PRILOG 1

POZNAVANJE ROBE

4. razred (etverogodinja zanimanja)

Zanimanje: komercijalist / komercijalistica

Prvo nastavno pismo

1. nastavna cjelina

TEHNOLOGIJA, EKOLOGIJA I GORIVA

Zagreb, 2011.SADRAJ

TEHNOLOGIJA, EKOLOGIJA I GORIVA, prvo nastavno pismo

1. TEHNOLOGIJA1.1. Pojam tehnologije i vrste tehnologije1.2. Tehnoloki procesi1.2.1. Analiza tehnolokog procesa1.3. Neeljene posljedice tehnologije2. EKOLOGIJA2.1. Ekoloki imbenici2.2. Zrak2.3. Voda

3. GORIVA3.1. Podjela goriva3.2. Kruta goriva3.3. Tekua goriva3.4. Plinovita goriva

3.5. Goriva kao oneiivai

Literatura za polaznike TEHNOLOGIJA, EKOLOGIJA I GORIVA1. TEHNOLOGIJA1.1. POJAM TEHNOLOGIJE I VRSTE TEHNOLOGIJA Naziv tehnologija dolazi od grke rijei techne to znai nain, vjetina i grke rijei logos to znai rije, znanost, znanje.

Tehnologija se bavi prouavanjem procesa proizvodnje materijalnih dobara, odnosno tehnologija je primijenjena znanost o postupku koji se primjenjuje u obradi ili preradbi sirovina. Tehnologija nas ui kako iz tvari koje pronalazimo u prirodi, mehanikim i kemijskim postupcima moemo napraviti nove korisne predmete. Tehnologija se bavi onim promjenama koje se mogu ekonomino iskoristiti u proizvodnji materijalnih dobara. Ekonomika proizvodnje izuava:

a) analizu ekonominosti proizvodnje

b) analizu novih ideja proizvodnje

c) analizu novih tehnolokih metoda proizvodnje

Da bi ekonominost u nekom poduzeu bila vea potrebno je da i tehniki i ekonomski kadrovi imaju jednaku razinu znanja.Tehnologija se openito moe podijeliti na: mehaniku tehnologiju

kemijsku tehnologiju

Mehanika tehnologija se bavi obradom i izradom raznovrsnih predmeta od drveta, metala, kamena i dr., a kemijska tehnologija obuhvaa same procese proizvodnje (npr. dobivanje metala iz ruda, dobivanje plastinih masa i dr.)

Sama tehnologija se danas razvija u niz smjerova pa tako postoje:

prehrambena tehnologija

graevna tehnologija

drvna tehnologija farmaceutska tehnologija

tehnologija goriva i dr

Osnovni zadaci tehnologije su:

a) poveanje proizvodnosti dobara i usluga

b) laki radc) vii ivotni standard

d) smanjenje udjela ljudskog rada

1.2. TEHNOLOKI PROCESI Tehnoloki proces je niz fizikalnih i kemijskih postupaka kojima se iz odgovarajuih sirovina dobivaju gotovi proizvodi po unaprijed odreenom postupku.

Tehnoloki proces se sastoji od inputa, same izvedbe tehnolokog procesa i outputa.

INPUT OUTPUT- sirovine - sredstva za rad tehnoloki proces- energija - PROIZVOD- ljudski rad- znanost i znanstvene informacijeSirovine su tvari koje ulaze u tehnoloki proces da bi se na njima izvela odgovarajua fizika ili kemijska promjena i nastao novi proizvod.Prema podrijetlu sirovine mogu biti: organske (razgradive)

anorganske (nerazgradive)

Prema funkciji u tehnolokom procesu sirovine mogu biti: osnovne (ine glavnu supstancu proizvoda)

pomone (ne ulaze u sastav proizvoda npr. voda za pranje)S gledita ekonomske privrede predmeti rada se dijele na: - prirodne sirovine (ugljen, nafta, drvo )

- repromaterijale (npr. eer u proizvodnji okolade)

- dijelove i sklopove (elektrotehnika)

- sekundarne sirovine (dobivene recikliranjem)Tehnoloke procese dijelimo na :a) kontinuirane (odvijaju se bez prekida)

b) diskontinuirane (prekidaju se u pojedinim fazama)

Svaki tehnoloki proces se sastoji od niza jednostavnijih zahvata koji se nazivaju operacijama. Kada se mnogo operacija odvija na nain da slijedi jedna iza druge ili paralelno onda ine tehnoloke faze.

Operacije mogu biti:

osnovne (one operacije kod kojih dolazi do fizikih i kemijskih promjena)

pomone (one pomou kojih se predmet priprema za glavnu operaciju)

1.2.1. ANALIZA TEHNOLOKOG PROCESA Analiza tehnolokog procesa predstavlja skup ispitivanja koja trebaju ocijeniti ekonominost tehnolokog procesa. Pod pojmom ekonominost tehnolokog procesa se podrazumijeva proizvodnja to veeg broja kvalitetnih proizvoda u to kraem vremenu i sa to manjim gubitkom energije i sirovine.Analizirati se moe:

itav tehnoloki proces

pojedina faza

itava operacija

Analiza tehnolokog procesa obuhvaa:

bilancu sirovine (materijala)

bilancu energije

fiksne i varijabilne trokove

kakvou proizvoda

ekonominost proizvodnje

1.3. NEELJENE POSLJEDICE TEHNOLOGIJE Tehnologija i tehnoloki napredak donijeli su puno dobrobiti za ljude, ali isto tako i niz ozbiljnih problema to se tie okolia. Otpadne tvari, ispuni plinovi, nusprodukti i sve ostalo to nastaje u odreenom tehnolokom procesu u velikoj mjeri oneiuje okoli. Kako se poveava broj stanovnika na Zemlji, poveava se i potronja energije, a samim time i zagaenje okolia.Najee posljedice tehnologije su:

a) naruavanje kvalitete okolia i prirodne ravnotee to je jedna od najteih posljedica tehnologije. Ako se radi o niem stupnju zagaenja, prestankom djelovanja oneienja ravnotea se moe povratiti u prvobitno stanje. Kod vieg stupnja oneienja mogue je da se uspostavi ravnotea samo intervencijom ovjeka. Posljedice zagaenja odreenog okolia utjeu na ivot svih ivih bia na tom prostoru. Najei zagaivai su pesticidi, otpadne tvari, ispuni plinovi iz industrije i automobila, industrijski otpad itd.b) iscrpljivanje prirodnih resursa to se tehnologija bre razvija to se i bre troe prirodni resursi, a to dovodi u pitanje zalihe nafte i drugih vanih energenata.

c) tehnoloki viak radne snage zbog mehanizacije tehnolokog procesa smanjuje se potreba za radnom snagom

d) stvaranje poslova koji izazivaju nezadovoljstvo Industrije mogu uiniti jako puno u pogledu sprjeavanja irenja zagaenja u okoli i nekontroliranog iskoritavanja prirodnih resursa.Ugradnja katalizatora i recikliranje otpada pridonose jako mnogo smanjenju zagaenja samog okolia.2. EKOLOGIJA Ekologija je znanost koja prouava meuovisnost ivih bia i njihova prirodnog stanita.

Da bi pojedine jedinke opstale na odreenom stanitu moraju se prilagoditi.

Jedinke neke vrste se na odreenom prostoru pojavljuju u obliku populacija.Populacija je skupina jedinki odreene vrste izoliranih na nekom stanitu, a jedinke se meusobno mogu razmnoavati davati plodno potomstvo.Jedna populacija na odreenom stanitu nikada ne dolazi sama, nego s njom dolazi itav niz drugih populacija te zajedno sve populacije ine biocenozu ili ivotnu zajednicu. Jedinke odreenih populacija unutar jedne ivotne zajednice su meusobno povezane preko hranidbenih lanaca.

Ekologiju kao znanost dijelimo na:

autekologiju prouava odnose izmeu svakog pojedinog organizma i njegove ivotne sredine

demekologiju prouava odnose u prirodi koji su vezani uz vee skupine organizama sinekologija prouava odnose izmeu raznih populacija organizama koji ive na jednom podruju

S obzirom na predmet istraivanja ekologija se dijeli na:- fitoekologiju istrauje biljni svijet

- zooekologija istrauje ivotinjski svijet

- antropoekologija istrauje ovjekaZadaci ekologije su: ouvanje okolia

uspostavljanje prirodne ravnotee

stvaranje uvjeta za ekonomski i industrijski razvoj, a da se pri tome to manje naruava prirodna ravnotea

2.1. EKOLOKI IMBENICI Ekoloki imbenici su skup svih fizikih, kemijskih i biolokih djelovanja stanita. Ekoloki imbenici mogu biti:a) abiotiki imbenici neive prirode vani za ivot svih ivih bia

b) biotiki obuhvaaju hranidbene lance i odnose unutar populacije

U abiotike imbenike ubrajamo vodu, temperaturu, svjetlost, strujanje zraka i tlo.

Voda se nalazi u stanicama svih ivih bia. Svaki organizam svoje potrebe za vodom nadoknauje na stanitu na kojem obitava.

S obzirom na koliinu vode koju imaju na raspolaganju na stanitu na kojem obitavaju biljni svijet dijelimo na:- kserofite ive na izrazio suhim stanitima (kaktusi)- mezofite ive na umjerenim stanitima (veina kritosjemenjaa)

- higrofite ive na vlanim tlima (hrast lunjak)

- hidrofite ive u vodi (lopo, lokvanj, krocanj)

S obzirom na tjelesnu temperaturu organizme moemo podijeliti na:- poikilotermne organizme imaju promjenjivu temperaturu tijela i temperatura im ovisi o temperaturi okolia (sva iva bia, osmi ptica i sisavaca)

- homeotermni organizmi imaju stalnu tjelesnu temperaturu (ptice i sisavci)Glavni izvor topline na zemlji je Sunevo zraenje. Najvea kolebanja temperature su u kontinentalnom podruju, u pustinjama, a najmanja kolebanja su u tropskim krajevima.Svjetlost je vana za proces fotosinteze u kojem zelene biljke, uz pomo klorofila hvataju tono odreene kvante suneve svjetlosti, pri emu se dobiva energija potrebna da se ugljikov (IV) oksid i voda pretvore u eer glukozu i kisik koji je potreban za disanje svim ivim biima.

Biotiki imbenici obuhvaaju hranidbene lance i odnose unutar populacije. Ti odnosi mogu biti:

intraspecijski odnosi meu jedinkama jedne populacije intrespecijski odnosi meu jedinkama razliitih populacija

Interspecijski odnosi mogu biti:

a) simbioza zajednitvo dvaju ili vie organizama, gdje svi organizmi imaju korist

b) kompeticija natjecanje jedinki razliitih populacija na odreenom stanitu za hranu

c) predatorstvo odnos predatora i plijena

d) parazitizam organizam ivi na raun drugog organizma

e) komenzalizam jedan organizam ima korist, a drugi ni korist niti trpi tetu

2.2. ZRAK

Zrak nije samo vaan za ivot nego je vaan ii u industriji za proizvodnju tehnikih plinova kao to su duik, kisik te plemeniti plinovi.

Atmosfera je zrani omota Zemlje i debljine je oko 500 km. Sastoji se od:

troposfere

stratosfere

mezosfere

termosfere

Zrak je plinska smjesa sastavljena od duika (78 %), kisika (21 %), plemenitih plinova (1 %), CO2, vodene pare, praine, te sluajnih sastojaka (metan, amonijak, ugljikov (II) oksid, sumporov (VI) oksid, aa i lebdei pepeo).Kisik i duik su vani tehniki plinovi koji se u velikoj mjeri dobivaju iz zraka. Kisik je plin koji se koristi za spaljivanje goriva, u medicini se koristi za disanje, a u industriji kao oksidacijsko sredstvo.

Diuik se uglavnom koristi za dobivanje amonijaka, nitratne kiseline i duinih gnojiva. Plemeniti plinovi koji se nalaze u zraku su: helij, neon, argon, kripton, ksenon i radon.

Tehniki plinovi na trite dolaze u elinim bocama komprimiranim pod tlakom od 150 bara.Suvremeni razvoj industrije, u velikim gradovima i industrijskim sreditima, glavni je uzrok oneienja zraka.

Najei zagaivai zraka su: ispuni plinovi i dimni plinovi otpadni industrijski plinovi

praina

Zakonom je propisan maksimalni udio tetnih sastojaka u otpadnim plinovima koji se isputaju u atmosferu.2.3. VODA Voda zauzima oko zemljine povrine. Oko 98 % voda je slano, a ostatak se odnosi na slatke vode (oko 2 %).Voda dolazi u tri agregatna stanja: kruto tekue i plinovito.

Prema nastanku vode dijelimo na: oborinske

povrinske

podzemne

Voda je jako dobro otapalo za tvari koje su sline grae kao i ona. S obzirom na to rijetko se u prirodi nalazi ista. S obzirom na koliinu i vrstu otopljenih tvari u vodi razlikujemo:

a) tvrdu voda

b) meku voda

c) mineralnu voda

Pitka voda se koristi za pie i druge potrebe ovjeka. Da bi se mogla koristiti u te svrhe mora imati odreena fizika svojstva (bez mirisa, okusa, boje, bistra i temperature 10 do 12 C), kemijska svojstva (mora imati otopljen ugljikov (IV) oksid, kisik, vodik, natrijev klorid, natrijev hidrogenkarbonat) i mikrobioloka svojstva (odnose se na mikrobioloku ispravnost). Pitka voda ne smije sadravati: soli eljeza i mangana jer one daju bljutav okus

organske tvari koje mogu biti hrana mikroorganizmima spojeve amonijaka

radioaktivne tvari

Pitka voda se priprema:

filtracijom odstranjivanje suspendiranih oneienja nakon taloenja grubih estica aeracijom ili oksidacijom primjenjuje se ako voda sadri soli eljeza i mangana (uvodi se kisik pri emu mangan i eljezo prelaze u netopljive hidrokside koji se nakon taloenja odvajaju filtracijom)

sterilizacijom uklanjanje mikroorganizama (koristi se klor, ozon i dr.)

to se tie tvrdoe vode razlikujemo: prolaznu tvrdou

stalnu tvrdou

karbonatnu tvrdou

nekarbonatnu tvrdou

Industrijske vode se koriste:

za pripremanje sirovine (pranje)

za hlaenje (kod destilacije, kristalizacije i uparivanja)

voda se koristi kao otapalo

za olakavanje tehnolokih procesa

voda moe ulaziti u sastav proizvoda

za proizvodnju vodene pare

Zahtjevi za industrijsku vodu su drugaiji od zahtjeva za pitku vodu. Najstroi zahtjevi se postavljaju za vodu koja se koristi u generatorima pare. Takva voda ne smije sadravati mehanika oneienja, agresivne tvari te teko topljive soli koje daju tvrdou.Otpadne vode mogu biti:

gradske industrijske

poljoprivredne (posljedica uporabe pesticida i umjetnih gnojiva)

U sadraju otpadnih tvari se nalaze:- organske tvari sapuni, deterdenti, ugljikovodici, pesticidi i organska otapala)

- anorganske tvari kiseline, luine, soli, nitrati, fosfati, teki metali (olovo, kadmij i iva) itd.

Zakonom je zabranjeno otpadne vode direktno, bez proiavanja, putati u vodene tokove, osim ako postoji mogunost razgradnje, odnosno oksidacije.Otpadne vode mogu se proiavati:

a) mehanikim postupkom odvajaju se krute netopive tvari nakon taloenja

b) kemijskim postupkom stvaranje novih spojeva s manjim oneienjem

c) biolokim postupkom organske tvari se razgrauju posebnom vrstom mikroorganizama

3. GORIVA3.1. PODJELA GORIVAPrema nastanku se goriva dijele na:

prirodna

umjetna

Prema agregatnom stanju goriva dijelimo na:

kruta

tekua

plinovita

Prirodna goriva su dobivena iz prirodnih izvora i oplemenjena su separacijom (odvajanje goriva od jalovine koja predstavlja tetan dio).

Umjetna goriva se dobivaju mehanikom ili kemijskom preradom s ciljem da se dobije gorivo bolje kakvoe nego prirodno gorivo.

Najvanija prirodna kruta goriva su drvo i ugljen.Najvanije prirodno tekue gorivo je nafta.Najvanije prirodno plinovito gorivo je zemni plin.Umjetna kruta goriva su drveni ugljen, koks, briketi, ugljen praina itd.Umjetna tekua goriva su derivati nafte (benzin, kerozin, petrolej, maziva ulja, lo ulja itd.).

Umjetna plinovita goriva su vodeni plin, generatorski plin, mijeani plin, bioplin, vodik itd.3.2. KRUTA GORIVA Ugljen je najznaajnije kruto gorivo koje je nastalo kao produkt dugotrajne anaerobne organske razgradnje pod razliitim fizikalnim i geolokim uvjetima. Nastao je u dvije faze:

u prvoj fazi se bioloko-kemijskim procesima stvara treset

u drugoj fazi dolazi do pougljenjivanja ili karbonizacije (odvija se pri povienoj temperaturi i tlaku) pri emu nastaju lignit, smei i kameni ugljen.

Svojstva ugljena ovise o stupnju karbonizacije, geolokom nalazu i sadraju gorivih komponenti. Po genetskom podrijetlu dijelimo ga na: humusni (nastao od biljaka)

sapropelni (nastao od algi i ivotinja)

mijeani

Po starosti ugljen dijelimo na:

smei

kameni

Razlike izmeu smeeg i kamenog ugljena su:

u kemijskom sastavu

u energetskoj vrijednosti

u izgledu

u strukturi

u lomu

Kvaliteta ugljena e odreuje po koliini ugljika, sumpora i vlage kvalitetniji ugljen ima vei postotak ugljika u sebi).

Smei ugljen je ute do smee boje, drvenaste je grae i ima malu energetsku vrijednost, a kameni ugljen je najstarije fosilno gorivo i ima veliku energetsku vrijednost. Najstariji kameni ugljen je antracit i ujedno najkvalitetniji.Razlikujemo nekoliko vrsta kamenog ugljena s obzirom na sadraj plinske komponente:

a) plinski kameni ugljen s 40 % plinske komponente

b) masni kameni ugljen s 30 % plinske komponente

c) polumasni kameni ugljen s 25 % plinske komponente

d) mravi kameni ugljen s 15 % plinske komponente

e) antracit s 5 % plinske komponente

Umjetna kruta goriva mogu se dobiti mehanikom i kemijskom preradom.Mehanikom preradom dobivaju se: briketi to su vrsti, kockasti, ploast i elipsoidni oblici ugljena dobiveni postupkom briketiranja, odnosno spaljivanjem sitnog i prakastog ugljena u vee komade uz katran kao vezivo; za briketiranje se koristi smei i kameni ugljen

ugljena praina koristi se kao gorivo u termoelektranama i cementarama; prednosti su da se dobro mijea sa zrakom i ima malo pepela te bre izgara, a nedostaci su veliki trokovi proizvodnje i veliko zagaenje okolia lebdeim pepelomKemijskom preradom se dobivaju: koks ili polukoks (kruti) sirovi benzin, katran i amonijana voda(tekui)

destilacijski plinovi (plinoviti)

3.3. TEKUA GORIVA Nafta je najznaajnije tekue gorivo koje se primjenjuje u industriji, domainstvu i u motorima s unutranjim izgaranjem. Nastala je od planktona i drugih morskih organizama koji su se nakon ugibanja taloili na morsko dno gdje su trunuli u anaerobnim uvjetima. Nakon truljenja proteina, postojaniji sastojci kao to su masti i voskovi, s vremenom su stvorili organski mulj sapropel iz kojeg se pod posebnim geokemijskim uvjetima, visokim tlakom i temperaturom stvara nafta i zemni plin.Nafta je karakteristine tamne boje i viskozna tekuina. Smjesa je velikog broja ugljikovodika i to tekuih, krutih i plinovitih ugljikovodika. Sadri neto kisika, duika i sumpora te natrij, eljezo i bakar u malim koliinama. Od ugljikovodika nalaze se alkani, alkeni i aromatski ugljikovodici.

Nafta se transportira naftovodima, tankerima, cisternama i eljeznicom.

Dobiva se buenjem buotina u duboke slojeve gdje su leita nafte. Iznad nafte se nalazi zemni plin, a ispod slana voda.

Nafta koja izlazi iz buotina je oneiena sa pijeskom, muljem i emulgiranom vodom. Prije transporta mora se proistiti. 85 % nafte prerauje se u goriva, a ostatak u nenenergetske produkte kao to su maziva ulja, bitumen i parafinski vosak.

Postupak prerade nafte se sastoji:

a) prethodno ienje od mehanikih i drugih komponenti

b) frakcijske destilacijec) rafiniranja produkata i dorada u komercijalne proizvode

Frakcijska destilacija je postupak odvajanja tvari iz smjesa na temelju razliitih temperatura vrelita. Provodi se kod snienog i normalnog tlaka

Produkti frakcijske destilacije kod normalnog tlaka su:

plinovi

sirovi benzin, (laki, srednji, teki)

petrolej

lako plinsko ulje

teko plinsko ulje

ostatak koji se skuplja na dnu kolone i podvrgava vakuum frakcijskoj destilaciji (destilacija pri snienom tlaku)

Produkti vakuum destilacije su:

vretenasta ulja

maziva ulja

motorna ulja

bitumen

Prednosti tekuih goriva u odnosu na kruta su:

ne sadre vodu

ne sadre pepeo

energetska vrijednost je vea za oko 50 %

lako se provode u plinovito stanje u kojem lako oksidiraju

izgaranje se moe regulirati

lake se pakiraju i skladite

3.4. PLINOVITA GORIVA

Najvanije prirodno plinovito gorivo je zemni plin. Nastaje uglavnom uz naftu, u gornjem sloju na dubini 3000 do 5000 m.

U kemijski sastav zemnog plina ulazi metan, a ima neto i etana, propana, butana, pentana, heksana i heptana. Ima veliku energetsku vrijednost i jednolino izgara. Ovisno o koliini tekuih ugljikovodika koji se nalaze u zemnom plinu moe biti vlani (vie od 60 g/m tekuih ugljikovodika) i suhi (manje od 60 g/m tekuih ugljikovodika)

Na tritu se koriste slijedea plinovita goriva:

ukapljeni prirodni plin

ukapljeni naftni plin

stlaeni prirodni plin

gradski plin

vodik

Plinovita goriva se primjenjuju u: domainstvu

industriji

kao kemijsko gorivo za sintezu

Prednosti plinovitih goriva prema drugim gorivima su:

izgaraju bez krutog ostatka

dobro se mijeaju sa zrakom

leite im je jednostavno

zauzimaju malo prostora

rukovanje s njima je jednostavno

ekoloki su najpoeljniji

ekonomski su najisplativiji

3.5. GORIVA KAO ONEIIVAI Izgaranjem fosilnih goriva nastaju velike koliine tetnih plinova i estica koji izazivaju oneienje okolia, a koliko e oneienje biti jako ovisi o koliini i kvaliteti goriva te ureajima u kojima gorivo izgara.Pri izgaranju ugljena nastaju sumporov (IV) oksid i duikovi oksidi koji uzrokuju nastanak kiselih kia. Nastaju i sitne mineralne estice koje stvaraju pepeo, a dio tih estica die se u atmosferu.

Nafta posredno ili neposredno utjee na okolinu i to ve kod istraivanja leita, njegove eksplotacije te pri prijevozu, preradbi i potronji nafte i naftnih derivata.

Nuklearne elektrane mogu biti jako opasne zato to proizvode radioaktivni otpad. Takav otpad se treba adekvatno zbrinuti da ne doe u kontakt s tvarima u prirodi jer mogu nastati velike katastrofe.Potovana polaznice / polaznie

U nastavku slijede zadaci koji e Vam pomoi u provjeri nauenog gradiva.

Javite se svom predmetnom nastavniku radi dodatnih konzultacija ako ne znate samostalno rijeiti zadatke.

Rijeenu zadau donesite na idue konzultacije i predajte ih nastavniku.

elim Vam puno uspjeha u uenju i radu!

Zadaa br. 11. to je tehnologija?

.. .

2. Zaokruite toan odgovor!

Tehnologija se bavi onim promjenama koje se mogu ekonomino iskoristiti.a) tonob) netono3. Zaokruite toan odgovor!Tehnologija se openito dijeli na:

a) biljnu i ivotinjsku

b) mehaniku i kemijsku

c) kontinuiranu i diskontinuiranu4. to je tehnoloki proces?

..

5. Zaokruite toan odgovor!Tehnoloki procesi mogu biti:a) kontinuirani i diskontinuiranib) organski i anorganski

c) niti jedan odgovor nije toan

6. Nadopunite odgovor!Svaki tehnoloki proces sastoji se od .., .. .. i .

7. to je ekologija?.

.. .

8. Zaokruite toan odgovor!

Ekoloki imbenici su skup svih fizikih, kemijskih i biolokih djelovanja stanita.a) tonob) netono9. Navedite abiotike imbenike!.

.

.

10. Zaokruite toan odgovor!Svjetlost, kao abiotiki imbenik,za biljke je vaan zbog

a) fotosintezeb) staninog disanja

c) nita od navedenog nije tono

11. Zaokruite toan odgovor!Poikilotermni organizmi imaju

a) promjenjivu temperaturu tijela

b) stalnu tjelesnu temperaturu

c) i promjenjivu i stalnu tjelesnu temperaturu

12. Zaokruite ispravnu tvrdnju!

Zakonom je propisan maksimalni udio tetnih sastojaka u otpadnim plinovima koji se isputaju u atmosferu.a) tono

b) netono

13. to ne smiju sadravati pitke vode?..

..

.. .

14. Kojim postupcima se mogu proiavati otpadne vode?

..

15. Zaokruite ispravan odgovor!

Prema agregatnom stanju goriva dijelimo na:a) prirodna i umjetnab) kruta, tekua i plinovita

c) organska i anorganska

16. Kako se naziva najstarija i najkvalitetnija vrsta ugljena?

17. Zaokruite toan odgovor!

Brikete ubrajamo ua) prirodna kruta gorivab) umjetna kruta gorivac) plinovita gorivad) tekua goriva

18. Zaokruite toan odgovor!

Sirovi benzin je produkt

a) vakuum frakcijske destilacije nafte

b) izgaranja nafte

c) frakcijske destilacije nafte pod normalnim tlakom

d) nita od navedenog nije tono

19. Gdje se sve primjenjuju plinovita goriva?..

.

20. Navedite plinovita goriva!

.

.

to je tehnologija?

to izuava ekonomika proizvodnje?

Kako openito dijelimo tehnologiju?

ime se bavi mehanika, a ime kemijska tehnologija?

Koji su osnovni zadaci tehnologije?

to je tehnoloki proces?

Od ega se sastoji tehnoloki proces? Objasnite!

Kakvi mogu biti tehnoloki procesi?

to predstavlja analiza tehnolokog procesa?

to obuhvaa analiza tehnolokog proces?

Navedite i objasnite neeljene posljedice tehnologije!

to je ekologija?

Kako dijelimo ekologiju?

to istrauje fitoekologija, a to zooekologija?

Koji su zadaci ekologije

to su ekoloki imbenici i kakvi mogu biti?

to ubrajamo u abiotike imbenike?

Kakvi su poikilotermni, a kakvi homeotermni organizmi?

Zato je vana suneva svjetlost za ivot na zemlji?

Navedite interspecijske odnose!

to je atmosfera i od ega se sastoji?

Navedite kemijski sastav zraka?

Navedite najee zagaivae zraka!

Zapamtite!

Kako dijelimo vode prema nastanku?

Kako smo podijelili vodu prema koliini i vrsti otopljenih tvari?

to ne smije sadravati pitka voda?

Navedite postupke pripremanja pitke vode!

Za to se sve koriste industrijske vode?

Navedite vrste otpadnih voda!

Zapamtite!Kako smo goriva podijelili prema nastanku, a kako prema agregatnom stanju?

Koja su najvanija kruta, tekua i plinovita prirodna goriva?

Kako je nastao ugljen?Kakav ugljen moe biti po genetskom podrijetlu?

Navedite razlike izmeu smeeg i kamenog ugljena!

Navedite vrste kamenog ugljena!

Na koji nain se dobivaju umjetna goriva?

Kako nastaju briketi?

to dobivamo kemijskom preradbom ugljena?

Kako je nastala nafta?

Koji je kemijski sastav nafte?

Objasnite postupak preradbe nafte!

to je frakcijska destilacija?

Navedite produkte frakcijske destilacije nafte kod normalnog i snienog tlaka!

Koje su prednosti tekuih goriva naspram krutih?

Kako se naziva najvanije prirodno gorivo?

Koje se plinovita goriva na tritu najee koriste?

Gdje se sve primjenjuju plinovita goriva?

Navedite prednosti plinovitih goriva!

Literatura za polaznike: Matasovi, D., Poznavanje neprehrambene robe, Profil, Zagreb 2006.