VJEŽBA 1

POČECI GRČKOG I RIMSKOG URBANIZMA

URBANIZAM

PROJEKTOVANJE ZGRADA

U urbanizmu razlikujemo nekoliko elemenata, a osnovni su ulica i trg. Funkcija trga je u prvom redu da okuplja i zadržava veći broj ljudi te da  omogući interakciju među njima. Ulice su

"prolazi" koje povezuju trgove i omogućuju kretanje po urbanom području. Urbana područja dijele se na selo i grad. Gradovi su po definicji veći s razvijenom industrijom dok su

sela usredotočena na agrarnu proizvodnju. Selo je po definiciji " amorfna organizacija pojedinih arhitektonskih objekata" dok je grad, recimo, suprotnost. Gradovi i sela

mogu nastajati spontano ili planiranom gradnjom.

UVOD Urbanizam je djelatnost blisko povezana s arhitekturom.Bavi se organiziranjem prostora u funkcionalne cjeline.Prilikom projekiranja urbanog prostora u obzir ulaze mnogi faktori(lokacija, prirodni uvjeti, problem napučenosti,itd.).

Postepeno nakon grčke kolonizacije razvija se novi način pravilnog urbanizma. To rezultira hipodamskim sustavom, kojem je temeljna jedinica inzula, pravilni građevinski blok okružen s četiri ulice (iako postoje i nepravilne inzule, s proizvoljnim oblikom parcela – po uzoru na staroegejske komplekse kuća). Način gradnje je gust, s potpunom izgradnjom parcela i zajedničkim graničnim zidovima. Kuće su zatvorene prema van, većinom s unutarnjim dvorištem.

Osnivaju se čiste stambene četvrti bez zajedničkih kompleksa, tržnica, javnih građevina i zemljoposjeda.

Temeljna jedinica grada je inzula  - pravilni građevinski blok okružen s četiri ulice. -------->

U rimu se stvaraju novi tipovi: gradske najamne kuće. Prve su nastale pregradnjom i spajanjem kuća s atrijem. Nadograđuju se katovi, do kojih se dolazi odvojenim stubama,

a podijeljeni su u najamne stanove (cenacula). U dijelu prizemlja nalaze se prodavaonice i radionice. Atrij postaje dvorište za svjetlo. Prelagane konstrukcije često su uzrok urušavanjima i požarima s katastrofalnim posljedicama. Standard stanovanja i sanitarni uvjeti vrlo su oskudni. Carskim se građevinskim zakonima nastoji uvesti red.

Slobodno grupiranje nije prikladno kao vodeće načelo za urbanizam. Nasuprot okupljanju bez pravila,koje je svojstveno svakom "slobodnom rastu", u mnogim se

gradovima uvode pravilni sustavi s pravokutnim shematizmom. Ti rasteri funkcioniraju kao racionalni sustavi reda i organizacije. Kuće, javne (komunalne) gradnje, kazališta i

javni trgovi ponajprije trebaju prostor s velikim iskoristivim površinama. Presudni poticaji za oblikovanje prostora i ovladavanje njime ne dolaze od sakralne nego od profane gradnje. Nakon vrhunca dostignutog u sakralnoj arhitekturi klasike, grčki arhitekti

uspijevaju stvoriti uzorne tipove zgrada i u profanoj gradnji.

- Odbrambeni faktori- Povoljne prometne veze- Blizina prirodno zaštićenog zaliva, sa blago nagnutim priobalnim pojasom- Zaštita od vjetra (Priena i Knidos)

IZBOR LOKACIJE ZA NOVE GRADOVE:

URBANIZAM STARE GRČKEOpća obilježja grčkog grada su:- grad je djelo građana, a ne posljedica volje vladara;-  izbor mjesta za grad određuje se prema mogućnostima obrane (nakon arhajskoga doba),zadovoljenja gospodarskih i životnih potreba i estetskom obilježju;-  razvijeno urbanističko zakonodavstvo (potkraj arhajskog doba nastoje se unijeti elementigrađevnog reda, komunalne higijene, urbanističkog zakonodavstva te općenito nametnutiindividualnim građanskim slobodama obaveze od općeg kolektivnog interesa).Grčka gradogradnja predstavlja temelj konstituiranja europskoga grada, ono je konstanta u europskom iskustvu grada. Rimski, arapski, gotički pa i moderni gradovi svjesno su oponašali tu konstantu (Aldo Rossi, Arhitektura grada).

POVIJESNE URBANISTIČKE TEORIJE ANTIČKE GRČKE

Prve urbanističke teorije se pojavljuju u Grčkoj u klasično doba:HIPOKRAT (460. - 377. g.p.n.e.) - govori o utjecaju podneblja (klime), potrebi da se grad smjesti na na istočnim padinama (izloženost istočnim vjetrovima)- PLATON (427. - 347. g.p.n.e.)  -  razmatra ideju IDEALNOG KRUŽNOG GRADA -  ATLANTIDA. Grad proizvođača i ratnika pod upravom filozofa. 20 - 25 tisuća stanovnika – grad dovoljno brojan radi obrane, a dovoljno malen da se građani poznaju. U središtu grada svetište/temenos sa hramom, kipovima, fontanama, ribnjacima i perivojima. Gradski centar s javnim zgradama i vojarnama (gimnazij, hipodrom, …). Uokolo središta je stanovanje i poljodjelski krajolik;- HIPODAM IZ MILETA (5. st.p.n.e.) - optimalna veličina grada: 10.000 stanovnika. Neoteros tropos –pravokutna mreža ulica, pravilni gradski blokovi. Teoretski model grada u obliku paukove mreže(vjerojatno nigdje izveden);- ARISTOTEL (384. - 322.g.p.n.e.) - Politika, knjiga 3 i 7. U svojim raspravama govori o obrani, higijeni i prometu, prihvaća Hipodamovu zamisao grada; ističe prednost arhajskoga grada u ratnim uvjetima kada postaje labirint za neprijatelje. Govori o funkcionalnom zoniranju grada  -sakralno-upravne građevine u blizini agore, trgovačke građevine na rubu grada (jednostavna opskrba).

Agora (grč. agorá = trg, zborište, javno mjesto; skupština) je u svakom grčkom gradu središte javnog života. Ona ne služi samo trgovini i obrtu, već  i svim društvenim i političkim djelatnostima polisa (grada države). Izgradnja trgova prati i dokumentira sva politička razdoblja polisa, ali i promjene u gradogradnji.

Postupno se sve više ističe opća društvena i politička funkcija agore. Javne zgrade  čine arhitektonski okvir

oko trga. Osim sakralnom gradnjom i gradskim zidinama gradovi svoj prestiž iskazuju kroz agoru i

njezine građevine.U arhajsko doba agora ima nepravilan tlocrt, nema oblikovan vanjski prostor - ona je mjesto okupljanja

ljudi iz okolnih seoskih naselja.

U klasično i helenističko doba agora središte političkog, društvenog, kulturnog i trgovačkoga života u gradu. Pojavljuje se i podjela agora prema funkciji - trgovačka agora; politička agora (Aristotel: Javni trg nikada neće biti okaljan trgovinom, a obrtnicima će biti zabranjen ulaz; daleko od njega i posve izdvojeno bit će mjesto namijenjeno trgovini

U grčkim gradovima mogu se iščitati elemente funkcionalnog i socijalnog zoniranja. (Aristotel

razlikuje: opći/javni dio grada (akropola, kulturni i društveni centar) i privatni dio grada.).

Funkcionalno i socijalno zoniranje grada se mijenja kroz povijest -  primjer akropole. Prostor akropole je promijenio nekoliko funkcija u razvoju

grčkog grada:- u kretsko-mikensko i arhajsko doba (do 6.

st.p.n.e.) akropola je utvrda na uzvisini – stanovanje vladara i povlaštenih pojedinaca i

sklanjanje okolnoga stanovništva;- u klasično doba (od 6.st.p.n.e.) akropola je posvećeni prostor (svetište, predio hramova);- u novoosnovanim gradovima - kolonijama

potkraj klasičnoga doba, i u helenizmu hramovi nisu obvezno na akropoli već mogu biti i u donjem

gradu (grupirani u centru ili raspršeni.

Ulice grčkoga grada oblikuju se u skladu s funkcijom i položajem u gradu:-  glavna ulica: 33 m u Aleksandriji, 14,5 m u Pireju;- stambene ulice planiranih gradova imaju prosječnu širinu od oko 4,5 m, za razliku od stambenih ulica spontanih gradova koje imaju prosječnu širinu od oko 1,2 m.Pretpostavka i simbol gradske neovisnosti jesu gradske zidine. Tehnika utvrđivanja napredovala jenakon klasičnog razdoblja  ‐  uvodi se tehnika dvostrukih ljuski. Obrambene kule pojačavaju zidove istrateški ih osiguravaju, a i gradska vrata dobivaju novu formu.

Iz ovog doba potječu triglavne građevine: Partenon,

Erehtej i Propileji

Za vrijeme Perikla izgrađuje se AKROPOLa – izvanredno značajna prostorno-arhitektonska kompozicija

Kompozicija AKROPOLJA se zasniva na čvrstom i organskom povezivanju arhitekture sa prirodnim masivom brega

Izuzetan značaj gradova u kulturnom i društvenom životu antičke GrčkeGrad se rješava PLANSKI kao prostorno – umjetnička cjelinaPlanska izgradnja je zasnovana na određenim principima i umjetničkim shvatanjima Jedinstvo urbanističke i arhitektonske djelatnostiAkropolj i agora – glavni kulturni i društveni centar , odnosno poslovni i politički centar

grčkog grada

POVIJESNI PERIODI ANTIČKE GRČKE

Razlikujemo tri faze razvoja:- arhajska - spontana (arhaioteros tropos);- klasična - pravilna (neoteros tropos)- helenistička

Prvu (arhajsku) fazu karakterizira slobodan rast. Prva gradska središta nastaju od starih

akropola,pojedine  četvrti i ulice kojie ih okružuju slijede

teren, podižu se svetišta (često na starim kultnimmjestima) i uređuju se prostori za javne trgove. Arhajski urbanizam naslanja se na mikensko

nasljeđe.Iznimka u ovoj fazi predstavljaju kolonije koji se

od ranog arhajskog doba (Selinunt - 628. g.p.n.e.), pod

utjecajem Staroga Istoka i Etruščana, utemeljuju kao planirani gradovi sa:

- strogim geometrijskim redom, ortogonalnom mrežom ulica;

- u pravilu četverokutnim obrisom naselja;-pravokutnim sustavom poljodjelskih parcela,

putova i kanala;-- agorom na križanju glavnih ulica.

Sačuvani dokument koji govori o načinu osnivanja takvih gradova kolonija je sačuvana

kamena ploča izLumbarde (otok Korčula) - psefizma.

U najranijem dobu antičke Grčke (2000 - 1200 g.p.n.e.) stvara se tzv. egejska ili prehelenističkakultura.

Predstavnici:- Kreta - Mikena (kontinentalna Grčka)- Troja (Mala Azija

Karakteristike Arhajskih gradova:

- Imaju karakter samostalnih političkih i ekonomskih cjelina – ’’gradovi države’’- Najčešće su smješteni na uzvišenjima koja su dobro zaštićena od napada- Nepravilan plan grada- Trase ulica prilagođene su terenu

Gradovi:

- Gurnija i Palekastro (Kreta)- Mikena, Tirint i Agros (Mikenska kultura)- Troja- Sparta (osnivaju je Dorci)- Atina (osnivaju je Jonci)

MIKENA

Drugu (klasičnu) fazu - neoteros tropos

(neoterizo = uvoditi novosti, mijenjati; tropos = način

življenja)karakteriziraju procesi

kolonizacije i ratna razaranja koji zahtjevaju brzu izgradnju,

za ljude koji sujednakopravni  članovi

zajednice, što olakšava pravilnu i ujednačenu podjelu, kako

gradskog, tako ipoljoprivrednog zemljišta.

KLASIČNI PERIOD – faktori koji su uticali na razvoj urbanizma i izgradnju gradova:

- Nadmoćnost Atine nad ostalim grčkim državama- Privredni razvoj zemlje - vojna i ekonomska sila- Društveno uređenje Atene - razvoj i jačanje demokracije- Razvoj opće kulture, nauke, arhitekture i umjetnosti

Klasično doba se posvećuje oblikovanju prostora, tek neznatno utječući na vanjštinu kanonskog tipa

OSNOVNE KARAKTERISTIKE ANTIČKOG URBANIZMA KLASIČNE GRČKE

GRADOVI – centri razvoja arhitekture i prostorno- umetničkog stvaralaštva

GRADOVI:AtenaAgrigentSirakuzaSelinuntOlintPriena

SVETILIŠTA: Delfi Olimpija

- Pravilnost i oblikovanje urbanih formi i elemenata- Pravilnost i oblikovanje javnih građevina (djelimično stanovanja)- Funkcionalno zoniranje grada

Podjela gradske teritorije na trifunkcionalne zone:

Zona svetilištaZona društvenog i kulturnog centraZona stanovanja

Milet -razoren 494. g.p.n.e., obnova počela 479. g.p.n.e.

- nastao pored stare akropole na poluotoku,novi plan grada sažima sve teorije pravilnog

urbanizma i iskustva prikupljena tijekom kolonizacije; pravokutna mreža (raster) ulica razlaže površinu grada na inzule. Raster je

prilagođen obrisu poluotoka koji je razveden; dvije dublje uvale služe kao luke, a povezane su potezom javnih gradskih sadržaja koje čine

agore i niz građevina javne namjene. Na taj način je potezima središnjih gradskih funkcija grad podjeljen na tri  četvrti različite veličine; sve ulice su uobičajene širine od 4  -  4,5 m,

osim nekoliko glavnih ulica koje su širine 7,7 - 8,5 m; oblik inzule se mijenja prema  četvrtima, blokovi južne četvrti su najveći -

temeljna mjera od 29,5 x 51,5 m se ne primjenjuje kruto. Svaka inzula se dijeli na parcele veličine od 380 do 1520 m2; javni

trgovi i građevine uključeni su u sveopći red, potrebne površine utvrđene su prije početka

gradnje,a same građevine se grade u skladu s raspoloživim sredstvima;

Ovaj plan postao je stoljećima okvir i temeljni obrazac za rast i povjesne promjene grčkog velikoga grada. Uvjerljiva racionalnost plana učinila ga je uzorom nizu drugih gradova:

Pirej (jedini Hipodamov grad na tlu Grčke), Turij, Priena, Olint, Selinunt, i drugi.Grčki

kolonijalni gradovi na tlu hrvatske: Issa (Vis), Korčula

Kod pravilnog urbanizma razvoj se odvija unutar zadnog okvira grada i ortogonalnog rastera, no shematizam

uličnog rastera ne znači da i gradsko srediište mora imati identičan shematski karakter.

- centar nastaje kroz 200-tinjak godina i postupno urasta u gradsko tkivo; izbjagava se formiranje

jedne osi, kao i presjecanje agore (odraz staroegejske tradicije vođenja prometa tangencijalno);

sredinom II st. p.n.e. središte Mileta se sastoji od niza otvorenih prostora koji os sjevera prema jugu

postaju sve zatvoreniji;

Prvi grčki grad projektiran prema mrežnom planu je najvjerojatnije Milet, koji je obnovljen prema tom sustavu nakon 479. pr. Kr., a planiranje grada pripisuje se Hipodamusu iz Mileta. Po ovom urbanistu Grci su prozvali mrežni plan, koji se u zapadnoj kulturi zadržao do danas. Vrhunac mrežnog plana kod grčkih polisa ostvaren je u gradu Priena koji se nalazi na izrazito neravnom terenu, čiji je centar bio tipična grčka akropola.

Primjenjena je pravokutna shema ulične mreže, sa jasno definiranom hijerarhijom ulica. Glavne ulice (pravac S-J) bile su čiroke 5-7m, stambene 5m. Stambeni blokovi su bili potpuno tipizirani, podijeljeni na 10 kvadratnih, također tipiziranih parcela.

Gradovi klasične Grčke – OLINT

Olint je jedinstven primjer antičkog grčkog urbanizma gdje je princip tipizacije planskih elemenata i formi sproveden u najvećoj mjeri .

PLAN PRIJENE

Struktura gradske matrice zasnovana je pretežno tipskim oblicima blokova i tipskim širinama glavnih i sporednih ulica.

Pri razmeštaju glavnih društvenih zgrada (posebno pozorišta i stadiona) iskorištene su vrednosti reljefa.

Tri glavna središta-stadion, agora i pozorište, ritmički su raspoređena po centralnoj osovini grada.

Vrhunac mrežnog plana kod grčkih polisa ostvaren je u gradu Priena koji se nalazi na izrazito neravnom terenu, čiji je centar bio tipična grčka akropola

Prijena je osnovana kao grčki kolonijalni grad u Maloj Aziji 350.g.p.n.e.Planska kompozicija grada je zasnovana na ’’Hipodamovom sistemu’’ izgradnjeCentralno mesto u kompoziciji grada dato je pravougaonoj agori (75x68m)Agora se oslanjala na glavnu ulicu koja je spajala gradska vrataUz agoru se nalazila tržnica (trg mjesta)

Treću (helenističku) fazu osim širenja grčke kulture, karakterizira izraženo nastojanje da se grad

prostorno oblikuje, u sliku grada se uvode perspektivni naglasci poput glavnih osi i dominanti.

Gradovi rastu, povećava im se: broj stanovnika, površina i broj funkcija, imaju geometrijski (ortogonalan) plan grada. Prve naznake tercijarizacija gradova (trgovina i obrt). Povećava se broj javnih zgrada i javnih prostora, pojavljuje se decentralizacija sadržaja, a urbana oprema gradova je sve brojnija i raskošnija.Arhitektura se oslobađa starih oblikovnih kanona, a mješoviti stil odgovara i ambicijama vladara i pojavi novih tipova građevina, te njihovom povezivaju u mješovite komplekse.

Širenje grčke kulture pod teritorijalnim osvajanjima Aleksandra Makedonskog, ali i uticaj kulture osvojenih oblasti na GrčkuOsnovano oko 70 novih gradova pod utjecajem grčkog urbanizmaNovi gradovi su uglavnom centri zanatstva i trgovine

KARAKTERISTIKE GRADOVA HELINISTIČKOG PERIODA

Doslijedna primjena ’’Hipodamovog sustava’’ izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih gradovaIzuzetak je jedino Pergamon čija je prostorna matrica prilagođena živopisnom reljefu)

GRADOVI HELINISTIČKOG PERIODA

AleksandrijaAntiohijaPergamGerasa (Antiohija Hrizoroas)Dura EuroposOstrvo Rodos

Rimska bazilika je komunalna višenamjenska građevina reprezentativnog karaktera, služi kao zatvorena tržnica, banka i burza, kao sudnica i kao opće sastajalište. Obično se gradi na rubovima otvorenih tržnica, na kojima se najvećim dijelom odvija život mediteranskih gradova. Prema urbanizmu carskog doba bazilika ulazi u standardni program svakog foruma.

Pergamon -  glavni grad maloazijskog carstva Atalida, strateški povoljno, ali do tada

beznačajno mjesto proširuje se u nekoliko navrata sa 9 ha na gotovo 90 ha. Grad

objedinjuje niz sadržaja u dolini nastaje Askilepij (liječilište), na srednjem dijelu

padine: Donja agora, Gimnazij i Demetrino svetište a na vrhu brijega smještena je utvrda

sa sjedištem vladara. Povezivanje niza raznih sadržaja u jednu cjelinu za grčki urbanizam znači novi program u  čijem se rješavanju stare tradicije grčko - mediteranskog graditeljstva

Grad je svoj puni procvat doživio u 2.v.p.n.e.Pergamon se isticao svojom strukturom i terasama. Planska kompozicija, u osnovi amfiteatralna, bila je prilagođena morgologiji terena.

Opća temeljna načela za ustroj stambenih četvrti određena su već u arhajsko doba, a u klasično doba su pridodana organizacijskim načelima

pravilnog urbanizma:- osnivanje čistih stambenih četvrti bez

zajedničkih kompleksa ;- gusti način gradnje s potpunim zauzimanjem (izgradnjom) parcela, zajednički granični zidovi;

- kuće su zatvorene prema van, u pravilu sa unutarnjim dvorištem;

- glavne ulice često u smjeru sjever-jug, a sporedne u smjeru istok-zapad.

Aleksandrija- metropola helenizma, površina oko 1300 ha s oko

milijun stanovnika; utemeljena 332. g.p.n.e.prema planovima arhitekata Deinokratesa i Kleomenesa,

ima ortogonalnu shemu ulica i odnosveličine stranica inzula od 6:5; smještaj između mora i

jezera Mareotis, nasuprot otoku Pharu(svjetionik); grad se širi prema moru, sa naglašenom

glavnom ulicom (uzdužna os) - ulica Canopuskoja je široka 33 m, oivičena trijemovima.

Dura Europos- grad kolonija, utemljen u 3. st.p.n.e. na obali Tigrisa; grad za

smještaj vojske i civilnogastanovništva; helenistički pravilan ortogonalan plan, inzule veličine

70x35 m, sa svim „potrebnim“javnim građevinama, agorom, palačom guvernera, strategionom, i

dr.Stambene četvrti se isprva razvijaju bez ograničenja, koristeći

nasljeđe staroegejske gradnje spretno se prilagođavaju terenu. S početkom kolonizacije, još u arhajsko doba) razvija se novi način pravilne gradogradnje (kasnije obavezan  - tzv Hipodamski sustav

gradnje). Položaj hramova u svetištima ne drži se nikakve obvezujuće sheme, međuodnosi se dobivaju paralelnim postavom više hramova.

U doba helenizma razvijaju se djelimično višebrodne i višeetažne građevine.

Iskopavanja gradskih četvrti pokazuju tipove inzula s različitim sustavima pristupa i stanovanja:

1. Uske inzule s jednim srednjim hodnikom u uzdužnom smjeru i potezima soba s obje strane.

2. Uske inzule s uzdužnim srednjim nosivim zidom. Na gornjim katovima uz svaki uzdužni zid po jedan niz soba, a svakom se pristupa posebnim hodnikom i stubištem. Tipičan blok s takvim

stanovima zaskromnije najamnike jest "Casa di via della Fontana".3. Uska ili srednja inzula s nosivim uzdužnim unutrašnjim zidom. Na

obje uzdužne strane po jedan gotovo zrcalno jednak veliki stan (kuća s dva pročelja): u uglovima velike sobe s više prozora, povezane jednako osvijetljenim hodnikom, iza kojeg se nalazi

skupina prostorija s indirektnim osvjetljenjem i zračenjem, stubišni pristup kao kod tipa br. 1.

4. Široka inzula s unutrašnjim dvorištem iz kojeg se na različitim etažama preko arkada, galerija ili hodnika prilazi prodavaonicama i stanovima. Moguća je višestruka iskoristivost sa stanovima različite

veličine i barem djelomično - dvostranog osvjetljenja

OSNOVNE KARAKTERISTIKE URBANIZMA RIMSKE IMPERIJE

Intenzivna i brza izgradnja RimaIzgradnja Aurelijeve zidine, koji je definirao najveće granice starog RimaIzgradnja centra Rima, na Palatinu i KapitoluIzgradnja Rimskog Foruma

Faktori koji su doprinosili procesu urbanizacije

- Razvoj trgovine- Razvoj prometa-Priliv kapitala u gradove

Vrhunac Rimske imperije u vrijeme Antonina (96-192.g.)Rim postaje metropola svijeta1,5 – 2 miliuna stanovnikaRazličita socijalna i etnička struktura stanovništva Rima

Koncem VI. st. pr. Kr. Rimljani ukidaju vlast kraljeva i

oslobađaju se tutorstva Etruščana. Počinje

neprekidno širenje grada - države RIMA.

Grad Rim imao je izuzetan značaj u životu i organizaciji cijele imperije

RIM / POLITIKA MOĆI, ORGANIZACIJA, CIVILIZACIJA

Od II. st. razvijaju se vlastiti građevinski tipovi u kojima se međusobno povezuju koncepcija, određena namjenom, nova građevinska tehnika i reprezentativno oblikovanje. Hramovi na postolju, bazilike, terme, kazališta građevine predstavljaju prostorne elemente koji u rimskim gradovima dominiraju trgovima (forumi, fora). Njihov prostorni raspored rimljani su pretočili u sustav  - shemu rimskog logora (castrum Romanum), koji i dan danas određuje karakter mnogih gradova u Europi i na Bliskom istoku.

Sveobuhvatna rimska civilizacija razvija se zahvaljujući vojnoj sigurnosti, visoko razvijenoj tehnici i privrednom prosperitetu. Iz glavnoga grada ona se širi u provincije. S druge strane, iz provincija Rim dobiva značajne poticaje, prije svega iz Grčke i s helenističkog istoka.

Arhitektura i urbanizam isprva se drže etruščanskih i grčkih uzora

Načini izgradnje građevinskih parcela (insula):Stambenim zgradama okrenutim prema unutrašnjem dvorištu (atriju)Stambenim zgradama koje su prema ulici sadržale poslovne prostorije (taberne)Nizanjem taberniDvostrukim nizovima taberni sa stanovima na spratovima

Rim se izgrađuje po pravilnom planu sa pravilnim blokovimaVisina zgrada je ograničena (na 70 stopa - 20,72m; odnosno na 60 stopa - 17,78m pod Trajanom)Stvaraju se javne površine zelenila i šetelišta

Razgranata mreža glavnih komunalnih postrojenjaVodovod antičkog Rima sa čuvenim akvaduktima– jedno od sedam čuda Rima (dužina vodova po popisu 312-315 g. iznosila je 430 km)856 kupatila, 11 termi, 1352 bazenaSkoro svaka kuća imala je rezervoare i vodovodne cijevi sa dovodom vode (za vrijeme Strabona)Za odvodnjavanje atmosferskih voda na Kapitolu i Palatinu izgrađen je veliki podzemni kanal ’’cloaca maxima’’, koji je u uporabi do 20. stoljeća

URBANISTIČKA DjELATNOST U RIMSKOJ IMPERIJITemeljena je na:Izrazito ratno-osvajačkom karakteru države koja se stalno širila osvojenim provincijamaPotrebi učvršćenja rimske državne uprave putem osnivanja upravnih i administrativnih centara po provincijamaSprovođenju urbanističke politike i stvaranju sustava planski izgrađenih naseljaSprovođenju tipizacije sadržine i strukture vojnih logora (castruma) radi njihove brže i ekonomičnije izgradnje u svim dijelovima imperije

Grad je shvaćen kao urbanističko-arhitektonska cjelinaTeritorija grada je definirana zatvorenom konturom, najčešće pravokutnog oblika.Planska kompozicija grada zasniva se na dvijema kardinalnim osima – glavnim ulicama (cardo i decumanus)U njihovom presjeku stvara se kompoziciono jezgro grada – forumPlanska kompozicija grada zasniva se na pravokutnonoj mreži ulica i blokova; izostavljanjem blokova formiraju se forumi – pravilni trgovi sa ivičnim sustavom izgradnjeShematizam novih gradova; kanoniziran tip gradova se primjenjuje bez obzira na specifičnost prirodnih uvjeta.

PRINCIPI KOMPOZICIJE PLANA NOVOG GRADA

Cardo (os sjever-jug) i decu-manus (os istok-zapad) dijele grad u jednakomjerne četvrti, te određuju mjesta gradskih vrata

Riječ je o anticipaciji razvitka rimskoga grada. Kod kasnijeg urbanizma u Rimskom Carstvu forumi su već pri prvom premjeravanju predviđeni u sustavu rimskog logora kao zatvoreni osnosimetrični trgovi.

Ostija  -  građevinski propisi i pravilna mreža ulica pospješuju izgradnju novih tipova gradskih inzula. Jedinstveno planiranje građevinskih blokova zamjenjuje stare sklopove kuća s atrijem. Prizemlja kao i dosad služe kao prodavaonice, radionice.Trijemom s lukovima štite prolaznike i robu od sunca. Iznad niskoga međukata (mezanin)u 1. katu slijede uglavnom veći stanovi za imućnije najamnike (piano nobile). Viši katovi sadrže manje stanove i pojedinačne sobe u kojima se tiskaju najamnici iz nižih slojeva i posluga.

Marzabotto - podignutog početkom V. st.p.n.e. južno od BOLOGNE poviše rijeke RENO.-jedan kardo i tri dekumana širine oko 15 m služe kao glavne ulice. Sporedni kardi

dijele četvrti u izdužene inzule; pored većih i manjih stambenih kuća nižu se, prvenstveno uz glavne ulice, obrtničke radionice i prodavaonice;

- sjeverni dekuman vodi prema svetom području, "akropoli". Ulice imaju popločane kolnike, nogostupe i kanale. Središnji sabirni kanal (cloaca maxima) odvodi otpadne vode u rijeku.

Odvodu otpadne vode odgovara sustav raspodjele pitke vode iz sabirnog bazena ispod akropole; na periferiji iskopani su ostaci dviju nekropola.  

Unatoč prividnom podudaranju, u svom osnom ustroju i prostornim odnosima što iz njega proizlaze, taj urbanizam nije identičan s grčkim.

Nasuprot kasnijem hipodamskom urbanizmu oni se  često temelje na osnom križištu.

POMPEJI- grad je nastao na visoravni oko 40 m iznad ušća rijeke SARNO, vidljiv je povijesni razvoj grada i djelovanje raznih utjecaja. U uličnoj se mreži jasno ističe struktura staroga grada, koji

su ETRUŠČANI okružili bedemima te su u nepravilni oval upisali osni križ. U sjecištu carda i decumana razvija se kasnije forum. Zidni prsten samnićanskoga helenističkog

proširenja s 12 tornjeva i osam vrata u većem opsegu ponavlja stari, obris.

Proizvoljno vođenje ulica iz prvog pojasa proširenja zamijenjeno je hipodamskim

sustavom.

Produžeci karda i dekumana, te jedna velika paralelna ulica širine 7 do 8,50 m čine glavne arterije u helenističkoj mreži ulica. Paralelni decumani širine oko 5 m raščlanjuju novi dio grada u 7 pojaseva, a 3 m široke poprečne ulice (vici) dijele ih u uske građevinske blokove (insutae). Stara urbana jezgra ostaje težište grada. Forum se obogaćuje trijemovima i javnim građevinama. Oko staroga Heraklova hrama razvija se na jugoistoku forum triangulare s kazalištem i palestrom, prema grčkom obrascu. Na granici prema stambenom dijelu grada nastaju terme.

Rim se od prapovijesnih seoskih početaka uspinje do središta imperija. Ubrzano prerastanje u milijunski grad u svim je razdobljima onemogućavalo provedbu brojnih planova za njegovo uređenje. Međutim, u svim provincijama Rim je osnivao pravilne gradove. Gotovo svuda počivaju na istoj provjerenoj shemi, a to je Castrum Romanum. Rimski vojni logor tijekom dugotrajnih ratova bitan je čimbenik sigurnosti. Trajni logori osiguravaju dopremu pojačanja ili prezimljavanje. Garnizoni i utvrde na važnim točkama zaštita su granica i strateškog sustava cesta.

Posvuda isti način podizanja logora s točno utvrđenim mjestima i funkcijama za dijelove četa automatski jamči sigurnu reakciju u slučaju napada. Preko logora sam je Rim prisutan kao sila reda, kao organizacija, kao tradicija. U njegovu ustroju spajaju se vojna

svrhovitost i etruščanska vjerska tradicija urbane topografije

Rekonstrukcija centralnog dijela antičkog Rima

FUNKCIONALNO ZONIRANJE RIMA Grad je podijeljen na 14 regiona, od kojih su 3 za izgradnju monumentalnih građevina:

X region – za carske palateXI region – za proširenje cirkusaIV region - za izgradnju carskih foruma