poznavanje propisa voditelji i kontrolori priručnik

FilipoviI.,BibiD.,PikulaB.,TrobradoviM.

POZNAVANJEPROPISAOTEHNIKIMPREGLEDIMA,ISPITIVANJUVOZILAI

NAINUOBAVLJANJATEHNIKIHPREGLEDAVOZILA

Sarajevo,februar,2012

Filipovi I., Bibi D., Pikula B., Trobradovi M.

POZNAVANJE PROPISA O TEHNIKIM PREGLEDIMA, ISPITIVANJU VOZILA I NAINU OBAVLJANJA TEHNIKIH

PREGLEDA VOZILA

Sarajevo, februar, 2012

SADRAJ UVOD ........................................................................................... I 1. OSNOVNI USLOVI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI STANICE ZA TEHNIKI PREGLED VOZILA ....................... 1 1.1 Objekat stanice za tehniki pregled vozila ......................................... 1 1.2 Oprema za obavljanje tehnikog pregleda vozila ............................. 2 1.3 Struno osoblje na stanici za tehniki pregled vozila ....................... 5 2. VRSTE TEHNIKIH PREGLEDA VOZILA ............................ 6 3. REDOVNI TEHIKI PREGLED VOZILA ............................... 7

3.1 Prijem vozila i pregled pratee dokumentacije .................................. 9 3.2 Utvrivanje podataka o vozilu (identifikacija vozila) ....................... 10 3.3 Pregled ureaja, sistema i opreme na vozilu ...................................... 10 3.4 Postupanje sa neispravnim vozilom ................................................... 22 3.5 Ovjera tehnike ispravnosti vozila i evidencija o pregledu vozila........................................................................................................ 22

4. VANREDNI TEHNIKI PREGLED VOZILA ...................... 24

5. PREVENTIVNI TEHNIKI PREGLED VOZILA ................... 25

5.1 Dnevni preventivni tehniki pregled .................................................. 25 5.2 Periodini preventivni tehniki pregled ............................................ 28

5.2.1 Prijem vozila i pregled pratee dokumentacije ................... 29 5.2.2 Utvrivanje podataka o vozilu (identifikacija vozila) ........ 30 5.2.3 Pregled ureaja, sistema i opreme na vozilu ....................... 30 5.2.4 Postupanje sa neispravnim vozilom ..................................... 36 5.2.5 Ovjera tehnike ispravnosti vozila i evidencija o pregledu vozila ........................................................................ 30

6. TEHNIKI PREGLEDI ZA UTVRIVANJE TEHNIKO- EKSPLOATACIONIH USLOVA ZA VOZILA ... 38

6.1 Prijem vozila i pregled pratee dokumentacije .................................. 38 6.2 Utvrivanje podataka o vozilu (identifikacija vozila) ....................... 39 6.3 Pregled ureaja, sistema i opreme na vozilu ...................................... 39

6.4 Postupanje sa neispravnim vozilom ................................................... 40 6.5 Ovjera tehnike ispravnosti vozila i evidencija o pregledu vozila........................................................................................................ 41

7. ELEKTRONSKI DOKAZ O TEHNIKOJ ISPRAVNOSTI VOZILA ........................................................................................ 43

8. NAIN I METODE PROVJERE TEHNIKE ISPRAVNOSTI POJEDINIH UREAJA, SISTEMA I OPREME VOZILA ...................................................................... 48

8.1 Provjera broja asije, broja motora i registarskih tablica .............. 49 8.1.1 Identifikacioni broj vozila (VIN) (Vehicle Identification Number) ......................................... 49 8.1.1.1 Sadraj, struktura i mjesto postavljanja VIN broja ............ 49 8.1.1.2 Nain i mjesto postavljanja VIN broja ................................ 52 8.1.1.3 Primjeri VIN broja .................................................................. 53 8.1.2 Broj motora .............................................................................. 57 8.1.3 Registarske tablice ................................................................... 59 8.1.4 Primjeri najeih nedostataka sa klasifikacijom ................ 60

8.2 Pregled ureaja za upravljanje .............................................................. 62 8.2.1 Osnovne zakonske odredbe .................................................. 62 8.2.2 Nain provjere ......................................................................... 62 8.2.3 Mjerenje traga toka ............................................................... 63

8.3 Pregled ureaja za zaustavljanje ........................................................... 66 8.3.1 Osnovne zakonske odredbe .................................................. 66 8.3.2 Nain provjere ......................................................................... 68 8.3.2.1 Vizuelna kontrola .................................................................... 68 8.3.2.2 Funkcinalna kontrola i kontrola dejstva .............................. 73 8.3.2.3 Kontrola dejstva koionih sistema pri ispitivanju na poligonu .............................................................................. 88 8.3.2.4 Greke i nedostaci koji se mogu uoiti pri pregledu ......... 90

8.4 Pregled ureaja za osvjetljavanje, oznaavanje i davanje svjetlosnih znakova ............................................................................... 94

8.4.1 Osnovne zakonske odredbe .................................................. 94 8.4.2 Nain provjere ......................................................................... 101 8.4.2.1 Prvjera ureaja za osvjetljavanje ........................................... 104

8.5 Pregled kontrolnih i signalnih ureaja ................................................ 114 8.5.1 Osnovne zakonske odredbe .................................................. 114

8.5.2 Nain provjere ......................................................................... 115 8.6 Pregled ureaja koji omoguuju normalnu vidljivost .................... 116

8.6.1 Osnovne zakonske odredbe .................................................. 116 8.6.2 Nain provjere ......................................................................... 117

8.7 Pregled ureaja za odvoenje i isputanje izduvnih gasova i mjerenje sastava i dimnosti izduvnih gasova ..................................... 119

8.7.1 Osnovne zakonske odredbe .................................................. 119 8.7.2 Nain provjere ......................................................................... 120 8.7.2.1 Mjerenje koncentracije ugljen-monoksida (CO) kod benzinskih motora .................................................................. 120 8.7.2.2 Mjerenje opaciteta/dimnosti kod dizel motora .................. 122

8.8 Pregled motora ....................................................................................... 125 8.9 Pregled elektroureaja i elektroinstalacije .......................................... 126


8.10 Kontrola buke vozila i pregled ureaja za davanje zvunih signala ...................................................................................................... 127


8.11 Pregled opreme i pribora ...................................................................... 129 8.11.1 Osnovne zakonske odredbe .................................................. 129 8.11.2 Nain provjere ......................................................................... 129

8.12 Pregled sistema za prijenos snage ....................................................... 130 8.12.1 Osnovne zakonske odredbe .................................................. 130 8.12.2 Nain provjere ......................................................................... 130

8.13 Pregled asije/koljke te dijelova privrenih za nju ...................... 132 8.13.1 Osnovne zakonske odredbe ................................................. 132 8.13.2 Nain provjere ........................................................................ 132 8.13.2.1 Vrata, pomona vrata i brava vrata ..................................... 132 8.13.2.2 Okvir (asija), tovarni sanduk ............................................... 133 8.13.2.3 Unutranjost kabine i prostora za putnike ......................... 133 8.13.2.4 Ureaji za osiguranje vozila od neovlatene upotrebe ..... 134 8.13.2.5 Zatitnik od podlijetanja sa zadnje strane vozila ................ 135 8.13.2.6 Rezervoar goriva .................................................................... 135 8.13.2.7 sistem elastinog ovjesa ........................................................ 136 8.13.2.8 Blatobrani ................................................................................ 136 8.13.2.9 Branici ....................................................................................... 137 8.13.2.1 0 Prikljuci za vuu vozila .................................................... 138

8.13.2.11 Ureaj za odmrzavanje i odmagljivanje ........................... 139 8.13.2.12 Tokovi i pneumatici .......................................................... 139 8.13.2.1 3 Ureaj za spajanje vunog i prikljunog vozila .............. 140

8.14 Pregled ureaja na poljoprivrednim traktorima i njihovim prikolicama ............................................................................................. 144 8.15 Pregled ureaja na zaprenom vozilu ................................................. 145 8.16 Radio-frekventne smetnje na vozilima ............................................... 144

8.16.1 Nain mjerenja radio-frekventnih smetnji .......................... 146 PRILOG ........................................................................................ 149 ISPITNA PITANJA ZA VODITELJE I KONTROLORE NA STANICAMA TEHNIKIH PREGLEDA ................................. 159

IUVOD Motorno vozilo se moe koristiti u prometu samo ako je tehniki ispravno, ako je registrovano i opremljeno u skladu s odgovarajuim propisima. Osnovni tehniki i eksploatacioni uslovi koje moraju ispunjavati motorna i prikljuna vozila da bi mogla uestvovati u prometu, naini i termini vrenja tehnikih pregleda vozila i drugi aspekti bitni za sigurno uestvovanje vozila u prometu na putevima regulisani su odgovarajuim zakonskim i podzakonskim aktima. Relevantni zakonski akti kojima se reguliu pomenute oblasti su: 1. Zakon o osnovama sigurnosti saobraaja na putevima u Bosni i Hercegovini

(Slubeni glasnik BiH, broj 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10), 2. Zakon o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine

Federacije BiH, broj 28/06, 2/10), te na osnovu njih doneseni pravilnici i uputstva: 1. Pravilnik o tehnikim pregledima vozila (Slubeni glasnik BiH, broj 13/07,

72/07, 74/08, 3/09, 76/09, 29/11), 2. Pravilnik o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom optereenju vozila, o

ureajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uvjetima koje moraju ispunjavati ureaji i oprema u saobraaju na putevima (Slubeni glasnik BiH, broj 23/07, 54/07),

3. Pravilnik o preventivnim tehnikim pregledima motornih i prikljunih vozila (Slubene novine Federacije BiH, broj 51/06, 79/06, 11/09, 56/10),

4. Pravilnik o tehniko-eksploatacionim uslovima za vozila kojima se obavljaju pojedine vrste prijevoza (Slubene novine Federacije BiH, broj 51/06, 79/06, 11/09, 56/10, 79/11),

5. Pravilnik o uslovima rada, organizacionim i drugim uslovima za rad stanica za tehniki pregled vozila (Slubene novine Federacije BiH, broj 51/06, 11/09),

6. Pravilnik o utvrivanju mree i kriterija o broju stanica za tehniki pregled vozila (Slubene novine Federacije BiH, broj 51/06, 11/09),

7. Pravilnik o jedinstvenom informacionom sistemu i obradi podataka tehnikih pregleda i registracije vozila (Slubene novine Federacije BiH, broj 51/06, 11/09),

II

8. Pravilnik o programu i nainu strunog usavravanja, provjeri strunosti i polaganju strunih ispita za voditelje stanica tehnikog pregleda i kontrolore tehnike ispravnosti vozila i provjeri strunosti zaposlenih koji rade na strunim poslovima tehnikih pregleda vozila (Slubene novine Federacije BiH, broj 51/06),

9. Pravilnik o naknadama za tehniki pregled vozila i drugim poslovima koji se obavljaju u stanicama za tehniki pregled vozila (Slubene novine Federacije BiH, broj 51/06, 26/07, 70/07, 4/10),

10. Pravilnik o strunom nadzoru nad radom stanica za tehniki pregled vozila (Slubene novine Federacije BiH, broj 51/06),

11. Pravilnik o licenci za obavljanje javnog prijevoza u cestovnom prometu (Slubene novine Federacije BiH, broj 65/06, 18/08, 56/10),

12. Pravilnik o registriranju vozila (Slubeni glasnik BiH, broj 69/09), 13. Uputstvo za popunjavanje elektronskog dokaza o tehnikoj ispravnosti vozila,

Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, august 2009. Navedeni zakoni i pravilnici su obavezna literatura za polaganje ispita za vrenje tehnikog pregleda vozila. Ispravnost zakonom propisanih ureaja i opreme na motornom vozilu i njihova usklaenost sa propisanim normama utvruje se na osnovu izvrenog tehnikog pregleda vozila, koji se obavlja u stanicama za tehniki pregled vozila.

11. OSNOVNI USLOVI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI STANICE ZA TEHNIKI PREGLED VOZILA

Uslovi koje moraju ispunjavati stanice tehnikog pregleda, u pogledu objekta, opreme, strukture zaposlenih, kao i procedure tehnikog pregleda propisane su odgovarajuom zakonskim odredbama pravilnicima izdatim od strane tijela uprave nadlenih za saobraaj. Za obavljanje tehnikog pregleda vozila, stanice za tehniki pregled vozila moraju imati ovlatenja izdata od strane tijela uprave entiteta ili Brko Distrikta nadlenih za saobraaj. 1.1 Objekat stanice za tehniki pregled vozila Tehniki pregled vozila se moe vriti samo u objektu koji ispunjava propisane uslove za vrenje tehnikog pregleda vozila. Objekat stanice za tehniki pregled vozila mora biti izgraen u skladu sa vaeim propisima iz podruja graditeljstva. Objekat mora biti potpuno graevinski oblikovan, ureene fasade i smjeten tako da je omoguen nesmetan pristup vozilima. Stanica tehnikog pregleda vozila mora biti locirana na mjestu koje ima asfaltiran ili betoniran prikljuak na javnu cestu. Lokacija stanice mora osigurati jednosmjeran protok vozila koja e se pregledati, uz osiguran prostor za vozila na kojima treba obaviti pregled, kao i prostor za parkiranje vozila. Ovi prostori ne mogu biti dio javne ceste. Dio prilazne saobraajnice, ispred ulaza na tehnoloku liniju (do znaka STOP) mora biti izveden u osi kanala i pravcu minimalne duine 18 metara. Izuzetno, ako je tehnoloka linija na stanici tehnikog pregleda projektovana samo za pregled lakih vozila, dio prilazne saobraajnice ispred ulaza na tehnoloku liniju (do znaka STOP) mora biti izveden u osi kanala i pravcu minimalne duine 6,5 m, a cesta za naputanje objekta stanice najmanje 20 m duine. Na objektu za vrenje tehnikog pregleda vozila ili na prikladan nain neposredno uz objekat mora biti istaknut vidljiv natpis Tehniki pregled vozila. Za obavljanje poslova kontrole tehnike ispravnosti vozila, te obavljanje ostalih prateih poslova, stanica tehnikog pregleda treba u pravilu biti smjetena u odvojenom objektu. Ukoliko je stanica smjetena u zajednikom objektu, treba biti

2

fiziki odvojena od prostora u kome se obavljaju aktivnosti koje nisu u vezi funkcije stanice. Stanica za tehniki pregled vozila mora imati prostorije za obavljanje tehnikog pregleda vozila, prostorije za obavljanje drugih djelatnosti u vezi sa tehnikim pregledima i poslovima vezanim za registraciju vozila, prostorije za arhivu i uvanje dokumenata i rezultata ispitivanja, te sanitarne prostorije koje su dostupne i korisnicima usluga. Prostorije za obavljanje tehnikog pregleda vozila sastoje se od jedne ili vie tehnolokih linija na kojima se vri ispitivanje tehnike ispravnosti vozila. Tehnoloka linija je dio stanice sa opremom i postrojenjima na kojima se obavljaju tehniki pregledi vozila. Tehnoloke linije za tehniki pregled vozila moraju biti protone, odnosno izvedene tako da vozila ulaze u objekat stanice i naputaju ga po izvrenom tehnikom pregledu kreui se u istom smjeru. Minimalne dimenzije jedne tehnoloke linije za tehniki pregled lakih vozila (do 3,5 t najvee doputene mase) su duina 10 m i irina 5 m, a za pregled tekih vozila (preko 3,5 t najvee doputene mase) su duina 23 m, a irina 6 m. Ukoliko stanica ima vie tehnolokih linija za tehnike preglede vozila u zajednikoj prostoriji, potrebno je irinu objekta prilagoditi irini idue linije. Pri tome irina jedne tehnoloke linije iznosi najmanje 5,5 m za teka vozila, skupove vozila i autobuse, odnosno 4,5 m za laka automobile. Na kolovozu ispred ulaza na tehnoloku liniju mora se nalaziti iscrtana horizontalna zaustavna linija sa natpisom STOP, a na obije strane kanala, paralelno sa podunom osom kanala, izvuena uta linija minimalne irine 15 cm. Dimenzije svijetlog otvora vrata za ulazak i izlazak vozila sa tehnoloke linije trebaju iznositi najmanje 4 m irine i 4,2 m visine. Pored vrata za prolaz vozila na objektu moraju biti izvedena i najmanje jedna odvojena vrata za prolaz osoba. 1.2 Oprema za obavljanje tehnikog pregleda vozila Za obavljanje tehnikog pregleda vozila stanica tehnikog pregleda mora biti opremljena savremenom opremom za utvrivanje tehnike ispravnosti vozila sa raunarskom podrkom (sa internet konekcijom) za automatsku obradu izmjerenih vrijednosti, njihovo pohranjivanje u bazu podataka i mogunost ispisa rezultata mjerenja, ukljuujui i grafiki prikaz. Obavezni mjerni ureaji za kontrolu tehnike ispravnosti vozila koje mora da posjeduje stanica za tehniki pregled vozila su: 1. Ureaji za kontrolu koionog sistema vozila sa:

a) Valjcima kojima se istovremeno mjeri sila koenja na obodu toka kod motornih i prikljunih vozila i utvruje posebno za lijevu i desnu stranu iste osovine, sa ugraenim vagama.

b) Dinamometrom za mjerenje sile pritiska na papuicu radne i pomone konice.

3c) Mjernim ureajima za mjerenje pritiska zraka u konim instalacijama zranih konica (samo za teka vozila).

d) Ureaji za mjerenje usporenja vozila na poligonu. 2. Ureaji za kontrolu svjetlosnih ureaja:

a) Regloskop s ugraenim svjetlomjerom koji omoguuje utvrivanje podeenosti kratkih i dugih svjetala i mjerenje intenziteta svjetlosti. Regloskop mora biti postavljen na nivelirano postolje sa ugraenom vizirnom napravom.

3. Ureaji za kontrolu emisije izduvnih gasova: a) Za mjerenje zatamnjenosti izduvnih gasova diesel motora koji mora posjedovati

programsku opremu za voenje ispitivanja i mogunost ispisa rezultata mjerenja.

b) Za mjerenje sastava (koncentracije) izduvnih gasova (CO, , HC, NOx, CO2) benzinskih motora koji mora posjedovati programsku opremu za voenje ispitivanja i mogunost ispisa rezultata mjerenja.

4. Manometar za kontrolu pritiska zraka u pneumaticima. 5. Fonometar za mjerenje buke vozila i jaine zvuka sirene vozila. Navedeni mjerni ureaji moraju ispunjavati metroloke uvjete utvrene vaeim propisima iz oblasti mjeriteljstva i biti tipski odobreni od strane nadlene institucije. Ovi ureaji moraju biti periodino ispitani ili badareni od strane ovlatene laboratorije na mjestu tehnikog pregleda, a u skladu sa vaeim propisima iz oblasti mjeriteljstva. Ispravnost ureaja dokazuje se odgovarajuom potvrdom - certifikatom i zatitnim znakom-markicom koju izdaje ovlatena laboratorija. Pored navedenih mjernih ureaja, u obaveznu opremu za na stanici za tehniki pregled vozila spadaju: 1. Kanal za pregled donjeg postroja vozila koji omoguava pregled vozila u cijeloj

njegovoj duini, minimalne duine 7 m za tehnoloku liniju za pregled lakih vozila, odnosno minimalne duine 21 m za tehnoloku liniju za pregled tekih vozila. Kanal mora biti obloen keramikim ploicama, mora imati stepenice bar sa jedne strane, ugraenu unutranju rasvjetu i jedno pokretno svjetlo. Kanal mora biti opremljen kanalskom dizalicom za podizanje najmanje jednog kraja vozila. Ukoliko je tehnoloka linija namijenjena iskljuivo za pregled lakih vozila, umjesto kanala, tehnoloka linija moe biti opremljena dizalicom sa integriranom razvlailicom, koja moe podii cijelo vozilo u cilju obavljanja pregleda.

2. Nagazna ploa za kontrolu usmjerenosti toka. 3. Indikator kvaliteta ili stanja kone tenosti ili ureaj za mjerenje take isparavanja

kone tenosti. 4. Kanalska dizalica. 5. Razvlailica. 6. Kompresor (ili prikljuak na kompresorsku stanicu).

4

7. Uglomjer za mjerenje slobodnog hoda toka upravljaa kojim se moe tano utvrditi svaki pojedinani stupanj ugla zakretanja.

8. Uglomjer za mjerenje nagiba prikljuka punjenja gasa na rezervoaru za gas. 9. Pomino mjerilo za mjerenje dubine are gaznog sloja pneumatika ili

dubinomjer. 10. Ureaj za kontrolu spajanja elektrine instalacije izmeu vunih i prikljunih

vozila. 11. Hronometar. 12. Metar ili metarsku traku minimalne duine 25 m. 13. Indeks (etalon) osnovnih boja. 14. Ureaj za odvoenje izduvnih gasova koji mora biti postavljen uz svaku

tehnoloku liniju (ili prostor izmeu njih tako da se moe upotrebljavati na vie tehnolokih linija).

15. Ureaj za kontrolu nepropusnosti gasne instalacije (detektor gasa). 16. Optiki ita bar-kodova vozila, povezan sa informatikim sistemom. 17. Minimalno dva klinasta podmetaa za tokove vozila. 18. Sitni automehaniarski alat. 19. Strunu literaturu, zbirku vaeih propisa, procedure za pregled vozila

usklaene sa propisima kojima je reguliran nain obavljanja tehnikog pregleda koji su na snazi i katalog sa masama praznih vozila.

20. Prikljuak za telefonsku liniju. Navedena oprema za kontrolu ispravnosti mora biti kompletna i zadovoljavati neophodne tehniko-tehnoloke uslove. Pored navedenih ureaja i opreme za kontrolu tehnike ispravnosti vozila, stanice za tehniki pregled mogu posjedovati: 1. Ureaj za ispitivanje amortizera. 2. Ureaj za simuliranje osovinskog optereenja vozila koja se ispituju. 3. Posebnu tehnoloku liniju za ispitivanje tehnike ispravnosti motocikala. 4. Ureaj za kontrolu providnosti stakala. 5. Ureaj za kontrolu najvee brzine motocikla sa kontinuiranom promjenom

brzine. 6. Opremu za badarenje tahografa. Radnik koji vri tehniki pregled vozila duan je da prije poetka tehnikog pregleda provjeri ispravnost ureaja i opreme kojima se vri pregled. Ako se neki od mjernih ureaja pokvari tokom kontrole tehnike ispravnosti vozila, vrilac pregleda mora prestati sa obavljanjem pregleda vozila dok se ureaj ne popravi, odnosno dok ga ne pregleda predstavnik ovlatenog preduzea za kontrolu mjernih ureaja. Za svaki ureaj koji se badari stanica tehnikog pregleda mora voditi evidenciju koja mora sadravati slijedee podatke: vrsta ureaja, marka i tip ureaja, serijski broj ureaja, godina proizvodnje, mjerni opseg i klasa tanosti, datum putanja u

5upotrebu, datum posljednjeg badarenja, podaci o kvaru, potpis i peat odgovorne osobe ovlatene laboratorije koja je izvrila badarenje. 1.3 Struno osoblje na stanici za tehniki pregled vozila Stanica tehnikog pregleda treba biti tako organizovana da ima odreenu organizacijsku cjelovitost (radna jedinica i sl.) koja omoguava samostalnost u radu i efikasno obavljanje poslova. Stanica tehnikog pregleda mora imati voditelja stanice, kontrolore tehnike ispravnosti vozila (najmanje dva kontrolora na jednoj tehnolokoj liniji u jednoj smjeni), te administrativno i ostalo osoblje za struno i efikasno obavljanje poslova vezanih za rad stanice. Voditelj stanice tehnikog pregleda, mora ispunjavati propisane uslove u pogledu strune spreme (dipl. ing. mainstva ili dipl. ing. saobraaja). Kontrolori tehnike ispravnosti vozila moraju imati najmanje trei stepen strune spreme u oblasti mehanike i tehnologije cestovnih vozila i imati poloen poseban struni ispit. Voditelj stanice tehnikog pregleda i kontrolori tehnike ispravnosti vozila moraju imati poloen poseban ispit za obavljanje tehnikih pregleda vozila, te imati pozitivan rezultat na provjeri strunosti koja se organizuje svake druge godine. Voditelj i kontrolori nakon uspjeno poloenog strunog ispita dobijaju licencu, te peat sa svojim imenom i prezimenom i evidencijskim brojem kojim ovjeravaju dokumente iz djelokruga svoga rada. Administrativne poslove moe obavljati osoba koja ima najmanje srednju strunu spremu i poznaje rad na raunaru. Pravne osobe u ijem sastavu djeluju stanice za tehniki pregled vozila, kao i osobe koje rade na poslovima kontrole tehnike ispravnosti vozila dune su postupati u skladu s odredbama vaeih zakona i podzakonskih akata koji se odnose na rad stanica za tehniki pregled vozila i zakonski su odgovorne ako u obavljanju poslova ne postupaju u skladu sa njima.

6

2. VRSTE TEHNIKIH PREGLEDA VOZILA Tehniki pregledi vozila mogu biti: - Redovni tehniki pregled vozila, - Vanredni tehniki pregled vozila, - Preventivni tehniki pregled vozila, - Tehniki pregledi za utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova za vozila.

Redovni tehniki pregled je tehniki pregled koji se obavlja prije prve registracije i prilikom produenja registracije i obavezan za sva motorna i prikljuna vozila. Vanredni tehniki pregled vozila je pregled koji se obavlja po istim uslovima kao i redovni tehniki pregled, ali mimo predvienog zakonskog roka za obavljanje redovnog tehnikog pregleda. Preventivni tehniki pregled je obavezan za sva motorna i prikljuna vozila kojima se obavlja komercijalni transport robe i putnika (teretna vozila, autobusi, taksi vozila, rent-a-car vozila, vozila hitne pomoi i slino). Preventivni tehniki pregled moe biti dnevni i periodini. Tehniki pregledi za utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova za motorna i prikljuna vozila se poduzima u cilju utvrivanja da li vozila ispunjavaju zakonom propisane tehniko-eksploatacione karakteristike za pojedine vrste prijevoza. Ako se razliite vrste tehnikih pregleda vremenski podudaraju, izvrie se pregled vie kategorije, te ako je rezultat pozitivan za ostale preglede e se izvriti samo ovjera. Pri pregledu prioritet ima tehniki pregled za utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova za motorna i prikljuna vozila, drugi prioritet ima redovni tehniki pregled, dok je periodini preventivni tehniki pregled na treem mjestu.

73. REDOVNI TEHNIKI PREGLED VOZILA Redovni tehniki pregled je tehniki pregled koji se obavlja prije prve registracije i prilikom produenja registracije. Redovni tehniki pregled je obavezan za sva motorna i prikljuna vozila i u principu se obavlja jednom godinje. Novoproizvedena vozila podlijeu obavezi obavljanja tehnikog pregleda za prvu registraciju, a vanost tog pregleda je 24 mjeseca. Vozila koja podlijeu redovnom tehnikom pregledu svakih est mjeseci su taxi vozila, autobusi, teretna motorna i prikljuna vozila, vozila auto-kola i rent-a-car vozila, za sluaj da su starija od 5 godina. Na redovnom tehnikom pregledu vozila utvruje se: opte stanje i izgled vozila i njegovih dijelova, da li su dimenzije vozila u dozvoljenim granicama, postojanje i ispravnost mehanizama i sklopova koji su od znaaja za sigurnu

vonju, postojanje i ispravnost propisanih ureaja, opreme i oznaka, jaina buke koju proizvodi vozilo, emisija izduvnih gasova vozila, i ostali uslovi propisani za vozila u prometu.

Tehnikim pregledom se provjerava i da li je vozilo prepravljano, kao i da li ima ugraene ureaje, dijelove ili sklopove zbog kojih bi trebalo vriti posebno ispitivanje. Pri obavljanju redovnog tehnikog pregleda vozila postoji propisana procedura koja se mora potovati i koja se sastoji od slijedeih koraka: 1. Prijem vozila i pregled pratee dokumentacije, 2. Utvrivanje podataka o vozilu (identifikacija vozila), 3. Pregled ureaja, sistema i opreme na vozilu, 4. Ovjera tehnike ispravnosti vozila i evidencija o pregledu vozila. Redovni tehniki pregled vozila se odvija u skladu sa dijagramom toka prikazanim na slici 3.1.

8

Sl. 3.1 Dijagram toka tehnikog pregleda vozila

9Tehnikom pregledu moe se pristupiti samo ako je vozilo isto i nema znaajnog oteenja boje, ako su mu sklopovi podmazani, ako dubina are na gaznom dijelu pneumatika zadovoljava propisane uslove, te ako karoserija i staklene povrine nisu oteene. Tehniki pregled se obavlja na praznom vozilu, osim u sluaju opravdane nemogunosti da se vozilo isprazni od tereta, pod uslovom da takvim pregledom nee biti dovedena u pitanje ispravnost i funkcionalnost instalirane opreme na stanici. Tehniki pregled se mora izvriti u potpunosti, bez obzira da li je tokom pregleda utvrena neka neispravnost. Tehniki pregled se ne smije obavljati za vrijeme dok se ispituje ispravnost ureaja i opreme stanice za tehniki pregled vozila. Tehniki pregled vozila, osim za vozila pripadajuih slubi, se nee obaviti ako je vozilo obojeno ili ima oznake kao policijsko vozilo, vozilo Granine policije BiH ili vozilo SIPA. Prilikom kontrole tehnike ispravnosti vozila, vozilom upravlja kontrolor tehnike ispravnosti. Stranka moe pratiti tok tehnikog pregleda vozila, ali izvan tehnoloke linije, i na nain koji ne ometa rad kontrolora i ne dovodi bilo koga u opasnost od povrede. Za vozila pogonjena gasom, kontrolor detektorom gasa utvruje nepropusnost ureaja za gas, i to prije nego vozilo ue u objekat. 3.1 Prijem vozila i pregled pratee dokumentacije Prvi korak pri obavljanju tehnikog pregleda jeste prijem vozila i pregled dokumenata vozila, pomou kojih se moe dokazati njegovo porijeklo i vlasnitvo. Stranka na iji se zahtjev obavlja tehniki pregled vozila, duna je voditelju stanice: Predoiti dokumente koje je izdala nadlena institucija i koji svjedoe o

vlasnitvu i tehnikim karakteristikama vozila ili njegovih pojedinih sklopova i ureaja,

Priloiti dokaz o uplati naknade za tehniki pregled vozila, Predoiti lini identifikacioni dokument (lina karta, paso ili vozaka dozvola).

Ukoliko se radi o novom vozilu, odnosno o vozilu koje ranije nije registrovano, kao dokaz porijekla slui raun izdat od trgovinske firme koja je prodala vozilo. Ukoliko se radi o uvezenom vozilu potrebno je posjedovati i carinsku deklaraciju o uvozu vozila. Za vozilo koje je ve bilo registrovano za dokazivanje porijekla se koristi potvrda o registracija (saobraajna dozvola). U sluaju kada se radi o novoproizvedenim vozilima i rabljenim vozilima iz uvoza, prilikom podnoenja zahtjeva potrebno je priloiti dokaz o izvrenoj homologaciji vozila.

10

3.2 Utvrivanje podataka o vozilu (identifikacija vozila) Prilikom identifikacije vozila se utvruje da li su broj motora i broj asije u dokumentu o porijeklu vozila identini sa utisnutim brojem na motoru i asiji, kao i da li su ostali podaci identini sa podacima na vozilu. Ako je vozilo registrovano, provjerava se i identinost broja na registarskoj tablici sa brojem u potvrdi o registracija, odnosno saobraajnoj dozvoli. Ako se prilikom identifikacije vozila utvrdi da podaci u dokumentaciji vozila ne odgovaraju stvarnom stanju na vozilu, tehniki pregled se nee obaviti, a vozilo se upuuje na utvrivanje tehnikih karakteristika kod institucije ovlatene za certificiranje vozila. Po dobijanju certifikata od ove institucije, moe se obaviti tehniki pregled vozila, a na izdatoj potvrdi o tehnikoj ispravnosti vozila mora se obavezno oznaiti polje Promjena tehnikih podataka. Ako se osnovano posumnja da su podaci na vozilu ili u dokumentima o vozilu prepravljeni, a vozilo je tehniki ispravno, u potvrdu o tehnikoj ispravnosti se unosi naznaka da se radi o vozilu sa sumnjivim podacima, te kratko obrazloenje podataka koji su sumnjivi. 3.3 Pregled ureaja, sistema i opreme na vozilu Pregledom ureaja, sistema i opreme na vozilu ocjenjuje se njihova sposobnost za ispravno obavljanje svojih funkcija. Pregled vozila se sastoji od vizuelnog pregleda i pregleda uz koritenje propisanih ureaja i opreme na stanici. Vizuelnim pregledom se utvruje stanje karoserije vozila, pneumatika, staklenih povrina i boje vozila. Kontrolor pregleda i utvruje da li vozilo ima sve propisane oznake, jesu li one pravilno postavljene, dobro privrene i ispravne, odnosno da li su oteene i prljave u tolikoj mjeri da je naruen njihov funkcionalni i estetski izgled. Za registarske tablice se provjerava jesu li originalne i istovjetne na oba kraja vozila (uz izuzetak vozila koja imaju registarsku tablicu samo na zadnjoj strani vozila). Nakon obavljenog vizuelnog pregleda nastavlja se pregled vozila pri kojem se provjerava i utvruje ispravnost i funkcionalnost ureaja, sistema i opreme na vozilu. Provjera njihove ispravnosti vri se koritenjem mjernih i kontrolnih ureaja i opreme na stanici, uporedbom izmjerenih vrijednosti sa zakonski propisanim vrijednostima. Pravilnikom o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom optereenju vozila, o ureajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uvjetima koje moraju ispunjavati ureaji i oprema u saobraaju na putevima propisane su granine vrijednosti za elemente koji se kontroliu, tako da kontrolor na stanici tehnikog pregleda sa propisanom opremom moe bez dvoumljenja odrediti da li pojedini ureaj na vozilu zadovoljava propisanu graninu vrijednost ili ne. Ako za kontrolisane ureaje i sisteme nema zakonski propisanih vrijednosti,

11

ocjena njihove ispravnosti se vri na osnovu slobodne procjene kontrolora tehnike ispravnosti. Ureaji, sistemi i oprema koji se provjeravaju prilikom redovnog tehnikog pregleda navedeni su u tabeli 3.1. Nain i metode provjere njihove tehnike ispravnosti bie objanjen u posebnom poglavlju. Tabela 3.1 Ureaji, sistemi i oprema koji se obavezno provjeravaju prilikom tehnikog

pregleda vozila

Ureaji, oprema Provjerava se

Nei

spra

vnos

t u

re

aja

je

razl

og z

a n

epro

laza

k T

P

Kat

egor

ija v

ozila

na

kojo

j se

ure

aj

pre

gled

a

1. SISTEM ZA KOENJE

1.1 Mehaniko stanje i funkcionalnost

1.1.1 Nosac pedale radne konice (nona komanda)

previe zategnut, leite izlizano, prekomjerno habanje/zazor

DA L, M, N

1.1.2 Stanje pedale i radni hod

prekomjeran ili nedovoljan slobodan hod, komanda konice se ne otputa pravilno, nedostaje neklizajui sloj na pedali

konice, neuvren ili izlizan

DA L, M, N

1.1.3 Vakuumska pumpa ili kompresor i rezervoari

potrebno je previe vremena da se postigne zrani pritisak/vakuum za efikasan rad konica,

nedovoljan zrani pritisak/vakuum da podri barem dvije upotrebe konice nakon aktiviranja ureaja za upozorenje (ili pokaziva pokazuje nepouzdanu vrijednost)

istjecanje zraka sto uvjetuje znaajan pad pritiska ili se uje istjecanje zraka

DA M, N, O

1.1.4 Indikator ili pokaziva upozorenja o niskom pritisku nedostaci ili kvar indikatora/pokazivaa

zranog pritiska DA M, N

1.1.5 Runi koni ventil

napukao ili oteen ventil, prekomjerno habanje,

neispravnost kontrolnog ventila, nepouzdana kontrola osovine ventila ili

nepouzdanost cijelog ventila, prekinute veze (vodovi) ili curenje u

sistemu, nezadovoljavajui rad

DA M, N, O

12

1.1.6 Parkirna konica, komanda

ruica parkirne konice ne dri dobro, prekomjerno habanje nosaca ruice ili

mehanizma zupastog toka, preveliko pomjeranje ruice koje ukazuje

na nepodeenost

DA M, N, O

1.1.7 Koni ventili (noni ventili, ventili za rastereenje, regulatori-razvodnici, relej-ventili)

oteeni, prekomjerno curenje zraka, prekomjerno izbacivanje ulja iz

kompresora, nepouzdan/neodgovarajui oslonac, izbacivanje kone tenosti hidrauline

konice

DA M, N

1.1.8 Spojnike glave za koenje prikolice neispravan samozatvarajui ventil, nepouzdan/neodgovarajui oslonac, prekomjerno curenje

DA M, N, O

1.1.9 Rezervoar za zrak pod pritiskom

oteen, zahrao, curi, odvodni ureaj neispravan, neodgovarajui oslonac neodgovarajue oznake

DA M, N, O

1.1.10 Servo jedinice konice, glavni koni cilindar (hidraulini sistem)

servo jedinica oteena ili neefikasna, glavni cilindar oteen ili curi, glavni cilindar nepouzdan, nedovoljna koliina tenosti za koenje, nedostaje poklopac na glavnom cilindru, lampica upozorenja o nivou kone

tenosti oteena ili svijetli, nepravilan rad ureaja koji pokazuje nivo

kone tenosti

DA

L, M, N, O

1.1.11 Kruti koni vodovi

rizik od otkaza ili lomljenja (naprslina), curenje iz cijevi ili veza sa spojnicama, oteeni ili prekomjerno zahrali, pogreno postavljen

DA

L, M, N, O

1.1.12 Elastini koni vodovi

rizik od otkaza ili lomljenja (naprslina), oteenja, izloena trenju, kona crijeva

prekratka, uvrnuta, curenja iz crijeva ili spojnica, crijevo se ispupuje pod pritiskom, poroznost

DA

L, M, N, O

1.1.13 Kone obloge (ploice disk konice) prekomjerno habanje, zaprljano (ulje, masnoa, itd.)

DA

L, M, N, O

1.1.14 Koni doboi, koni diskovi

potroenost, naprsline, nepouzdani ili polomljeni,

zaprljani (ulje, masnoa, itd.) nosac konih papua nepouzdan

DA

L, M, N, O

13

1.1.15 Kona elastina uad, poluge, poluge mehanikog prijenosnog mehanizma

uad oteena, zapetljana (zamrena), pohabana ili zahrala, spoj uzeta ili poluge nesiguran, obloga za uze oteena, bilo kakva ogranienja slobodnog kretanja

konog sistema, bilo kakva nenormalna pomjeranja poluga

mehanikog prijenosnog sistema ukazuju na neispravnost ili prekomjerno habanje

DA M, N, O

1.1.16 Ureaji za aktiviranje konica (ukljuujui akumulaciono-oprune cilindre ili hidrauline kone cilindre)

naprsli ili oteeni, cure, nesiguran/neodgovarajui oslonac, prekomjerno zahrali, prekomjerno kretanje radnog klipa ili

membrane mehanizma, zatitna guma od praine nedostaje ili

previe oteena

DA M, N, O

1.1.17 Ventili za mjerenje optereenja

neispravnost mehanikog prijenosnog sistema,

loa podeenost, stegnut, ne radi, nedostaje

DA M, N, O

1.1.18 Regulator sile koenja

stegnuti ili nenormalno pomjeranje (kretanje), prekomjerno habanje ili pogrena podeenost,

neispravan

DA M, N, O

1.1.19 Sistem za dugotrajno koenje (gdje je ugraen ili ako se zahtjeva) nesigurne veze ili oslonci neispravan

DA M, N

1.1.20 ABS (gdje je ugraen ili ako se zahtjeva) rad (ispravnost), DA M, N, O

1.2 Performanse i efikasnost

1.2.1 Performanse i efikasnost radne konice

neodgovarajua sila koenja na jednom ili vise tokova,

sila koenja jednog toka je manja od 75% od najvee izmjerene sile koenja na drugom toku iste osovine. U sluaju provjere konica na cesti, odstupanje vozila od prave linije je prekomjerno,

nema postupne promjene sile koenja, nepravilan odziv konog sistema na bilo

kom toku, prekomjerna promjenljivost kone sile

zbog izvitoperenih diskova lli ovalnih doboa

koni koeficijent

DA

L, M, N, O

14

1.2. Performanse i efikasnost pomone konice

konica ne radi na jednoj strani vozila, sila koenja na bilo kom toku je manja od

70% od najvee izmjerene sile na drugom toku iste osovine,

nema postepene promjene efikasnosti automatski sistem koenja ne radi kod

prikolica koni koeficijent

DA

L, M, N, O

1.2.3 Performanse i efikasnost parkirne konice funkcioniranje koni koeficijent

DA

L, M, N, O

1.2.4 Sistem za dugotrajno koenje (ukljuujui motornu konicu) provjera efikasnosti DA

L, M, N, O

2. SISTEM ZA UPRAVLJANJE

2.1 Toak upravljaa (volan)

iskrivljenost, napuknutost, privrenost,

pokidana obloga teko se pomie prevelika zranost, slobodni hod

DA M, N

2.2 Stup upravljaa privrenost iskrivljenost laka pokretljivost

DA L, M, N

2.3 Prijenosni mehanizam upravljaa

privrenost zazor (cviljenje, struganje ili lupanje) manete zauljenost

DA M, N

2.4 Poluge i zglobovi upravljaa zazor poremeen trag toka

DA M, N

2.5 Servo-upravlja

funkcioniranje stanje elastinih crijeva i remena zauljenje pumpe stanje elektromotora

DA M, N

2.6 Amortizer upravljaa stanje, privrenost proputanje ulja

DA L, M, N

2.7 Graninik ugla zakretanja upravljaa puknut, iskrivljen mogunost nagnjeenja kabla i crijeva

DA L

3. UREAJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU

3.1 Kratko svjetlo

podeenost, intenzitet, boja, zamuenost stakla, korozija

sjenila, poloaj, uvrenost, meusobna povezanost s ostalim svjetlima

DA L, M, N

15

3.2 Dugo svjetlo



DA L, M, N

3.3 Prednje svjetlo za maglu



DA M, N

3.4 Pokretno svjetlo (reflektori za osvjetljavanje radova) funkcioniranje NE M, N, O

3.5 Svjetlo za vonju unatrag intenzitet, boja, poloaj, povezanost s mjenjaem DA M,

N, O

3.6 Prednja pozicijska svjetla boja, zamuenost stakla, poloaj,

uvrenost, meusobna povezanost s ostalim svjetlima

DA

L, M, N, O

3.7 Stranja pozicijska svjetla boja, zamuenost stakla, poloaj


DA

L, M, N, O

3.8 Stranje svjetlo za maglu boja, zamuenost stakla, poloaj,


DA M, N, O

3.9 Parkirna svjetla boja, uvrenost NE M, N, O

3.10 Gabaritna svjetla boja, uvrenost DA M, N, O

3.11 Svjetla registarske tablice boja, uvrenost NE

L, M, N, O

3.12 uta rotacijska ili treptava svjetla boja, uvrenost, vidljivost sa svih strana vozila NE

L, M, N, O

3.13 Plava ili crvena rotacijska ili treptava svjetla

boja, uvrenost, vidljivost sa svih strana vozila

smije li takvo vozilo biti opremljeno takvim svjetlom

DA

L, M, N, O

3.14 Katadiopteri boja, oblik, uvrenost, funkcioniranje DA

L, M, N, O

3.15 Stop svjetla uvrenost, funkcioniranje DA

L, M, N, O

16

3.16 Pokazivai smjera boja, uvrenost, funkcioniranje DA

L, M, N, O

3.17 Ureaj za istodobno ukljuivanje svih pokazivaa smjera funkcioniranje DA M, N, O

4. UREAJI KOJI OMOGUUJU NORMALNU VIDLJIVOST

4.1 Vjetrobran i druge staklene povrine neoteenost, providnost, deformabilnost

slike, funkcionalnost pokretnih prozora, postavljanje folija

DA

L, M, N, O

4.2 Brisai i perai vjetrobrana funkcioniranje DA M, N

4.3 Vozaka ogledala uvrenost, neoteenost, funkcionalnost DA L, M, N

5. SAMONOSIVA KAROSERIJA TE ASIJA S KABINOM I NADOGRADNJOM

5.1 Samonosiva karoserija korozija, boja, mehanika oteenja,

izboenost pojedinih elemenata na karoseriji, otvor za nalijevanje goriva, privrenost svih elemenata na karoseriju

DA

L,M, N, O

5.2 asija

broj asije korozija, boja, mehanika oteenja,

privrenost svih elemenata na asiju, stanje varova, zakovica, vijaka, deformacije

DA

L, M, N, O

5.3 Kabina korozija, boja, mehanika oteenja,

izboenost pojedinih dijelova, privrenost za asiju, privrenost drugih dijelova na kabinu

5.4 Nadgradnja

korozija, boja, mehanika oteenja, izboenost pojedinih dijelova, privrenost za asiju, privrenost drugih dijelova na nadgradnju (ljestve, arnjevi, stranice sanduka)

DA M, N, O

6. ELEMENTI OVJESA, OSOVINE, TOKOVI

6.1 Poluje ovjesa

stanje poluga, mehanike deformacije, korozija

dodirivanje poluga o elemente karoserije vozila

zranost i privrenost stabilizirajuih poluga

DA

L, M, N, O

6.2 Zglobovi ovjesa stanje zglobnih elemenata zranost

DA

L, M, N, O

6.3 Amortizeri

stanje zglobnih mjesta prihvata na ovjes i karoseriju

zauljenost, potroenost korozija, mehanika dotrajalost

DA

L, M, N, O

17

6.4 Opruge

korozija mehanika oteenja plastina deformacija uvrenost na karoseriju i ovjes stanje gumenih dijelova zranih jastuka

DA

L, M, N, O

6.5 Glavina toka zranost u leajevima korozija stanje maneta

6.6 Naplatci - felge

korozija mehanika deformacija od udaraca napuknutost nedostajanje vijaka za privrenje na glavinu

DA

L, M, N, O

6.7 Pneumatici

dubina gaznog sloja istovjetnost guma na istoj osovini odgovarajue karakteristike guma za vozilo stanje bonog dijela gume

DA

L, M, N, O

7. MOTOR

7.1 Oslonci motora stanje zglobnih elemenata ovjesa DA L, M, N

7.2 Zauljenost motora zauljenost motora oko svih zaptivki na motoru i mogunost kapanja ulja na cestu DA L, M,

N

7.3 Sistem za paljenje

privrenje, stanje dijelova sistema, ispucanost visokonaponskih kablova, spoj visokonaponskih kablova sa svjeicama i razvodnikom, spojni kablovi senzora motora

DA L, M, N

7.4 Sistem za napajanje gorivom

privrenje, stanje dijelova sistema, raspletenost sajli, spoj visokotlanih vodova s pumpom i brizgaljkama, spojni kablovi senzora stanja motora

nepropusnost spremnika goriva i svih vodova kojima gorivo prolazi

DA L, M, N

7.5 Razvodni mehanizam zatienost od dodira, zauljenost, zategnutost, istroenost DA M, N

8. BUKA VOZILA

8.1 Buka u mirovanju vozila s upaljenim motorom pretjerana buka izduvnog ili usisnog sistema

motora DA L, M, N

9. ELEKTRO UREAJI I ELEKTRO INSTALACIJE

9.1 Elektropokreta ispravan rad bez metalnih zvukova privrenost

DA L, M, N

9.2 Generator

iskrenje gaenje kontrolne lampice nakon starta

motora stanje remena

18

9.3 Akumulator

privrenost nepropusnost nekorodiranost el. spojeva postojanje oduka izvan prostora za putnike

DA L, M, N

9.4 Kontakt brava ispravno funkcioniranje mehaniko oteenje

DA L, M, N

9.5 Elektrini vodovi izoliranost uredna poloenost po vozilu eventualna rastopljenost izolacije

DA L, M, N

10. PRIJENOSNI MEHANIZAM

10.1 Kvailo hod papuice kvaila stanje papuice kvaila proklizavanje

DA L, M, N

10.2 Mjenja stanje, privrenost, zauljenost DA L, M, N

10.3 Vratila, diferencijal i poluvratila

zranost u zglobovima stanje maneta mehanika deformacija stanje spojeva zauljenost diferencijala privrenost

DA L, M, N

10.4 Lanac, lananici, remen, remenice

zranost stanje prstenova lanca istegnue stanje zubaca podmazanost privrenost

DA L

11. KONTROLNI I SIGNALNI UREAJI

11.1 Brzinomjer s putomjerom funkcioniranje DA L, M, N

11.2 Kontrolna plava lampa za dugo svjetlo funkcioniranje DA L, M,

N

11.3 Sirena funkcioniranje DA L, M, N

11.4 Tahograf ili nadzorni ureaj (euro-tahograf)

da li je obavljeno ispitivanje - certifikat

plombiranost kontrolna markica iskrivljenost iglica spoj sa mjenjaem

DA M, N

11.5 Ograniiva brzine kontrolna markica DA M, N

11.6 Svjetlosni ili zvuni signal pokazivaa smjera funkcioniranje DA L, M,

N

19

11.7 Ostali signalni ureaji za kontrolu rada pojedinih mehanizama ugraenih na vozilu

funkcioniranje DA

L, M, N, O

12. ISPITIVANJE IZDUVNIH GASOVA MOTORNIH VOZILA

12.1 Izduvni sistem privrenje, nepropusnost, mehanika

oteenost, usmjerenost izduvne cijevi, prednabijanje, toplinska i mehanika zatita katalizatora, spojni kablovi lambda sonde

DA M, N

12.2 Usisni sistem privrenje, nepropusnost, filter zraka,

prednabijanje, cijev za odzraivanje kuita motora, spojni kablovi senzora zraka

DA M, N

12.3 Sistem za paljenje

privrenje, stanje dijelova sistema, ispucanost visokonaponskih kablova, spoj visokonaponskih kablova sa svjeicama i razvodnikom, spojni kablovi senzora stanja motora

DA M, N

12.4 Sistem za napajanje gorivom privrenje, stanje dijelova sistema,

raspletenost sajli, spoj visokotlanih vodova s pumpom i brizgaljkama, spojni kablovi senzora stanja motora

DA M, N

12.5 Razvodni mehanizam zatienost od dodira, zauljenost,

zategnutost i zadnja izmjena zupastog remena

DA M, N

12.6

Vozila BEZ KATALIZATORA - ispitivanje zapreminskog sadraja ugljen monoksida (CO) u izduvnom gasu na brzini vrtnje praznog hoda

prevelik CO DA M, N

12.7

Vozila SA KATALIZATOROM -ispitivanje zapreminskog sadraja ugljen monoksida (CO) u izduvnom gasu pri povienoj brzini vrtnje i pri brzini vrtnje praznog hoda. Izraunavanje faktora zraka lambda na povienoj brzini vrtnje

prevelik CO neodgovarajui faktor zraka lambda

DA M, N

12.8 DIZEL - ispitivanje srednjeg stepena zacrnjenja izduvnog gasa prevelik srednji stupanj zacrnjenja DA M, N

13. UREAJ ZA SPAJANJE VUNOG I PRIKLJUNOG VOZILA

13.1 Mehanika spojnica

mehanika potroenost, korodiranost

postojanje dodatnog osiguraa privrenost za vuno vozilo

DA M, N, O

13.2 Elektrini prikljuak spojnice ispravna elektrina

spojenost funkcioniranje

DA M, N, O

20

14. OSTALI UREAJI I DIJELOVI VOZILA

14.1 Unutranjost kabine, sjedala i prostora za putnike

izboenost pojedinih otrih predmeta kvaliteta i vrstoa sjedala,

privrenost unutarnja rasvjeta rasvjeta instrument table

DA L, M, N

14.2 Ureaj za ventilaciju kabine i vjetrobrana grijanje i hlaenje kabine (funkcioniranje) DA M, N

14.3 Vrata vozila zatvaranje zaptivanje

DA M, N, O

14.4 Pokretni prozori i krovovi zatvaranje zaptivanje

DA M, N, O

14.5 Brave postojanje i funkcioniranje mehanika oteenost

DA M, N

14.6 Izlazi za sluaj opasnosti oznaenost nezagraenost pojedinim

predmetima DA

M, N, O

14.7 Blatobrani postojanje uvrenost korozija

DA

L, M, N, O

14.8 Branici postojanje uvrenost korozija

DA M, N, O

14.9 Sigurnosni pojasevi

postojanje funkcioniranje kopi pojaseva neoteenost pojaseva funkcioniranje brzih spojki pojaseva

DA M, N

14.10 Dodatne komande za vozilo kojim upravlja osoba s tjelesnim nedostacima

postojanje ispravno funkcioniranje

DA L, M

14.11

Kontrola ispravnosti ograniivaa brzine na motociklima opremljenim varijatorskim elementima transmisije

ispravno funkcioniranje DA M, N

15. OPREMA VOZILA

15.1 Aparat za gaenje poara postojanje i adekvatni odabir aparata provjera roka do kada vrijedi ispitivanje

DA M, N

15.2 Sigurnosni trougao postojanje provjera ispravnosti

15.3 Kutija prve pomoi postojanje i urednost materijala DA M, N 15.4 Klinasti podmetai postojanje

15.5 eki za razbijanje stakla u sluaju nude postojanje DA N

15.6 Rezervne arulje postojanje DA M

21

15.7 Rezervni toak ili tuba zraka pod pritiskom i adekvatno ljepilo

postojanje, stanje postojanje opreme koja zamjenjuje rezervni

toak DA

M, N, O

15.8 Sajla ili poluga za vuu postojanje, stanje, atestiranost DA M, N, O

16. UREAJ ZA GAS

16.1 Gasna instalacija na vozilu

provjera proputanja instalacije gasa, sa detektorom gasa, prije ulaska vozila u objekat stanice tehnikog pregleda

da li je obavljeno ispitivanje-atest

DA M, N

16.2 Rezervoar gasa

ig inspekcije nadlene za posude pod pritiskom

dokaze o tipskom odobrenju - trajno utisnuti podaci na rezervoaru

DA M, N

16.3 Armatura rezervoara gasa provjera serijskog broja iz atesta -

prikljuak za pranjenje gasa mora imati zatitnu kapu

DA M, N

16.4 Ispariva gasa (za LPG) provjera serijskog broja iz atesta uvrenost i veza sa asijom

DA M, N

16.5 Regulator pritiska

pogodnost poloaja privrenost, spojni element iskrivljenost, napuknutost funkcioniranje

DA M, N

16.6 Vodovi za gas niskog pritiska privrenost, spojni elementi iskrivljenost, napuknutost funkcioniranje

DA M, N

16.7 Vodovi za sredstva za grijanje privrenost, spojni elementi iskrivljenost, napuknutost funkcioniranje

DA M, N

16.8 Elektrini ureaji i instalacije

privrenje stanje dijelova ispucalost obloge kablova spojevi kablova

DA M, N

16.9 Tehniko uputstvo za ureaj za gas nalazi se u vozilu, sadrzaj propisan DA M, N

16.10 Naljepnica sa oznakom gasa nalazi se na vjetrobranskom ili na zadnjem staklu kabine vozila DA M, N

Rezultati obavljenog tehnikog pregleda utvruju se u kontrolnom listu za obavljanje tehnikog pregleda vozila (prilog 1). Kontrolni list popunjava kontrolor tehnike ispravnosti vozila u toku pregleda vozila, a nakon izvrenog pregleda ovjerava ga potpisom i peatom. Kontrolni list predstavlja dokument i dokaz stanja vozila i njegove tehnike ispravnosti, odlae se i uva uz ostale dokumente tog vozila u periodu od pet godina.

22

Na osnovu uvida u kompletnu dokumentaciju vozila, rezultate mjerenje utvrene na mjernim ureajima, te rezultate koje je kontrolor utvrdio na Kontrolnom listu, voditelj stanice sainjava Zapisnik o tehnikom pregledu vozila (prilog 2) i ovjerava ga potpisom i peatom. Zapisnik o tehnikom pregledu vozila predstavlja dokument i dokaz stanja vozila i njegove tehnike ispravnosti, odlae se i uva uz ostale dokumente tog vozila u periodu od pet godina. Zapisnik o tehnikom pregledu slui kao dokaz o obavljenom tehnikom pregledu vozila. Jedan primjerak Zapisnika o tehnikom pregledu vozila se predaje podnosiocu zahtjeva za tehniki pregled. Poslije tehnikog pregleda vozila pogonjenog gasom, ukoliko su svi dijelovi ureaja za gas zadovoljili, voditelj ovjerava Karton ovjere tehnike ispravnosti ureaja za gas (prilog 3). 3.4 Postupanje sa neispravnim vozilom Ako se na tehnikom pregledu utvrdi da je vozilo neispravno, a neispravnost se ne moe odmah otkloniti u stanici, ponovljeni tehniki pregled se mora obaviti u roku od deset radnih dana, na istoj stanici tehnikog pregleda na kojoj je i obavljen pregled pri kojem je utvrena neispravnost vozila. U tom sluaju se na ponovljenom tehnikom pregledu provjerava samo ispravnost i funkcionalnost onih ureaja i opreme ija je neispravnost utvrena, i takav pregled se ne naplauje. Ako se ranije utvreno neispravno vozilo ne podvrgne tehnikom pregledu u roku od deset radnih dana, na ponovnom tehnikom pregledu se sa vozilom postupa kao da ono nije ni bilo na tehnikom pregledu provodi se kompletna procedura tehnikog pregleda i on se naplauje po punoj cijeni. Ako kontrolor utvrdi da ureaji za upravljanje vozilom, ureaji za zaustavljanje vozila ili ureaj za pogon vozila na gas nisu ispravni u tolikoj mjeri da ugroavaju sigurnost saobraaja na putevima, voditelj stanice je duan obavijestiti najbliu stanicu MUP-a u cilju iskljuenja ovakvog vozila iz saobraaja. Zapisnik o tehnikom pregledu vozila se popunjava i za vozila za koja se utvrdi tehnika neispravnost, a vozilo se registruje i u evidenciji o neispravnim vozilima. 3.5 Ovjera tehnike ispravnosti vozila i evidencija o pregledu vozila Nakon to je pregledom vozila utvrena tehnika ispravnost ispitivanog vozila vri se ovjera tehnike ispravnosti vozila. Tehnika ispravnost vozila potvruje se slanjem dokaza o tehnikoj ispravnosti vozila elektronskim putem nadlenom organu za registarciju vozila. Tehnika ispravnost vozila se potvruje samo ako se utvrdi da vozilo ima sve propisane i ispravne ureaje i opremu koji odgovaraju vaeim tehnikim uslovima i

23

standardima koji se primjenjuju u BiH. Dokaz o tehnikoj ispravnosti vozila sadri podatke o vrsti zahtjeva po kojem je obavljen tehniki pregled, identifikacijske podatke o vozilu, podatke o vlasniku i korisniku vozila, tehnike podatke o vozilu, te eventualne napomene. Stanica za tehniki pregled vozila duna je voditi slijedee evidencije: o obavljenim tehniki pregledima, o zapisnicima o tehnikim pregledima vozila, o iskoritenom kontigentu brojeva elektronskih obrazaca eTP, o bar-kodu zalijepljenom na vozilo, o ovjerenim kartonima ovjere tehnike ispravnosti ureaja za gas, o neispravnim vozilima.

Evidencija obavljenih tehnikih pregleda se vodi u obrascu registra obavljenih tehnikih pregleda vozila (prilog 4). Ako se registar vodi u obliku knjige, upisivanje podataka u registar se vri itkim rukopisom hemijskom olovkom. Prepravljanje i izmjena unesenih podataka nije dozvoljena. U registru obavljenih tehnikih pregleda vozila ne smiju se nalaziti nepopunjene rubrike, osim rubrike Napomena i rubrike Registarski broj vozila u sluaju da vozilo nije registrovano. Ukoliko je pri upisivanju dolo do greke vri se ponitavanje cijelog reda, tako to se iscrtaju dvije horizontalne linije i u rubriku Napomena upie rije PONITENO. Poniteni red potpisom ovjerava ovlatena osoba koja je ponitenje odobrila. Ponovno upisivanje podataka o vozilu koje se pregleda vri se u novi red koji zadrava redni broj ponitenog reda. Pri ponovnim pregledima ranije utvrenih tehniki neispravnih vozila, kada se utvrdi da je vozilo ispravno odgovarajua rubrika u registru obavljenih tehnikih pregled u kojoj stoji ocjena pregleda podijeli se u dva dijela, u prvom dijelu se upie rije Ne, a u drugom dijelu rije Da, i u rubrici Napomena upie se datum ponovljenog pregleda. Dokumentacije o izvrenim tehnikim pregledima, a koju sainjavaju kontrolni list, zapisnik o tehnikom pregledu vozila, ispisi rezultata mjerenja i kopije svih dokumenata nastalih tokom tehnikog pregleda, odlau se u registratore, hronoloki, prema brojevima iz registra obavljenih tehnikih pregleda. Dokumente i evidencije o izvrenom tehnikom pregledu vozila stanica tehnikog pregleda uva u periodu od pet godina.

24

4. VANREDNI TEHNIKI PREGLED VOZILA Vanredni tehniki pregled vozila je pregled koji se obavlja mimo predvienog zakonskog roka za obavljanje redovnog tehnikog pregleda. Vanredni tehniki pregled vozila obavlja se: Na zahtjev ovlatene slubene osobe, na najblioj stanici tehnikog pregleda,

ako postoji osnovana sumnja da bi dalja upotreba vozila ugrozila sigurnost saobraaja, ili vozilo prekomjerno zagauje zrak ili pravi prekomjernu buku.

Nakon saobraajne nezgode ili vanrednog dogaaja koji moe uzrokovati tehniku neispravnost vozila.

Nakon izvrene ugradnje ili prepravke sklopa ili vie njih od ije ispravnosti zavisi tehnika ispravnost vozila (ureaji za upravljanje, ureaji za zaustavljanje, ureaji za spajanje vunog i prikljunog vozila, gasna instalacija i drugi ureaji koji su vani za sigurnost saobraaja), i nakon obavljenog certificiranja vozila u roku od 15 dana.

Na zahtjev vlasnika ili vozaa vozila. Vanredni tehniki pregled vozila se obavlja po istim uslovima i prema istim procedurama kao i redovni tehniki pregled. Ako se na vanredno tehnikom pregledu utvrdi da je vozilo tehniki ispravno, stanica tehnikog pregleda vozila vlasniku ili korisniku vozila izdaje Zapisnik o tehnikom pregledu vozila (po istoj proceduri kao i na redovnom tehnikom pregledu), koje slui kao dokaz tehnike ispravnosti vozila. Ako se na vanrednom tehnikom pregledu utvrdi da je vozilo tehniki neispravno, postupa se po istoj proceduri kao i kod redovnog tehnikog pregleda kada se utvrdi da je vozilo neispravno (3.4 Postupanje sa neispravnim vozilom). Ako su neispravnosti su takvog karaktera da vozilo ugroava sigurnost saobraaja na putevima, ovlatena osoba koja je vozilo uputila na vanredni tehniki pregled duna je iskljuiti vozilo iz prometa. Vanredni tehniki pregled se evidentira u isti registar obavljenih tehnikih pregleda kao i redovni tehniki pregled, s tim da se u rubriku Napomena naznai da se radi o vanrednom tehnikom pregledu.

25

5. PREVENTIVNI TEHNIKI PREGLED VOZILA Preventivni tehniki pregled vozila je obavezan za sva motorna i prikljuna vozila kojima se obavlja komercijalni transport robe i putnika (teretna vozila, prikljuna vozila, autobusi, taksi vozila, rent-a-car vozila, vozila hitne pomoi i sl.). Preventivni tehniki pregled moe biti: Dnevni, Periodini.

Dnevni tehniki pregled se obavlja svaki dan, a periodini tehniki pregled prema utvrenim rokovima, u zavisnosti od vrste vozila. Kao i kod redovnog tehnikog pregleda, preventivnom tehnikom pregledu moe se pristupiti samo ako je vozilo isto i nema znaajnog oteenja boje, ako su mu sklopovi podmazani i bez uoenih nedostataka. Preventivni tehniki pregled vozila se mora izvriti u potpunosti, bez obzira da li je tokom pregleda utvrena neka neispravnost. Preventivni tehniki pregled se ne smije obavljati za vrijeme dok se ispituje ispravnost ureaja i opreme stanice za tehniki pregled. Ako se periodini tehniki pregled vremenski podudara sa redovnim tehnikim pregledom ili tehnikim pregledom za utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova za vozila, pristupie se prema prioritetu pregleda. Prvi prioritet ima tehniki pregled za utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova za vozila, drugi prioritet ima redovni tehniki pregled, dok je periodini preventivni tehniki pregled na treem mjestu. Dovoljno je izvriti pregled vieg prioriteta, te ako je rezultat pozitivan za ostale preglede e se izvriti samo ovjera. 5.1 Dnevni preventivni tehniki pregled Dnevni preventivni tehniki pregled vozila obavlja se svakog dana prije ukljuivanja vozila u saobraaj i obavlja ga voza koji e upravljati vozilom. Nakon izvrenog pregleda vozila, voza potvruje i ovjerava ispravnost vozila svojim potpisom na putnom nalogu. Ukoliko se prijevozni zadatak vozilom obavlja due od 24 sata, voza je duan svakog dana prije ukljuivanja vozila u saobraaj izvriti dnevni tehniki pregled vozila.

26

Dnevni preventivni tehniki pregled obavlja se vizuelnim putem bez koritenja ureaja za ispitivanje. Ureaji, sistemi i oprema koji se provjeravaju prilikom dnevnog preventivnog tehnikog pregleda navedeni su u tabeli 5.1. Ukoliko voza prilikom pregleda utvrdi nedostatak kojeg moe sam otkloniti, duan je to uiniti prije ukljuivanja vozila u promet. Ukoliko je nedostatak takav da ga voza ne moe sam otkloniti, duan je preduzeti mjere kako bi se nedostatak otklonio od strane strunog lica ili ovlatene servisne radionice. Tabela 5.1 Ureaji, sistemi i oprema koji se provjeravaju prilikom dnevnog preventivnog

tehnikog pregleda vozila

Ureaji, oprema i dijelovi koji moraju biti provjereni

Nain provjere

Kategorija vozila na kojoj se ureaj

provjerava

1. UREAJ ZA UPRAVLJANJE

1.1 Toak upravljaa slobodan hod - vizuelnim pregledom, rukom i aktiviranjem M,N

1.2 Poluge za upravljanje i rukavci vizuelnim pregledom, rukom i aktiviranjem M,N

1.3 Zakretno postolje prikljunog vozila vizuelnim pregledom O

2 UREAJ ZA ZAUSTAVLJANJE

2.1 Radna, pomona i parkirna, konica aktiviranjem u mjestu, po potrebi

i u pokretu (hod pedale do 2/3 slobodnog hoda)

M,N,O

3 UREAJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU

3.1 Kratko svjetlo vizuelnim pregledom i aktiviranjem M,N

3.2 Dugo svjetlo vizuelnim pregledom i aktiviranjem M,N

3.3 Prednje svjetlo za maglu vizuelnim pregledom i aktiviranjem M,N

3.4 Svjetlo za vonju unatrag vizuelnim pregledom i aktiviranjem M,N,O

3.5 Prednja pozicijska svjetla vizuelnim pregledom i aktiviranjem M,N

3.6 Stranja pozicijska svjetla vizuelnim pregledom i aktiviranjem M,N,O

3.7 Stranje svjetlo za maglu vizuelnim pregledom i aktiviranjem M,N,O

3.8 Gabaritna svjetla vizuelnim pregledom i aktiviranjem M,N,O

3.9 Plava ili crvena rotacijska ili treptava svjetla vizuelnim pregledom i

aktiviranjem M,N

27

3.10 Katadiopteri vizuelnim pregledom M,N,O

3.11 Stop svjetla vizuelnim pregledom i aktiviranjem M,N,O

3.12 Pokazivai smjera vizuelnim pregledom i aktiviranjem M,N,O

3.13 Ureaj za istodobno ukljuivanje svih pokazivaa smjera vizuelnim pregledom i

aktiviranjem M,N,O


4.1 Vjetrobran i druge staklene povrine vizuelnim pregledom M,N,O

4.2 Brisai i perai vjetrobrana vizuelnim pregledom i aktiviranjem M,N

4.3 Vozaka ogledala vizuelnim pregledom M,N

5. TOKOVI

5.1 Gume i naplatak vizuelnim pregledom M,N,O

6. MOTOR

6.1 Nivo ulja, rashladne i koione tenosti vizuelnim pregledom i provjerom stanja M,N

7. ELEKTRO UREAJI I PRIJENOSNI MEHANIZAM

7.1 Generator, akumulator vizuelnim pregledom M,N

7.2 Remenje, remenice, lanac, lananici vizuelnim pregledom M,N


8.1 Brzinomjer s putomjerom vizuelnim pregledom M,N

8.2 Kontrolne lampe na instrument tabli vizuelnim pregledom M,N

8.3 Sirena vizuelnim pregledom i aktiviranjem M,N

8.4 Tahograf ili nadzorni ureaj (euro tahograf) vizuelnim pregledom M,N

8.5 Ograniiva brzine aktiviranjem M,N

8.6 Svjetlosni ili zvuni signal pokazivaa smjera vizuelnim pregledom i

aktiviranjem M,N


vizuelnim pregledom M,N,O


9.1 Mehaniko kvailo vizuelnim pregledom M,N,O

9.2 Elektrini prikljuak kvaila vizuelnim pregledom M,N,O


10.1 Unutranjost kabine, tovarni sanduk, sjedala i prostor za putnike vizuelnim pregledom M,N

28

10.2 Ureaj za ventilaciju kabine i vjetrobrana vizuelnim pregledom M,N

10.3 Vrata i poklopci vozila vizuelnim pregledom M,N,O

10.4 Pokretni prozori i krovovi vizuelnim pregledom M,N,O

10.5 Brave vizuelnim pregledom M,N,O

10.6 Izlazi za sluaj opasnosti vizuelnim pregledom M,N,O

10.7 Blatobrani vizuelnim pregledom M,N,O

10.8 Branici vizuelnim pregledom M,N,O

10.9 Izduvni sistem vizuelnim pregledom M,N

11. OPREMA VOZILA

11.1 Aparat za gaenje poara vizuelnim pregledom M,N,O

11.2 Sigurnosni trougao vizuelnim pregledom M,N,O

11.3 Kutija prve pomoi vizuelnim pregledom M,N

11.4 Klinasti podmetai vizuelnim pregledom N

11.5 eki za razbijanje stakla u sluaju nude vizuelnim pregledom M

11.6 Rezervne sijalice vizuelnim pregledom M,N

11.7 Rezervni toak ili tuba zraka pod pritiskom i adekvatno ljepilo vizuelnim pregledom M,N,O

11.8 Sajla ili poluga za vuu vizuelnim pregledom M,N,O

11.9 Zimska oprema vizuelnim pregledom M,N,O

5.2 Periodini preventivni tehniki pregled Periodini preventivni tehniki pregled vozila obavlja se u zavisnosti od starosne dobi, vrste i namjene vozila. Periodini tehniki pregled obavlja se u vremenskim rokovima nakon to vozilo pree propisan broj kilometara od dana prethodno obavljenog tehnikog pregleda ili isteka vremenskog perioda, kako je to dato u tabeli 5.2. Ako se periodini tehniki pregled vremenski podudara sa redovnim tehnikim pregledom ili tehnikim pregledom za utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova za vozila, pristupie se prema prioritetu pregleda. Prvi prioritet ima tehniki pregled za utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova za vozila, drugi prioritet ima redovni tehniki pregled, dok je periodini preventivni tehniki pregled na treem mjestu. Dovoljno je izvriti pregled vieg prioriteta, te ako je rezultat pozitivan za ostale preglede e se izvriti samo ovjera

29

Tabela 5.2 Period izmeu dva periodina preventivna tehnika pregleda za pojedine vrste vozila

Vrsta vozila

Starost vozila do 5 godina

Starost vozila od 5 do 10 godina

Starost vozila od 10 do 20 godina

Starost vozila preko 20 godina

vremenski period

ili preeno

km

vremenski period

ili preeno

km

vremenski period

ili preeno

km

vremenski period

ili preeno

km Autobus i trolejbus

koji saobraa na relacijama do 60 km

6 mjeseci - 6 mjeseci 45.000 6 mjeseci 35.000 90 dana 15.000

Autobus koji saobraa na relacijama do 150

km 6 mjeseci - 6 mjeseci 60.000 6 mjeseci 45.000 90 dana 25.000

Autobus koji saobraa na relacijama do 500

km 6 mjeseci - 6 mjeseci 80.000 6 mjeseci 60.000 90 dana 30.000

Autobus koji saobraa na relacijama preko

500 km 6 mjeseci - 6 mjeseci 100.000 6 mjeseci 70.000 -

Kombinovano vozilo 6 mjeseci - 6 mjeseci 50.000 6 mjeseci 35.000 90 dana 20.000

Prikljuno vozilo 6 mjeseci - 6 mjeseci - 6 mjeseci - 90 dana -

Putniki automobil kojim se obavlja taksi prijevoz i rent-a-car

prijevoz


Teretno motorno vozilo i vozilo

posebne namjene najvee dozvoljene

mase manje od 7.500 kg


Teretno motorno vozilo i vozilo

posebne namjene najvee dozvoljene

mase vee od 7.500 kg


Vozilo hitne pomoi 6 mjeseci - 6 mjeseci 35.000 6 mjeseci 20.000 90 dana 15.000

Vozilo za prijevoz opasnih materija 6 mjeseci - 6 mjeseci 50.000 6 mjeseci 30.000 90 dana 15.000

Vuno vozilo - teglja 6 mjeseci - 6 mjeseci 100.000 6 mjeseci 70.000 90 dana 35.000

Procedura obavljanja periodinog preventivnog tehnikog pregleda je identina proceduri obavljanja redovnog tehnikog pregleda. 5.2.1 Prijem vozila i pregled pratee dokumentacije Prvi korak pri obavljanju preventivnog tehnikog pregleda jeste prijem vozila i pregled dokumenata vozila, pomou kojih se moe dokazati njegovo porijeklo i vlasnitvo. Stranka na iji se zahtjev obavlja tehniki pregled vozila, duna je voditelju stanice:

30

Predoiti dokumente koje je izdala nadlena institucija i koji svjedoe o vlasnitvu i tehnikim karakteristikama vozila ili njegovih pojedinih sklopova i ureaja,

Priloiti dokaz o uplati naknade za tehniki pregled vozila, Predoiti lini identifikacioni dokument (lina karta, paso ili vozaka dozvola).

5.2.2 Utvrivanje podataka o vozilu (identifikacija vozila) Prilikom identifikacije vozila se utvruje da li su broj motora i broj asije u dokumentu o porijeklu vozila identini sa utisnutim brojem na motoru i asiji, kao i da li su ostali podaci identini sa podacima na vozilu. Takoer se provjerava se i identinost broja na registarskoj tablici sa brojem u potvrdi o registracija, odnosno saobraajnoj dozvoli. Ako se prilikom identifikacije vozila utvrdi da podaci u dokumentaciji vozila ne odgovaraju stvarnom stanju na vozilu, tehniki pregled se nee obaviti, a vozilo se upuuje na utvrivanje tehnikih karakteristika kod institucije ovlatene za certificiranje vozila. Po dobijanju certifikata od ove institucije, moe se obaviti tehniki pregled vozila, a na izdatoj potvrdi o tehnikoj ispravnosti vozila mora se obavezno oznaiti polje Promjena tehnikih podataka. Ako se osnovano posumnja da su podaci na vozilu ili u dokumentima o vozilu prepravljeni, a vozilo je tehniki ispravno, u potvrdu o tehnikoj ispravnosti se unosi naznaka da se radi o vozilu sa sumnjivim podacima, te kratko obrazloenje podataka koji su sumnjivi 5.2.3 Pregled ureaja, sistema i opreme na vozilu Pregledom ureaja, sistema i opreme na vozilu ocjenjuje se njihova sposobnost za ispravno obavljanje svojih funkcija. Pregled vozila se sastoji od vizuelnog pregleda i pregleda uz koritenje propisanih ureaja i opreme na stanici. Vizuelnim pregledom se utvruje stanje karoserije vozila, pneumatika, staklenih povrina i boje vozila. Kontrolor pregleda i utvruje da li vozilo ima sve propisane oznake, jesu li one pravilno postavljene, dobro privrene i ispravne, odnosno da li su oteene i prljave u tolikoj mjeri da je naruen njihov funkcionalni i estetski izgled. Za registarske tablice se provjerava jesu li originalne i istovjetne na oba kraja vozila (uz izuzetak vozila koja imaju registarsku tablicu samo na zadnjoj strani vozila). Nakon obavljenog vizuelnog pregleda nastavlja se pregled vozila pri kojem se provjerava i utvruje ispravnost i funkcionalnost ureaja, sistema i opreme na vozilu. Provjera njihove ispravnosti vri se koritenjem mjernih i kontrolnih ureaja

31

i opreme na stanici, uporedbom izmjerenih vrijednosti sa zakonski propisanim vrijednostima. Pravilnikom o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom optereenju vozila, o ureajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uvjetima koje moraju ispunjavati ureaji i oprema u saobraaju na putevima propisane su granine vrijednosti za elemente koji se kontroliu, tako da kontrolor na stanici tehnikog pregleda sa propisanom opremom moe bez dvoumljenja odrediti da li pojedini ureaj na vozilu zadovoljava propisanu graninu vrijednost ili ne. Ako za kontrolisane ureaje i sisteme nema zakonski propisanih vrijednosti, ocjena njihove ispravnosti se vri na osnovu slobodne procjene kontrolora tehnike ispravnosti. Ureaji, sistemi i oprema koji se provjeravaju prilikom periodinog tehnikog pregleda navedeni su u tabeli 5.3. Nain i metode provjere njihove tehnike ispravnosti bie objanjen u posebnom poglavlju. Rezultati obavljenog periodinog tehnikog pregleda utvruju se u kontrolnom listu za obavljanje periodinog tehnikog pregleda vozila. Kontrolni list popunjava kontrolor tehnike ispravnosti vozila u toku pregleda vozila. Kontrolni list predstavlja dokument i dokaz stanja vozila i njegove tehnike ispravnosti, odlae se i uva uz ostale dokumente tog vozila u periodu od pet godina. Tabela 5.3 Ureaji, sistemi i oprema koji se provjeravaju prilikom periodinog

preventivnog tehnikog pregleda vozila

Dijelovi koji moraju biti provjereni:

Nedostaci

Nei

spra

vnos

t u

re

aja

je

razl

og z

a n

epro

laza

k T

P

Kat

egor

ija v

ozila

na

kojo

j se

ure

aj

pro

vjer

ava

1. UREAJ ZA UPRAVLJANJE

1.1 Toak upravljaa iskrivljenost, napuknutost, privrenost, teko se pomie prevelika zranost, slobodni hod

DA M,N

1.2 Zakretno postolje prikljunog vozila zranost postolja podmazanost

DA O

1.3 Poluge i zglobovi upravljaa zranost, iskrivljenost, trag toka DA M,N,O

32

2. UREAJ ZA ZAUSTAVLJANJE

2.1 Radna konica efikasnost (koeficijent koenja) razlika koenja lijevo desno skokovit porast sile koenja

DA M,N,O

2.2 Pomona konica efikasnost (koeficijent koenja) razlika koenja lijevo desno

DA M,N,O

2.3 Parkirna konica

funkcionalnost stanje sajli (popucanost, zapletenost,

korozija, svinutost, stanje abica) komandni mehanizam - stanje

DA M,N,O

2.4 Komanda radne konice

hod (prevelik ili premalen) jastui protiv klizanja potroen, nema

ga ili je labav prevelika zranost u zglobnim

elementima prevelik otpor pokretanju proputanje zraka

DA M,N,O

2.5 Komanda pomone konice

poluga iskrivljena, slomljena potroeni zupci za dranje otputanjem konice poluga se ne vraa

samostalno u poloaj otkoeno hod (prevelik ili premalen) proputanje zraka

DA M,N

2.6 Elementi prijenosa sile koenja (dijelovi zranoga konog sistema)

kruti cjevovod (iskrivljenost, uvrenost, propusnost, korozija, spojne glave)

elastina crijeva (uvrenost, propusnost, ispucanost, bubrenje, spojne glave)

kompresor (potronja ulja, vrijeme za postizanje pritiska)

spremnici zraka (korodiranost, oteenost, loa postavljenost)

kontrolni manometri u kabini (funkcionisanje)

regulator pritiska (funkcionisanje, nepravilno podeeni pritisci, loa postavljenost)

koni cilindri (nije zaptiven, korodiranost, loa postavljenost)

kono poluje (iskrivljenost, korozija, nepodmazanost, funkcionalnost, loa postavljenost)

regulacioni ventili (funkcionalnost, podeenost, proputanje zraka, korozija, stanje poluja)

elementi upravljanja i napajanja prikljunog vozila (odziv i visina pritiska)

elementi ABS sistema (el. vodovi, senzori, signal ABS lampice)

DA M,N,O

33

2.7 Elementi prijenosa sile koenja (dijelovi hidraulinoga konog sistema)

kruti cjevovod (iskrivljenost, uvrenost, propusnost, korozija, spojne glave)

elastina crijeva (uvrenost, propusnost, ispucanost, bubrenje, spojne glave)

vakuum pumpa (oteenost, korodiranost, spoj s motorom)

regulacioni (ARSK) ventili (funkcionalnost, proputanje ulja,

korozija, stanje poluja) koni cilindri (nisu zaptiveni,

korodiranost, loa postavljenost kona tekuina (taka kljuanja)

DA M,N,O

2.8 Elementi prijenosa sile koenja (dijelovi mehanikoga konog sistema)

ispucalost sajli iskrivljenost ili puknue prijenosnih poluga

DA M,N,O

2.9 Izvrni koni elementi ovalnost DA M,N,O

2.10 Spojne glave za konicu prikolice

proputanje zraka ispucanost crijeva prikladna duina crijeva stanje zaptivki

DA M,N,O

3. UREAJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU

3.1 Kratko svjetlo

podeenost, intenzitet, broj svjetala, boja,

zamuenost stakla, korozija sjenila, poloaj, uvrenost, meusobna povezanost s ostalim svjetlima

DA M,N

3.2 Dugo svjetlo



DA M,N

3.3 Prednje svjetlo za maglu



DA M,N

3.4 Svjetlo za vonju unatrag intenzitet, boja, poloaj, povezanost s mjenjaem DA M,N,

O

3.5 Prednja pozicijska svjetla broj svjetala, boja, zamuenost stakla,

poloaj, uvrenost, meusobna povezanost s ostalim svjetlima

DA M,N

3.6 Stranja pozicijska svjetla broj svjetala, boja, zamuenost stakla,


DA M,N,O

3.7 Stranje svjetlo za maglu broj svjetala, boja, zamuenost stakla,


DA M,N,O

34

3.8 Gabaritna svjetla broj, boja, uvrenost DA M,N,O

3.9 Plava ili crvena rotacijska ili treptava svjetla

boja, uvrenost, vidljivost sa svih strana vozila

smije li takvo vozilo biti opremljeno takvim svjetlom

DA M,N

3.10 Katadiopteri broj, boja, oblik, uvrenost, funkcionisanje DA M,N,

O

3.11 Stop svjetla broj, boja, uvrenost, funkcionisanje DA M,N,O

3.12 Pokazivai smjera broj, boja, uvrenost, funkcionisanje DA M,N,O

3.13 Ureaj za istodobno ukljuivanje svih pokazivaa smjera funkcionisanje DA M,N,

O


4.1 Vjetrobran i druge staklene povrine

neoteenost, peat, providnost, deformabilnost slike, funkcionalnost pokretnih prozora

postavljanje folija

DA M,N,O

4.2 Brisai i perai vjetrobrana funkcionisanje, broj DA M,N

4.3 Vozaka ogledala uvrenost, neoteenost, funkcionalnost, broj DA M,N

5. SAMONOSIVA KAROSERIJA, ASIJA SA KABINOM I NADOGRADNJOM

5.1 Samonosiva karoserija

korozija, boja, mehanika oteenja, izboenost pojedinih elemenata na karoseriji, otvor za nalijevanje goriva, privrenost svih elemenata na karoseriju

DA M,N

5.2 asija

broj asije korozija, boja, mehanika oteenja,

privrenost svih elemenata na asiju, stanje varova, zakovica, vijaka, deformacije

DA M,N,O

5.3 Kabina korozija, boja, mehanika oteenja,

izboenost pojedinih dijelova na karoseriji, privrenost za asiju, privrenost drugih dijelova na kabinu

DA N

5.4 Nadogradnja

korozija, boja, mehanika oteenja, izboenost pojedinih dijelova na karoseriji, privrenost za asiju, privrenost drugih dijelova na nadogradnju (ljestve, arnjevi, stranice sanduka itd.)

DA M,N,O

6. ELEMENTI OVJESA, OSOVINE, TOKOVI

6.1 Poluje ovjesa

stanje poluga, mehanike deformacije, korozija

dodirivanje poluga o elemente karoserije vozila

zranost i privrenost stabilizirajuih poluga

DA M,N,O

35

6.2 Zglobovi ovjesa stanje gumenih elemenata zranost

DA M,N,O

6.3 Gume

dubina gaznog sloja istovjetnost guma na istoj osovini odgovarajue karakteristike guma za

posmatrano vozilo stanje bonog dijela gume

DA M,N,O

7. MOTOR

7.1 Oslonci motora stanje zglobnih elemenata ovjesa DA M,N

7.2 Zauljenost motora zauljenost motora oko svih zaptivki na

motoru i mogunost kapanja ulja na cestu

DA M,N

7.3 Izduvni sistem

privrenje, nepropusnost, mehanika oteenost, usmjerenost izduvne cijevi, prednabijanje, toplinska i mehanika zatita katalizatora, spojni kablovi lambda sonde, karakteristika ispuha za posmatrano vozilo

DA M,N

7.4 Razvodni mehanizam zatienost od dodira, zauljenost, zategnutost, istroenost DA M,N

8. BUKA VOZILA

8.1 Buka u mirovanju vozila s upaljenim motorom pretjerana buka izduvnog ili usisnog

sistema motora DA M,N


9.1 Brzinomjer s putomjerom funkcionisanje DA M,N

9.2 Kontrolna plava lampa za dugo svjetlo funkcionisanje DA M,N

9.3 Sirena funkcionisanje DA M,N

9.4 Tahograf ili nadzorni ureaj (euro tahograf)

da li je obavljeno ispitivanje certifikat plombiranost kontrolna markica iskrivljenost iglica spoj sa mjenjaem

DA M,N

9.5 Ograniiva brzine postojanje na vozilu sukladno propisima DA M,N

9.6 Svjetlosni ili zvuni signal pokazivaa smjera funkcionisanje DA M,N


funkcionisanje DA M,N,O


10.1 Mehaniko kvailo mehanika potroenost, korodiranost postojanje dodatnog osiguraa privrenost za vuno vozilo

DA M,N,O

10.2 Elektrini prikljuak kvaila ispravna elektrina spojenost, funkcionisanje

DA M,N,O

36


11.1 Unutranjost kabine, sjedala i prostora za putnike

izboenost pojedinih otrih predmeta kvaliteta i vrstoa sjedala, privrenost unutarnja rasvjeta rasvjeta instrument table

DA M,N

11.2 Ureaj za ventilaciju kabine i vjetrobrana grijanje i hlaenje kabine

(funkcionisanje) DA M,N

11.3 Vrata vozila zatvaranje zaptivanje

DA M,N,O 5.2.4 Postupanje sa neispravnim vozilom Ako se na periodinom tehnikom pregledu utvrdi da je vozilo neispravno, a neispravnost se ne moe odmah otkloniti u stanici, ponovljeni tehniki pregled se mora obaviti u roku od deset radnih dana. U tom sluaju se na ponovljenom tehnikom pregledu provjerava samo ispravnost i funkcionalnost onih ureaja i opreme ija je neispravnost utvrena, i takav pregled se ne naplauje. Stanica tehnikog pregleda e za neispravno vozilo popuniti i izdati stranci obrazac Zapisnika o periodinom pregledu vozila (prilog 5). Ako se ranije utvreno neispravno vozilo ne podvrgne tehnikom pregledu u roku od deset radnih dana, na ponovnom tehnikom pregledu se sa vozilom postupa kao da ono nije ni bilo na tehnikom pregledu provodi se kompletna procedura tehnikog pregleda i on se naplauje po punoj cijeni. Ako kontrolor utvrdi da ureaji za upravljanje vozilom, ureaji za zaustavljanje vozila ili ureaj za pogon vozila na gas nisu ispravni u tolikoj mjeri da ugroavaju sigurnost saobraaja na putevima, voditelj stanice je duan obavijestiti najbliu stanicu MUP-a u cilju iskljuenja ovakvog vozila iz saobraaja. 5.2.5 Ovjera tehnike ispravnosti vozila i evidencija o pregledu vozila Nakon to je pregledom vozila utvrena tehnika ispravnost ispitivanog vozila vri se ovjera tehnike ispravnosti vozila. Tehnika ispravnost vozila se potvruje izdavanjem Potvrde o obavljenom periodinom tehnikom pregledu vozila (prilog 6), te Potvrde o tehnikoj ispravnosti vozila (prilog 7), koje svojim potpisom i peatom ovjerava voditelj stanice tehnikog pregleda. Potvrda o tehnikoj ispravnosti vozila slui kao dokaz o tehnikoj ispravnosti vozila koje podlijee periodinom tehnikom pregledu i vai 6 mjeseci (do slijedeeg redovnog tehnikog pregleda).

37

Stanica za tehniki pregled vozila duna je voditi evidenciju o pregledanim vozilima na periodinom preventivnom tehnikom pregledu. Podatke o izvrenim periodinim pregledima vozila evidentiraju se u registru obavljenih tehnikih pregleda vozila (prilog 8). Registar se vodi u obliku knjige ili na raunaru. Ako se registar vodi u obliku knjige, upisivanje podataka u registar se vri itkim rukopisom hemijskom olovkom. Prepravljanje i izmjena unesenih podataka nije dozvoljena. U registru obavljenih tehnikih pregleda vozila ne smiju se nalaziti nepopunjene rubrike, osim rubrike Napomena i rubrike Registarski broj vozila u sluaju da vozilo nije registrovano. Ukoliko je pri upisivanju dolo do greke vri se ponitavanje cijelog reda, tako to se iscrtaju dvije horizontalne linije i u rubriku Napomena upie rije PONITENO. Poniteni red potpisom ovjerava ovlatena osoba koja je ponitenje odobrila. Ponovno upisivanje podataka o vozilu koje se pregleda vri se u novi red koji zadrava redni broj ponitenog reda. Ako se registar vodi na raunaru, na kraju radnog vremena se moraju odtampati uneseni podaci za taj dan i ovjeriti svaki list. Pri ponovnim pregledima ranije utvrenih tehniki neispravnih vozila, kada se utvrdi da je vozilo ispravno odgovarajua rubrika u registru obavljenih tehnikih pregled u kojoj stoji ocjena pregleda podijeli se u dva dijela, u prvom dijelu se upie rije Ne, a u drugom dijelu rije Da, i u rubrici Napomena upie se datum ponovljenog pregleda. Dokumentacije o izvrenim periodinim tehnikim pregledima, a koju sainjavaju kontrolni list, ispisi rezultata mjerenja i kopije svih dokumenata nastalih tokom tehnikog pregleda, odlau se u registratore, hronoloki, prema brojevima iz registra obavljenih tehnikih pregleda. Dokumente i evidencije o izvrenom periodinom tehnikom pregledu vozila stanica tehnikog pregleda uva u periodu od pet godina.

38

6. TEHNIKI PREGLEDI ZA UTVRIVANJE TEHNIKO-EKSPLOATACIONIH USLOVA ZA VOZILA

Da bi pravno, odnosno fiziko lice moglo obavljati javni prijevoz u cestovnom prometu (komercijalni transport roba i putnika) mora posjedovati licencu za obavljanje javnog prijevoza u cestovnom prometu. Za dobivanje licence potrebno je da motorno vozilo, odnosno motorno i prikljuno vozilo, ovisno o vrsti i karakteru prijevoza, ispunjava uslove iz Pravilnika o tehniko-eksploatacionim uslovima za vozila kojima se obavljaju pojedine vrste prijevoza. Ispunjavanje navedenih uslova, na osnovu izvrenog pregleda, utvruju stanice za tehniki pregled vozila koje su za to ovlatene od strane tijela uprave nadlenih za saobraaj. Na tehnikom pregledu za utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova za motorna vozila utvruju se tehnika ispravnost vozila, kao i dodatni uslovi koje treba da zadovolje motorna vozila prema Pravilniku o tehniko-eksploatacionim uslovima za vozila kojima se obavljaju pojedine vrste prijevoza. Ako se tehniki pregled za utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova za motorna vozila vremenski podudara sa redovnim tehnikim pregledom ili periodinim preventivnim tehnikim pregledom vozila, izvrie se samo tehniki pregled za utvrivanje tehniko-eksploatacionih uslova, te ako je rezultat pozitivan za ostale preglede e se izvriti samo ovjera. Procedura obavljanja tehnikog pr

poznavanje propisa voditelji i kontrolori priručnik

Documents