ičnih
veza
) i m
ultid
imen
ziona
lnos
ti (v
išestr
ukih
ist
odob
no p
roma
trani
h pa
rame
tara
). D
obra
stra
na je
pov
ećan
a ist
odob
no p
roma
trani
h pa
rame
tara
). D
obra
stra
na je
pov
ećan
a vje
rodo
stojno
st zn
anja,
a lo
šija
stran
a ve
lika
slože
nost
učen
ja.vje
rodo
stojno
st zn
anja,
a lo
šija
stran
a ve
lika
slože
nost
učen
ja.
-
Ova
knji
gaO
va k
njiga
Mat
erija
l u o
voj k
njizi će
biti
izlož
en k
roz m
odel
Uni
verz
alno
g M
ater
ijal u
ovo
j knji
zi će
biti
izlož
en k
roz m
odel
Uni
verz
alno
g ko
ntin
uitet
a. D
akle,
pre
dsta
vit će
se P
ovije
st sp
orta
unu
tar s
viko
ntin
uitet
a. D
akle,
pre
dsta
vit će
se P
ovije
st sp
orta
unu
tar s
vihh
odre
dnica
pro
mjen
a kr
oz ra
zvoj čo
vjeka
. Te p
romj
ene s
u ut
jecal
eod
redn
ica p
romj
ena
kroz
razv
oj čo
vjeka
. Te p
romj
ene s
u ut
jecal
ena
to k
akvi
smo
dana
s, pa
dak
le i k
akav
je bi
o sp
ort k
ojim
smo
sna
to k
akvi
smo
dana
s, pa
dak
le i k
akav
je bi
o sp
ort k
ojim
smo
s eeba
vili,
kojim
se d
anas
bavim
o ili
čak
kojim
ćemo
se ba
viti s
utra
bavil
i, ko
jim se
dan
as ba
vimo
ili ča
k ko
jim će
mo se
bavit
i sut
ra..
Hist
oria
mag
istra
vita
e est.
Hist
oria
mag
istra
vita
e est.
(Rim
ska
poslo
vica)
(Rim
ska
poslo
vica)
-
1.3. D
rugi
izvo
ri in
forma
cija
1.3. D
rugi
izvo
ri in
forma
cija
Spo
znaje
veza
ne u
z pov
ijesn
o za
ključ
ivanje
nuž
no tr
eba
gled
ati u
Spo
znaje
veza
ne u
z pov
ijesn
o za
ključ
ivanje
nuž
no tr
eba
gled
ati u
smisl
u sin
teze i
nter
disci
plin
arni
h po
kaza
telja
bez f
avor
izira
njasm
islu
sintez
e int
erdi
scipl
inar
nih
poka
zatel
ja be
z fav
orizi
ranja
ulog
e bilo
koje
g og
raniče
nog
prist
upa.
Zat
o je
uvije
k po
trebn
oul
oge b
ilo k
ojeg
ogra
niče
nog
prist
upa.
Zat
o je
uvije
k po
trebn
ouv
ažav
ati b
rojne
različit
e izv
ore z
a sa
znan
ja ko
ja se
o po
jedin
iuv
ažav
ati b
rojne
različit
e izv
ore z
a sa
znan
ja ko
ja se
o po
jedin
i m m
situa
cijam
a za
stupa
, što
vrije
di i
za ci
ljanu
liter
atur
u. sit
uacij
ama
zastu
pa, š
to vr
ijedi
i za
cilja
nu li
terat
uru.
-
2. P
otre
be2.
Pot
rebe
-
2.1. A
ntro
polo
ški s
klop
ovi
2.1. A
ntro
polo
ški s
klop
ovi
ČČ ovje
k je
izuze
tno
slože
no biće
i nje
gova
uku
pnos
t se z
ato
običn
oov
jek je
izuz
etno
slože
no biće
i nje
gova
uku
pnos
t se z
ato
običn
opo
dijel
i u se
gmen
te ra
di la
kšeg
pro
učav
anja
i raz
umije
vanja
. Te
podi
jeli u
segm
ente
radi
lakš
eg p
rouč
avan
ja i r
azum
ijeva
nja. T
eseg
ment
e naz
ivamo
ant
ropo
lošk
i skl
opov
i. U
spor
tu su
pos
ebno
seg
ment
e naz
ivamo
ant
ropo
lošk
i skl
opov
i. U
spor
tu su
pos
ebno
za
niml
jivi m
orfol
oški
(gr
ađa)
, mot
oričk
i (gi
banje
), fu
nkcio
naln
iza
niml
jivi m
orfol
oški
(gr
ađa)
, mot
oričk
i (gi
banje
), fu
nkcio
naln
i(f
iziol
oški
), p
sihol
oški
, soc
iolo
ški,
etičk
i, a
poseb
no m
otiva
ci(f
iziol
oški
), p
sihol
oški
, soc
iolo
ški,
etičk
i, a
poseb
no m
otiva
ci jsk
i.jsk
i.
-
Ova
knji
gaO
va k
njiga
Sad
ržaj
ove k
njige
usm
jeren
je p
rema
pov
ijesti
spor
ta, p
a ne
ma
Sad
ržaj
ove k
njige
usm
jeren
je p
rema
pov
ijesti
spor
ta, p
a ne
ma
potre
be d
etaljn
og n
avo
potre
be d
etaljn
og n
avo đđ
enja
svih
ant
ropo
lošk
ih sk
lopo
va čo
vjeka
. en
ja sv
ih a
ntro
polo
ških
sklo
pova
čovje
ka.
U tu
svrh
u mo
gu d
obro
pos
lužit
i dru
gi iz
vori
i udž
beni
ci po
put:
U tu
svrh
u mo
gu d
obro
pos
lužit
i dru
gi iz
vori
i udž
beni
ci po
put:
Bon
acin
, D.,
Bilić,
Ž.,
Bon
acin
, Da.
(20
08)
Uvo
d u
Bon
acin
, D.,
Bilić,
Ž.,
Bon
acin
, Da.
(20
08)
Uvo
d u
antro
polo
šku
anal
izu. T
ravn
ik: K
inez
iolo
ški f
akul
tet.
antro
polo
šku
anal
izu. T
ravn
ik: K
inez
iolo
ški f
akul
tet.
-
2.2. M
otiva
cijsk
a str
uktu
ra2.2
. Mot
ivacij
ska
struk
tura
Mot
ivi su
sve o
no št
o čo
vjeka
pok
reće
na
aktiv
nost
i usm
jerav
anje
govo
djel
ovan
je u
određe
nom
prav
cu.R
azlik
ujemo
prim
arne
(bio
tičke
) pr
oiza
šle iz
fizio
lošk
ih d
ispoz
icija
i org
ansk
ih p
otre
bate
sekun
darn
e (so
cijal
ne)
motiv
e koji
se is
kazu
ju ka
o po
treba
zasig
urno
šću, a
firma
cijom
, dom
inac
ijom
i gru
pnom
iden
tifik
acijo
m.
-
2.3. M
otivi
i po
trebe
dav
nine
2.3. M
otivi
i po
trebe
dav
nine
Još o
d pr
adav
nih
vrem
ena čo
vjek
je sv
oje p
otre
be za
dovo
ljava
ona
nač
ine k
oji su
mu
bili d
irekt
no vr
edno
vani
u ži
votu
. Usp
ješni
su je
dnos
tavn
o os
tali
živi,
a ne
uspje
šni n
e. P
reživ
ljava
nje, k
aoi
prod
užen
je vr
ste (
poto
mstv
o) d
irekt
no su
znač
ili o
stvar
enje
neki
hug
lavn
om el
emen
tarn
ih p
otre
ba. A
li su
te bi
le na
jinten
zivni
je.
-
2.4. P
objed
a ka
o mo
tiv2.4
. Pob
jeda
kao
motiv
Na
isti n
ačin
kao
i pr
ethod
no, i
pob
jeda
je pr
edsta
vljal
a mn
ogo
više n
ego
li mi
to d
anas
dož
ivljav
amo.
Pob
jeda
je zn
ačila
živo
t.O
bično
su p
oraž
eni b
ivali
pojed
eni,
pobje
dnici
su im
ali “
bank
et”.
Iako
tisućlj
ećim
a sv
e to
nesta
je i p
retv
ara
se u
simbo
lički
okr
šaj,
i dan
as su
u n
ama
segme
nti t
ih vr
emen
a i n
e mog
u se
izbris
ati.
Istin
a se
ne m
ijenja
zato
što
u nju
vjer
uje il
i ne v
jeruje
većin
Istin
a se
ne m
ijenja
zato
što
u nju
vjer
uje il
i ne v
jeruje
većin
a a lju
di. (
Gio
rdan
o B
runo
)lju
di. (
Gio
rdan
o B
runo
)
-
2.5. O
stale
potre
be2.5
. Osta
le po
trebe
Psih
ološ
ke p
otre
be (
indi
vidua
lnos
t),
Pot
reba
za ed
ukac
ijom
(zna
nje),
S
ocio
lošk
e pot
rebe
(ek
spoz
icija)
,P
otre
ba za
priz
nanje
m (e
valu
acija
),P
otre
ba za
upr
avlja
njem
(men
adžm
ent)
.
-
Ova
knji
gaO
va k
njiga
Kak
o se
vidi u
pre
thod
nim
navo
dima
, pot
rebe
niti
su p
resta
leK
ako
se vid
i u p
reth
odni
m na
vodi
ma, p
otre
be n
iti su
pre
stale
a ni
ti je
vjero
jatno
da će
pre
stati,
već n
apro
tiv, r
azvij
aju se
,a
niti
je vje
rojat
no d
a će
pre
stati,
već n
apro
tiv, r
azvij
aju se
, ras
tu.
rastu
. U
vjeti
i nač
in ži
vota
, kul
tura
i civ
iliza
cija,
tehn
olog
ija i
dru
Uvje
ti i n
ačin
živo
ta, k
ultu
ra i
civili
zacij
a, te
hnol
ogija
i dr
u go,go,
stvar
aju n
ove.
One
koje
“ne t
reba
ju” o
dbac
uju se
, nad
ograđu
je se
stvar
aju n
ove.
One
koje
“ne t
reba
ju” o
dbac
uju se
, nad
ograđu
je se
nove
u p
rosto
ru se
kund
arni
h, a
možd
a i t
ercij
arni
h mo
tiva.
no
ve u
pro
storu
seku
ndar
nih,
a mo
žda
i ter
cijar
nih
motiv
a.
-
2.6. S
port
kao
potre
ba2.6
. Spo
rt ka
o po
treba
Kao
i dr
uge p
reth
odno
defi
nira
ne p
ojave
kod
čovje
ka i
spor
t je
nasta
jao u
dul
jem vr
emen
skom
inter
valu
, kro
z ta
ista
tisuć
ljeća
.P
ojava
spor
ta n
ije te
k po
prat
ni u
sput
ni se
gmen
t civi
lizac
ijsko
g ra
zvoja
već s
uštin
ska
stvar
koja
savr
šeno
opisu
je čo
vjeku
nar
av.
Spo
rt je,
dak
le, ta
kođe
r pot
reba
, pot
reba
da
se po
bjeđu
je.
-
2.7. U
prav
ljanje
kao
pot
reba
2.7. U
prav
ljanje
kao
pot
reba
Čovje
k (k
ao i
sve d
rugo
) na
stoji
ovla
dati
priro
dnim
resu
rsima
i opće
nito
svojo
m ok
olin
om, i
z svih
već n
aved
enih
razlo
ga. T
o ra
ditra
jno i
bez p
reki
da, n
asto
jeći s
ve št
o ga
okr
užuje
spoz
nati,
mož
da
spoz
naje
prim
jeniti
, i k
onač
no d
ogađ
ajima
upr
avlja
ti. S
poso
bnos
tto
g up
ravl
janja
jedno
stavn
o mo
žemo
ozn
ačiti
kao
Men
adže
ment
.
Najb
ogat
iji lj
udi n
a sv
ijetu
traž
e mre
že i
grad
e ih.
Svi
osta
li N
ajbog
atiji
ljud
i na
svije
tu tr
aže m
reže
i gr
ade i
h. S
vi os
tali
traže
pos
ao.
traže
pos
ao.
(Rob
ert K
iosa
ki)
(Rob
ert K
iosa
ki)
-
3. P
ovije
st3.
Pov
ijest
-
3.1.
Raz
lozi
prouča
vanja
3.1.
Raz
lozi
prouča
vanja
Pov
ijest
u seb
i sad
rži n
ajuže
refle
ksije
svih
deša
vanja
koji
ma je
čo
vjek
bio iz
lože
n. S
ve št
o se
deša
valo
, osta
lo je
na
neki
nač
inza
pisa
no. I
z tog
a sli
jedi d
a uo
pće n
ije m
oguć
e raz
umjet
i čov
jeka,
nje
govo
pon
ašan
je, su
štinu
, smi
sao,
sada
šnje
i bud
uće p
rojek
cije,
bez d
etaljn
og p
ozna
vanja
pov
ijesti
. U sp
ortu
i u
širem
kon
tekstu
.
Nik
ada
nisa
m bio
siro
maša
n, al
i sam
bio
bez n
ovca
. Biti
bez n
ovc
Nik
ada
nisa
m bio
siro
maša
n, al
i sam
bio
bez n
ovca
. Biti
bez n
ovc a
je
a je
prol
azno
stan
je: bi
ti sir
omaš
an je
stan
je du
ha. (
Mik
e Tod
d)pr
olaz
no st
anje:
biti
sirom
ašan
je st
anje
duha
. (M
ike T
odd)
-
3.2.
Kau
zalit
et3.
2. K
auza
litet
Sva
ki d
ogađ
aj ko
ji je
real
izira
n im
ao je
odr
eđen
e pre
duvje
te iz
kojih
je p
roiza
šao,
kao
i odr
eđen
e rep
erku
sije k
oje su
usli
jedile
. N
iti n
ajman
ji od
njih
nije
pos
tojao
sam
za se
be be
z dire
ktni
h po
vezn
ica p
rema
svim
dru
gim
događa
jima.
Iak
o je
utjec
aj jed
nih
na d
ruge
različit
, ova
j kau
zalit
et je
uvije
k be
zuvje
tno
očuv
an.
-
3.3.
Mul
tidim
enzio
naln
ost
3.3.
Mul
tidim
enzio
naln
ost
Raz
umije
vanje
velik
og br
oja p
ojava
, dog
ađaja
i pr
ocesa
, uvij
ek je
po
veza
no s
brojn
im za
daća
ma i
velik
om k
oliči
nom
infor
macij
a.
Baš
zato
, pos
ebno
pov
ijest,
nip
ošto
ne b
i tre
balo
pro
matra
ti uz
uv
ažav
anje
manje
g br
oja il
i čak
samo
jedn
e spo
znajn
e dim
enzij
e. T
aj pr
istup
je o
bično
tend
encio
zan
i ogr
aniče
n, da
kle p
ogre
šan.
-
3.4.
Int
egrit
et3.
4. I
nteg
ritet
Pov
ijesn
e poja
ve i
događa
ji na
stajal
i su
u ra
zličit
im sr
edin
ama
u ra
zličit
im u
vjetim
a, u
različit
im vr
emen
skim
ods
ječcim
a. N
a to
su
utje
cali
klim
atsk
i uvje
ti, iz
bor h
rane
, raz
ina
spoz
naje
inter
ne
orga
niza
cije,
alat
i, ra
zvije
nost
socij
alni
h od
nosa
, i št
ošta
dru
go.
Integ
ritet
povij
esnih
spoz
naja,
dak
le, n
ije je
dnos
tava
n al
i pos
toji.
-
3.5.
Upr
avlja
nje3.
5. U
prav
ljanje
Suk
ladn
o sv
ojstv
ima
vrste
, čov
jek je
nap
redo
vao,
u ne
kim
bitni
m seg
ment
ima
višest
ruko
brže
i kv
alite
tnije
od
drug
ih vr
sta. J
edno
od n
ajvaž
nijih
svojs
tava
koje
ga
je uz
digl
o na
tron
kom
pletn
og
živog
svije
ta je
spos
obno
st ko
oper
acije
, org
aniza
cije,
eduk
acije
i up
ravl
janja
okol
inom
. Dak
le, n
a Z
emlji
men
adže
r par
exela
nce.
Civil
izacij
a je
uvije
k u
opas
nosti
kad
oni
koji
nisu
naučil
i slu
Civil
izacij
a je
uvije
k u
opas
nosti
kad
oni
koji
nisu
naučil
i slu
šati
šati
dobij
u pr
avo
zapo
vijed
ati.(
Win
ston
Chur
chill
)do
biju
prav
o za
povij
edat
i.(W
insto
n Ch
urch
ill)
-
3.6.
Pov
ijesn
i okv
iri3.
6. P
ovije
sni o
kviri
Kak
o u
spor
tu, t
ako
i u sv
emu
drug
ome,
povij
esne d
ogađ
aje il
i pr
ocese
, mog
uće j
e pro
matra
ti na
jman
je na
slije
deće
nač
ine:
1. po
razd
oblji
ma o
bziro
m na
rasp
olag
anje
općim
resu
rsima
, 2.
po sp
ozna
jnim
dosti
gnuć
ima,
3. p
o um
jetničk
im d
ometi
ma, i
4. p
o po
vijesn
im su
kobim
a. I
svi s
u, na
ravn
o, u
vezi.
-
3.6.
1. O
pći r
esursi
3.6.
1. O
pći r
esursi
1. P
rvob
itna
zajed
nica
(od
skup
ljanja
hra
ne d
o pr
vih a
lata
),2.
Rob
ovla
sničk
o dr
uštv
o (r
aspo
laga
nje lj
udim
a),
3. F
euda
lno
razd
oblje
(ra
spol
agan
je ze
mljom
, ter
enom
),4.
Građa
nska
dru
štva
(ras
pola
ganje
nov
cem)
,5.
Info
rmac
ijsko
dru
štvo
(ras
pola
ganje
infor
macij
ama)
.
-
3.6.
2. S
pozn
ajna
dosti
gnuć
a3.
6.2.
Spo
znajn
a do
stign
uća
1. P
rona
laza
k i p
rimjen
a al
ata
i oru
žja (
Pov
ećan
a sig
urno
st),
2. R
azvo
j vla
stitih
izvo
ra h
rane
,vode
(M
oguć
nost
plan
iranja
),3.
Ustr
oj za
jedni
ce (
Osig
uran
je do
voljn
o od
mora
i re
sursa
),4.
Raz
voj s
trojev
a (Z
amjen
ski e
ntite
ti za
izvr
šava
nje ra
da),
5. I
nteg
racij
a zn
anja
(Nad
moć i
nform
acija
nad
resu
rsima
).
Sve
velik
e isti
ne p
očin
ju ka
o sv
etogrđe
.S
ve ve
like i
stine
poč
inju
kao
sveto
grđe
.(G
eorg
e Ber
nard
Sho
w)(G
eorg
e Ber
nard
Sho
w)
-
3.6.
3. U
mjetn
ički d
ometi
3.6.
3. U
mjetn
ički d
ometi
1. In
tegra
tivno
stva
ranje
(S
inkr
etiza
m um
jetničk
ih sa
drža
ja),
2. O
blici
i sa
drža
ji (D
ifere
ncija
cija
umjet
ničk
ih m
odus
a),
3. E
kspa
nzija
tehn
ike i
tehn
olog
ije (
Knji
ge, i
nstru
ment
i,...)
,4.
Šire
priz
nava
nje vr
ijedn
osti
(Pot
ražn
ja, tr
govin
a),
5. I
zraž
avan
je (S
pecij
aliza
cija
idejn
ih i
sadr
žajni
h kr
eacij
a).
-
3.6.
4. P
ovije
sni s
ukob
i3.
6.4.
Pov
ijesn
i suk
obi
1. In
divid
ualn
i suk
obi (
Za
odmj
erav
anje
pojed
inac
a),
2. P
red-
plem
ensk
i suk
obi (
Za
formi
ranje
ustr
oja i
vlas
ti),
3. P
lemen
ski s
ukob
i (Z
a ter
en i
priro
dne r
esurse
),
4. S
ukob
i rad
i sla
ve (
Kup
ovin
a bu
dućn
osti)
,5.
Hed
onist
ički s
ukob
i (R
adi z
adov
oljst
va p
objed
e).
Mud
raci
se os
loba
Mud
raci
se os
lobađđ a
ju str
asti
za sl
avom
.aju
stra
sti za
slav
om.
(Tac
it)(T
acit)
-
Ova
knji
gaO
va k
njiga
Pre
thod
no n
aved
eni n
ačin
i pro
matra
nja p
ovije
snih
dog
ađaja
, P
reth
odno
nav
eden
i nač
ini p
roma
tranja
pov
ijesn
ih d
ogađ
aja,
pojav
a, p
roce
sa i
odno
sa p
reds
tavl
jaju
slože
ni k
ompo
zit u
koje
mupo
java,
pro
cesa
i od
nosa
pre
dsta
vljaj
u slo
ženi
kom
pozit
u k
ojemu
ni je
dan
od ti
h način
a ni
je mo
guće
samo
staln
o izd
vojit
i. U
prav
o ni
jeda
n od
tih
način
a ni
je mo
guće
samo
staln
o izd
vojit
i. U
prav
o sh
vaća
nje si
nerg
ije i
prož
iman
ja na
vede
nih
segme
nata
mož
e učin
itsh
vaća
nje si
nerg
ije i
prož
iman
ja na
vede
nih
segme
nata
mož
e učin
it i i
razu
mijev
anje
povij
esti m
oguć
im. O
vo, n
arav
no, v
rijed
i i za
spor
razu
mijev
anje
povij
esti m
oguć
im. O
vo, n
arav
no, v
rijed
i i za
spor
t.t.
-
4. R
azvo
j čov
jeka
4. R
azvo
j čov
jeka
-
4.1.
Bio
lošk
e pro
mjen
e4.
1. B
iolo
ške p
romj
ene
1. F
iloge
netsk
i raz
voj u
složn
javan
jem bi
ološ
kog
entit
eta-č
ovjek
a,
2. S
enzo
-mot
orne
pro
mjen
e ada
ptat
ivnog
biol
oško
g ka
rakt
era,
3. K
inez
iolo
ške p
romj
ene s
usta
va za
savl
adav
anje
pros
tora
, 4.
Raz
voj k
ogni
tivni
h fun
kcija
u p
ravc
u sp
ozna
je i g
ener
aliza
cije,
5. P
oveć
anje
emoc
iona
lnih
kap
acite
ta u
svrh
u ev
alua
cije a
kcija
.
-
4.2.
Soc
io4.
2. S
ocio
-- pol
itičk
e pro
mjen
epo
litičk
e pro
mjen
e
1. In
divid
ualn
a eg
zisten
cija
(Min
imum
pot
reba
),
2. M
ikro
gru
pa sa
zajed
ničk
im in
tereso
m (S
igur
nost)
,3.
Opt
imiza
cija
zajed
nice
(In
terno
org
anizi
ranje
),
4. S
trateg
ija (
Pla
nska
eksp
anzij
a pr
ema
drug
im za
jedni
cama
),5.
Zaje
dničk
a ek
splo
atac
ija re
sursa
(In
tegra
cija,
har
moni
ja).
-
4.3.
Dem
ogra
fske p
romj
ene
4.3.
Dem
ogra
fske p
romj
ene
1. P
oveć
anje
velič
ine z
ajedn
ice (
Prir
odni
prir
ast,
grup
iranje
),
2. M
igra
cije (
Veli
ki k
olek
tivni
tran
sferi,
traž
enje
pros
tora
),3.
Stru
ktur
iranje
(T
rajne
nas
eobin
e, za
štita
, obr
ana)
,4.
Opt
imiza
cija
broja
član
ova
(Int
erna
kon
zisten
cija
resu
rsa),
5.
Raz
mjen
a lju
dski
h po
tencij
ala
(Int
erak
cija
resu
rsa).
-
4.4.
Edu
kacij
ske p
romj
ene
4.4.
Edu
kacij
ske p
romj
ene
1. In
terak
cija
s prir
odno
m sre
dino
m (E
lemen
tarn
e rea
kcije
),
2. Ed
ukac
ijski
pra
gmat
izam
(Živo
tno
usmj
eren
a zn
anja)
,3.
Obr
azov
anje
svih
član
ova
(Int
ergr
upno
znan
je i uče
nje),
4. S
pecij
aliza
cija
znan
ja i e
duka
tora
(D
ifere
ncija
cija
znan
ja),
5. S
ofisti
ciran
i mod
eli ed
ukac
ije (
Infor
macij
sko
vrije
me).
-
4.5.
Pro
mjen
e u u
prav
ljanju
4.5.
Pro
mjen
e u u
prav
ljanju
1. A
uton
omno
indi
vidua
lno
upra
vljan
je (S
poj s
prir
odom
),
2. U
prav
ljanje
teme
ljeno
na
efika
snos
ti (Z
a pr
eživl
javan
je),
3. A
kumu
lacij
a i h
ijera
rhija
odn
osa
(Ras
podje
la o
vlas
ti),
4. D
eterm
inira
no p
ozici
onira
nje u
prav
ljanja
(S
amos
vojno
),
5. I
nteg
rativ
ni ra
zvoj
(Ura
vnot
eživa
nje p
otre
ba i
resu
rsa).
Mud
ar čo
vjek
jedna
ko m
irno
prim
a po
hval
e i p
odno
si uv
rede
.M
udar
čovje
k jed
nako
mirn
o pr
ima
pohv
ale i
pod
nosi
uvre
de.
(Kon
fucije
)(K
onfuc
ije)
-
4.6.
Teh
nolo
ške p
romj
ene
4.6.
Teh
nolo
ške p
romj
ene
1. M
anip
ulat
ivni i
ndivi
dual
ni a
lati
(Min
imal
na o
brad
a),
2. N
amjen
sko
oblik
ovan
je sre
dsta
va (
Za
stabil
nost
život
a),
3. N
amjer
ne in
terve
ncije
u o
kolin
u (P
lans
ko d
jelov
anje)
,4.
Stra
tegijs
ke d
ugor
očne
akc
ije (
Kre
acije
u sk
ladu
s cil
jevim
a),
5. G
loba
lizac
ija ci
ljeva
(S
nam
jerom
opć
e dob
robit
i svih
).
-
4.7.
Zna
nstv
ene p
romj
ene
4.7.
Zna
nstv
ene p
romj
ene
1. K
orišt
enje
sluča
jno p
repo
znat
ih zn
anja
(Prir
odni
dog
ađaji
),
2. O
pona
šanje
pre
pozn
atih
dog
ađaja
(V
atra
, odr
on k
amen
ja,..)
,3.
Izu
mitel
jsko
djelo
vanje
(K
otač
, kop
lje, s
plav
, kol
iba,..
.),
4. I
straž
ivanje
prir
odni
h po
java
(Pre
pozn
avan
je i d
efini
ranje
),
5. P
ovez
ivanje
prim
jene i
razv
oja sa
znan
ja (S
usta
vna
znan
ost)
.
-
4.8.
Mor
alne
pro
mjen
e4.
8. M
oral
ne p
romj
ene
1. Eg
oiza
m i i
ntui
tivno
djel
ovan
je (
Stih
ijski
i be
z pla
nira
nja),
2.
Zaš
tita
vlas
titog
pot
omstv
a (I
nstin
ktivn
i nas
tava
k vr
ste),
3. Oču
vanje
gru
pnog
integ
riteta
(D
efini
cija
grup
nog
dome
ta),
4. P
omoć
entit
etima
izva
n pr
imar
ne g
rupe
(Em
patij
a živ
oga)
, 5.
Opć
i kol
ektiv
ni a
ltrui
zam
(Mor
alno
i etičk
o dje
lova
nje).
Vese
o čo
vjek
je ka
o S
unce
; kud
god
ide o
svije
tljav
a.V
eseo čo
vjek
je ka
o S
unce
; kud
god
ide o
svije
tljav
a.(T
ursk
a po
slovic
a)(T
ursk
a po
slovic
a)
-
Ova
knji
gaO
va k
njiga
Važ
nost
iznese
nih
prom
išljan
ja oč
ituje
se pr
vens
tven
o u
spoz
naji
Važ
nost
iznese
nih
prom
išljan
ja oč
ituje
se pr
vens
tven
o u
spoz
naji
da je
pov
ijest
iznim
no sl
ožen
a i s
lojev
ita. B
uduć
i je s
port,
dak
da je
pov
ijest
iznim
no sl
ožen
a i s
lojev
ita. B
uduć
i je s
port,
dak
le i
le i
povij
est sp
orta
njen
neo
dvoji
vi di
o, to
sigu
rno
znač
i da
i pov
ijpo
vijest
spor
ta n
jen n
eodv
ojivi
dio,
to si
gurn
o zn
ači d
a i p
ovij e
st est
spor
ta tr
eba
shvaća
ti na
jedn
ako
ozbil
jan i
komp
leksa
n način
.Da
spor
ta tr
eba
shvaća
ti na
jedn
ako
ozbil
jan i
komp
leksa
n način
.Da
bi se
razu
mjelo
pov
ijest
spor
ta, p
rvo
treba
razu
mjeti
pov
ijest
lbi
se ra
zumj
elo p
ovije
st sp
orta
, prv
o tre
ba ra
zumj
eti p
ovije
st l ju
di.
judi.
-
5. O
dred
nice
spor
ta5.
Odr
edni
ce sp
orta
-
5.1.
Kin
ezio
lošk
i asp
ekti
5.1.
Kin
ezio
lošk
i asp
ekti
Prir
odne
zako
nito
sti re
lacij
a izm
eđu
orga
nske
form
e i fu
nkcij
e su
biolo
ški t
emelj
giba
nja.S
vaki
orga
niza
m vr
šioč
uvan
je di
namičk
era
vnot
eže,
očuv
anje
kapa
citeta
ovisn
oo
spos
obno
stima
, fun
kcijs
kuek
onom
izacij
uis
pecij
aliza
ciju
(vjež
banje
izaziv
asp
ecija
lizac
iju).
S
port
kao
cilj i
spor
t kao
sred
stvo
sadr
ži sv
a na
vede
na sv
ojstv
a.
-
5.2.
Defi
nicij
a sp
orta
5.2.
Defi
nicij
a sp
orta
Sva
ka a
ktivn
ost u
kojo
j je n
agla
šeno
natje
canje
ima
obilj
ežja
spor
ta. N
o to
je p
rejed
nosta
vna
defin
icija
za sp
ort k
oji je
veom
asp
ecifičn
a lju
dska
djel
atno
st. S
porto
m se
ljudi
bave
već m
noga
tisuć
ljeća
i čin
e sve
što
je u
njiho
voj m
oći d
a po
stign
u sp
ortsk
i re
zulta
t koji
žele
i oče
kuju,
i to
iskl
jučivo
kro
z nat
jecan
je.
Usu
diti
se, to
je ci
jena
napr
etka.
.U
sudi
ti se,
to je
cijen
a na
pretk
a..
(Vict
or H
ugo)
(Vict
or H
ugo)
-
5.3.
Kla
sifik
acija
spor
tova
5.3.
Kla
sifik
acija
spor
tova
Kla
sifik
aciju
spor
tova
je m
oguć
e defi
nira
ti na
mno
ge n
ačin
e, a
iti
način
i se m
ijenja
ju su
klad
no sp
ozna
jama
kroz
pov
ijest.
Spo
rtsig
urno
nije
pre
dsta
vljao
npr
. u A
ntičk
om R
imu
u sv
emu
isto
štopr
edsta
vlja
dana
s. S
port
se ra
zvija
, a p
aral
elno
s tim
razv
ija se
isk
up m
oguć
ih k
lasif
ikac
ija. S
lijed
e nek
a od
mog
ućih
viđe
nja.
-
5.3.
1. P
o način
u od
mjer
avan
ja5.
3.1.
Po
način
u od
mjer
avan
ja
1. In
divid
ualn
i1.1
.Bez
kon
takt
a s p
rotiv
niko
m (S
obje
ktom
i be
z njeg
a)1.2
. Uz k
onta
kt s
prot
ivnik
om (
S o
bjekt
om i
bez n
jega)
2. K
olek
tivni
2.1. B
ez k
onta
kta
s pro
tivni
kom
(S o
bjekt
om i
bez n
jega)
2.2. U
z kon
takt
s pr
otivn
ikom
(S
obje
ktom
i be
z njeg
a)
-
5.3.
2. P
o mo
torič
koj r
ealiz
aciji
5.3.
2. P
o mo
torič
koj r
ealiz
aciji
1. S
velik
im d
irekt
nim
učešć
em tr
ansfe
ra (
Atle
tika,
boril
ački
),2.
Pre
težno
ovis
ni o
tehn
ičkim
uvje
tima
(Mot
o, jed
renje
,...)
,3.
S n
aizm
jeničn
im ra
spol
agan
jem o
bjekt
om (
Nog
omet,
teni
s),
4. P
ogađ
anje
cilja
(Stre
ljašto
, kug
lanje
, stre
ličar
stvo,
golf,
...),
5. K
ombin
irani
(B
iatlo
n, sin
kron
izira
no p
livan
je,...
).
-
5.3.
3. P
o ko
mplek
sitetu
5.3.
3. P
o ko
mplek
sitetu
1. M
onos
trukt
ural
ni (
Jedn
osta
vna
struk
tura
više
eleme
nata
)1.1
. Acik
lički
(Atle
tika,
gim
nasti
ka, s
koko
vi u
vodu
,...)
1.2. C
iklič
ki(B
icikl
izam,
trča
nja, v
eslan
je, p
livan
je,...
)2.
Pol
istru
ktur
alni
(N
epre
dvid
ljiva
stru
ktur
a re
aliza
cije)
2.1. A
ciklič
ki(J
udo,
kara
te, bo
ks, h
rvan
je,...
)2.2
. Kom
plek
sni(
Koo
pera
cija čla
nova
-K
ošar
ka, n
ogom
et)2.3
. Kon
venc
iona
lni(
Acik
lički
estet
ski –
ples,
kliz
anje,
...)
-
5.3.
4. P
o ka
rakt
eru
cilja
5.3.
4. P
o ka
rakt
eru
cilja
1. Iz
azov
(A
tletik
a, st
relja
štvo,
gimn
astik
a)2.
Son
dira
nje il
i pov
reda
pro
stora
(O
dbojk
a, te
nis,
stoln
i ten
is)3.
Tra
nspo
rt (A
utom
obili
zam,
zrak
oplo
vstv
o, jed
renje
)4.
Osv
ajanje
pro
stora
(K
ošar
ka, n
ogom
et, ru
gby)
5. D
estru
kcija
pro
tivni
ka (
Bor
ilačk
i, mače
vanje
, pai
nt)
6. S
lavl
je (U
mjetn
ičko
kliza
nje, p
les)
-
5.4.
Spo
rtska
pra
vila
5.4.
Spo
rtska
pra
vila
Spo
rtska
pra
vila
pred
stavl
jaju
skup
: a)
priro
dnih
-sp
onta
nih,
b) u
ređe
nih
–pr
ihvaće
nih,
i c)
dogo
vore
nih
-cilj
anih
form
ulac
ija
kojim
a se
pobl
iže o
dređ
uju te
hnol
oške
mog
ućno
sti re
aliza
cije
ciljev
a un
utar
poje
dine
spor
tske d
iscip
line.
Kao
i dr
ugi p
ojmov
i, sp
ortsk
a pr
avila
su p
odlo
žna
prom
jenam
a iz
razn
ih ra
zloga
.
ŽŽivo
t je s
amo
most.
Ne g
radi
kuć
u na
mos
tu.
ivot j
e sam
o mo
st. N
e gra
di k
uću
na m
ostu
.(K
inesk
a po
slovic
a)(K
inesk
a po
slovic
a)
-
5.4.
1. S
pont
ana
prav
ila5.
4.1.
Spo
ntan
a pr
avila
Kro
z pov
ijesn
i raz
voj,
prav
ila u
spor
tu su
prv
o na
stala
spon
tano
i got
ovo
u cij
elosti
uvje
tova
na m
oguć
nošću
real
izacij
e u p
rirod
nim
uvjet
ima
u ko
joj su
se a
ktivn
osti
odvij
ale.
Uvje
ti na
tjeca
nja n
isubil
i sta
ndar
dizir
ani i
varir
ali s
u ov
isno
o sre
dini
. Rez
ultir
alo
jera
zličit
im, t
eško
uspo
redi
vim p
ostig
nućim
a (k
ros,
mara
ton)
.
-
5.4.
2. O
bičajn
a pr
avila
5.4.
2. O
bičajn
a pr
avila
Obič
ajna
prav
ila ra
zvija
la su
se su
klad
no o
bičajn
om p
ravu
kao
re
fleks
ija u
zanc
i odr
eđen
e sre
dine
ili s
ocija
lne z
ajedn
ice. U
nuta
rte
zajed
nice
bila
su u
glav
nom
stabil
na, a
li ni
su m
oral
a vr
ijedi
tiza
dru
ge za
jedni
ce (
baca
nje k
amen
a s r
amen
a, sp
rintev
i na
100
yard
i ili
100
meta
ra, s
kok
u vis
, zač
etci n
ogom
eta u
svije
tu,..
.).
-
5.4.
3. D
efini
rana
pra
vila
5.4.
3. D
efini
rana
pra
vila
Zbo
g po
trebe
za k
ompa
racij
om sp
ortsk
ih p
ostig
nuća
, nem
inov
no
se po
javila
pot
reba
stan
dard
izacij
e uvje
ta u
koji
ma se
rezu
ltati
posti
žu. O
vo d
ovod
i do
defin
iranja
poje
dini
h sp
ortsk
ih d
iscip
lina
što je
dire
ktno
uvje
tova
lo i
način
selek
cije,
trena
žne p
ripre
me,
natje
canja
, opć
u ko
nzum
aciju
i ev
alua
ciju
posti
gnut
ih re
zulta
ta.
-
5.4.
4. R
estrik
tivna
pra
vila
5.4.
4. R
estrik
tivna
pra
vila
Zbo
g izn
imno
g bu
janja
vrsta
i ob
lika
spor
tskih
disc
iplin
a no
vijeg
do
ba, k
ao i
zbog
evid
entn
og u
grož
avan
ja zd
ravl
ja sp
orta
šapo
javila
se te
nden
cija
restr
iktiv
nih
prav
ila. N
a ta
j nač
in se
poku
šava
zašti
titi b
iolo
ški i
dru
gi in
tegrit
et na
tjeca
telja
ugro
žen
jurnja
vom
za p
ostig
nućim
a (s
ki-le
tovi,
diza
nje u
tega,
boks
,...)
.
Kad
kuje
š svo
ju sreću
, ne u
dara
j bliž
nje p
o pr
stima
.K
ad k
uješ s
voju
sreću
, ne u
dara
j bliž
nje p
o pr
stima
.(I
bn Z
afar
)(I
bn Z
afar
)
-
5.4.
5. R
azvo
jna p
ravil
a5.
4.5.
Raz
vojna
pra
vila
Spo
rtski
dom
eti u
poje
dini
m ak
tivno
stima
nisu
pod
nosil
i dul
ju sta
gnac
iju i
pad
zani
mljiv
osti,
pa
su za
to p
ravil
a mi
jenjan
a ka
kobi
se po
veća
la sp
ortsk
a uz
buđe
nja i
dome
ti (l
inija
trice
u k
ošar
ci,zla
tni g
ol, p
romj
ena
kopl
ja u
atlet
ici, b
olid
i u a
uto
trkam
a, n
ačin
suđe
nja u
judo
u, ka
cige i
traja
nje u
boks
u, ob
lik p
adob
rana
,...)
.
-
5.5.
Org
aniza
cija
spor
ta5.
5. O
rgan
izacij
a sp
orta
1. P
roziv
od (
Rez
ulta
t sp.
aktiv
nosti
, živo
t, po
bjeda
, sre
dstv
a)2.
Sud
ioni
ci i c
iljev
i(N
atjec
atelj
i, ko
nzum
enti,
pot
pora
, osta
lo)
3. S
trukt
ura
kroz
pov
ijest
(Od
pojed
inca
do
mrež
e ulo
ga),
4. S
port
i resu
rsi u
pov
ijesti
(O
d pr
irodn
ih k
a pr
ojekt
irani
ma),
5. O
rgan
izacij
a ma
nifes
tacij
a (O
d lo
kaln
ih d
o gl
obal
nih)
,6.
Men
adžm
ent k
roz p
ovije
st (O
d sluča
ja do
nam
jera)
.
-
Ova
knji
gaO
va k
njiga
Sad
ržaj
ove k
njige
usm
jeren
je p
rema
pov
ijesti
spor
ta, p
a ne
ma
Sad
ržaj
ove k
njige
usm
jeren
je p
rema
pov
ijesti
spor
ta, p
a ne
ma
potre
be d
etaljn
og n
avo
potre
be d
etaljn
og n
avo đđ
enja
infor
macij
a o
orga
niza
ciji u
spor
tu.
enja
infor
macij
a o
orga
niza
ciji u
spor
tu.
U tu
svrh
u mo
gu d
obro
pos
lužit
i dru
gi iz
vori
i udž
beni
ci po
put:
U tu
svrh
u mo
gu d
obro
pos
lužit
i dru
gi iz
vori
i udž
beni
ci po
put:
Bon
acin
, D.,
Bilić,
Ž.,
Bon
acin
, Da.
(20
08)
Uvo
d u
Bon
acin
, D.,
Bilić,
Ž.,
Bon
acin
, Da.
(20
08)
Uvo
d u
antro
polo
šku
anal
izu. T
ravn
ik: K
inez
iolo
ški f
akul
tet.
antro
polo
šku
anal
izu. T
ravn
ik: K
inez
iolo
ški f
akul
tet.
Kad
lept
ir za
mahn
e kril
om za
trese
se cij
eli S
vemi
r.K
ad le
ptir
zama
hne k
rilom
zatre
se se
cijeli
Sve
mir.
(Lao
(Lao
-- Tse)
Tse)
-
5.6.
Uni
verz
alno
st sp
orta
5.6.
Uni
verz
alno
st sp
orta
Spo
rt ka
o ak
tivno
st je
prirođe
na sv
akom
čovje
ku k
roz p
otre
bu za
kr
etanje
m ko
je im
a sv
rhov
itu u
logu
(tel
eolo
ški s
misa
o gi
banja
).N
a ist
i nač
in je
i po
bjeda
, pa
dakl
e i sp
ortsk
a,im
anen
tna čo
vjeku
te i o
na im
a tel
eolo
ški s
misa
o. P
ojedi
ne d
iscip
line p
reds
tavl
jaju
parti
kula
rne r
ealiz
acije
unu
tar u
nive
rzal
nog
spor
tskog
mill
ieua.
-
6. S
port
kroz
pov
ijest
6. S
port
kroz
pov
ijest
-
Ova
knji
gaO
va k
njiga
Nem
a na
roda
ni z
ajedn
ice u
ant
ičkim
vrem
enim
a (k
ao i
u sv
im
drug
im ra
zdob
ljima
) ko
ji ni
je im
ao sp
ort i
vjež
banje
ugr
ađen
o u
same
teme
lje u
stroja
dru
štva.
Raz
like s
u u
deta
ljima
i ob
ičajim
aka
o i c
iljev
ima
i stu
pnju
orga
niza
cije.
Iz o
vih ra
zloga
, ukl
jučit će
se on
e sre
dine
koje
iska
zuju
poseb
nu ra
zličit
ost i
zani
mljiv
ost.
ČČ udn
o je
to k
ako
je ma
lo p
otre
bno
da bu
demo
sretn
i, i j
oš je
ud
no je
to k
ako
je ma
lo p
otre
bno
da bu
demo
sretn
i, i j
oš je
ču
dnije
kak
o na
m ba
š to
malo
ned
osta
je.(I
vo A
ndrić
)ču
dnije
kak
o na
m ba
š to
malo
ned
osta
je.(I
vo A
ndrić
)
-
6.1.
Sta
ri vij
ek6.
1. S
tari
vijek
Sta
ri vij
ek je
dob
a ko
jenače
lno
traje
odpo
jave p
rvih
drža
vai
pism
enos
ti(o
ko 4
000
pr. K
r.) u
Mez
opot
amiji
i Egi
ptu
dopr
opas
ti po
sljed
nje ve
like r
obov
lasn
ičke d
ržav
e, Z
apad
norim
skog
carst
va (
476.
g).K
aže s
e da
vlas
nici
robo
va n
isu ra
dili
-ima
lisu
vrem
ena/
mogućn
osti
za p
oliti
ku,z
nano
st,um
jetno
stpa
isp
ort.
-
6.2.
Ant
ički s
port
6.2.
Ant
ički s
port
1. Eg
ipat
2. K
retsk
o-M
iken
ska
kultu
ra3.
Asir
, Per
zija,
Bab
ilon
4. H
elens
ka k
ultu
ra5.
Rim
-
6.2.1
. Egi
pat
6.2.1
. Egi
pat
Egip
at (
prije
550
0.g.)
(T
O tr
ajno)
. Pos
ebne
hrv
ačke
škol
e, bo
rbe š
tapo
vima
(por
ijekl
o iz
borb
e kop
ljima
), sp
orto
vi na
vodi
(Nil
popl
ave)
, vesl
anje
i bor
be m
otka
ma n
a ča
mcim
a, s
lopt
om,
preteča
hok
eja. S
obr
učim
a, ra
vnot
eže,
puza
nja, (
eleme
ntar
ne i
mani
pula
tivne
igre
), lo
v, bo
ks, p
les, t
rbuš
ni p
les, d
izanje
tere
ta...
-
6.2.2
. Kre
ta i
Mik
ena
6.2.2
. Kre
ta i
Mik
ena
Kre
tska
i Mik
ensk
a ku
ltura
(pr
ije ca
550
0 g.)
bile
su vr
lo
razv
ijene
(trg
ovin
a, u
mjetn
ost,
kupa
lišta
, vrto
vi). S
port
-igr
a sa
zmija
ma za
žene
, igr
e Min
otau
ra (
bik)
za m
uška
rce,
kao
i bo
rbe s
biko
vima
s akr
obat
ikom
. U p
očetk
u re
ligijs
ko-m
agijs
kipo
slije
se pr
etvar
aju u
spor
tsko-
zaba
vne i
gre.
Tak
ođer
i ša
kanje
, hr
vanje
, trč
anje.
U M
iken
i dom
inan
tno
trka
bojni
h ko
la.
-
6.2.3
. Asir
, Per
zija,
Bab
ilon
6.2.3
. Asir
, Per
zija,
Bab
ilon
Asir
razv
oj trg
ovin
e (pr
ije 5
000.
g.) -
vojne
akt
ivnos
ti (s
taln
i su
kobi)
. Lov
(slo
nova
, lav
ova,
pan
tera)
na
kolim
a, k
onjim
a,
zasje
dama
. Per
zijan
ci (p
rije 2
500.
g.) ta
kođe
r, al
i i p
olo
i hok
ej na
trav
i, pl
es s o
ružje
m, lu
k i s
trijel
a, bo
dež i
kop
lje.B
abilo
n se
prvi
put s
pomi
nje p
rije 2
500.
g. O
biljež
en st
alni
m ra
tovim
a.
-
6.2.4
. Hele
nska
kul
tura
6.2.4
. Hele
nska
kul
tura
Drž
avice
Spa
rta, A
tena
prije
250
0.g.
Jako
razv
ijena
kul
tura
, fil
ozofi
ja, zn
anos
t i S
port.
Dije
le ag
onist
iku
i gim
nasti
ku. T
rke
kola
, bok
s, hr
vanje
, trč
anje,
borb
e kop
ljem,
disk
, stri
jele.
Ter
eni,
nagr
ade,
orga
niza
cija,
nat
jecan
ja, g
ledat
elji,
tj. su
stav.
Spa
rta,
ratn
ički r
ad o
ba sp
ola,
odg
oj us
mjer
en u
vojne
svrh
e. Ig
re.
Ljub
av je
vatra
, da.
Ali
nika
d ne
znat
e hoć
e li v
am
Ljub
av je
vatra
, da.
Ali
nika
d ne
znat
e hoć
e li v
am
zagr
ijati
srce i
li za
palit
i kuć
u. (
Joan
Cra
wfor
d)za
grija
ti src
e ili
zapa
liti k
uću.
(Jo
an C
rawf
ord)
-
6.2.5
. Rim
6.2.5
. Rim
Rim
(pr
ije 2
800.
g.). O
svajačk
i nar
od, p
o mo
delu
eksp
anzij
e ios
vajan
ja. S
port
domi
nant
no u
smjer
en u
oču
vanje
vojni
h vje
ština
(mar
ševi,
trčan
je s r
atno
m op
remo
m, ja
hanje
, mač
evan
je, h
rvan
je,lo
v, ig
re lo
ptom
, pliv
anje,
trke
born
ih k
ola)
. Gla
dijat
orsk
e igr
es k
rvol
očno
m ko
mpon
ento
m. P
omor
ske b
itke –
umjet
no je
zero
.
-
6.3.
Osta
li A
ntičk
i svij
et6.
3. O
stali
Ant
ički s
vijet
1. O
stala
Ant
ika
Euro
pe2.
Sre
dnja
Ame
rika
3. J
užna
Ame
rika
4. K
ina
5. J
apan
6. I
ndija
-
6.3.
1. O
stala
Ant
ika
Euro
pe6.
3.1.
Osta
la A
ntik
a Eu
rope
Iako
je i
u os
talim
dije
lovim
a Eu
rope
u ra
zdob
lju A
ntik
e bilo
sp
ortsk
ih a
ktivn
osti,
one
su bi
le ug
lavn
om u
smjer
ene k
ratn
imvje
ština
ma (
npr.
Vik
inzi)
. Dak
le, s
pozic
ije p
ovije
sti sp
ort n
ijedo
vede
n na
raz