Pozdrav iz Tuzle

Grupa 484Program prekograniène saradnje

Srbija - Bosna i HercegovinaProjekat finansiraEvropska unija

Pozdrav iz Tuzle

KO TO PJEVA TEDEZINFORMACIJE!?

SEVDAH KAO LIJEK

Zloglasni Omer-paša Latas došao je u Bosnu kao posljednja opomena za neposlušne Bosance. Njegovi zulumi nisu mimoišli ni Tuzlu. Bez veæeg otpora, slomio je pobunu i ušao u grad. Nakon toga, razmjestio je svoju vojsku na obroncima Tuzle, a svoje bijele èadre razapeo navrh Kicelja odakle je na miru promatrao èaršiju. Namjera mu je bila da sve ugledne ljude baci na koljena. U kasabi je zavladala panika

i strah. Sreæom, Omer-paša iznenada odlazi na drugi zadatak te svoj tamni naum

ne izvodi do kraja. Tako je nastala pjesma „Gornju Tuzlu opasala guja“. Guja iz ove pjesme jeste glavom i bradom Omer-paša latas.

Pozdrav iz Tuzle „...više volim život nego misao o njemu...“

MEŠA SELIMOVIÆ (1910-1982)Svojim književnim djelima ostavio je trajan peèat ne samo u rodnom gradu, veæ i u èitavom regionu. Romani „Derviš i smrt“ i „Tvrðava“ svrstavaju ga èak u rang evropskih klasika. Njegovi likovi su nam vrlo bliski, a njihove sudbine doživljavamo sasvim lièno.

Književna djela: “Prva èeta” (1950.),”Tuða zemlja” (1957.), “Noæ i jutra” (1958.), “Tišine” (1961.), “Magla i mjeseèina” (1965.),

“Eseji i ogledi” (1966.), “Derviš i smrt” (1966.), “Za i protiv Vuka” (1967.), ”Pisci, mišljenja,

razgovori”, “Tvrðava” (1970.), “Djevojka crvene kose” (1970.), “Sabrana djela” (1970.), “Ostrvo” (1974.), “Sjeæanja” (1976.), “Ketten a szigeten” (1976.), “Krug” (1983., nedovršeni roman).

Pozdrav iz Tuzle HILJADU I JEDNA RIJEÈ

Ismet Mujezinoviæ (1907 – 1984)Roðen u Tuzli, likovnu akademiju završio u Zagrebu, boravio u Parizu. Radio je crteže, grafike, akvarele, ulja na platnu... Meðunarodna galerija portreta u Tuzli danas raspolaže s više od dvije hiljade njegovih umjetnina. Manji dio umjetnièkog opusa nalazi se kod porodice, u raznim galerijama,

muzejima i privatnim kolekcijama. Najviše je slikao portrete, seljake, rudare, žene u

dimijama, ljude na pijaci, konje, djecu, književnike, borce... Tuzlaci ga pamte kao nesebiènog èovjeka „široke ruke“.

Pozdrav iz Tuzle IZOŠTRITE UM!

CUM GRANO SALISMeðunarodni književni susreti osnovani su 2001. s idejom da se obnove mostovi meðu književnim stvaraocima i ljubiteljima književnosti u BiH, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji. Tom prilikom ustanovljena je nagrada „Meša Selimoviæ“ koja se dodjeljuje za najbolji roman koji je objavljen u prethodnoj godini.

Dosadašnji dobitnici nagrade su: Marinko Košèec (Netko drugi), Irfan Horozoviæ (Shakespeare u Dar es Salaamu), Ivica Ðikiæ

(Cirkus Columbia), Ognjen Spahiæ (Hansenova djeca), Sanja Domazet (Ko plaèe), Miljenko

Jergoviæ (Ruta Tannenbaum), Mirko Kovaè (Grad u zrcalu), Bekim Sejranoviæ (Nigdje, niotkuda), Mirjana Ðurðeviæ (Kaja, Beograd i dobri Amerikanac)

Pozdrav iz Tuzle TUZLA NA MORU

Panonska jezeraTuzla je jedini grad u Evropi koji ima slana jezera i jedini grad na svijetu èija se slana jezera, nalaze u centru grada. Kada se, prije nekoliko miliona godina, Panonsko more povlaèilo sa velikog dijela evropskog tla, ispod Tuzle je ostavilo milione tona naslaga kamene soli i slane vode. Slana voda je izvuèena na površinu i pretvorena u Panonsko jezero I (2003) i Panonsko jezero II (2008). Posjetioci

dolaze na jezera zbog užitka, ali i zbog ljekovitog svojstva vode.

Unutar kompleksa Panonskih jezera nalaze se i Slani slapovi kao i Arheološki park, neolitsko sojenièko naselje i Geološki muzej.

Pozdrav iz Tuzle NAJVEÆI U BOSNI I HERCEGOVINI!

Trg SlobodeMjesto za okupljanje, druženje i zabavu. Na Trgu se organizuju razlièite manifestacije i gradske proslave. Na ovom prostoru dominira rekonstruisana zgrada Baroka iz austrougarskog perioda. Centralno mjesto zauzima velika fontana èije spoljašnje zidove krase ornamenti steæaka, simboli srednjovjekovne Bosne. Na Trgu je postavljena replika steæka, a na mermernim ploèama, kojima je obložena lokacija, uklesani su i epitafi sa srednjovjekovnih

nadgrobnih spomenika. Na Trgu je otkriveno i

arheološko nalazište. Kako bismo upotpunili ovu šetnju kroz razlièita historijska razdoblja, spomenimo i Èaršijsku džamiju i èesmu iz doba osmanske vladavine.

DESE(R)T SA POLJEVOM Pozdrav iz Tuzle

Æevap s poljevomÆevapi su stigli u bosanske èaršije zajedno s Turcima negdje oko 1500. i postali simbol tradicionalne kuhinje. U svakom gradu razvila se posebna varijanta ovog jela, jer svaki grad ima svoj tajni recept. Najpoznatiji æevapi

su iz Tuzle, Sarajeva, Travnika i Banja Luke. Neæemo da se hvalimo,

ali naši æevapi s poljevom su ipak najukusniji. Probajte, pa se uvjerite i sami!

Pozdrav iz Tuzle