powerpoint presentation...da li znate u kom gradu su organizovane? 1.7% 40 49 43 37 17 14 decembar...
TRANSCRIPT
2013
Sadržaj
• Metodologija
• Stavovi o Konvencijama UN-a
• Upoznatost sa Paraolimpijskim i Specijalnim olimpijskim igrama
• Interakcija sa djecom sa smetnjama u razvoju
• Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju
• Stavovi građana o Dnevnim centrima i Grupnim kućama
• Vidljivost kampanje „Govorimo o mogućnostima“
• TV kampanja
• Ključni događaji realizovani u okviru kampanje
• Imidž kampanje
• Socijalna distanca prema djeci sa smetnjama u razvoju
• Pozitivne promene stavova prema djeci sa smetnjama u razvoju
• Zaključak
2
Metodologija
• Ad hoc f2f anketa u kući ispitanika
• Prikupljanje podataka na uzorku reprezentativnom za populaciju građana Crne Gore starih 18+ godina
• Veličina ciljne populacije: 474 655
• Veličina uzorka: 1045 (sa 132 uzoračke tačke)
• Tip uzorka: stratifikovani troetapni uzorak verovatnoće sa sledećim etapama:
Jedinica prve etape - teritorija biračkog mesta – približna veličina oko of 200 HH (PPS sa verovatnoćom proporcionalnom veličini)
Jedinica druge etape - domaćinstva odabrana metodom slučajnog koraka počev od datih adresa (SRSWoR)
Jedinica treće etape – članovi domaćinstva izabrani sa istom verovatnoćo (SRSWoR) – Kish tablice
• Stratifikacija se vrši po:
Tipu naselja – urban/rural
3 geo-ekonomska regiona
• Post stratifikacija se vrši po: polu, starosti, tipu naselja i geo-ekonomskim regionima
• Kontrola terenskog rada obuhvata 12% od ukupnog broja anketiranih u svim stratumima proporcionalno veličini uzorka, alogička kontrola i kontrola konzistencije se vrši u 100% slučajeva
• Period prikupljanja podataka: od 03. do 12. decembra 2012.
• 95% interval pouzdanosti za pojave sa incidencom od 05% je +/- 1.35%
• 95% interval pouzdanosti za pojave sa incidencom od 20% je +/- 2.5%
• 95% interval pouzdanosti za pojave sa incidencom od 50% je +/- 3.1%
3
49%51%
22%
27% 27%24%
21%
60%
19%
47%
25%
30%
64%
36%
Mu
ška
rac
Že
na
18
-29
30
-44
45
-59
60
+
Osn
ovn
o i n
iže
Sre
dn
je
Viš
e i v
iso
ko
Sje
ve
r
Ce
nta
r
Pri
mo
rje
Urb
an
Osta
lo
Pol Godine ObrazovanjeStratum Tip naselja
Uzorak
4
Stavovi o Konvencijama UN-a
POZNATOST KONVENCIJA UJEDINJENIH NACIJA
6
Baza: ukupna ciljneapopulacijaDa li ste čuli za Konvenciju Ujedinjenih Nacija (UN) o pravima djeteta?Da li ste čuli za Konvenciju Ujedinjenih Nacija (UN) o osobama sa invaliditetom?
6778 73
6678
4855
67
3322 27
3422
5245
33
Avgust
2010.
Decembar
2010.
Novembar
2011.
Decembar
2012.
Decembar
2013.
Novembar
2011.
Decembar
2012.
Decembar
2013.
% Ne,nijesamčuo/la
% Da, čuo/lasam
Konvencija Ujedinjenih Nacija (UN) o pravima djetetaKonvencija Ujedinjenih Nacija(UN) o osobama sa invaliditetom
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na decembar 2012.
Upoznatost sa Paraolimpijskim i Specijalnim olimpijskim igrama
16%
10%
11%
3%
7%
6%
2%
3%
1%
2%
7%
37%
12%
9%
7%
6%
6%
5%
5%
3%
1%
4%
11%
35%Osobe/ sportisti sa invaliditetom
Hendikepirane osobe/ sportisti
Osobe/ sportisti sa posebnim
potrebama
Osobe/ sportisti sa smetnjama u
razvoju
Osobe sa smetnjama/ nedostacima/
poremećajem
Djeca sa smetnjama u razvoju
Djeca sa posebnim potrebama
Paraplegičari/ paralizovani
Djeca sa invaliditetom
Djeca sa hendikepom
Ostali odgovori
Ne zna\Odbija
Dec-12
Dec-1372 67
28 33
Decembar
2012.
Decembar
2013.
% Ne, nijesamčuo/la
% Da, čuo/lasam
Upoznatost sa Paraolimpijskim igrama
8
Baza: Oni koji su čuli za Paraolimpijske igre (2012: 72%; 2013: 67% odciljne populacije)
Ko učestvuje na Paraolimpijskim igrama?
Da li ste čuli za Paraolimpijske igre? Ko učestvuje na Paraolimpijskim igrama?
Baza: Ukupna ciljna populacija
Da li ste čuli za Paraolimpijske igre?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na decembar 2012.
Upoznatost sa Paraolimpijskim igrama
9
Baza: Oni koji su čuli za Paraolimpijske igre (2012:72% ; 2013:67% od ciljne populacije)
Da li znate koje godine su organizovane posljednje Paraolimpijske igre? Da li znate u kom gradu su organizovane?
0%
0%
0%
3%
60%
37%
0%
0%
1%
1%
35%
8%
55%
0%1990
2000
2008
2009
2010
2011
2012
2013
Ne zna\Odbija
Decembar 2012.
Decembar 2013.
Da li znate koje godine su organizovane posljednje Paraolimpijske igre?
1%
46%
30%
5%
66%
53%
London
Ostali
odgovori
Ne zna\Odbija
Decembar 2012.
Decembar 2013.
Da li znate u kom gradu su organizovane?
43% od svih građana Crne Gore
38% od svih građana Crne Gore
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na decembar 2012.
20%
24%
79
66
17
411
23
Decembar
2012.
Decembar
2013.
% Ne, nijeučestvovala
% Ne zna
% Da,učestvovala je
Upoznatost sa učešćem Crne Gore na Paraolimpijskim igrama
10
Baza: Oni koji su čuli za Paraolimpijske igre (2012:72%; 2013:67% odciljne populacije)
Da li je Crna Gora učestvovala na posljednjim Paraolimpijskim igrama?
Da li ste ispratili na televiziji, pročitali u novinama ili na Internetu bilo koju vijest o rezultatima naših sportista
sa posljednjih Paraolimpijskih igara?
Baza: Oni koji su čuli za Paraolimpijske igre i potvrđuju da je Crna Goraučestvovala na posljednjim Paraolimpijskim igrama (2012:57%; 2013:44%od ciljne populacije)
(57% od svih građana Crne Gore)
(44% od svih građana Crne Gore)
6962
1
3038
Decembar
2012.
Decembar
2013.
% Ne
% Ne zna / Nesjeća se
% Da
(39% od svih građana Crne Gore)
(27% od svih građana Crne Gore)
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na decembar 2012.
Upoznatost sa Specijalnim olimpijskim igrama
11
Baza: Oni koji su čuli za Specijalne olimpijske igre (2012:22%; 2013:20% odciljne populacije)
Ko učestvuje na Specijalnim olimpijskim igrama?
7%
7%
9%
12%
10%
12%
4%
1%
1%
2%
2%
20%
18%
10%
9%
7%
6%
5%
5%
5%
3%
1%
0%
9%
26%
16%Osobe/ sportisti sa invaliditetom
Osobe/ sportisti sa smetnjama u razvoju
Osobe sa intelektualnim/ psihi?kimsmetnjama
Osobe/ sportisti sa posebnim potrebama
Deca sa smetnjama u razvoju
Hendikepirane osobe/ sportisti
Deca sa posebnim potrebama
Osobe sa smetnjama/ nedostacima/poreme?ajem
Deca sa invaliditetom
Paraplegi?ari/ paralizovani
Deca sa intelektualnim/ psihi?kimsmetnjama
Ostali odgovori
Ne zna\Odbija
Dec-12
Dec-13
Da li ste čuli za Specijalne olimpijske igre? Ko učestvuje na Specijalnim olimpijskim igrama?
Baza: Ukupna ciljna populacija
Da li ste čuli za Specijalne olimpijske igre?
22 20
78 80
Decembar
2012.
Decembar
2013.
% Ne, nijesamčuo/la
% Da, čuo/lasam
Upoznatost sa Specijalnim olimpijskim igrama
12
Baza: Oni koji su čuli za Specijalne olimpijske igre (2012:22%; 2013:20% od ciljne populacije)
Da li znate koje godine su organizovane posljednje Specijalne olimpijske igre? Da li znate u kom gradu su organizovane?
0%
1%
8%
24%
68%
1%
0%
0%
1%
0%
6%
10%
6%
77%
1970
1981
1995
2000
2010
2011
2012
2013
Ne zna\Odbija
Decembar 2012.
Decembar 2013.
Da li znate koje godine su organizovane posljednje Specijalne olimpijske igre?
9%
4%
68%
11%
4%
6%
79%
19%London
Atina
Ostali odgovori
Ne zna\Odbija
Da li znate u kom gradu su organizovane?
1.7%
4049
4337
17 14
Decembar
2012.
Decembar
2013.
% Ne, nijeučestvovala
% Ne zna
% Da,učestvovala je
Upoznatost sa učešćem Crne Gore na Specijalnim olimpijskim igrama
13
Baza: Oni koji su čuli za Specijalne olimpijske igre (2012:22%; 2013:20% odciljne populacije)
Da li je Crna Gora učestvovala na posljednjim Specijalnim olimpijskim igrama?
Da li ste ispratili na televiziji, pročitali u novinama ili na Internetu bilo koju vijest o rezultatima naših sportista
sa posljednjih Specijalnih olimpijskih igara?
Baza: Oni koji su čuli za Specijalne olimpijske igre i potvrđuju da je Crna Goraučestvovala na posljednjim Specijalnim olimpijskim igrama (2012:9%; 2013:10%od ciljne populacije)
55 50
5
4050
Decembar
2012.
Decembar
2013.
% Ne
% Ne zna / Nesjeća se
% Da
(9% od svih građana Crne Gore)
(10% od svih građana Crne Gore)
(5% od svih građana Crne Gore)
(5% od svih građana Crne Gore)
Da li biste Vi svoje dijete učlanili u lokalni sportski klub gdje serekreativno sportom bave i druže djeca sa i bez smetnji u razvoju?
14
Baza: Ukupna ciljna populacijaDa li biste Vi svoje dijete učlanili u lokalni sportski klub gdje se rekreativno sportom bave i druže djeca sa i bezsmetnji u razvoju?
6672
1913
15 15
Decembar 2012. Decembar 2013.
% Ne
% Ne zna
% Da
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na decembar 2012.
Upoznatost sa Paraolimpijskim i Specijalnim olimpijskim igrama
▪ 67% građana Crne Gore kaže da je čulo za Paraolimpijske igre – 5 procentnih poenamanje nego u decembru prethodne godine.
▪ Generalno gledano, u odnosu na prethodnu godinu, građani Crne Gore u značajnomanjoj mjeri pokazuju znanje o Paraolimpijskim igrama – svi ocjenjivani parametri suna značajno nižem nivou u odnosu na prošlu godinu.
▪ Kada je riječ o Specijalnim olimpijskim igrama, uočene razlike u odnosu na prethodnitalas istraživanja nisu značajne.
15
Interakcija sa djecom sa
smetnjama u razvoju
23%
17%
12%
10%
7%
6%
3%
3%
3%
2%
20%
27%
4%
9%
19%
2%
0%
1%
6%
2%
19%
24%
12%
3%
20%
0%
1%
1%
5%
2%
13%
28%
12%
7%
24%
1%
3%
2%
14%
31%
13%
3%
20%
1%
4%
1%
2%
Hendikepirana djeca
Djeca sa posebnim potrebama
Djeca sa invaliditetom
Bolesna djeca
Djeca ometena u razvoju
Jadni, žalosni, nesrećni
Djeca, kao i druga djeca, ne pravi
razliku
Djeca sa nedostatkom
Zaostala djeca/ zaostala u razvoju
Retardirana djeca
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
Decembar 2013.
Izraz koji se najčešće koristi kada su u pitanju djeca sa smetnjama u razvoju – spontani odgovori
17
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacijea
Možete li mi reći koji izraz Vi lično najčešće koristite kada su u pitanju djeca čije su tjelesne, umne ili čulne sposobnostiispod prosječnih mogućnosti djece u njihovom uzrastu?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na avgust 2010.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na decembar2012.
Da li poznajete neko dijete sa smetnjama u razvoju ili nekoga (rođak, prijatelj, poznanik i sl.) čije dijete ima ovakve ili slične smetnje?
18
Baza: Ukupna ciljna populacijaDa li poznajete neko dijete sa smetnjama u razvoju ili nekoga (rođak, prijatelj, poznanik i sl.) čije dijete imaovakve ili slične smetnje?
68
68
68
68
66
32
32
33
32
34
Avgust 2010.
Decembar 2010.
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Decembar 2013.
% Da % Ne
Koliko često dolazite u kontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju?
19Baza: Ukupna ciljna populacijaKoliko često dolazite u kontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju?
13%
5%
4%
11%
8%
10%
11%
11%
14%
10%
4%
8%
11%
5%
14%
8%
8%
8%
8%
12%
20%
0%
17%
10%
5%
15%
13%
12%
8%
9%
6%
4%
13%
9%
6%
18%
12%
10%
10%
7%
10%
4%
15%
14%
8%
14%
10%
11%
9%
10%
7%
3%
Svakodnevno
Nekoliko puta nedjeljno
Jednom nedjeljno
Nekoliko puta mjesečno
Jednom mjesečno
Jednom u 2-3 mjeseca
Jednom u 6 mjeseci
Jednom godišnje
Rjeđe od jednom godišnje
Nemam nikakav kontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju
Ne zna / Bez odgovora
Avgust 2010.
Decembar 2010.
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Decembar 2013.
39
21
38
20
42
27
Da li ste se ikada družili sa djetetom/osobom sasmetnjama u razvoju?
A da li se Vaše dijete ikada družilo ili se sada druži sadjetetom/osobom sa smetnjama u razvoju?
% DA - Novembar 2011. % DA - Decembar 2012. % DA - Decembar 2013.
Druženje sa djecom sa smetnjama u razvoju
20
Baza: Ukupna ciljna populacijaDa li ste se ikada družili sa djetetom/osobom sa smetnjama u razvoju?A da li se Vaše dijete ikada družilo ili se sada druži sa djetetom/osobom sa smetnjama u razvoju?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na avgust 2010.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na decembar 2012.
Sveukupno gledano, koliko ste informisani o djeci sa smetnjama u razvoju?
21Baza: Ukupna ciljna populacijaSveukupno gledano, koliko ste informisani o djeci sa smetnjama u razvoju?
7%
38%
44%
43%
12%
9%
3%
9%
32%
40%
45%
14%
11%
3%
8%
27%
35%
47%
16%
11%
5%
9%
34%
43%
45%
11%
8%
3%
5%
29%
34%
44%
22%
16%
7%
Ne znam ništa o djeci sasmetnjama u razvoju
Veoma malo znam o djecisa smetnjama u razvoju
Sum -
Znam ponešto o djeci sasmetnjama u razvoju
Sum +
Znam mnogo o djeci sasmetnjama u razvoju
Znam veoma mnogo odjeci sa smetnjama u
razvoju
Avgust 2010.
Decembar 2010.
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Decembar 2013
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na decembar 2012.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na avgust 2010.
Po Vašem mišljenju, među djecom starosti do 18 godina, koliki procenat čine djeca sa smetnjama u razvoju?
22Baza: Ukupna ciljna populacijaPo Vašem mišljenju, među djecom starosti do18 godina, koliki procenat čine djeca sa smetnjama u razvoju?
18%
16%
18%
13%
6%
30%
20%
19%
25%
14%
6%
17%
23%
23%
18%
11%
5%
20%
27%
22%
23%
12%
4%
13%
23%
20%
24%
14%
4%
15%
Do 3%
3.1-5%
5.1-10%
10.1-20%
Preko 20%
Ne zna / Bez odgovora
Avgust 2010.
Decembar 2010.
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Decembar 2013.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na avgust 2010.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na decembar 2012.
Po Vašem mišljenju da li bi dijete sa smetnjama u razvoju jednoga dana moglo da postane poznati umjetnik, biznismen, uspješan političar ili državnik u Crnoj Gori?
23
Baza: Ukupna ciljna populacijaPo Vašem mišljenju da li bi dijete sa smetnjama u razvoju jednoga dana moglo da postane poznati umjetnik,biznismen, uspješan političar ili državnik u Crnoj Gori?
77
62
75
14
25
19
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Decembar 2013.
% Da, to je moguće % Ne zna % Ne, to nije moguće
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na decembar 2012.
Interakcija sa djecom sa smetnjama u razvoju
▪ Kao i u prethodnim talasima, oko dvije trećine građana (66%) poznaje neko dijete sa smetnjama urazvoju ili roditelja čije dijete ima ovakve ili slične smetnje - nijesu nađene razlike između 1, 2, 3, 4 i5. talasa. Takođe, nijesu registrovane razlike kada je riječ o procentu građana koji su se družili sadjecom sa smetnjama u razvoju, ali je u ovom talasu registrovan značajno veći broj građana kojikažu da su se njihova djeca družila sa djecom koja imaju smetnje u razvoju.
▪ Međutim, u ovom talasu je registrovan nešto veći procenat građana koji kažu da su informisani odjeci sa smetnjama u razvoju u odnosu na prethodni talas istraživanja, i to su češće od drugih onikoji su primjetili kampanju UNICEF-a, kao i oni sa visokim obrazovanjem.
▪ U odnosu na period prije sprovođenja kampanje “Govorimo o mogućnostima” značajno jeporastao procenat građana koji smatraju da u populaciji djece do 18 godina ima do 10% djece sasmetnjama u razvoju. Takođe, značajno je smanjen procenat građana koji nemaju jasnu predstavuo tome koliko ima djece sa smetnjama u razvoju (sa 30% 2010. godine na 15% 2013. godine). Uodnosu na prošlu godinu, ovog puta nijesu registrovane značajne razlike.
▪ Da bi dijete sa smetnjama u razvoju jednoga dana moglo da postane poznati umjetnik, biznismen,uspješan političar ili državnik u Crnoj Gori smatra 75% građana Crne gore, što je 13 procentnihpoena više nego u prethodnom talasu istraživanja koje je sprovedeno u decembru 2012. godine.
24
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju
8
13
2
3
90
84
Država i društvo bitrebalo da učine sve što je
u njihovoj moći, kako bi
obezbijedili jednakemogućnosti i šanse za
djecu sa smetnjama urazvoju, bez obzira na
troškove
Djeca sa smetnjama urazvoju su jednako
vrijedni članovi društva
kao i svi ostali građani
% Većina se ne bi složila % Ne zna % Većina bi se složila
Kada govorimo o osobama sličnim Vama (osobama sa kojima radite, iz Vašeg komšiluka...), da li biste rekli da kakvo mišljenje bi većina njih imalo o sledećim tvrdnjama.
26
Baza: Ukupna ciljna populacija
2
3
3
5
95
92
Država i društvo bitrebalo da učine sve što je
u njihovoj moći, kako bi
obezbijedili jednakemogućnosti i šanse za
djecu sa smetnjama urazvoju, bez obzira na
troškove
Djeca sa smetnjama urazvoju su jednako
vrijedni članovi društva
kao i svi ostali građani.
% Ne slažem se % Niti se slažem niti se ne slažem % Ne znam % Slažem se
Odnos društva prema djeci sa smetnjama u razvoju
27
Baza: Ukupna ciljna populacijaNa skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganjasa svakom od pročitanih tvrdnji.
4
1
2
1
2
4
4
4
9
3
92
95
94
90
95
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
Decembar 2013
% Ne slažem se % Niti se slažem/niti se ne slažem % Ne znam % Slažem se
Država i društvo bi trebalo da učine sve što je u njihovoj moći, kako bi obezbijedili jednake mogućnosti i šanse za djecu sa smetnjama u razvoju, bez obzira na troškove.
28
Baza: Ukupna ciljna populacijaSada ću Vam pročitati nekoliko tvrdnji. Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 Upotpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na decembar 2012.
Djeca sa smetnjama u razvoju su jednako vrijedni članovi društva kao i svi ostali građani.
29
Baza: Ukupna ciljna populacijaSada ću Vam pročitati nekoliko tvrdnji. Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 Upotpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji.
11
4
1
2
3
16
12
6
8
5
74
84
92
90
92
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
Decembar 2013
% Ne slažem se % Niti se slažem/niti se ne slažem % Ne znam % Slažem se
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na avgust 2010.
Koja od sledećih tvrdnji je bliža Vašim stavovima?
30Baza: Ukupna ciljna populacijaKoja od sledećih tvrdnji je bliža Vašim stavovima?
15
21
18
19
26
80
71
78
69
71
5
7
3
9
9
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
Decembar 2013
% Pružanjem stručne pomoći i posebnim odnosom društva i institucija, moguće je dijete sa smetnjama u razvoju U POTPUNOSTIosposobiti za život u društvu
% Ne zna / bez odgovora
% Pružanjem stručne pomoći i posebnim odnosom društva i institucija, moguće je dijete sa smetnjama u razvoju DONEKLEosposobiti za život u društvu
% Bez obzira na stručnu pomoć i poseban odnos države i društva, nije moguće učiniti NIKAKAV IOLE ZNAČAJAN NAPREDAK kadaje riječ o osposobljavanju djece sa smetnjama u razvoju za život u društvu.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na avgust 2010.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na decembar 2012.
Stav prema inkluzivnom obrazovanju
31
Baza: Ukupna ciljna populacijaNa skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganjasa svakom od pročitanih tvrdnji.
12
12
28
30
16
16
30
35
71
71
39
32
Dobro je da djeca sa smetnjama urazvoju pohađaju redovne škole, jerse na taj način razvijaju i društvene
vještine i tolerancija druge djece
Pohađanje nastave u redovnimškolama djece sa smetnjama u
razvoju pozitivno utiče na njihovrazvoj
Za razvoj djece sa smetnjama urazvoju mnogo je bolje da pohađaju
specijalizovane ustanove zaobrazovanje nego da idu u redovne
škole
Pohađanje nastave u redovnimškolama djece sa smetnjama u
razvoju dovodi do toga da nastavnicinjima posvećuju previše pažnje, pa
druga djeca ostaju pomalo uskraćena
% Ne slažem se % Ne zna % Niti se slažem niti se ne slažem % Slažem se
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? – Slažem se (4+5)
32
Baza: Ukupna ciljna populacijaNa skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganjasa svakom od pročitanih tvrdnji.
59%
57%
50%
41%
64%
64%
45%
41%
66%
66%
42%
34%
67%
71%
37%
32%
71%
71%
39%
32%
Dobro je da djeca sa smetnjama u
razvoju pohađaju redovne škole, jer
se na taj način razvijaju i društvene
vještine i tolerancija druge djece.
Pohađanje nastave u redovnim
školama djece sa smetnjama u
razvoju pozitivno utiče na njihov
razvoj.
Za razvoj djece sa smetnjama u
razvoju mnogo je bolje da pohađaju
specijalizovane ustanove za
obrazovanje nego da idu u redovne
škole.
Pohađanje nastave u redovnim
školama djece sa smetnjama u
razvoju dovodi do toga da nastavnici
njima posvećuju previše pažnje, pa
druga djeca ostaju pomalo
uskraćena.
Avgust 2010Decembar 2010Novembar 2011Decembar 2012Decembar 2013
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? – Ne slažem se (1+2)
33
Baza: Ukupna ciljna populacijaNa skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganjasa svakom od pročitanih tvrdnji.
24%
23%
18%
18%
24%
27%
14%
14%
26%
19%
12%
10%
25%
26%
10%
11%
30%
28%
12%
12%
Pohađanje nastave u redovnim školama
djece sa smetnjama u razvoju dovodi do
toga da nastavnici njima posvećuju
previše pažnje, pa druga djeca ostaju
pomalo uskraćena.
Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju
mnogo je bolje da pohađaju
specijalizovane ustanove za obrazovanje
nego da idu u redovne škole.
Pohađanje nastave u redovnim školama
djece sa smetnjama u razvoju pozitivno
utiče na njihov razvoj.
Dobro je da djeca sa smetnjama u
razvoju pohađaju redovne škole, jer se
na taj način razvijaju i društvene vještine
i tolerancija druge djece.
Avgust 2010 Decembar 2010Novembar 2011 Decembar 2012 Decembar 2013
34Baza: Ukupna ciljna populacija.
37%
47%
5%
10%
Verujem da u mjestu u kom
živim, ima mnogo roditelja koji
kriju kod kuće svoju djecu sa
smetnjama u razvoju
Vjerujem da ima takvih
roditelja, ali malo
Vjerujem da mjestu u kom
živim, niko od roditelja ne krije
kod kuće svoju djecu sa
smetnjama u razvoju
Ne znam
Šta mislite, da li u mjestu u kom živite ima roditelja koji kriju kod kuće svoju djecu sa
smetnjama u razvoju?
37%
52%
5%
7%
Verujem da u mjestu u kom
živim, ima mnogo ljudi koji
misle da djecu sa smetnjama u
razvoju treba kriti kod kuće
Vjerujem da ima takvih ljudi,
ali malo
Vjerujem da mjestu u kom
živim, nema ljudi koji misle da
djecu sa smetnjama u razvoju
treba kriti kod kuće
Ne znam
Šta mislite kakav je stav ljudi koji žive u vašem mjestu o tome da li roditelji djece sa smetnjama
u razviju treba da kriju svoju djecu kod kuće?
Uopšteno gledano, šta mislite u kojoj mjeri stav okoline utiče na to da li će roditelji djece sa smetnjama u razvoju tu svoju djecu kriti u kući, ili ne?
35
Baza: Ukupna ciljna populacijaUopšteno gledano, šta mislite u kojoj mjeri stav okoline utiče na to da li će roditelji djece sa smetnjama u razvoju tu svoju djecu kriti u kući, ili ne?
30.5
5.1
26.5
37.9
Uopšte ne utice
Utice, ali ne previše
Veoma mnogo utice
Ne znam
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji?
36
Baza: Ukupna ciljna populacijaNa skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganjasa svakom od pročitanih tvrdnji.
8
39
40
18
22
31
73
38
28
Ako je dijete sa smetnjama u
razvoju ostalo bez roditeljskog
staranja, bolje je smestiti ga u
hraniteljsku porodicu nego u
dom
Za djecu sa smetnjama u razvoju
bolje je da borave u
specijalizovanim ustanovama
nego da žive u svojim
porodicama, jer se tamo nalaze
stručnjaci koji su posebno
obučeni za rad sa njima
U porodicama u kojima odrasta
dijete sa smetnjama u razvoju,
druga djeca obično bivaju
zapostavljena
% Ne slažem se % Ne znam % Niti se slažem niti se ne slažem % Slažem se
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? – Slažem se (4+5)
37
51%
46%
43%
52%
40%
40%
53%
35%
33%
58%
36%
39%
73%
38%
28%
Ako je dijete sa smetnjama u
razvoju ostalo bez roditeljskog
staranja, bolje je smestiti ga u
hraniteljsku porodicu nego u
dom.
Za djecu sa smetnjama u
razvoju bolje je da borave u
specijalizovanim ustanovama
nego da žive u svojim
porodicama, jer se tamo nalaze
stručnjaci koji su posebno
obučeni za rad sa njima.
U porodicama u kojima odrasta
dijete sa smetnjama u razvoju,
druga djeca obično bivaju
zapostavljena.
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
Decembar 2013
Baza: Ukupna ciljna populacijaNa skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganjasa svakom od pročitanih tvrdnji.
Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? – Ne slažemse (1+2)
38
29%
22%
18%
34%
31%
14%
38%
28%
15%
39%
25%
9%
39%
40%
8%
Za djecu sa smetnjama u razvoju
bolje je da borave u
specijalizovanim ustanovama nego
da žive u svojim porodicama, jer se
tamo nalaze stručnjaci koji su
posebno obučeni za rad sa njima.
U porodicama u kojima odrasta
dijete sa smetnjama u razvoju,
druga djeca obično bivaju
zapostavljena.
Ako je dijete sa smetnjama u
razvoju ostalo bez roditeljskog
staranja, bolje je smestiti ga u
hraniteljsku porodicu nego u dom.
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
Decembar 2013
Baza: Ukupna ciljna populacijaNa skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen slaganjasa svakom od pročitanih tvrdnji.
Po vašem mišljenju, da li bi država trebala da pruži finansijsku pomoć porodicama sa djecom zaostalom u razvoju?
39
97
89
93
94
95
3
8
5
4
1
4
2
2
5
Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
Decembar 2013
% Da % Ne zna / Bez odgovora % Ne
Baza: Ukupna ciljna populacijaPo Vašem mišljenju, da li bi država trebalo da materijalno pomaže porodice djece sa smetnjama u razvoju?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Avgust 2010.
Prava djece u Crnoj Gori
40
40
43
47
48
47
51
44
41
41
40
13
12
11
12
10Avgust 2010
Decembar 2010
Novembar 2011
Decembar 2012
Decembar 2013
% Prava djece sa smetnjama u razvoju poštuju se u manjoj mjeri nego prava druge djece
% Ne zna / Bez odgovora
% Prava djece sa smetnjama u razvoju poštuju se podjednako kao prava druge djece
% Prava djece sa smetnjama u razvoju poštuju se u većoj mjeri nego prava druge djece
Baza: Ukupna ciljna populacijaDa li se, po Vašem mišljenju, prava djece sa smetnjama u razvoju poštuju u većoj, istoj ili manjoj mjeri od pravadruge djece?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na avgust 2010.
Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju
▪ 95% građana smatra da država i društvo treba da učine sve što je u njihovoj moći daobezbijede jednake mogućnosti za djecu sa smetnjama u razvoju. To je 5 procentnihpoena više nego u prethodnom talasu što je statistički značajno na nivou 0.05. Razlika jeznačajna i u odnosu na početak kampanje.
▪ U odnosu na prethodni krug istraživanja procenat građana koji smatraju da su djeca sasmetnjama u razvoju jednako vrijedni članovi društva kao i svi ostali građani nijeznačajno promijenjen, ali u odnosu na period koji je prethodio kampanji „Govorimo omogućnostima“ registrovan je rast za 18 procentnih poena što je statistički značajno nanivou 0.05 (sada to smatra 92% građana, a 2010. godine 74% građana).
▪ U ovom talasu je registrovano značajno povećanje onih koji smatraju da je pružanjemstručne pomoći i posebnim odnosom društva i institucija, moguće dijete sasmetnjama u razvoju U POTPUNOSTI osposobiti za život u društvu; sada to smatra26% građana, dok je prošle godine ovo mišljenje dijelilo 19% građana.
▪ U odnosu na prethodni talas istraživanja (decembar 2012.) nisu nađene značajne razlikeu stavovima građana o inkluziji djece sa smetnjama u razvoju u sistem redovnih škola uCrnoj Gori. Postignuti nivo promjene u odnosu na početak kampanje je ostao na istomnivou.
41
Stavovi građana o Dnevnim
centrima i Grupnim kućama
Da li znate šta su Dnevni centri za djecu sa smetnjama u razvoju?
43Baza: Ukupna ciljna populacijaDa li znate šta su Dnevni centri za djecu sa smetnjama u razvoju?
57
57
61
41
42
39
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Decembar 2013.
% Da % Ne zna / Bez odgovora % Ne
44
U dnevnim centrima, djeca sa smetnjma u razvoju svakodnevno učestvuju u raznim edukativnim i kreativnim aktivnostima koje pospješuju njihov razvoj i organizovane
su od strane stručnjaka raznih profila.
Djeca borave u dnevnom centru nekoliko sati dnevno, što njihovim roditeljima omogućava da budu zaposleni ili da za
to vrijeme završe neke od kućnih obaveza. Na ovaj način, pruža se pomoć porodicama djece sa smetnjama u razvoju
i sprečava se odvajanje djece od njihovih porodica.
Stvaranjem mreže dnevnih centara, koja će obuhvatiti svaku opštinu u Crnoj Gori, spriječiće se odvajanje djece sa
smetnjama u razvoju od njihovih porodica, pa će se tako i smanjiti broj djece u institucijama.
Dnevni centri za djecu sa smetnjama u razvoju
Šta mislite da li bi većina ljudi iz Vašeg bližeg okruženja imala nešto protiv ako bi se u Vašem komšiluku otvorio Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju?
45
Baza: Ukupna ciljna populacijaŠta mislite da li bi većina ljudi iz Vašeg bližeg okruženja imala nešto protiv ako bi se u Vašem komšiluku otvorioDnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju?
92
17
Da, većina bi bila protiv
Ne znam
Ne, većina ne bi bilaprotiv
Da li biste Vi lično imali nešto protiv kada bi se u vašem neposrednom komšiluku otvorio Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju?
46
3
5
3
94
93
94
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Decembar 2013.
% Da % Ne zna / Bez odgovora % Ne
Baza: Ukupna ciljna populacijaA da li biste Vi lično imali nešto protiv kada bi se u vašem neposrednom komšiluku otvorio Dnevni centar zadjecu sa smetnjama u razvoju?
Da li znate šta su Grupne kuće za djecu sa smetnjama u razvoju?
47
34
33
36
66
66
64
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Decembar 2013.
% Da % Ne zna / Bez odgovora % Ne
Baza: Ukupna ciljna populacijaDa li znate šta su Grupne kuće za djecu sa smetnjama u razvoju?
48
Grupne kuće imitiraju porodično okruženje i predstavljaju alternativu za djecu koja borave u instituciji, ali ne i
zamjenu za pravo djeteta da živi u porodici.
Radi se dakle, o privremenom smještaju dok se ne stvore uslovi da se dijete vrati u biološku porodicu; da se za njega
nađe odgovarajuća hraniteljska porodica; da se dijete usvoji ili pripremi za samostalan život.
U jednoj grupnoj kući živi najviše petoro djece sa stručnjacima koji im pružaju ljubav i stručnu pomoć za
pravilan rast i razvoj u atmosferi u kojoj se imitira porodično okruženje.
Grupne kuće za djecu sa smetnjama u razvoju
Šta mislite da li bi većina ljudi iz Vašeg bližeg okruženja imala nešto protiv ako bi se u Vašem komšiluku otvorila Grupna kuća za djecu sa smetnjama u razvoju?
49
Baza: Ukupna ciljna populacijaŠta mislite da li bi većina ljudi iz Vašeg bližeg okruženja imala nešto protiv ako bi se u Vašem komšiluku otvorila Grupna kuća za djecu sa smetnjama u razvoju?
90.9
2.56.6
Da, većina bi bila protiv
Ne znam
Ne, većina ne bi bilaprotiv
Da li biste Vi lično imali nešto protiv kada bi se u vašem neposrednom komšiluku otvorila Grupna kuća za djecu sa smetnjama u razvoju?
50
3
7
2
96
93
96
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Decembar 2013.
% Da % Ne zna / Bez odgovora % Ne
Baza: Ukupna ciljna populacijaA da li biste Vi lično imali nešto protiv kada bi se u vašem neposrednom komšiluku otvorila jedna mala Grupnakuća za djecu sa smetnjama u razvoju?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na Novembar 2011.
51
Vidljivost kampanje “Govorimo o mogućnosti”
Da li ste prethodnih mjeseci primijetili neke kampanje vezane za djecu sa smetnjama u razvoju, bilo na televiziji, radiju, novinama, bilbordima, kroz promociju javnih ličnosti ili intervjue?
52
Baza: Ukupna ciljna populacijaDa li ste u prethodnih mjeseci, primijetili neke kampanje vezane za djecu sa smetnjama u razvoju, bilo nateleviziji, radiju, novinama, kroz promociju javnih ličnosti ili intervjue?
55
58
58
45
42
42
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Decembar 2013.
% Da % Ne
Da li se sjećate ko je pokretač/ ko su pokretači inicijatori ove kampanje?
53
59%
19%
8%
7%
4%
29%
60%
24%
7%
6%
6%
27%
45%
11%
7%
3%
12%
37%
UNICEF
Vlada Crne Gore
Udruženje roditelja
hendikepirane dece
Evropska unija
NVO
Ne zna/Odbija
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Decembar 2013.
Višestruki odgovori; Baza: Oni koji su primijetili neke kampanje vezane za djecu sa smetnjama u razvoju, bilo nateleviziji, radiju, novinama, bilbordima, kroz promociju javnih ličnosti ili intervjue (2011: 55% od ciljne populacije,2012,2013:: 58% od ciljne populacije)Da li se sećate ko je pokretač/ ko su pokretači inicijatori ove kampanje?
Unicef, Vlada Crne Gore, Delegacija Evropske unije i Udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju su u prethodna 3 mjeseca, tj. od početka septembra imali kampanju vezanu za djecu sa smetnjama u razvoju „Govorimo o mogućnostima“. Da li ste primijetili ovu Unicefovu kampanju?
54
62
73
61
38
26
39
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Decembar 2013.
% Da % Ne
Baza: Ukupna ciljna populacijaUnicef, Vlada Crne Gore, Delegacija Evropske unije i Udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju su uprethodnih mjeseci imali kampanju vezanu za djecu sa smatnjama u razvoju „Govorimo o mogućnostima“. Dali ste primijetili ovu Unicefovu kampanju?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na decembar 2012.
Gdje ste, na kojim mjestima i u kojim medijima, videli ili čuli za ovu kampanju?
55
Višestruki odgovori; Baza: (2011: 65% od ciljne populacije;) 2012: 73% od ciljne populacije ; 2013: 61% odciljne populacijeGdje ste, na kojim mjestima i u kojim medijima, vidjeli ili čuli za ovu kampanju?
78%
48%
26%
20%
12%
12%
1%
1%
81%
28%
40%
18%
43%
6%
4%
2%
0%
3%
1%
72%
58%
31%
10%
6%
2%
1%
5%
TV reklama (spot)
Bilbordi i ulični posteri
Reklama u novinama
TV emisija (vijesti, prilozi ili posebne emisije)
Članak u novinama
Radio emisija (vesti, prilozi ili posebne emisije)
Bioskop Ster Cinema u Podgorici
Muzički spot
Na nekom događaju u lokalnoj zajednici - događaj u školi
Fejsbuk stranici Unicef-a
Internet sajtu Unicef-a
Online portalima
Drugo
Ne zna/Odbija
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Decembar 2013.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na decembar 2012.
Vidljivost kampanje “Govorimo o mogućnostima”
▪ Na pitanje da li su u prethodnih mjeseci primijetili neku kampanju vezanu za djecu sasmetnjama u razvoju, 58% ukupne populacije je odgovorilo potvrdno – što je na istomnivou kao i u prethodnom talasu. Kampanju su nešto ređe primjetili stariji od 65 i onikoji imaju završeno osnovno obrazovanje, kao i oni koji žive na sjeveru zemlje. Međutim,od svih njih 45% spontano navodi da je Unicef pokretač te kampanje (15 procentnihpoena manje nego u prethodnom talasu ). Gledano na nivou ukupne populacije to je26%.
▪ I na promptno pitanje da li su vidjeli kampanju Unicefa, Vlade Crne Gore, DelegacijeEvropske unije i Udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju registovan jeZNAČAJNO MANJI procenat građana koji odgovoraju potvrdno, 12 procentnih poenamanje nego prethodnog talasa.
56
TV kampanja
TV kampanja
58
Baza: Oni koji su primetili reklamu (2011: 55% od ciljne populacije; 2012: 67%od ciljne populacije; 2013: 40% od siljne populacije)
40
6755
60
3345
Decembar2013.
Decembar2012.
Novembar2011.
% Ne
% Da
Da li ste primjetili TV reklamu, tj. animaciju u okviru kampanje koju je pokrenuo Unicef, u kojoj djecak na stakama izlazi iz
izolacije u kuci kako bi igrao futbala sa drugarima na igralištu. Poruku spota čita ANĐELA BULATOVIĆ, članica ženske crnogorske
rukometne reprezentacije, i dobitnica srebrne medalje na Olimpijskim igrama i evropska šampionka. U tom spotu, ona je
pozvala građane da podrže djecu sa smetnjama u razvoju da rastu u porodici, idu u školu i igraju se sa vršnjacima.
Kakav Vam je opšti utisak o ovoj reklami?
Baza: ukupna ciljna populacija
0%
1%
1%
17%
83%
41%
41%
0%
0%
0%
16%
84%
37%
47%
2%
2%
13%
85%
45%
40%
Veoma loš
Uglavnom
loš
Sum -
Niti dobar
niti loš
Sum +
Uglavnom
dobar
Veoma
dobar
Novembar 2011
Decembar 2012
Decembar 2013
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na decembar 2012.
Zašto tako mislite? Šta je najviše uticalo na to da ova reklama ostavi DOBAR utisak na vas?
59
4%
9%
3%
5%
8%
21%
10%
17%
2%
3%
14%
10%
8%
3%
2%
19%
22%
12%
5%
8%
3%
6%
21%
12%
12%
12%
7%
7%
6%
6%
5%
5%
2%
8%
11%
Skretanje pažnje/ angažovanje društva
Uključivanje djece u društvo/ ravnopravnost u društvu
Pomoć/ pažnja/ briga o toj djeci
Ubjedljiva, realna, edukativna poruka
Djeca koja učestvuju u kampanji
Mogućnosti djece/ način da dokažu svoje sposobnosti
Hrabrost, snaga, borbenost djece
Pozitivan utisak, dobro osmišljeno
Sportisti/ učesnici reklame
Pozitivan primer/ podstrek drugim hendikepiranim licima
Dirljivost/ sažaljenje
Ostali odgovori
Ne zna/Odbija
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Decembar 2013.
Višestruki odgovori; Baza: oni čiji je generalni utisak o ovoj TV reklami bio dobar (2013: 34% ciljne populacije)Zašto tako mislite. Šta je najviše uticalo na to da ova reklama ostavi dobar utisak na vas?
TV kampanja
▪ Ovogodišnju TV reklamu, u okviru kampanje koju je pokrenuo Unicef, primjetilo jeznatno manje građana (40%) u poređenju sa prethodnom godinom (27 procentnihpoena manje). Građani generalno iskazuju pozitivan stav o ovoj reklami; na 85% onihkoji su je vidjeli, reklama je ostavila pozitivan opšti utisak. Reklama je prvenstvenoostavila pozitivan utisak jer govori o skretanju pažnje i angažovanju društva (21%).
60
Ključni događaji realizovani u okviru
kampanje
Upoznatost sa događajima u okviru kampanje
62
Baza: Ukupna ciljna populacijaČuveni britanski paraolimpijac, osvajača zlatne medjalje, Piter Norfolk boravio je u dvodnevnoj posjeti Crnoj Gori u junu 2013. Razgovarao je s djecom uDnevnom centru u Nikšiću i Resursnom centru u Podgorici o svom životu i sportskoj karijeri, o volji i upornosti. Da li ste čuli za ovaj događaj, vidjeli nekuvijest na televiziji ili pročitali u novinama?Kakav Vam je opšti utisak o ovom događaju? Ocijenite na skali od 1 do 5, gde 1 znači da vam je utisak veoma loš, a 5 da vam je utisak veoma dobar.
Da
17%
Ne
83%
1%
1%
9%
89%
37%
52%
1%Veoma loš
Uglavnom loš
Loš (1+2)
Niti dobar niti loš
Dobar (4+5)
Uglavnom dobar
Veoma dobar
Čuveni britanski paraolimpijac, osvajača zlatne medjalje, Piter Norfolk boravio je u dvodnevnoj posjeti Crnoj Gori u junu 2013. Razgovarao je s djecom u Dnevnom centru u Nikšiću i Resursnom centru u Podgorici o svom životu i
sportskoj karijeri, o volji i upornosti. Da li ste čuli za ovaj događaj, vidjeli neku vijest na televiziji ili pročitali u
novinama?
Kakav Vam je opšti utisak o ovom događaju?
Imidž kampanje
Generalno, koliko mislite da Vam je ova nedavna Unicefova kampanja „Govorimo o mogućnostima“ koja se odnosila na djecu sa smetnjama u razvoju privukla pažnju?
64
Baza: Oni koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogućnostima“ (2011: 82% od ciljne populacije; 2012: 79%od ciljne populacije; 2013: 68% od ciljne populacije)Generalno, koliko mislite da Vam je ova nedavna Unicefova kampanja „Govorimo o mogućnostima“ koja seodnosila na djecu sa smetnjama u razvoju privukla pažnju?
22%
41%
63%
25%
12%
9%
2%
15%
41%
56%
24%
19%
12%
6%
21%
50%
71%
21%
8%
6%
2%
Veoma mi je privukla
pažnju
Uglavnom mi je privukla
pažnju
Sum +
Niti mi je privukla pažnju
niti nije
Sum -
Uglavnom mi nije
privukla pažnju
Uopšte mi nije privukla
pažnju
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Decembar 2013.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na decembar 2012.
Koliko Vam se generalno dopala ova kampanja?
65
31%
45%
20%
4%
3%
1%
24%
46%
70%
21%
7%
5%
2%
29%
49%
78%
19%
4%
3%
1%
76%
Veoma mi se dopala
Uglavnom mi se dopala
Sum +
Niti mi se dopala, niti mi
se nije dopala
Sum -
Uglavnom mi se nije
dopala
Uopšte mi se nije dopala
Nobembar 2011.
Decembar 2012.
Decembar 2013.
Baza: Oni koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogućnostima“( 2011: 82% od ciljne populacije; 2012: 79%od ciljne populacije); 2013: 68% od ciljne populacije)Koliko Vam se generalno dopala ova kampanja?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na decembar 2012.
Da li ste tokom kampanje saznali nešto novo, o čemu ranije niste razmišljali ili što niste znali, kada su u pitanju djeca sa smetnjama u razvoju i njihova uključenost u zajednicu?
66
16%
38%
54%
13%
33%
7%
26%
11%
38%
49%
12%
37%
9%
28%
10%
47%
57%
11%
32%
9%
23%
Saznao/la sam dosta novih stvari
Saznao/la sam ponešto novo
Sum +
Niti sam saznao/la niti nisam saznao/la nešto novo
Sum -
Uglavnom nisam saznao/la ništa novo
Ništa novo nisam saznao/la
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Decembar 2013.Baza: Oni koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogućnostima“( 2011: 82% od ciljne populacije; 2012: 79%od ciljne populacije); 2013: 68% od ciljne populacije)Da li ste tokom kampanje saznali nešto novo, o čemu ranije niste razmišljali ili što niste znali, kada su u pitanjudjeca sa smetnjama u razvoju i njihova uključenost u zajednicu?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na decembar 2012.
Šta je to novo što ste saznali iz ove kampanje?
67
25%
20%
14%
24%
30%
14%
19%
36%
27%
9%
10%
8%
11%
1%
2%
5%
31%
24%
19%
37%
37%
26%
15%
19%
17%
10%
9%
6%
9%
8%
34%
33%
31%
31%
31%
29%
27%
25%
22%
17%
14%
13%
12%
1%
4%
Da im treba prići i tretirati ih kao svu drugu djecu.
Da mogu da pohađaju redovne škole.
Da treba da im se omogući da žive u porodici umjesto uinstitucijama
Da mogu da izrastu u uspješne umjetnike, sportiste, novinare
Saznao/la sam da djeca sa smetanjma u razvoju mogu danapreduju
Da mogu da budu dobri prijatelji sa djecom koja nemaju smetnjeu razvoju
Da je obaveza društva da im omogući da rastu u porodici
Saznao/la sam za grupne kuće.
Saznao/la sam za dnevne centre za djecu sa smetnjama u razvoju
Saznao/la sam da je najbolje za djecu da rastu u porodici.
Saznao/la sam kako da pomognem djeci sa smetnjama u razvoju.
Saznao/la sam o negativnim posljedicama boravka djece uinstucijama
O dobrobitima koje donosi druženje djece sa i bez smetnji urazvoju
Drugo
Ništa/ ništa što već nisu znali
Ne zna/Odbija
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Decembar 2013.Višestruki odgovori; Baza: Oni koji su saznali nešto novo tokom kampanje (2011: 61% od ciljne populacije;2012: 57% od ciljne populacije); 2013: 39% od ciljne populacije;Šta je to novo što ste saznali iz ove kampanje?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na decembar 2012.
Generalno, koliko mislite da je ova Unicefova kampanja uticala na ljude oko Vas da ozbiljno razmisle o djeci sa smetnjama u razvoju i odnosu društva prema njima?
68
Baza: oni koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogućnostima“(2013: 68% od ciljne populacije)Generalno, koliko mislite da je ova Unicefova kampanja uticala na ljude oko Vas da ozbiljno razmisle o djeci sa smetnjama u razvoju i odnosu društva prema njima?
10%
46%
55%
32%
13%
9%
4%
Veoma je uticala
Uglavnom je uticala
Sum +
Niti je uticala niti nije
uticala
Sum -
Uglavnom nije uticala
Nije uopšte uticala
Generalno, koliko mislite da je ova Unicefova kampanja uticala na Vas da ozbiljno razmislite o djeci sa smetnjama u razvoju i odnosu društva prema njima?
69
20%
38%
59%
29%
11%
6%
5%
1%
10%
30%
40%
32%
25%
13%
13%
2%
16%
45%
61%
30%
9%
6%
4%
Veoma je uticala
Uglavnom je uticala
Sum +
Niti je uticala niti nije
uticala
Sum -
Uglavnom nije uticala
Nije uopšte uticala
Ne zna / Bez odgovora
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Decembar 2013.Baza: oni koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogućnostima“( 2011: 82% od ciljne populacije; 2012: 79%od ciljne populacije); 2013: 68% od ciljne populacije)Generalno, koliko mislite da je ova Unicefova kampanja uticala na Vas da ozbiljno razmislite o djeci sasmetnjama u razvoju i odnosu društva prema njima?
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na decembar 2012.
Da li je ova kampanja uticala da promijenite neke vaše stavove kada su u pitanju djeca sa smetnjama u razvoju?
70
56
58
63
22
21
18
3
0
22
19
20
1Novembar 2011.
Decembar 2012.
Decembar 2013.
% Nije uticala uopšte jer se sve što sam vidio u kampanji podudara sa mojim stavovima opravilnom odnosu prema
% Nije uticala, moji stavovi se donekle razlikuju ali ne mislim da treba da ih mijenjam
% Ne zna / Bez odgovora
% Uticala je da promijenim neke svoje stavove
Baza: Oni koji su primjetili kampanju UNICEF-a „Govorimo o mogućnostima“ (2011: 82% od ciljne populacije;2012: 79% od ciljne populacije); 2013: 68% od ciljne populacije)Da li je ova kampanja uticala da promijenite neke vaše stavove kada su u pitanju djeca sa smetnjama urazvoju?
33%
20%
30%
34%
17%
24%
2%
30%
31%
37%
33%
22%
22%
4%
52%
43%
40%
34%
26%
18%
Više vjerujem da je moguće obezbijediti kvalitetan život djece
sa smetnjama u razvoju u našem društvu
Više posmatram djecu sa smetnjama u razvoju kao i svu ostalu
djecu
Manje su mi djeca sa smetnjama u razvoju nepoznata – bolje ih
razumijem
Među djecom sa smetnjama u razvoju sada vidim i
potencijalne buduće umjetnike i uspješne/istaknute članove
naseg društva
Manje se plašim kontakta sa djecom sa smetnjama u
razvoju/osobama sa invaliditetom
Više mi ne smeta druženje sa djecom sa smetnjama u razvoju
u školi, na igralištu i tome slično
Ne zna/Odbija
Novembar 2011.Decembar 2012.Decembar 2013.
Možete li mi reći koje stavove ste promijenili?
71
Višestruki odgovori; Baza: oni koji su promijenili stavove (2011: 22% ukupne ciljne populacije; 2012: 19% odciljne populacije; 2013: 13% od ciljne populacije)Možete li mi reći koje stavove ste promijenili?
Da li je ova kampanja uticala da promijenite neko vaše ponašanje kada su u pitanju djeca sa smetnjama u razvoju?
72
23
25
26
77
74
74
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Decembar 2013.
% Da % Ne
Baza: Oni koji su primjetili kampanju UNICEF-a „Govorimo o mogućnostima“ (2011: 82% od ciljne populacije;2012: 79% od ciljne populacije; 2013: 68% od ciljne populacije))Da li je ova kampanja uticala da promijenite neko vaše ponašanje kada su u pitanju djeca sa smetnjama urazvoju?
Možete li mi reći koje ponašanje ste promijenili?
73
Višestruki odgovori; Baza: oni koji su promijenili ponašanje (2011: 23% ukupne ciljne populacije; 2012: 25% odciljne populacije; 2013: 13% od ciljne populacije)Koje/a ponašanje/a ste promijenili?
53%
40%
15%
15%
13%
9%
2%
58%
41%
19%
14%
12%
14%
0%
60%
38%
15%
21%
15%
15%
2%
Manje mi je nelagodno kada vidim dijete sa smetnjama urazvoju/osobu sa invaliditetom
Lakše komuniciram sa djecom sa smetnjama u razvoju /osobamasa invaliditetom
Počeo/la sam da podstičem/podržavam donacije za inkluzivnoobrazovanje i podršku porodicama sa djecom sa smetnjama u
razvoju
Počeo/la sam da podstičem/podržavam volontersku podrškudnevnim centrima i udruženjima roditelja djece sa smetnjama u
razvoju
Više se družim/komuniciram sa djecom sa smetnjama urazvoju/osobama sa invaliditetom
Počeo/la sam da podsticem druženje sa djecom sa smetnjama urazvoju
Ne zna/Odbija
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Decembar 2013.
Imidž kampanje
▪ Sprovedena kampanja je uticala prije svega na to da se građani informišu o tomeda djeca sa smetnjama u razvoju mogu da napreduju (37% sa 30% 2011.godine), zatim da mogu da budu uspješni sportisti, umjetnici (37% sa 24% prošlegodine), kao i da mogu ostvariti prijateljski odnos sa djecom koja nemajusmetnje u razvoju (26% sa 14% 2011. godine).
▪ Pored toga, pozitivni uticaji kampanje ogledaju se u promjenama stavovagrađana, prvenstveno u tome što oni izjavljuju da sada više posmatraju djecu sasmetnjama u razvoju kao i svu ostalu djecu (31% sa 20% prošle godine). Teže jeuticati na promjenu stavova građana koji ne poznaju nijedno dijete sasmetnjama u razvoju.
▪ Kada je riječ o promjenama u ponašanju, najveći broj građana ističe da im jeposle kampanje manje nelagodno da budu u kontaktu sa djetetom sasmetnjama u razvoju (58%), kao i da lakše komuniciraju sa njima (41%).
▪ Generalno gledano, najupečatljiviji segment kampanje bio je spot RambaAmadeusa koga se seća 17% građana Crne Gore.
74
Socijalna distanca prema djeci sa smetnjama u razvoju
Kada govorimo o DJECI SA SMETNJAMA U RAZVOJU, molim Vas da mi kažete koji od sljedećih odnosa Vi vjerujete da bi bili prihvatljivi za osobe slične Vama (osobe sa kojima radite, iz Vašeg komšiluka...).
76
Baza: Ukupna ciljna populacijaKada govorimo o djeci sa smetnjama u razvoju, molim Vas da mi kažete koji od sljedećih odnosa su za Vasprihvatljivi. Nabrojte mi sve odnose koji su za Vas lično prihvatljivi.
89%
81%
70%
63%
41%
6%
3%
2%
Da živi u istom naselju / ulici sa vašim djetetom
Da ide u istu školu / odbanište / vrtic sa Vašim
djetetom
Da ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Da se druži / igra sa Vašim djetetom
Da je najbolji drug / drugarica sa Vašim djetetom
Da je u starijem uzrastu u emotivnoj vezi sa Vašim
djetetom
Da u odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Nijedan
Decembar 2013.
88%
71%
61%
57%
33%
6%
3%
4%
1%
91%
86%
80%
75%
51%
10%
6%
1%
Da živi u istom naselju / ulici sa Vašim djetetom
Da ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim
djetetom
Da ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom
Da se druži / igra sa Vašim djetetom
Da je najbolji drug / drugarica sa Vašim djetetom
Da je u starijem uzrastu u emotivnoj vezi sa Vašim
djetetom
Da u odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom
Nijedan
Ne zna\Odbija
Decembar 2012.
Decembar 2013.
Kada govorimo o djeci sa smetnjama u razvoju, molim Vas da mi kažete koji od sljedećih odnosa su za Vas prihvatljivi.
77
Baza: Ukupna ciljna populacijaKada govorimo o djeci sa smetnjama u razvoju, molim Vas da mi kažete koji od sljedećih odnosa su za Vasprihvatljivi. Nabrojte mi sve odnose koji su za Vas lično prihvatljivi.
Statistički značajna razlika na nivou 0.05 u odnosu na decembar 2012.
Socijalna distanca prema djeci sa smetnjama u razvoju
▪ U osnosu na prethodni talas istraživanja, socijalna distanca prema djeci sasmetnjama u razvoju se smanjuje posmatrano na svim testiranim.
▪ U ovom talasu nisu uočene značajne demografske razlike u odnosu na sovijalnudistancu prema djeci sa smetnjama u razvoju.
78
Pozitivne promene u
stavovima prema djeci sa
smetnjama u razvoju
Pozitivne promene u stavovima prema djeci sa smetnjama u razvoju
80
46
64
77 74
40
54
67
84
35
52
65
92
36 39
67
90
38
20
49
84
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
% građana koji smatraju da je bolje dadjeca sa smetnjama u razvoju borave u
specijalizovanim ustanovama nego usvojim porodicama
% građana kojima je neprihvatljivo dadijete sa smetnjama u razvoju bude uistom odjeljenju sa njihovim djetetom
% građana kojima je neprihvatljivo dadijete sa smetnjama u razvoju bude
najbolji drug/drugarica njihovom djetetu
% građana koji smatraju da su djeca sasmetnjama u razvoju jednako vrijedni
članovi društva
Avgust 2010.
Decembar 2010.
Novembar 2011.
Decembar 2012.
Decembar 2013.
Zaključak
• U ovom talasu je registrovana značajno manja vidljivost kampanje u odnosu naprethodne talase istraživanja.
• Postoji mogućnost da je kampanju „Govorimo o mogućnostima“ vidio manji procenatgrađana nego što je to registrovano u ovom istraživanju, ali je eho drugih kampanja, poputkampanje o hraniteljstvu, uticao na to da registrovana vidljivost i dalje bude visoka. Ovusinergiju kampanja, možda, najbolje ilustruje podatak da procenat građana koji se slažu daje dijete sa smetnjama u razvoju koje je ostalo bez roditeljskog staranja, bolje smjestiti uhraniteljsku porodicu nego u dom, u odnosu na prethodni talas istraživanja porastao za 15procentnih poena.
• Ipak, niži intenzitet kampanje nije uticao na negativnu promjenu stavova građanaprema djeci sa smetnjama u razvoju. Naprotiv, ključni indikatori su ili ostali na istomnivou kao u prethodnom talasu, ili ukazuju na značajno poboljšanje.
• Građani Crne Gore, nešto negativnije procjenjuju stavove svog okruženja prema djecisa smetnjama u razvoju u odnosu na vlastite stavove prema njima.
▪ Primjećeno je da građani koji su primjetili kampanju „Govorimo o mogućnostima“pokazuju veći stepen znanja o djeci sa smetnjama o razvoju, a da oni koji nemajukontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju rjeđe imaju pozitivne stavove prema djecisa smetnjama u razvoju.
▪ Stoga je potrebno u većoj mjeri ohrabrivati aktivnosti koje imaju za cilj kontakte opštepopulacije, a naročito djece sa vršnjacima koji imaju smetnje.
Uticaj
82
43
31
24
16
14%
38%
53%
68%
31
24
16
43
Građani Crne Gore kojisu promjenili svoje
ponašanje prema djecisa smetnjama u razvoju
Građani Crne Gore koji
su tokom kampanjesaznali nešto novo
Građani Crne Gore
kojima se dopalakampanju
Građani Crne Gore kojisu vidjeli kampanju
78%
57%
20%
% u odnosu na populaciju koja je vidjela makar neki dio kampanja
83
Ipsos Strategic MarketingGavrila Principa 8
Beograd, SrbiaTel. centrala: +381 11 328 40 75
Fax: +381 11 2626430www.ipsos.com
Ipsos Strategic PulsRimski trg 50, PC Kruševac
Podgorica, Crna GoraTel. centrala: +382 20 411 610
Fax: +382 20 411 610www.ipsos.com