pp 4 - radionicamedia.brankica.fasper.bg.ac.rs/2012/10/pp-4-radionica2.pdfradionica • tehnika...
TRANSCRIPT
Radionica
• Tehnika grupnog rada.
• Sprovodi se na nivou grupe.
• Preporučeni broj učesnika je od 15 do 20.
• Koristi se u cilju razvijanja, održavanja i uvežbavanja • Koristi se u cilju razvijanja, održavanja i uvežbavanja socijalnih veština, ali i unapređivanja nivoa znanja i obaveštenosti o nekom problemu.
Karakteristike radionice
• Jasna i cilju usmerena struktura izvođenja.
• Podsticajna i prijatna socijalno-psihološka atmosfera.
• Lična afirmacija i zalaganje.
• Lični doživljaj: izazivanje, uobličavanje, razmena, obrada.• Lični doživljaj: izazivanje, uobličavanje, razmena, obrada.
• Otvorena i aktivna komunikacija.
• Prihvatanje različitosti među učesnicima.
Radionica kao oblik učenja
• Aktivan metod učenja
• Iskustveno učenje
• Učenje kroz interakciju u zoni narednog razvoja
• Kooperativno učenje• Kooperativno učenje
• Učenje po modelu
• Konvergentno i divergentno učenje
• Učenje rešavanja problema
Kreativne radionice
• Podsticanje kreativnosti, mašte, stvaralačkog mišljenja.
• Često su dopunski element drugih vrsta radionica.
• Podrazumevaju primenu različitih materijala (reciklažni materijal, boje, stiropor, perlice, sunđer) i tehnika materijal, boje, stiropor, perlice, sunđer) i tehnika (likovne, dekorativne, tehnike oblikovanja, lutkarske).
Edukativne radionice
• Unapređivanje nivoa znanja i obaveštenosti o različitim problemima.
• Podrazumevaju grupnu diskusiju i vežbanje.
• Mogu biti: psihološke (podsticanje razvoja psihičkih • Mogu biti: psihološke (podsticanje razvoja psihičkih procesa i stanja), socijalno-psihološke (sticanje poželjnih socijalnih i komunikacionih veština) i kognitivne (podsticanje kognitivnih procesa i sticanje konkretnih znanja i veština).
Razvojne radionice
• Podsticanje i unapređivanje ličnog razvoja i jačanje unutrašnjih potencijala.
• Deluje se na različite razvojne aspekte (telesna artikulacija, emocionalna pismenost, kooperativnost, samopouzdanje, empatija, asertivnost, verbalna samopouzdanje, empatija, asertivnost, verbalna fluentnost, komunikacija, koncentracija).
• Podrazumevaju primenu razvojnih i dramskih igri posebno kreiranih za razvoj ličnih i socijalnih veština.
Dramske radionice
• Pripremanje i izvođenje dramskih performansa.
• Proces prikupljanja dramskog materijala, uvežbavanja dramskih scena i definisanja dramskog performansa.
• Koriste se forme primenjenog pozorišta (plejbek teatar, • Koriste se forme primenjenog pozorišta (plejbek teatar, teatar potlačenih, proces drama) i različite dramske tehnike (improvizacija, igranje uloga, pričanje priča, vođena fantazija).
Socijalne radionice
• Učvršćivanje postignutih rezultata na grupnom i individualnom nivou.
• Sprovođenje aktivnosti u lokalnoj zajednici.
• Radionice sportskog, zabavnog i kulturnog karaktera. • Radionice sportskog, zabavnog i kulturnog karaktera.
Oblici rada u radionici
• Razmena u celoj grupi (razgovor u krugu, grupna diskusija, brejnstorming)
• Simultana individualna aktivnost
• Rad u parovima ili malim grupama (od 3 do 5 članova)• Rad u parovima ili malim grupama (od 3 do 5 članova)
Uvodne igre
• Igre predstavljanja i upoznavanja
• Igre zagrevanja i opuštanja
• Igre za podelu učesnika u parove ili male grupe
Struktura radionice
• Uvod
• Uvodna igra
• Centralna aktivnost (vežba/vežbe)
• Završna igra
• Zaključak i evaluacija
Pravila radioničarskog rada
• Pravilo “kruga”
• Pravilo “dalje”
• Pravilo poverenja i diskrecije
• Pravilo aktivnog slušanja• Pravilo aktivnog slušanja
• Svi učestvuju, nema posmatrača
• Poštovanje dogovorenog vremena
Vođenje radionica
• Radionice u školama vode edukovani stručnjaci (pedagozi, psiholozi, socijalni radnici, defektolozi).
• Voditelji mogu da budu i edukovani vršnjaci koji su pohađali edukacije vršnjačkih edukatora.
• Preporuka je da radionicu vode dva voditelja (nekada je poželjno da budu heterogeni po polu).
• Prosečno trajanje radionica je od 90 do 120 minuta.
Atmosfera na radionici
• Voditelji treba da obezbede prijatnu, opuštenu i podsticajnu atmosferu.
• Problemi nastali na radionicama rešavaju se raznovrsnim intervencijama.
• Voditelji u radu mogu da se pozivaju na pravila ponašanja koja su na početku formirana.
Atmosfera na radionici
• Autoritet voditelja se ogleda u znanju i veštinama vođenja, a ne dobija se strogoćom i kritikovanjem.
• Plan radionice je promenljiv i u trenutku se prilagođava učesnicima.
Literatura
• Radetić-Lovrić, S. (2013). Radionica kao model rada sa grupom u okviru vaspitno-obrazovnog sistema. U: A. Gavrilović, A. Jugović, Lj. Lepir (Ur.) Socijalni rad u školi – teorijsko metodološke osnove (str. 245-253). Univerzitet u Banja Luci: Fakultet političkih nauka.
• Janković, S. Kovač-Cerović, T. (1995). Osnovne pretpostavke radioničarskog postupka. U: T. Kovač-Cerović, T., R. Rosandić, D. Popadić (Ur). Učionica dobre volje: Školski program za konstruktivno rešavanje sukoba (str. 51-68). Beograd: Grupa MOST.