ppug komiza _ odluka o donosenju_20.12

Broj: 10/06

Slubeni glasnik Grada Komie

Stranica 9

Na temelju lanka 24. i 45a Zakona o prostornom ureenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), Uredbe o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja (Narodne novine 128/04), toke 1. Programa mjera za unapreenje stanja u prostoru Grada Komie (Slubeni glasnik Grada Komie 2/04), lanka 27.t.3. Statuta Grada Komie (Slubeni glasnik Grada Komie 3/01, 1/06 i 4/06), Gradsko Vijee Grada Komie na 23. sjednici odranoj 20.12. 2006., donijelo je

ODLUKU o donoenju Prostornog plana ureenja Grada Komie1. OPE ODREDBE

lanak 1. (1) Prostorni plan ureenja Grada Komie (u daljnjem tekstu: Plan) utvruje uvjete za dugorono ureenje podruja grada, svrhovito koritenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju graevinskog i drugog zemljita, zatitu okolia, te posebno zatitu kulturne batine i vrijednih dijelova prirode i krajolika. (2) (3) Plan obuhvaa prostor povrine 45,61 km2. Na podruju Grada Komie nalaze se deset naselja: Bievo Borovik Duboka Komia Palagrua Okljuna Podhumlje Podpilje Sveti Andrija ena Glava (4) Ukupno plansko razdoblje je do 2020.godine. lanak 2. Plan je prikazan elaboratu, koji se sastoji od: Tekstualnog dijela u knjizi pod naslovom "Prostorni plan ureenja Grada Komie: Obrazloenje Odredbe za provoenje Grafikog dijela kojeg ine slijedei kartografski prikazi: l. Koritenje i namjena povrina l. Koritenje i namjena povrina 2. Infrastrukturni sustavi i mree 2.1. Promet 2.2. Elektroenergetika, pota i telekomunikacije

(1) I

II

1:25000 1:25000 1:25000

Broj: 10/06


Stranica 10

2.3. Vodnogospodarski sustav 3. Uvjeti ureenja, koritenja i zatite prostora 3.1. Podruja posebnih uvjeta koritenja (prirodna i spomenika batina) 3.2. Podruja posebnih ogranienja u koritenju (tlo, vode i more) 3.3. Podruja primjene planskih mjera zatite 4.0. Graevinska podruja naselja

1:25000 1:25000 1:25000 1:25000 1:5000

(1)

lanak 3. Svrha i opi cilj Plana je osiguranje razvoja Grada na naelima odrivog razvoja.

(2) Ovaj cilj e se ostvarivati na nain da se propie, omogui i potie: Prostorni razvoj zasnovan na demografskom razvitku, koji se temelji na prirodnom prirataju stanovnitva, doseljavanju i povratku stanovnika, te uspostavi ravnotee izmeu demografskog razvitka i prostornog razvoja grada. Zatita vrijednih podruja, ugroenih dijelova prirode, arheolokih i spomenikih zona i lokaliteta, te vrijednih krajolika. Gospodarski razvoj zasnovan na turizmu, poljoprivredi i ribarstvu, te proizvodnim pogonima manjeg kapaciteta (iste tehnologije-mala i srednja poduzea) i znaajnijem udjelu servisnih djelatnosti. Osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i ostale objekte i sadraje dravnog i upanijskog znaaja . Ustanovljenje planskih kriterija i mjera koje e potaknuti povezivanje centralnog dijela naselja Komia sa ostalim zaseocima na pripadajuem podruju. Pritom nastojati na uvanju specifinih znaajki i identiteta pojedinih naselja. lanak 4. (1) Provedba Plana temeljiti e se na ovim odredbama, kojima se definira uvjeti i nain izgradnje, naini ureivanja prostora, te zatita svih vrijednih podruja unutar obuhvata Plana. Svi uvjeti, kojima se regulira budue ureivanje prostora u granicama obuhvata Plana, sadrani su u tekstualnom i grafikom dijelu Plana, koji predstavljaju cjelinu za tumaenje svih planskih postavki. lanak 5. (1) U obuhvatu Urbanistikog plana ureenja naselja Komie odredbe za provoenje utvrene ovom Odlukom mogu biti razraenije, posebno u odnosu na maksimalnu veliinu graevinske estice te visinu stambenih i stambeno poslovnih graevina tj. urbanistikim planom ureenja mogu se definirati koeficijenti izgraenosti i iskoristivosti graevinske estice manji od propisanih ovim Planom. (1) lanak 6. Odredbe ovog Plana neposredno se primjenjuju: - za podruja za koja nije utvrena obveza izrade urbanistikog plana ureenja; - u izgraenom dijelu graevinskog podruja naselja, mjeovite i iskljuive namjene do donoenja urbanistikog plana ureenja; - za rekonstrukciju postojeih graevina; - za gradnju, rekonstrukciju ili zamjenu javnih i drutvenih graevina; - za gradnju prometne i komunalne infrastrukture.

(2) Izgraeni dio graevinskog podruja naselja prikazan je u kartografskom prikazu br. 4. Graevinska podruja naselja.

Broj: 10/06


Stranica 11

2.

UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENE POVRINA

(1)

lanak 7. Prostor Grada Komie namijenjen je za: I RAZVOJ I UREENJE POVRINA NASELJA Graevinsko podruje naselja izgraeni dio graevinskog podruja naselja neizgraeni dio graevinskog podruja naselja Javna i drutvena namjena vjerska (D7) Gospodarska namjena ugostiteljsko turistika (T1-hotel, T2-turistiko naselje) portsko rekreacijska kupalite (R3) portsko rekreacijska namjena kupalite (R3) Ostale povrine u naselju zatitne zelene povrine (Z) Luke ribarska luka dravni znaaj (znak) luka otvorena za javni promet upanijskog znaaja (znak) luka nautikog turizma (znak) portska luka upanijskog znaaja (znak) II RAZVOJ I UREENJE POVRINA IZVAN NASELJA Gospodarska namjena proizvodna namjena (I1-preteito industrijska, I2-preteito zanatska) ugostiteljsko turistika (T2-turistiko naselje) uzgajalite-akvakultura H Ostale povrine izvan naselja groblja (znak) posebna namjena (ljubiasta) Poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene vrijedno obradivo tlo ostala obradiva tla uma iskljuivo osnovne namjene zatitna uma uma posebne namjene

Broj: 10/06


Stranica 12

ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite

Cestovne prometnice dravne upanijske lokalne ostale Privezite (znak), sidrite (znak) Zrani promet zrana luka helidrom (2) Koritenje i namjena povrina iz stavka 1. ovog lanka prikazana je u grafikom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 1. Koritenje i namjena povrina u mjerilu 1:25.000. lanak 8. (1) Detaljnije razgraniavanje prostora Grada Komie prema temeljnim obiljejima, namjenama, oblicima koritenja i zatite, prikazanim u Prostornom planu na kartografskim prikazima u mjerilu 1:25.000 i 1:5.000, odreuje se u dokumentima prostornog ureenja detaljnijeg stupnja razrade koji se izrauju u skladu sa Zakonom i ovom Odlukom. (2) Koritenje i namjena povrina prikazana je u mjerilu 1:25.000. U sluaju dvojbe oko granica graevinskog podruja mjerodavan je kartografski prikaz br. 4. Graevinska podruja naselja u mjerilu 1:5000. Uvjeti za detaljno razgraniavanje namjena povrina lanak 9. (1) Detaljno razgranienje izmeu pojedinih namjena povrina, granice kojih se grafikim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit e se detaljnijim planovima ureenja ili urbanistiko tehnikim uvjetima za zahvat u prostoru. (2) Graevna estica za odreeni zahvat u prostoru moe se temeljem razgranienja oblikovati od jedne ili vie katastarskih estica uz uvjet da je vei dio graevne estice unutar osnovne namjene. (3) Iznimno, graevna estica moe biti i manjim dijelom u osnovnoj namjeni, ali ne manjim od polovice minimalne povrine graevne estice odreene odredbama, ukoliko je preostali dio u zoni zatitnih zelenih povrina, uz uvjet da se graevina smjesti na povrinu na kojoj je gradnja doputena. (4) Urbanistiki parametri za graevnu esticu oblikovanu temeljem detaljnog razgranienja odreuju se prema minimalnoj graevnoj estici definiranoj ovim odredbama, ili u odnosu na dio graevne estice u osnovnoj namjeni ako je on vei od minimuma propisanog ovim odredbama.

Broj: 10/06


Stranica 13

3. 3.1.

UVJETI ZA UREENJE PROSTORA GRAEVINE OD VANOSTI ZA DRAVU I UPANIJU

lanak 10. (1) Graevine od vanosti za Dravu i upaniju odreene su prema znaenju u prostoru (veliina, obuhvat, zatita prostora), a sukladno posebnom propisu i Prostornim planom Splitsko-dalmatinske upanije. (2) Prostor graevina od interesa za Dravu i upaniju odreuje se graevinskim podrujima, trasom, lokacijom i ostalim kriterijima Plana, a sadrani su u: a) Kartografskim prikazima 1. Koritenje i namjena povrina 2. Infrastrukturni sustavi 3. Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora b) Tekstualnom dijelu Plana (1) lanak 11. Na podruju Plana nalaze se ili se predviaju sljedee graevine :

od vanosti za Dravu: Prometne graevine: D 117 Komia Podhumlje Vis Zrana luka (alternativna lokacija Vele Pece) Pomorske graevine: Ribarska luka Komia Slobodna carinska zona Komia Ravno planirana Graevine na zatienom podruju (zatieni dijelovi prirode) Graevine i kompleksi za potrebe obrane HUM (MG-409), Rt Stupie

od vanosti za upaniju: Prometne graevine: 6212 Komia (D117) D117 Helidrom Pomorske graevine: Luka otvorena za javni promet - Komia Luka nautikog turizma - Komia portsko-rekreativna luka Komia Privezita lanak 12. (1) Prilikom rekonstrukcije dravnih i upanijskih cesta potrebno je: rijeiti odvodnju oborinskih voda zbog poroznosti krkog podruja i zatite izvorita pitke vode

Broj: 10/06


Stranica 14

-

-

kod prolaska dravne/brze ceste kroz naselje oblikovati cestu kao gradsku, to znai obvezno predviati nogostup minimalne irine 1,5 m, javne rasvjete, oblikovati podzide, cestovne objekte, stepenita i sl.- lokacijska dozvola se utvruje na temelju idejnog rjeenja za gradnju nove dionice ili rekonstrukcije postojeih dionica dravnih cesta. u koridoru ceste je mogua gradnja graevina benzinskih postaja, odmorita, vidikovaca i sl. koji nee ugroavati sigurnost odvijanja prometa ni prirodne vrijednosti podruja. sve zahvate na terenu koji nastaju gradnjom ili rekonstrukcijom ceste (npr. usjeci i nasipi) potrebno je sanirati radi ouvanja krajobraza. Usjeke je potrebno izvesti u odgovarajuoj irini i uz primjenu mjera zatite od odronjavanja kamenja i zemlje po kolniku ceste.

lanak 13. (1) Prilikom izrade strune podloge za izgradnju, rekonstrukciju i ureenje pomorskih graevina od dravnog interesa, potrebno je: Organizacijom prostora ribarske luke omoguiti; - pogodan i siguran boravak brodova ribarske i nautike flote - opskrbu i popravak brodova - odvijanje lukih kopnenih aktivnosti (iskrcaj ribe,snabdijevanje brodova, skladitenje ribe i sl.) - organizacija veletrnice ribe - u svrhu realizacije ribarske luke s dijelom sadraj luke nautikog turizma potrebno je provesti postupak procjene utjecaja na okoli i donijeti urbanistiki plan ureenja

lanak 14. (1) Ureenjem slobodne carinske zone Ravno omoguiti; - smjetaj djelatnosti koje nemaju nepovoljnog utjecaja na okoli - pogone za preradu ribe - ostale radne i proizvodne djelatnosti vezane za unapreenje otokog gospodarstva (prerada poljoprivrednih proizvoda i sl.) - reciklano dvorite (transfer stanicu) - u svrhu realizacije slobodne carinske zone potrebna je izrada urbanistikog plana ureenja lanak 15. (1) Prilikom gradnje graevina na zatienom podruju (zatieni dijelovi prirode) potrebno je: - za planirane zahvate, sukladno Zakonu o zatiti prirode, ocijeniti njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve ouvanja zatienih dijelova prirode lanak 16. (1) Graevine i kompleksi za potrebe obrane odreene su granicama kompleksa u suradnji s nadlenim tijelom obrane. Uz komplekse obrane utvren je i zatitni pojas ograniene i kontrolirane izgradnje. Zone posebne namjene prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena povrina u mj. 1:25000 i br. 3.2. Podruja posebnih ogranienja u koritenju, 1:25000. lanak 17. (1) Alternativna lokacija zrane luke (areline) planirana je na podruju Vele Pece. U svrhu odabira lokacije manje zrane luke potrebna je provedba procjene utjecaja na okoli. Prilikom gradnje helidroma potrebno je urediti povrinu za nesmetano slijetanje i polijetanje uz obvezno osiguranje kolnog pristupa.

Broj: 10/06


Stranica 15

Lokacija manje zrane luke i helidroma prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.1. Promet u mjerilu 1:25000. lanak 18. (1) Pomorske graevine: Luka otvorena za javni promet Komia; zatita akvatorija i ureenje na temelju urbanistikog plana Luka nautikog turizma Komia, maksimalni kapacitet 100 vezova, realizacija na temelju urbanistikog plana ureenja Ribarska luka Komia; portsko-rekreativna luka Komia Privezita u smislu Uredbe maksimalno 10 vezova (Barjoka , Mezuporat) Sidrita: Komia i Okljuna (2) Ribarska luka planira se na kopnenom dijelu, i to na dijelu pomorskog dobra, te na .zem. 1609/1, 1133 i na dijelu .zem. 1131/7 sve KO Komia. Ostali dio luke planira se na akvatoriju koji obuhvaa obalni pojas i akvatorija od poluotoka Bod, ukljuujui cijelu uvalu Mlin. Na dijelu akvatorija planom se doputa se oblikovanje obale za potrebe izgradnje potrebnih sadraja luke. U kopnenom dijelu luke i dijelu obale koja se oblikuje planira se smjestiti sve sadraje koja ribarska luka treba imati, i to: izgradnja veletrnice ribe, benzinska crpka i servisi, rekonstrukcija postojee ceste, izgradnja opskrbne ceste, te pjeakih povrina i parkiralita. Na dijelu akvatorija planira se izgradnja glavnog lukobrana, sekundarnog lukobrana i pristaninih gatova. U okviru ribarske luke planira se koritenja dijela akvatorija i pomorskih graevina za potrebe luke nautikog turizma. Izgradnja i ureenje ribarske luka sa dijelom za luku nautikog turizma provesti e se prema Urbanistikom planu ureenje koje e se temeljiti na idejnoj maritimnoj studiji uz provedbu postupka procjene utjecaja na okoli. (3) Luka otvorena za javni promet protee se od postojeeg lukobrana prema zapadnom dijelu luke i ini postojeu izgraenu obalu. U okviru luke otvorene za javni promet planirana je portsko-rekreativna luka. Planom se doputa preureenje obale gradnjom novih dijelova obale i rekonstrukcijom postojee. Gradnja novih udjelova obale vriti e se prema Urbanistikom planu ureenja koji se treba temeljiti na idejnom maritimnom rjeenju uz provoenje postupka procjene utjecaja na okoli.

3.2.

GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA

GRAEVINSKA PODRUJA lanak 19. (1) Graevinsko podruje predstavlja one dijelove prostora unutar obuhvata Plana koji su predvieni za izgradnju i ureenje naselja i povrina izvan naselja za izdvojene namjene. Graevinsko podruje se sastoji od izgraenih i neizgraenih dijelova u funkciji daljnjeg razvoja naselja.

Broj: 10/06


Stranica 16

(2) Granice izgraenog i neizgraenog dijela graevinskog podruja prikazane su na kartografskom prikazu br. 4. Granice graevinskog podruja u mj. 1.5000. lanak 20. (1) Graevinska podruja naselja su povrine: mjeovite (prevladavajue) namjene u kojima prevladava stambena izgradnja (primarna namjena), te sadraji naselja koji prate stanovanje (sekundarna namjena): javni i drutveni, poslovni, ugostiteljsko turistiki sadraji kapaciteta do 80 kreveta, igralita kao i prometne, parkovne povrine, komunalni objekti i ureaji. iskljuive namjene tj. zone u kojima je koritenje prostora podreeno jednoj (osnovnoj) funkciji a ine ih: - zone javne i drutvene namjene : vjerska (D7) - zone ugostiteljsko turistike namjene : postojee ugostiteljsko turistikih graevine T1 hotel Bievo izgraena T1 hotel Rogai neizgraena T2- turistiko naselje Neptun neizgraena T2- turistiko naselje Kamenice neizgraena - zone portsko-rekreacijske namjene: kupalita (R3) (2) Uvjeti smjetaja ugostiteljsko turistikih te portsko rekreacijskih sadraja unutar graevinskih podruja naselja mjeovite namjene propisani su u poglavlju 3. ove Odluke. (3) Uvjeti smjetaja javnih i drutvenih sadraja unutar graevinskih podruja naselja mjeovite namjene propisani su u poglavlju 4. ove Odluke. (4) Uvjeti smjetaja gospodarskih djelatnosti (proizvodne, zanatske, poslovne, ugostiteljsko turistike, portsko rekreacijske namjene) unutar graevinskih podruja naselja iskljuive namjene propisani su u poglavlju 3. ove Odluke. (5) Uvjeti smjetaja drutvenih djelatnosti unutar graevinskih podruja naselja iskljuive namjene propisani su u poglavlju 4. ove Odluke. lanak 21. (1) Negradivi dio graevinskog podruja naselja ine zatitne zelene povrine. U zatitnom i pejzanom zelenilu u okviru graevinskih podruja naselja mogue je ureenje putova i staza, provoenje naseljske infrastrukture, te ureenje parkova i odmorita. lanak 22. (1) Parceliranje, projektiranje i izgradnja graevina u naseljima mogua je a) iskljuivo unutar graevnih podruja b) u skladu s odredbama ovoga Plana i planovima detaljnijeg stupnja razrade (UPUDPU) c) iskljuivo u skladu s planiranom namjenom.

Broj: 10/06


Stranica 17

lanak 23. (2) Na neizgraenim dijelovima graevnog podruja koja nemaju definiranu parcelaciju, nisu komunalno opremljena, niti imaju definiranu i izgraenu cestovnu mreu mogu se graditi graevine, odnosno privesti prostor namjeni, samo na osnovi plana detaljnijeg stupnja razrade.

lanak 24. (1) Zemljite za redovnu uporabu postojee graevine za koju nije utvrena graevna estica ini pojas zemljita oko graevine minimalne irine 1,0 m, odnosno maksimalne irine H/2 visine graevine (H = visina graevine mjereno od najnie toke konano ureenog terena uz graevinu do vijenca graevine). (2) U zemljite za redovnu upotrebu graevine ne mogu biti ukljuene javno prometne povrine, povrine javnog parka ili druge ureene zelene javne povrine kao ni dijelovi susjedne ve formirane graevne estice. (3) Pod postojeom graevinom iz stavka 1. ovog lanka smatra se graevina sagraena na temelju graevinske dozvole ili koja ima legalan status na temelju posebnog propisa (graevine sagraene prije 15.02.1968). lanak 25. (1) Svaka graevinska estica u graevinskom podruju mora imati neposredan kolni pristup na javno prometnu povrinu najmanje irine 3,5 m, ukoliko nije drugaije odreeno ovim odredbama. (2) Izuzetno, ukoliko se zbog konfiguracije terena ne moe omoguiti kolni pristup graevinskoj estici obavezno je ureenje pjeakog pristupa minimalne irine 1,5 m. (3) Kolni pristup graevinskoj estici smjetenoj uz javno prometnu povrinu moe zauzeti najvie 3,5 m irine fronte estice. (4) Graevna estica na spoju ulica razliitog znaaja obvezno se prikljuuje na ulicu nieg znaaja. (1) lanak 26. Minimalna udaljenost graevnog pravca od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

(2) Iznimno, udaljenost iz stavka 1. ovog lanka moe biti i manja u sluaju interpolacije graevine izmeu postojeih graevina koje su smjetene na manjoj udaljenosti, osim za dravnu cestu. lanak 27. (1) estice zemljita ija veliina i oblik ne udovoljavaju uvjetima iz ovog Prostornog plana a koje nemaju direktan pristup sa javne povrine, ili se taj pristup ne moe osigurati na nain odreen u lanku 27. stavak 2. tretiraju se kao zelene povrine. lanak 28. (1) Prilikom gradnje graevine obvezno je ouvanje prirodne konfiguracije terena graevne estice na nain da se iskopi izvode samo radi gradnje podruma i temelja a kosi teren ureuje kaskadno ili ostavlja u prirodnom ili zateenom nagibu. Visina potpornih zidova ne smije prijei 1,5 m. (2) Izgradnja ograda pojedinanih graevinskih estica treba biti sukladna tradicionalnom nainu graenja. Ograde se mogu izvoditi do 1,5 m visine. (3) Izmeu ceste (ulice) i kue obvezno je ureenje predvrtova.

Broj: 10/06


Stranica 18

Namjena graevina lanak 29. (1) Unutar graevinskog podruja naselja mjeovite namjene mogu se graditi stambene, stambenoposlovne, poslovne graevine, turistike graevine, javne graevine, sakralne graevine, pomone i gospodarske graevine te komunalne graevine

Izgraenost graevinske parcele, graevna i regulacijska linija i udaljenosti od susjeda lanak 30. (1) U zatienoj povijesnoj urbanoj strukturi Komie regulacijska i graevinska linija mogu se poklapati, kako bi se odrala urbana struktura sa proeljem na ulici. Granica zatite povijesne jezgre prikazana je na kartografskom prikazu br. 4. Granice graevinskog podruja naselja 1:5000. lanak 31. (1) Sve graevine, koje se izgrauju na slobodnostojei nain, ne mogu se od mee susjedne graevne parcele graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 metra. (2) Balkoni, loe i terase ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne mee. (3) Udaljenost graevine od javno prometne povrine je najmanje H/2, a ne moe biti manja od 5,0 m, osim u zatitnoj jezgri. (4) U sluaju rekonstrukcije legalno izgraenih graevina i interpolacije graevina izmeu postojeih legalno izgraenih graevina unutar izgraenog dijela naselja udaljenost graevina od susjedne parcele moe biti i manja. Najmanja udaljenost moe biti 1,0 m, bez ostavljanja prozora prema susjednoj parceli. (5) Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagraeni od staklene opeke ili otvori s neprozirnim staklom veliine do 60/60 cm. (6)U povijesnoj urbanoj strukturi Komie, doputa se rekonstrukcija postojeih graevina i njihovo prilagoavanje suvremenim potrebama, te interpolacija. Rekonstrukcija postojeih graevina i njihovo prilagoavanje suvremenim potrebama dozvoljava se uz manje fizike intervencije u povijesne strukture. Prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije. Rekonstrukcija postojeih graevina i njihovo prilagoavanje suvremenim potrebama izvode se na temelju obveznog Urbanistikog plana ureenja (UPU). Do donoenja UPU-a rekonstrukcija postojeih graevina i njihovo prilagoavanje suvremenim potrebama provodit e se na temelju ovog plana i prethodnih uvjeta nadlene slube za zatitu kulturnih dobara. Prizemlja i druge dijelove graevina je mogue ureivati za poslovni prostor (trgovine, servisi i usluge, ugostiteljsko turistiki sadraji, uredi i sl.) (7) Interpolacija je mogua temeljem UPU-a.

Broj: 10/06


Stranica 19

(8) Kod nove izgradnje u izgraenom kontaktnom podruju (prvi red objekata do granice zatiene povijesne jezgre) pridravati se sljedeih uvjeta izgradnje i ureenja prostora: - kod smjetaja graevina na graevnoj estici potovati u najveoj moguoj mjeri tradicijsku dispoziciju objekata; - u oblikovanju novih graevina potrebno se prilagoditi postojeoj izgradnji; - strogo potovanje tradicijskog pravokutnog tlocrta graevina; - broj etaa do P+2+ SP; - izgleda krovita (dvostreno, uz iznimnu upotrebu dvostrenih luminara ili krovnih prozora; - upotrebu tradicijskih graevnih materijala (drvo, kamen, buka) i primjerenog kolorita (preporuuju se svi tonovi oker boje, prljavo bijele, pompejanske crvene boje zemlje); - koritenje tradicijskih detalja karakteristinih ba za otok Vis (a ne nekih imaginarnih dalmatinskih obiljeja arhitekture) kao to su kamena balatura, kameni luk, terasa, drveni zatvori kure i grilje, kameni pragovi oko prozora i sl. prema karakteristikama naselja sadranim u Konzervatorskoj podlozi. lanak 32. Graevina se moe graditi kao: a) slobodno stojee graevine, b) dvojne graevine, c) graevine u nizu.

(1)

Visina lanak 33. (1) Visina do vijenca krova graevine mjeri se po proelju graevine od konano ureenog terena uz zgradu na njegovom najniem dijelu do visine vijenca. Visinom vijenca se smatra kota gornjeg ruba stropne konstrukcije posljednjega/potkrovnoga kata (etae), odnosno vrha nadozida podkrovnoga kata izvedenog u tom sluaju u obliku stambenog potkrovlja (SP). (2) Visina graevine, odnosno broj etaa odreuje se ovim Planom obvezno s dva imbenika od kojih oba moraju biti zadovoljena. To su: a) broj etaa graevine i b) visina do vijenca graevine. (3) Visina nadozida stambenog potkrovlja ne moe biti vea od 1,5 m. lanak 34. (1) Ukoliko je visinska razlika najvie i najnie kote prirodnog terena uz graevinu do 1,5 m teren se smatra ravnim, a ukoliko je ta visinska razlika vea teren se smatra kosim. (2) Prizemlje (P) je etaa graevine ija je kota poda najvie 1,0 m iznad najnie kote ureenog terena uz graevinu. Doputa se gradnja pristupa u podrumsku etau koji se ne obraunava kao najnia kota ureenog terena uz graevinu. lanak 35. (1) Podrum (Po) je etaa graevine ija je kota gornjeg ruba stropne konstrukcije najvie 1,0 m iznad najnie kote ureenog terena uz graevinu. Doputa se gradnja pristupa u podrumsku etau koji se ne obraunava kao najnia kota ureenog terena uz graevinu. (2) Potpuno ukopani podrum moe imati veu povrinu od povrine nadzemnog dijela graevine i moe zauzeti najvie 60% povrine graevne estice samo ako se izvodi kao potpuno ukopani dio graevine.

Broj: 10/06


Stranica 20

(3) Potpuno ukopani podrum moe biti smjeten na manjoj udaljenosti od granice graevne estice od one koja je odreena za nadzemni dio graevine, ali ne manje od 1,0 m. (4) Graevina moe imati samo jednu podrumsku etau. lanak 36. (1) Stambeno potkrovlje (SP) se smatra dio graevine ispod krovne konstrukcije s nadozidom do maksimalno 1,5 m. (2) Potkrovlje moe biti: - nestambeno, koje se u navoenju katnosti ne oznaava i ne moe imati nadozid, - stambeno, koje je ureeno kao stambeno i moe imati nadozid do maximalno 150 cm. (3) Graevina moe imati samo jednu etau u potkrovlju. Oblikovanje lanak 37. OBLIK NASELJA (1) KOMIA U irenju i gradnji naselja Komia vano je potivati prostornu matricu povijesne strukture naselja, potivati graditeljsko nasljee i valorizaciju poljoprivrednih povrina unutar naselja. Komia treba zadrati karakteristinu strukturu naselja sa rivom i prostorom javnih sadraja na prostoru uz zgradu gradske uprave i "limunjaka" kao centralnim dijelom, Velom i Malom bandom, zelenilom koje se uvlai u srednjem dijelu do rive. Novi graevinski prostori stambene i turistike namjene na sjeveroistonim padinama i juno od ceste Vis-Komia trebaju se logino povezati na povijesnu strukturu naselja sa rahlijom izgradnjom. Planira se novi kopneni ulaz u centralni dio naselja uz sjeverni rub predjela "Selo" koji bi trebao zamjeniti postojei. U centralnom dijelu naselja mogua je izgradnja javnih sadraja na nain da se maksimalno ouvaju zelene povrine koje bi trebalo urediti kao parkovno zelenilo. Obalno podruje planira se urediti na nain da se postojea luka Komia ouva i koristi za nautiki turizam, u gospodarskoj zoni predjela uz tvornicu "Neptun" planira se izgradnja ribarske luke sa svim potrebnim servisima za brodove, a ala koja se danas koriste za odlaganje brodova koristit e se kao kupalita integrirana u urbanu strukturu Komie uz postojea kupalita Kamenice i Gusaricu. (2) RURALNA NASELJA Da bi se ouvala tradicijska slika ruralnih naselja, izbjegnuto je spajanje nekoliko naseobinskih grupacija u jedno povrinom veliko naselje. Izbjegavaju se neprekinuta graevna podruja du cesta i putova. (3) Zabranjuje se neprekinuta duobalna izgradnja. Umjesto ovoga naina izgradnje trai se koncentrirana izgradnja oko postojeih ili planiranih arita u vie redova izgradnje, u dubinu od obalne linije, uz obavezne prekide izgradnje izmeu oblikovanih grupacija. lanak 38. OBLIKOVANJE GRAEVINA (1) Arhitektonsko oblikovanje graevina mora se prilagoditi postojeem ambijentu. Graevine treba oblikovati koristei recentna ili tradicijska arhitektonska rjeenja uklapanja u postojea naselja. Arhitektonsko oblikovanje graevina valja uskladiti s krajobrazom i slikom naselja.

Broj: 10/06


Stranica 21

(2) Tlocrtne i visinske dimenzije graevina, oblikovanje proelja, pokrovi i nagibi krovita, te graevni materijali, osobito unutar postojeih sredita tradicijskih naselja, moraju biti u skladu s tradicijski koritenim materijalima, u skladu s okolnim graevinama, krajobrazom i nainom graenja na dotinom podruju. lanak 39. KROVITE (1) Krovita mogu biti kosa ili ravna. Oblikovanje mora zgrade mora biti cjelovito pa se i krov prilagoava oblikovanju. (2) Krovita mogu biti kosa, tradicijskog nagiba izmeu 20o i 35o stupnjeva. Nije dozvoljeno mijenjati nagib krovne plohe od vijenca do sljemena, jer cijela krovna ploha mora biti istovjetnog nagiba, izuzev promjene nagiba zbog luminara koji mogu biti i na zabatima. (3) Kosa krovite u pravilu mora biti pokriveno crijepom ili kamenom. Zabranjuje se uporaba lima ili valovitog salonita u bilo kojoj boji i za pokrivanje bilo kojih povrina, ukoliko oblikovanje zgrade to ne zahtjeva. U okviru tradicijskih sredina gdje se zadrao jo pokrov kamenim ploama kao est preporua se koritenje takovoga pokrova. (4) Na kosom krovu dozvoljena je izgradnja nadozidanih krovnih prozora (tzv."luminar") jednovodnih, dvovodnih i trovodnih, koja smije zauzimati najvie 30 % krovne plohe smanjenog nagiba, te bez upotrebe lunih ili slinih nepravilnih nadvoja i krovnih oblika (5) Nagib krovne plohe nadozidanih krovnih prozora moe biti od 100 do 250;

(6) Graevine recentnog oblikovanja s ravnim krovom, ili drugaijim pokrovom moraju imati cjelovita arhitektonska rjeenja koja potuju vrijednosti okolnih graevina i cjeline naselja. U zatienim zonama obvezno miljenje daje Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Splitu, vrednujui umjetniku vrijednost arhitektonskog rjeenja i uklapanje toga rjeenja u lokalni ambijent. lanak 40. (1) Ako se izvodi istak vijenca krova graevine onda je on armiranobetonski ili kameni s uklesanim lijebom na kamenim konzolama oba s istakom od 0,20 do 0,25 m od ravnine proelnih zidova graevine. Vijenac je mogue izvesti i kao prepust crijepa. U ovom drugom sluaju vijenac je minimalan. Preporua se izvedba vijenca u skladu s lokalnim tradicijskim rjeenjima. (2) Krovni prepust na zabatu moe biti istaknut do 0,20 m.

lanak 41. UREENJE PARCELE (1) U ureenju okolia treba primjenjivati autohtono raslinje. Autohtone krajobrazne ambijente valja uvati i omoguiti nastajanje novih,. (2) Teren oko graevine, potporni zidovi, terase i slino moraju se izvesti tako da ne naruavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno oticanje vode na tetu susjednog zemljita i susjednih graevina. Izgradnja potpornih zidova (podzida) dozvoljava se samo prema postojeim okolnim prilikama. Osnovni materijal je kamen. Ne preporua se izgradnja podzida viih od 1,5 m

Broj: 10/06


Stranica 22

lanak 42. OGRADE, IVICE, VRTOVI (1)Ograda graevnih parcela moe biti od puna ili u kombinaciji kamena, betona ili ogradu od punog zelenila. Najvea ukupna visina ograde moe biti 1,50 m. Nisu dozvoljene montane ograde od armiranog (prefabriciranog) betona. 2) Potporni zidovi, podzidi i sl. mogu biti maksimalne visine do 1,5 m. (3) Ograde na parcelama za gospodarsku namjenu (radnim zonama) moraju biti vrsno oblikovane. Mogu biti metalne, djelomino zidane, a preporua se da budu oblikovane ivicom. Ograda prema susjednim graevnim parcelama je metalna (reetkasta ili iana) s gusto zasaenom ivicom s unutranje strane ograde. Ograde mogu biti najvie 1,80 m ako su providne odnosno 1,30 m ako su neprovidne. Gdje god to prostorni uvjeti dozvoljavaju u radnim zonama je potrebno izmeu kolnika i nogostupa zasaditi drvored. lanak 43. KIOSCI I POKRETNE NAPRAVE (1) Na javnim povrinama mogu se postavljati kiosci, pokretne naprave i druge konstrukcije privremenih obiljeja (reklamni panoi, oglasne ploe, reklamni stupovi i sl.) kao i urbana oprema. (2) Za postavu kioska, pokretnih naprava i drugih konstrukcija privremenih obiljeja iz stavka 1. ovog lanka (na javnim povrinama) izdaju se dozvole u skladu s ovim Odredbama, Odlukom o kioscima i Planom rasporeda kioska na podruju Grada, te drugim odgovarajuim aktima. (3) Kioskom se smatra, estetski oblikovana graevina lagane konstrukcije, povrine do 10 m2, koji se moe u cijelosti ili dijelovima prenositi i postavljati pojedinano ili u grupama. (4) Pokretnim napravama smatraju se, stolovi, klupe, stolci, automati za prodaju napitaka, cigareta i sl. robe, hladnjaci za sladoled, ugostiteljska kolica, pei za peenje plodina, drvena spremita za priruni alat i materijal komunalnih organizacija, sanduci za ienje obue, vage za vaganje ljudi, sanduci za glomazan otpad i sline naprave, pokretne ograde i druge naprave, postavljene ispred graevina s ugostiteljskom odnosno zanatskom namjenom, te atori u kojima se obavlja promet robom, ugostiteljska djelatnost, djelatnost cirkusa i sline zabavne radnje, prenosni WC-i i sl. Iste se postavljaju temeljem odobrenja nadlenog upravnog odjela grada, odredaba ovoga Plana i drugih odgovarajuih odluka. (5) Svaki pojedini kiosk ili pokretna naprava, kao i grupa kioska, mora biti smjetena tako da ni u kojem pogledu ne umanjuju preglednost prometa, ne ometa promet pjeaka i vozila, ne naruava izgled prostora, ne oteava odravanje i koritenje postojeih pjeakih, prometnih i komunalnih graevina. Komunalno opremanje lanak 44. ODLAGANJE KUNOG OTPADA (1) Na graevnim parcelama je potrebito urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kunog otpada, ako je organiziran odvoz otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupano s javne prometne povrine i treba biti zaklonjeno od izravnoga pogleda s ulice. (2) Kod viestambenih i stambeno-poslovnih graevina mjesto za odlaganje otpada treba biti predvieno u sklopu graevine. Iznimno se moe dozvoliti odlaganje i izvan graevine, ako to iz

Broj: 10/06


Stranica 23

opravdanog razloga nije mogue osigurati u zgradi, ali mora biti na graevnoj parceli i mora biti arhitektonski oblikovano i usklaeno sa zgradom. Za spremnike (odvojeno sakupljanje otpada - papir, staklo, plastika i dr.) treba predvidjeti prikladno, ali vizualno ne jako izloeno mjesto. (3) Ukoliko nije organiziran odvoz kunog otpada treba osigurati prostor koji nije vidljiv s javne prometnice i koji je dovoljno udaljen od bunara, cisterni i stambenih graevina na susjednim parcelama i sl.. lanak 45. PRIKLJUAK NA KOMUNALNU INFRASTRUKTURU (1) Unutar graevinskog podruja graevine se moraju obvezatno prikljuiti na vodovodnu mreu ukoliko ista postoji i ako za to postoje tehniki uvjeti. U drugim sluajevima opskrba pitkom vodom se rjeava na higijenski nain prema mjesnim prilikama. (2) Otpadne vode iz domainstva uputaju se u kanalizacijski sistem ili u propisno izgraene septike jame. (3) Prikljuivanje graevina na elektrodistribucijske organizacije. elektrinu mreu obavlja se prema uvjetima nadlene

lanak 46. CISTERNE (GUSTIRNE), BUNARI I DRUGI UREAJI ZA LOKALNU OPSKRBU VODOM (1) Ureaji koji slue za opskrbu pitkom vodom (bunari, crpke, cisterne /gustirne, i dr.) moraju biti izgraeni i odravani prema postojeim propisima. Moraju biti izvedeni na propisanoj udaljenosti od postojeih septikih jama, gnojita te otvorenih kanalizacijskih odvoda i sl. (2) Bunari se moraju graditi od nepropusnog materijala i to 50 cm iznad razine terena te 20 cm ispod najnieg vodostaja podzemne vode. Dubina bunara odredit e se prema razini podzemne vode, ali ne smije biti manja od 7,0 m od povrine terena. Unutarnje stjenke bunara moraju biti zaglaene do dubine najmanje 4,0 m ispod povrine terena. Bunar mora biti pokriven nepropusnom ploom. Na ploi se treba izvesti povieno "grlo" za moebitnu postavu crpke i uzdignuto okno za ulaz u bunar. lanak 47. VODNO GOSPODARSTVO (1) Graevine na graevnim parcelama, koje se jednim dijelom naslanjaju na bujice, gradit e se u skladu s vodoprivrednim uvjetima. Planerski prijedlog zatite je 15,00 metara od mee parcele vodotoka ili bujice , ili na udaljenosti koja e omoguiti ureenje korita vodotoka i izvedbu inundacije potrebite za najvei protok vode, odnosno na udaljenosti koja e omoguiti pravilan pristup vodotoku. (2) Zabranjuje se podizanje ograda i potpornih zidova, odnosno izvoenje drugih radova koji bi mogli smanjiti propusnu mo korita, onemoguiti ienje i odravanje ili ga ugroziti na neki drugi nain. Za bilo kakve intervencije ili zahvate na i u blizini estica javnog dobra vode koje mogu poremetiti vodni reim, mora se dobiti suglasnost Hrvatskih voda. Stambene graevine namijenjene za individualno stanovanje lanak 48. (1) Pod stambenom graevinom namijenjenom za individualno stanovanje podrazumijeva se stambena graevina koja ima najvie do tri stambene jedinice ili stambeno-poslovna graevina kod koje povrina namijenjena funkciji stanovanja prelazi 50% brutto razvijene povrine graevine.

Broj: 10/06


Stranica 24

(2) Stambena graevina namijenjena za individualno stanovanje ne moe biti manja od 45 m2 brutto razvijene povrine. lanak 49. OBLIK STAMBENE GRAEVINE (1) Arhitektonsko oblikovanje graevina mora se prilagoditi postojeem ambijentu. Graevine treba oblikovati, koristei recentna ili tradicijska arhitektonska rjeenja uklapanja u postojea naselja ili krajobraz, to ovisi o lokaciji objekta. Izgradnja unutar povijesnih urbanih struktura urbanih i ruralnih mora biti prilagoena postojeoj izgradnji volumenima i visinom. Oblik krova moe biti kos ili ravan. Kosi krov moe biti jednostrean, dvostrean i viestrean. (2) Tlocrtne i visinske dimenzije graevina, oblikovanje proelja, pokrovi i nagibi krovita, te graevni materijali, osobito unutar postojeih sredita tradicijskih naselja, moraju biti u skladu s tradicijski koritenim materijalima, u skladu s okolnim graevinama, krajobrazom i nainom graenja na dotinom podruju. lanak 50. VISINA Stambene graevine namijenjene za individualno stanovanje mogu se graditi kao:

(1)

Po+P+2 odnosno, tri pune etae, koje ine podrum, prizemlje i dva kata, odnosno maksimalne visine 10 m, lanak 51. GRAEVNA PARCELA (1) Veliina graevne parcele za graenje stambene graevine namijenjene za individualno stanovanje ne moe biti manja od: a) Na neizgraenom dijelu graevinskog podruja: - za graenje graevine na slobodnostojei nain: 250 m2 s tim da irina graevne parcele, mjerena s uline fronte ne moe biti manja od 14,0 m; - za graenje graevine na poluotvoren (poluugraeni) nain: 180 m2 s tim da irina graevne parcele, mjerena s uline fronte ne moe biti manja od 10,0 m; b) u izgraenim dijelovima naselja: - za novu izgradnju, zamjenu i rekonstrukciju graevina izgraenost i visina graevina treba biti usklaena s lokalnim stanjem i prosjenim obiljejima zone, posebno sa susjednim graevinama, u skladu s posebnim uvjetima i uz suglasnost nadlene slube za zatitu kulturne batine.

2) Na neizgraenim dijelovima graevinskog podruja moe se graditi na temelju UPU-a. lanak 52. IZGRAENOST PARCELA U izgraenim dijelovima naselja, mogu se: - izgraivati nove stambene graevine gdje ukupna izgraenost zemljita moe biti: - za graevine izgraene na otvoren nain (samostojee) - za dvojne graevine (poluugraene) - za graevine u nizu (ugraene) - za graevine potpuno ugraene interpolacije (s jednim proeljem prema ulici)

(1)

graevne parcele do 40%, do 50 %, do 60 %, do 100 %

(3)

Za izgraenost parcele za stambenu izgradnju samostojeih i ugraenih graevina u planiranim graevnim podrujima definira se

Broj: 10/06


Stranica 25

- minimalna povrina izgraenosti 60 m2 - maksimalni postotak izgraenosti 30% ali ne vie od 250 m2 (3) Kod rekonstrukcije postojeih objekata na parcelama manjim od spomenutih u lanku 54., ako je postojea izgraenost vea, ista se moe zadrati. lanak 53. (1) Uz stambene graevine namijenjene za individualno stanovanje na istoj parceli mogu se graditi i pomone graevine, bez izvora zagaenja, i to: u sklopu stambene graevine, odvojeno od stambene graevine i na udaljenosti 3,0 m od susjedne mee, odvojeno od stambene graevine i na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne mee, bez mogunosti gradnje otvora, uz susjednu meu uz uvjet da je granini zid izveden od vatrootpornog materijala, da se na istom ne izvode otvori, te da se odvod vode s krova rijei na vlastitoj parceli, te da je na susjednoj mei ve izgraena takova graevina ili ima uvjeta za izgradnju iste. (2) Na kosim terenima, mogua je izgradnja garae na minimalnoj udaljenosti 3 m od regulacijske linije ako ne ugroava promet, (3) Garae, odnosno parkiralina mjesta mogu se graditi i u podrumu, prizemlju stambene graevine. lanak 54. (1) Pomone graevine, koje se grade na istoj parceli sa stambenom graevinom i s istom ine funkcionalnu cjelinu, mogu biti najvie visine prizemlja, odnosno 3 m od najnie kote ureenog trena uz graevinu, mjereno do vijenca graevine. Viestambene, viestambeno-poslovne, i poslovne graevine lanak 55. (1) Pod viestambenom zgradom podrazumijeva se stambena i stambeno-poslovna graevina koja je namijenjena stalnom stanovanju, turistikom poslovanju i (ili) radu, u kojoj su tri ili vie samostalnih smjetajnih (stambenih) jedinica) u koje se ulazi iz jednog zajednikog vertikalnog zatvorenog pristupa. i kod koje povrina namijenjena funkciji stanovanja prelazi 50% brutto razvijene povrine graevine. lanak 56. (1) Brutto izgraenost parcele za izgradnju viestambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih graevina ne moe biti vea od 30%. (2) Povrina graevinske parcele viestambene i poslovne graevine ne moe biti manja od 600 m2.

lanak 57. (1) Viestambena, stambeno-poslovna i poslovna graevina moe se graditi kao: a) P+2+SP odnosno, prizemlje (P), dva kata (+2) i stambeno potkrovlje, ija ukupna visina ne moe prelaziti 10,5 m.

Broj: 10/06


Stranica 26

3.3.

IZDVOJENA GRAEVINSKA PODRUJA lanak 58.

(1) Izgraene strukture izvan naselja predstavljaju izdvojena graevinska podruja: - za gospodarsku, preteito industrijsku i skladino-servisnu namjenu slobodna carinska zona Ravno - za ugostiteljsko turistiku namjenu- turistiko naselje Barjoka (2) Uvjeti gradnje i ureenja radne zone Ravno propisani su lankom 14. i 66. ovih odredbi. (3) Uvjeti gradnje i ureenja turistikog naselja Barjoka propisani su lankom 67. ovih odredbi.

3.4.

GRADNJA IZVAN GRANICA GRAEVINSKOG PODRUJA

lanak 59. (1) Izvan graevinskog podruja omoguava se gradnja slijedeih graevina: a) graevine namijenjene obrani; b) graevine stambeno gospodarske namjene za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo; c) spremite za alat; d) vidikovci; e) marikultura; f) graevine infrastrukture (prometne, telekomunikacijske, energetske, komunalna i dr.); (2) Izvan granica graevinskog podruja omoguava se ureenje obalne etnice (lungo mare) minimalne irine 2,0 m koja se ne smije asfaltirati, ve obraditi kamenom, betonskim kockama, ljunkom i sl. radi uklapanja u krajobraz. Uz lungo mare mogue je postavljanje klupica za odmor i ureenje platoa. a) Graevine namijenjene obrani (3) Graevine namijenjene obrani grade se na podruju Huma (zona zabranjene izgradnje 700 m od osi radara) i Stupia (zona zabranjene izgradnje 150 m i kontrolirane gradnje 600 m). b) Graevine stambeno gospodarstvo gospodarske namjene za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno

(4) Graevine stambeno gospodarske namjene za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo su poljoprivredna gospodarstava za pruanje ugostiteljsko turistikih usluga u seoskom domainstvu, gospodarski kompleksi kao vinarije, vinski podrumi u vinogradima, te suare u vonjacima, ostave za poljoprivredni alat i strojeve (5) Graevine iz stavka (4) ovog lanka mogue je graditi izvan 1000 m od obalne potujui slijedee uvjete: minimalna povrina posjeda 3 ha, maksimalna visina graevine je visina prizemlja i krov odnosno maksimalno 4,0 m od najnie toke ureenog terena uz graevinu do vijenca graevine maksimalna ukupna povrina graevine moe iznositi do 200 m2 estica treba imati kolni pristup, a prikljuak na vodu, prikljuak na kanalizaciju, odnosno septiku jamu i elektrinu energiju rijeiti prema lokalnim prilikama

Broj: 10/06


Stranica 27

(6) Graevine iz gornjih stavaka ovog lanka moraju se graditi izvan: istaknutih prirodnih ili kultiviranih krajobraza, prikazanih na kartografskom prikazu broj 3.2. u mjerilu 1:25000 arheolokih lokaliteta prikazanih na kartografskom prikazu broj 3.1. u mjerilu 1:25000 koridora prometnica prikazanih na kartografskom prikazu broj 2. 1. u mjerilu 1:25000 c) Spremite za alat (7) Spremite za alat moe se graditi na poljoprivrednom zemljitu najmanje povrine 3000 m2 i izvan podruja 1000 m od obalne crte. Spremite za alat moe se graditi kao prizemnica najvee tlocrtne bruto povrine do 15 m2. Sljeme krova mora biti usporedno s duom stranicom graevine i obvezno usporedno sa slojnicama terena. (8) Spremite za alat mora biti graeno na nain da: - bude smjeteno na manje plodnom, odnosno neplodnom dijelu poljoprivrednog zemljita, - obvezno treba koristiti lokalne materijale (kamen) i treba biti izgraeno po uzoru na tradicijsku gradnju, - najvea visina spremita za alat je 2,40 m mjereno od najnie kote ureenog terena uz graevinu do vijenca graevine, Postojea spremita za alat izgraena na zemljitu manje povrine od povrine odreene u stavku 1. ovog lanka, ne mogu poveavati tlocrtnu povrinu. d) vidikovci (9) Na istaknutim reljefnim pozicijama s atraktivnim pogledom ovim Planom odreene su pozicije vidikovaca. Vidikovci se mogu opremati kao ureena odmorita bilo da se do njih pristupa kolnim ili pjeakim putem. Na ovom dijelu mogue je podignuti sanitarni vor i nadstrenicu. (10)Pozicije vidikovaca prikazane su na kartografskom prikazu br. 3.2. Podruja posebnih uvjeta koritenja 1:25000. e) Marikultura (11) U funkciji revitalizacije prerade ribe Planom se otvara mogunost ribogojilita na zapadnom dijelu otoka (semi off shore) ija e se detaljnija lokacija utvrditi procjenom utjecaja na okoli. Ribogojilite se mora smjestiti na udaljenosti veoj od 300,0 m od obalne crte. Planirani sadraji marikulture prikazani su u grafikom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 1. Koritenje i namjena povrina u mjerilu 1:25000. f) Graevine infrastrukture (prometne, telekomunikacijske, energetske, komunalna i dr.); (12) Graevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.) grade se po trasama i lokacijama odreenim ovim Planom.

Broj: 10/06


Stranica 28

4.

UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

4.1. GRAEVNA PODRUJA ZA GOSPODARSKU IZGRADNJU lanak 60. (1) Gospodarske djelatnosti mogu se smjetavati: - unutar graevinskih podruja naselja (mjeovita namjena), - u zonama iskljuive namjene u okviru graevinskog podruja naselja - u izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja Uvjeti gradnje gospodarskih djelatnosti u graevinskim podrujima naselja mjeovita namjena lanak 61. (1) Za graevine gospodarske namjene koje se grade unutar mjeovitih namjena naselja graevna parcela mora biti najmanje povrine od 600 m2, maksimalna izgraenost graevne estice moe biti 30%, maksimalna visina graevine 7,0 m mjerena od konano zaravnatog i ureenog terena uz zgradu na njegovom najniem dijelu, pa do vijenca graevine. Udaljenost od susjednih parcela mora iznositi minimalno H/2. (2) Minimalno 20% povrine estice mora biti ureeno zelenilo.

(3) Parkiranje vozila se mora u pravilu rjeavati na graevnoj estici, prema normativima iz lanka 80.. a estica mora imati pristup na javno prometnu povrinu minimalne irine 5,0 m. lanak 62. Unutar graevinskog podruja naselja (mjeovita namjena) mogu se graditi hoteli kapaciteta do 80 leajeva prema slijedeim uvjetima: - visina; najvie 12,0 m mjereno od najnie toke ureenog terena uz graevinu do vijenca graevine - udaljenost graevine od ruba graevne estice: najmanje H/2 gdje je H = visina graevine do vijenca - najmanja povrina graevne estice iznosi 600 m2 a najvea 1500 m2, Najvei koeficijent izgraenosti (kig) za graevine iz stavka 1. ovog lanka je 0,3 najvei koeficijent iskoritenosti (kis) je 0,8. Uvjeti gradnje gospodarskih (turistikih ) djelatnosti u zonama iskljuive namjene u okviru graevinskog podruja naselja lanak 63. Turistika zona hotela Bievo izgraena, smjetena u naselju Komia-T1 Postojea turistika zona (T1) Bievo obuhvaa 1,25 ha sa maksimalni smjetajnim kapacitetom od 350 leajeva moe se rekonstruirati u cilju poveanja kvalitete ponude to podrazumijeva viu kategoriju smjetajnih graevina (hotel) i prateih sadraja. Smjernice za ureenje zone: Rekonstrukcija, te samo iznimno dogradnja postojeih graevina iskljuivo u funkciji poboljanja uvjeta osnovne namjene; Rekonstrukcija u cilju poveanja kvaliteta ponude i kvaliteta smjetaja (pratei sadraji; portsko rekreacijski sadraji, ugostiteljski objekti, objekti za zabavu, ureenje otvorenih prostora, bazena, parkinga, garaa, plae, i sl.); Poveanje koeficijenta izgraenosti zone mogue je samo u funkciji podizanja kategorije (poveanja broja zvjezdica) tj. izgradnje prateih sadraja; Maksimalni koeficijent izgraenosti zone iznosi 0,3 a koeficijent iskoritenosti 0,8;

Broj: 10/06


Stranica 29

najmanje 40% povrine svake graevne estice ugostiteljsko-turistike namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo; Parkiranje se rjeava u skladu s lankom 77.; Vodoopskrba rijeena je prikljukom na mjesni vodoopskrbni sustav. Odvodnja otpadnih voda rijeena je prikljukom na gradsku kanalizacijsku mreu.

Ureenje kupalita temeljiti e se na Urbanistikom planu ureenja (UPU). lanak 64. Turistika zona Rogai nova izgradnja u naselju Komia-T1 Obuhvat zone 3,15ha Maksimalni kapacitet 300 leajeva Smjernice za ureenje zone: Zatita, ureivanje i unapreenje vrijednosti kompleksa kao cjeline; Ouvanje preteito zelene slike kompleksa, kvalitetnih stabala rogaa i zelenih povrina; Maksimalna katnost hotelskog objekta (gradskog hotela) iznosi prizemlje i tri kata tj. 14,0 m do vijenca graevine od najnie toke ureenog terena uz graevinu a visina prateih i pomonih sadraja prizemlje i kat tj. 7,0 m od najnie toke ureenog terena uz graevinu; Maksimalni koeficijent izgraenosti zone iznosi 0,3 a koeficijent iskoritenosti 0,8; Potrebno je osigurati minimalno 80 m2 graevnog podruja zone namijenjene za turizam po 1 krevetu; U okviru zone potrebno je osigurati dodatne parkiraline sadraje deficitarne za naselje Komia, tj. smjestiti poslovno-garani objekt koji se dijelom moe ukopati. Maksimalna nadzemna visina graevine moe iznositi prizemlje i kat tj. 7,0 m od najnie toke ureenog terena uz graevinu. Posljednja etaa moe se ozeleniti. Maksimalna povrina graevne estice za poslovno-garani objekt moe iznositi 1000 m2; U okviru zone mogue je ureenje parkova, portskih sadraja (bazena, otvorenih teniskih i drugih igralita) i sl.; Najmanje 40% povrine svake graevne estice ugostiteljsko-turistike namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo; Parkiranje se rjeava u skladu s lankom 77.; Vodoopskrbu zone potrebno je rijeiti prikljukom na mjesni vodoopskrbni sustav. Odvodnju otpadnih voda mogue rijeiti na prikljukom na gradsku kanalizacijsku mreu iji je kapacitet potrebno provjeriti i po potrebi poveati. Izgradnja i ureenje turistike zone temeljiti e se na Urbanistikom planu ureenja (UPU). lanak 65. Turistika zona Neptun nova izgradnja-u naselju Komia T2 Obuhvat zone 3,1 ha Maksimalni kapacitet 350 leajeva Smjernice za ureenje zone: Zatita, ureivanje i unapreenje vrijednosti kompleksa kao cjeline; Ureenje vrijednih industrijskih graevina i njihovo uklapanje u turistiku ponudu; Najvea katnost pojedinanih graevina moe iznositi prizemlje, dva kata sa ili bez krova tj. 10,5 m od najnie toke ureenog terena uz graevinu do vijenca graevine. Najmanje 40% povrine svake graevne estice ugostiteljsko-turistike namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo; Maksimalni koeficijent izgraenosti zone iznosi 0,3 a koeficijent iskoritenosti 0,8;

Broj: 10/06


Stranica 30

Potrebno je osigurati minimalno 80 m2 graevnog podruja zone namijenjene za turizam po 1 krevetu; U okviru zone planira se ureenje parka, portskih sadraja (bazena, otvorenih teniskih i drugih igralita) i sl; Parkiranje se rjeava u skladu s lankom 77.; Vodoopskrbu zone potrebno je rijeiti prikljukom na mjesni vodoopskrbni sustav. Odvodnju otpadnih voda mogue rijeiti na prikljukom na gradsku kanalizacijsku mreu iji je kapacitet potrebno provjeriti i po potrebi poveati.

Turistika zona Kamenice nova izgradnja-u naselju Komia - T2 Obuhvat zone 6,2 ha Maksimalni kapacitet 500 leajeva Smjernice za ureenje zone: Povrine za izgradnju prateih sadraja (portsko rekreacijskih, bazena, sadraja za zabavu, restorana i sl.) moraju iznositi minimalno 10% povrine ukupne zone; Najvea katnost pojedinanih graevina moe iznositi prizemlje, dva kata sa ili bez krova tj. 10,5 m od najnie toke ureenog terena uz graevinu do vijenca graevine; Centralni objekt sa recepcijom, smjetajnim kapacitetima i prateim sadrajima moe imati najveu katnost prizemlja i tri kata tj. 12,0 m od najnie toke ureenog terena uz graevinu do visine vijenca graevine; Plau je potrebno opremiti planim objektima uz mogunost izgradnje po jednog ugostiteljskog objekta u svakoj prirodnoj uvali, maksimalne tlocrtne povrine do 100 m2 i visine prizemlja; Najmanje 40% povrine svake graevne estice ugostiteljsko-turistike namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo; Maksimalni koeficijent izgraenosti zone iznosi 0,3 a koeficijent iskoritenosti 0,8; Potrebno je osigurati minimalno 80 m2 graevnog podruja zone namjenjene za turizam po 1 postelji; Prometna cirkulacija unutar turistikog naselja ostvaruje se internim prometnicama minimalne irine kolnika 3,0 m; Povezivanje turistikog naselja na javnu cestu ostvaruje se prometnicom minimalne irine 4,0 m; Parkiranje vozila se mora rijeiti unutar turistikog naselja, u pravilu na parceli, prema normativima iz lanka 77.; Vodoopskrbu zone potrebno je rijeiti prikljukom na mjesni vodoopskrbni sustav. Odvodnju otpadnih voda mogue rijeiti na prikljukom na gradsku kanalizacijsku mreu iji je kapacitet potrebno provjeriti i po potrebi poveati. Izgradnja i ureenje turistike zone Neptun i turistike zone Kamenica temeljiti e se na jedinstvenom Urbanistikom planu ureenja (UPU). Izgradnja planiranih turistikih zona uvelike je ograniena nedostatkom vode na otoku. Stoga se ovim Planom preporuuje prethodna analiza mogunosti vodoopskrbe prije planiranja izgradnje turistikih zona. Izdvojena graevinska podruja proizvodne i ugostiteljsko turistike namjene izvan naselja lanak 66. Na izdvojenom graevinskom podruju predvieno je graevinsko podruje za razvoj gospodarskih djelatnosti (prerada ribe, poljoprivrednih proizvoda i sl.) tj. slobodna carinska zona Ravno obuhvata 4,6 ha u koju se smjetaju proizvodne djelatnosti, servisi i skladita. Zonu je potrebno rjeavati kao

Broj: 10/06


Stranica 31

jedinstveni urbanistiki zahvat na temelju urbanistikog plana ureenja. Najmanje 20% zone je potrebno ozeleniti a graevine gabaritima uklopiti u okolni ambijent. Visina pogona prilagodit e se tehnologiji, ali pojedinani objekt ne smije biti vii od 10, 0 m od najnie toke ureenog terena uz graevinu. U cilju ureenja komunalno-servisne zone, potrebno je rijeiti komunalnu infrastrukturu. Parkiranje vozila se mora u pravilu rjeavati na graevnoj estici, prema normativima iz lanka

lanak 67. Turistiko naselje Barjoka (neizgraeno)- izdvojeno graevinsko podruje - T2 Obuhvat zone 19,5 ha Maksimalni kapacitet 950 leajeva Smjernice za ureenje zone: Smjetajne graevine ugostiteljsko turistike namjene mogu se graditi izvan pojasa najmanje 100 m od obalne crte; Povrine za izgradnju prateih sadraja (portsko rekreacijskih, bazena, sadraja za zabavu, restorana i sl.) moraju iznositi minimalno 5% povrine ukupne zone; Najvea katnost pojedinanih graevina moe iznositi prizemlje, kat i potkrovlje tj. 7,5 m od najnie toke ureenog terena uz graevinu do vijenca graevine; Centralni objekt sa recepcijom, smjetajnim kapacitetima i prateim sadrajima moe imati najveu katnost prizemlja i dva kata tj. 10,0 m od najnie toke ureenog terena uz graevinu do visine vijenca graevine; U sklopu turistikog naselja predvia se ureenje manjeg privezita (do desetak brodica) na dijelovima uvala na kojima je ve izgraena infrastruktura; Plae je potrebno maksimalno zadrati u prirodnom obliku; Najmanje 40% povrine svake graevne estice ugostiteljsko-turistike namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo; Maksimalni koeficijent izgraenosti zone iznosi 0,3 a koeficijent iskoritenosti 0,8; Potrebno je osigurati minimalno 80 m2 graevnog podruja zone namijenjene za turizam po 1 postelji; Prometna cirkulacija unutar turistikog naselja ostvaruje se internim prometnicama minimalne irine kolnika 3,5 m; Povezivanje turistikog naselja na javnu cestu ostvaruje se prometnicom minimalne irine 6,0 m. Parkiranje vozila se mora rijeiti unutar turistikog naselja, u pravilu na parceli, prema normativima iz lanka 77.; Vodoopskrbu zone mogue je rijeiti prikljukom na postojei otoki vodoopskrbni sustav uz izgradnju potrebnih objekata vodoopskrbe; Odvodnju otpadnih voda mogue rijeiti izgradnjom zasebnog kanalizacijskog sustav, sa proiivaem i ispustom u more; Izgradnja i ureenje turistike zone temeljiti e se na Urbanistikom planu ureenja (UPU). Izgradnja planirane turistikih zona uvelike je ograniena nedostatkom vode na otoku. Stoga se ovim Planom preporuuje prethodna analiza mogunosti vodoopskrbe prije planiranja izgradnje turistikih zona.

5.

UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH DJELATNOSTI

lanak 68. (1) Pod drutvenim djelatnostima podrazumijevaju se graevine namijenjene:

Broj: 10/06


Stranica 32

a) b) c) d) e)

obrazovanju (predkolske i kolske ustanove), zdravstvu, socijalnoj zatiti, kulturi i fizikoj kulturi, upravi,

lanak 69. (1) Povrina graevinske parcele graevina drutvenih djelatnosti utvruje se temeljem lokacijske dozvole za svaku pojedinanu graevinu prema potrebama te graevine i obuhvaa zemljite pod graevinom i zemljite potrebno za redovitu upotrebu graevine. lanak 70. (1) Izgraenost parcela za drutvene djelatnosti moe biti najvie 0,5 poluugraene graevine a 0,8 za ugraene graevine.

za slobodno stojee

i

(2) Uz djeji vrti, jaslice, osnovnu i srednju kolu obavezno je osigurati vrtno-parkovne povrine i boravak djece na otvorenom u skladu sa standardima. Ukupna izgraenost parcele za djeji vrti, jaslice, osnovnu i srednju kolu moe biti najvie 0,4. (3) Visina graevina drutvenih djelatnosti ne moe biti via od P+2, uz mogunost gradnje podruma, odnosno visina vijenca moe iznositi maksimalno 12 m mjerena od konano zaravnatog i ureenog terena uz zgradu na njegovom najniem dijelu, pa do vijenca graevine. lanak 71. Udaljenost graevina drutvenih djelatnosti mora iznositi najmanje H/2 m od granice susjedne

(1) parcele.

(2) U sluaju kad se susjedna graevina planira izgraditi pored postojee graevine za odgoj i obrazovanje, tad njihova meusobna udaljenost mora iznositi najmanje (H) tj. visinu planirane graevine. (3) Parkiranje vozila se mora u pravilu rjeavati na graevnoj estici, prema normativima iz lanka 77.. a estica mora imati pristup na javno prometnu povrinu minimalne irine 5,5 m. 6. UVJETI UTVRIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA lanak 72. INFRASTRUKTURNI POJASEVI (KORIDORI) - OPE ODREDBE Prostor za razvoj infrastrukture treba planirati i ostvariti po najviim standardima zatite okolia.

(1)

(2) Voenje infrastrukture treba planirati tako da se prvenstveno koriste postojei pojasevi i ustrojavaju zajedniki za vie vodova, tako da se izbjegnu ume, vrijedno poljodjelsko zemljite, da ne razaraju cjelovitost prirodnih i stvorenih tvorevina, a uz provedbu naela i smjernica o zatiti prirode, krajolika i cjelokupnog okolia. lanak 73. PROMETNE POVRINE (1) Unutar utvrenih koridora javnih cesta nije dozvoljena izgradnja do ishoenja lokacijske dozvole (ili donoenja detaljnog plana ureenja) za prometnicu ili njen dio. Nakon ishoenja lokacijske dozvole i

Broj: 10/06


Stranica 33

zasnivanja graevinske parcele ceste, odredit e se zatitni pojasevi ceste prema posebnom propisu, a prostor izvan zatitnog pojasa prikljuit e se susjednoj namjeni. (2) U planskom koridoru javnih cesta izvan graevnog podruja, kao i u graevnom podruju naselja, mogu se graditi uslune graevine u prometu: a) benzinske i plinske postaje, b) praonice vozila i servisi vozila, c) ugostiteljski sadraji, u svrhovitoj vezi s prethodne dvije toke ovoga stavka. (3) Bruto povrina praonice vozila i servisa graenog u pojasu javnih cesta izvan graevnog podruja ne moe biti vea od 100 m2 ukupno. Bruto povrina ugostiteljskog sadraja graenog u pojasu javnih cesta izvan graevnog podruja ne moe biti vea od 50 m2. lanak 74. Udaljenost graevina (graevne linije) od regulacijske linije, koji se u naelu poklapa s granicom zemljinog pojasa ceste ili ulice, iznosi: 5 m za stambenu zgradu; 10 m za zgradu drutvenih, javnih, poslovnih, ugostiteljsko-turistikih, servisnih, uslunih i slinih djelatnosti, obiteljski pansion; 15 m za gospodarsku graevinu bez izvora zagaenja; 15 m za pelinjak; 20 m za gospodarsku graevinu s izvorima zagaenja. Iznimno od stavka 1. ovog lanka udaljenost moe biti i manja kada je to neophodno u ve izgraenim dijelovima graevnih podruja naselja.

(1)

(2)

lanak 75. (1) Kada dravna, upanijska i lokalna cesta prolazi kroz graevno podruje i kada se ureuje kao ulica, udaljenost regulacijske linije od osi ulice mora iznositi najmanje: a) za dravnu cestu 10 metara, b) za upanijske 9 metara, c) kod lokalne 5 metara. (2) U izgraenim dijelovima graevnih podruja, ako koridor nema propisanu irinu, a ugrauje se nova graevina izmeu dvije postojee graevine, graevna linija nove graevine usklauje se s graevnim linijama postojeih graevina (graevna linija nove graevine jednaka je graevnoj liniji udaljenije graevine). lanak 76. (1) Najmanja irina kolnika u graevnim podrujima je: a) za jednosmjerni automobilski promet iznosi 4 m, (iznimno 3,5 m), b) irina kolnika za dvosmjerni promet iznosi 6,0 m, (iznimno 5,0 m). (2) Kod nepovoljnih terenskih uvjeta i zateenih situacija u izgraenim dijelovima naselja irine jednosmjernog i dvosmjernog kolnika mogu biti i manje, ali ne manje od 3,0 m za jednosmjerne i 4,0 m za dvosmjerne ulice s time da treba omoguiti na udaljenostima od 50 m mogunost mimoilaenja postavom ugibalita. (3) Samo jedna vozna traka moe se izgraditi izuzetno i to: a) na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se svakih 150 m ugradi ugibalite, b) slijepim ulicama ija duljina ne prelazi 150 metara na preglednom, odnosno 50 metara na nepreglednom dijelu sa okretitem na kraju;

Broj: 10/06


Stranica 34

c) u jednosmjernim ulicama, d) u izgraenim dijelovima naselja ako nije mogue ostvariti povoljnije uvjete prometa. (4) Rauna se da je najmanja irina nogostupa 1,5 metar, a iznimno 1,0 metar.

(5) Prilikom izrade projektne dokumentacije, ali i izvedbe pojedinih planiranih prometnica, treba posvetiti osobitu skrb za ouvanje krajobraza. Ceste treba prilagoditi terenu kako bi graevnih radova bilo to manje (vijadukata, usjeka, zasjeka i nasipa). Za zatitu pokosa i iskopanih dijelova terena obvezno treba koristiti samorodno (autohtono) drvee i grmlje lanak 77. (1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole za izgradnju graevina stambene, javne, gospodarske, turistike i portsko-rekreacijske namjene potrebno je utvrditi potrebu osiguranja parkiralinih mjesta prema slijedeim normativima: - za stambenu graevinu; na svaki stan 1,5 PM, - za turistiki apartman; na svaki apartman 1,5 PM, - za zanatske, servisne, uslune i sl. graevine; 1 PM na 60 m2 neto povrine graevine, - za hotele, pansione, motele: po 1 PM na 2-4 sobe, u skladu s propisima o vrsti i kategoriji graevine, - za sportske dvorane i igralita; po 1 PM na 10 sjedala, - za ugostiteljske objekte; po 1 PM na 4-10 sjedala, - za trgovine: na 100 m2 brutto izgraene povrine prodajnog dijela 4 PM, - za kole, djeje ustanove; po 1 PM na jednu uionicu ili za jednu grupu djece, - za ambulante, poliklinike; po 1 PM na 20 m2 neto povrine graevine, - za vjerske graevine; po 1 PM na 5-20 sjedala, - za ostale pratee sadraje stanovanja; po 1PM na 40 m2 neto povrine graevine. (2) Za stambene graevine potrebno je rijeiti potrebe za parkiranjem u pravilu na vlastitoj parceli po kriteriju da se za svaki stan/apartman osigura po jedno parkiralino mjesto. (3) U sluaju da se unutar graevine predvia neki poslovno-trgovako-ugostiteljski-turistiki ili slian sadraj, koji zahtijeva dostavu, obvezno treba osigurati prostor i za zaustavljanje dostavnoga vozila na samoj graevnoj parceli. (5) Sve prometne povrine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da se omogui slobodno kretanje invalidnim osobama. lanak 78. POMORSKE GRAEVINE (1) Prostornim planom utvrene su luke: Luka otvorena za javni promet Komia; Ribarska luka Komia; Luka nautikog turizma Komia, maksimalni kapacitet 100 vezova; portsko-rekreativna luka Komia Privezita s maksimalno 10 vezova u uvali Barjoka i Mezuporat; Sidrita: Komia, Okljuna, Salbunara i Porat (2) Na podruju luke otvorene za javni promet, luke nautikog turizma i portsko-rekreativne luke Komia Planom se doputaju zahvati na moru i kopnu u cilju poboljanja maritimne zatite luke, osiguravanja sigurnog priveza, poveanja kapaciteta za privez portskih plovila te poboljanju uvjeta i sigurnosti koritenja luke. Zahvati na ureenju luke iz ovog stavka temeljiti e se na Urbanistikom planu ureenja.

Broj: 10/06


Stranica 35

(3)Luka nautikog turizma - marina planira se i u okviru Ribarske luke Komia, primjenom sljedeih smjernica: - maksimalni kapacitet luke nautikog turizma je 60 vezova, - objekti se imaju izvesti kao vrste graevine - ne dozvoljava se ograivanje luke nautikog turizma ogradom - luka nautikog turizma treba imati nesmetan kolni pristup, minimalno 5 m, - ureaji za dizanje plovila moraju se izvesti prema konzervatorskim uvjetima. Luka nautikog turizma - marina i ribarska luka gradi se i ureuje se u skladu sa Urbanistikim planom ureenja. Urbanistiki plan ureenja ribarske luke s lukom nautikog turizma potrebno je temeljiti na maritimnoj studiji i konzervatorskoj podlozi. (4) Za rekonstrukciju postojeih i gradnju i ureenje novih luka potrebna je procjena utjecaja na okoli. lanak 79. POTA I JAVNE TELEKOMUNIKACIJE (1) Antenski stupovi GSM mree svojim poloajem ne smiju remetiti vizure, osobito tradicijske vizure krajobraza. Jedan antenski stup treba koristiti vie korisnika. (2) U razvoju postojeih javni sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljanje pokrivanja, poveanja kapaciteta mrea i uvoenje novih usluga i tehnologija. Uz postojee i planirane lokacije osnovnih postaja, potrebno je u budunosti omoguiti izgradnju i postavljanje dodatnih osnovnih postaja smjetanjem antena na antenske stupove i na krovne prihvate na postojeim objektima. 3) Za vie koncesionara koji pruaju telekomunikacijske usluge, uz dostupnost telekomunikacijskih usluga svim potroaima, potrebno je uvjetovati smjetanje i koritenje zajednikih podzemnih i nadzemnih kanala i objekata za postavku mrea i ureaja (antena). lanak 80. ELEKTROOPSKRBA (1) Planom su odreeni slijedei zatitni pojasevi za postojee i planirane nadzemne dalekovode: DV VN 110 kV , 40 m, DV SN 35 kV i nie, 20 m. U zatitnim pojasevima nadzemnih dalekovoda nije dozvoljena gradnja ni rekonstrukcija objekata bez prethodne suglasnosti nadlene elektroprivredne organizacije. (2) Rjeenjem elektroopskrbe predvia se polaganje kabelskih vodova 35, 10(20) i NN (0.4 kV) u pravilu pod zemljom, u profile ulica i prometnica. (3) U prometnice u koje se polau elektroenergetski vodovi potrebno je osigurati planski razmjetaj instalacija u pravilu jednu stranu prometnice za energetiku, druga strana za telekomunikacije i vodoopskrbu a sredina ceste za kanalizaciju i oborinske vode. lanak 81. (1) Izgradnja trafostanica 10-20/0,4 kV koje nisu oznaene u PPU-u provoditi e se na temelju idejnog rjeenja iste ili plana ureenja nieg reda u ijem obuhvatu je njihova izgradnja potrebna. (2) Predvia se mogunost izgradnje istih bez dodatnih ogranienja u smislu udaljenosti od prometnica i granica parcele, te mogunost izgradnje unutar zone koje planom nisu predviene za izgradnju (zelene povrine, parkovi isl.)

Broj: 10/06


Stranica 36

lanak 82. VODOOPSKRBA (1) Izgradnja vodoopskrbnih vodova, crpnih i precrpnih stanica, kao i vodosprema izvan graevnih podruja utvrenih ovim Planom, odvijat e se u skladu sa posebnim uvjetima Hrvatskih voda, odnosno nadlenog ureda za vodoopskrbu. (2) Ako na dijelu graevnog podruja na kojem e se graditi graevina postoji vodovodna mrea, opskrba vodom rjeava se prema mjesnim prilikama. Uvjetima ureenja prostora za izgradnju graevina stanovanja, kada se iste grade u podrujima gdje nema pitke vode odreuje se obvezna izgradnja cisterni. Postojei lokalni izvori (gustirne, bunari, esme i sl.) moraju se odravati i ne smiju se zatrpavati ili unitavati. Naprave (gustirne, bunari, crpke i cisterne), koje slue za opskrbu vodom moraju biti izgraene i odravane prema postojeim propisima. Te naprave moraju biti udaljene i s obzirom na podzemne vode locirane uzvodno od moguih zagaivaa kao to su: fekalne jame, gnojita, kanalizacijski vodovi i okna, otvoreni vodotoci ili bare i slino. lanak 83. ODVODNJA (1) Planom se predvia izgradnjadopuna kanalizacijskog sustava Komie s ureajem za proiavanje i podmorskim ispustom. (2) Planom se predvia izgradnja zasebnog kanalizacijskog sustava sa ureajem za proiavanje turistikog naselja Barjoka. (3)Planom je predvieno da izdvojena naselja moraju imati vlastite sustave odvodnje s bioproiavanjem . (4) Svaka postojea i novoplanirana graevina mora imati osiguran prikljuak na sustav odvodnje. Kuni prikljuci se izvode kroz pristupne putove do graevne estice. (5)Unutar graevinskog podruja naselja, gdje nije izgraen sustav odvodnje otpadnih voda na razini naselja, do izgradnje tog sustava, mogu je prikljuak na zasebni pojedinani ili grupni ureaj za proiavanje otpadnih voda uz ugradnju bio diskova ili sl. (6)Do izgradnje sistema odvodnje otpadnih voda, iznimno unutar izgraenog dijela graevinskog podruja dozvoljava se prikljuak na septiku jamu za manju, stambenu, obiteljsku graevinu kapaciteta do 10 ES. , za vei kapacitet je obvezna izgradnja zasebnog ureaja za proiavanje uz ugradnju bio diskova ili sl. (7)Izgradnja vlastitih septikih iz gornjem stavka izvodi se prema slijedeim uvjetima: da jama bude izvedena kao nepropusna za okolni teren da se locira izvan zatitnog pojasa prometnice da od susjedne graevne estice bude udaljena minimalno 1,0 m da se omogui kolni pristup radi pranjenja jame (8) Nakon izgradnje javne kanalizacije obvezno je prikljuenje graevine na taj sustav.

Broj: 10/06


Stranica 37

lanak 84. UREENJE VODA I ZATITA OD VODA Bujini tokovi (estice javnog vodnog dobra) prikazani su u kartografskom prikazu: 3.2 Uvjeti koritenja i zatite prostora Podruja posebnih ogranienja u koritenju, u mjerili 1:25000. Na bujinim tokovima potrebno je provesti zatitu od erozije i ureenje bujica koja obuhvaa bioloke i hidrotehnike radove (ienje korita bujica, po potrebi izrada obloga korita i dr.) Bioloki radovi na zatiti od tetnog djelovanja bujica odnose se na odravanje zelenila u slivnom podruju, krenje raslinja i izgradnju terasa. Postojei bujini kanali izgradnjom i ureenjem podruja u urbaniziranim podrujima postaju glavni odvodni kolektor oborinskih voda (odgovarajue tretiranih separator ulja i masti) urbaniziranih podruja, te povrinskih voda ostalih dijelova slivnog podruja. Bujini kanali na podruju naselja Komia i uklapaju se u sustav odvodnje oborinskih voda. Uz korita i kanale bujinih tokova u svrhu tehnikog odravanja odreuje se inudacijski pojas minimalne irine 3 m. U inudacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se moe onemoguiti izgradnja i odravanje vodnih graevina, na bilo koji nain umanjiti protonost korita i pogorati vodni reim, te poveati stupanj ugroenosti od tetnog djelovanja bujica. Ako je du trase bujinog toka planirana zelena povrina ( u graevinskom podruju naselja), bujini tok mora svojim rjeenjem biti prilagoen okoliu. lanak 85. GROBLJA Planom se predvia izgradnja novog groblja uz crkvu u Podpilju, a ostavljena je mogunost proirenja postojeih.

(1)

7.

MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA lanak 86. OPA NAELA ZATITE Planom su utvrene mjere zatite prostora, odnosno zatite, a) krajobraznih vrijednosti, b) prirodnih vrijednosti i c) kulturno povijesnih cjelina

(1)

(2) Povijesne urbane i ruralne cjeline, graevinski sklopovi, pojedinane graevine, prirodni i kultivirani krajobrazi, kao i pojedinane graevine spomenikih obiljeja s pripadajuim parcelama, te fizikim vizualno istaknutim okoliem, moraju biti na struno prihvatljiv i vrstan nain ukljueni u budui razvitak. Zatita kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti podrazumijeva ponajprije sljedee: a) Ouvanje i zatitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika kao temeljne vrijednosti prostora;

Broj: 10/06


Stranica 38

Poticanje i unapreivanje odravanja i obnove zaputenih poljodjelskih zemljita, zadravajui njihov tradicijski i prirodni ustroj (osobito terasastih vinograda i maslinika); c) Zadravanje povijesnih trasa putova (starih cesta , pjeakih staza, poljskih putova i umskih prosjeka); d) Ouvanje povijesnih naseobinskih cjelina (naselja urbanog karaktera, naselja ruralnog karaktera i izdvojenih sklopova i graevina) u njihovu izvornom okruenju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeenom parcelacijom; e) Oivljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnoloke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti; f) Ouvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva (osobito starih kamenih kua), ali i svih drugih povijesnih graevina spomenikih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora; g) Ouvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja, naslijeenih vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda (vizura); h) Ouvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadraja, poljodjelskih kultura i tradicijskoga naina obrade zemlje; i) Zadravanje i ouvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od kojih neki imaju simbolina i povijesna znaenja; j) Ouvanje prirodnih znaajki dodirnih predjela uz zatiene cjeline i vrijednosti nezatienih predjela kao to su obale, prirodne ume, kultivirani krajolik budui da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj batini. (3) Prirodni i kultivirani krajolik prikazan je na kartografskom prikazu br. 3.2. Podruja posebnih ogranienja u koritenju u mj. 1:25000. 7.1. MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI lanak 87. STAVLJANJE POD ZATITU KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI (1) U smislu odredbi Zakona o zatiti prirode na podruju grada zakonom su zatieni dijelovi prirode. Medvidina pilja (Bievo) spomenik prirode (geomorfoloki) Modra pilja spomenik prirode (geomorfoloki) Otok Brusnik spomenik prirode (geoloki) Otok Jabuka spomenik prirode (geoloki) (2) U smislu odredbi Zakona o zatiti prirode na podruju grada, Planom su predloeni su za zatitu slijedei dijelovi prirode: otok Bievo zatieni krajolik ihtioloki rezervati tj. akvatorij otoka Bievo, Brusnik, Plagrua i Svetac

b)

-

-

lanak 88. (1) Prema Zakonu o zatiti prirode (NN 70/05.) prirodne se vrijednosti zatiuju u nekoj od propisanih kategorija (zatiene prirodne vrijednosti), a ekoloki znaajna podruja proglaavaju dijelovima ekoloke mree. (2) lankom 36. Zakona za planirani zahvat u prirodu koji sam ili s drugim zahvatima moe imati bitan utjecaj na ekoloki znaajno podruje ili zatienu prirodnu vrijednost, ocjenjuje se njegova prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve ouvanja tog ekoloki znaajnog podruja ili zatiene prirodne vrijednosti. lanak 89.

Broj: 10/06


Stranica 39

(1) Planom su odreeni slijedei uvjeti zatite prirode, sukladno posebnim zakonskim propisima: - na zatienim prirodnim vrijednostima i onima predvienim za zatitu potrebno je zabraniti sve radnje kojima se umanjuje njihova prirodna vrijednost, odnosno naruavaju svojstva zbog kojih su zatieni ili ih se eli zatititi - za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekoloki znaajno podruje ili zatienu prirodnu vrijednost, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zatiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve ouvanja tog ekoloki znaajnog podruja ili zatiene prirodne vrijednosti - u to veoj mjeri treba zadrati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti panju ouvanju cjelokupnog pejzaa i okruenja - prirodne krajobraze treba tititi od irenja neplanske izgradnje, a kao posebnu vrijednost treba ouvati ume, prirodne vodotoke i podruja uz njih. - prije bilo kakvih zahvata na zatienim prirodnim vrijednostima i prirodnim vrijednostima predvienim za zatitu potrebno je izvriti potpunu inventarizaciju i valorizaciju stanita i posebno izdvojiti i zatitit vrste i podruja - potrebno je osigurati racionalno koritenje prirodnih dobara bez oteivanja ili ugroavanja njenih dijelova i uz to manje naruavanje prirodnih faktora - potrebno je sprijeiti tetne zahvate i poremeaje u prirodi koji su posljedica tehnolokog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati to povoljnije uvjete odravanja i slobodnog razvoja prirode.

lanak 90. UVANJE SLIKE NASELJA (1) Mjere za ouvanje slike naselja, odnosno vrijednih povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, graevinskih sklopova, pojedinanih graevina, meu ostalim obuhvaa i: a) b) U irenju i naselja urbanog ili ruralnog karaktera vano je potivati prostornu matricu povijesne strukture naselja, Arhitektonsko oblikovanje graevina mora se prilagoditi postojeem ambijentu. Graevine treba oblikovati, koristei recentna ili tradicijska arhitektonska rjeenja uklapanja u postojea naselja. Arhitektonsko oblikovanje graevina valja uskladiti s krajobrazom i mjerilom i slikom naselja. horizontalni i vertikalni gabariti graevina, oblikovanje proelja, pokrovi i nagibi krovita, graevni materijali te boja proelja, osobito unutar povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, graevinskih sklopova, moraju biti u skladu s okolnim graevinama, bilo da su koritena recentna ili tradicijska rjeenja arhitektonska rjeenja. Graevine s recentnog oblikovanja, moraju imati cjelovita arhitektonska rjeenja koja potivanju vrijednosti okolnih graevina i cjeline naselja. U zatienim zonama obvezno miljenje daje nadleno tijelo za zatitu kulturne batine. ograivanje parcela treba na nain da se potivat tradicijska gradnja, u novoizgraenim graevinskim podrujima ograde planirati na nain da je mogue formiranje dvora unutar parcele i odnos prema ulici; u vrtovima i vonjacima ne treba saditi autohtono bilje, kao ni ono uobiajeno u gradskim prostorima. Valja koristiti sorte cvijea i grmlja, primjerene kraju; autohtone pejzane ambijente treba uvati i omoguiti nastajanje novih; treba poticati i unapreivati odravanje zaputenih poljodjelskih povrina, zadravajui njihovu tradicijsku i prirodnu strukturu, a to se osobito odnosi na zaputene terasaste vinograde i maslinike. lanak 91. MJERE ZATITE POLJODJELSKOG ZEMLJITA

c)

d) e) f) g) h)

Broj: 10/06


Stranica 40

(1) Poljodjelsko zemljite cijeni se kao osobita ograniena vrijednost i zbog toga se titi od promjene namjene Nadlena dravna institucija ili organ uprave trebao bi u cilju zatite poljodjelskoga zemljita obavljati sljedee: a) popisati parcele i bonitet obradivoga tla na podruju obuhvata ovoga Plana, b) voditi popisnik neiskoritenog poljodjelskog zemljita u privatnom i dravnom vlasnitvu, c) skrbiti o davanju u zakup neiskoritenoga poljodjelskoga zemljita u dravnom vlasnitvu, d) provoditi politiku svrhovitog iskoritavanja poljodjelskoga zemljita u skladu sa zakonom. lanak 92. MJERE ZATITE UMSKOG ZEMLJITA Planom su utvrene umske predjeli. Prema namjeni i znaaju dijele se na: a) zatitne ume tj. ekoloko-ambijentalne ume ije se ureivanje takoer obavlja prema umsko-gospodarskoj osnovi. b) ume posebne namjene u funkciji rekreacije

(1)

(2) Nain zatite, ureenja i koritenja uma unutar granica znaajnih krajolika i drugih uma odvija se temeljem umsko-gospodarskih osnova i u skladu sa zakonskim propisima i standardima. Postojee ume, veim dijelom u privatnom vlasnitvu, ne mogu se prenamijeniti za druge namjene. (3) Za provoenje ovog Plana bitne su sljedee mjere: a) izraditi umsko-gospodarske osnove za privatne ume, b) makiju i ume panjae, koje prevladavaju u privatnim umama, uzgojem prevesti u vii uzgojni oblik, c) poumljivati ikare, paljevine, zaputena obradiva zemljita i zemljita neprikladna za poljodjelstvo, d) izgraivati umske putove, vatrobrane prosjeke, ureivati i istiti umsko zemljite u skladu sa umsko-gospodarskim osnovama, e) vraanje u prvobitno stanje opoarenih umskih povrina. MJERE ZATITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAEVINA

7.2.

lanak 93. OPE ODREDBE I UPRAVNI POSTUPAK PRI ZATITI (1) Odredbe za uspostavu i provoenje mjera zatite i obnove kulturne batine proizlaze iz zakonskih propisa i standarda. (2) Propisanim mjerama utvruju se obvezatni upravni postupci, te naini i oblici graditeljskih i drugih zahvata na: a) pojedinanim spomenikim graevinama, b) graevnim sklopovima, c) arheolokim lokalitetima, d) parcelama na kojima se spomenike graevine nalaze, te e) predjelima (zonama) zatite naselja i kultiviranog krajolika, ili drugim predjelima s utvrenim spomenikim svojstvima. (3) Posebnom konzervatorskom postupku osobito podlijeu slijedei zahvati na elementima kulturne batine: popravak i odravanje postojeih graevina, nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja i graevne prilagodbe (adaptacije), ruenja i uklanjanja graevina ili njihovih dijelova, novogradnje na zatienim parcelama ili unutar zatienih predjela, svrhovite (funkcionalne) prenamjene postojeih graevina, izvoenje radova na arheolokim lokalitetima i sl.

Broj: 10/06


Stranica 41

(4) U skladu s vaeim zakonima i propisima za sve nabrojene zahvate u stavku 3. ovoga lanka na graevinama, sklopovima, predjelima (zonama) i lokalitetima za koje je ovim Planom utvrena obveza zatite, kod nadlene ustanove za zatitu spomenika (Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine - Konzervatorski odjel u Splitu) potrebno je ishoditi zakonom propisane suglasnosti: a) posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole) b) prethodno odobrenje (u postupku izdavanja graevinske dozvole) c) nadzor u svim fazama radova (na koje se odnose posebni uvjeti i prethodna odobrenja) provodi nadlena Uprava za zatitu kulturne batine. (5) Graevine kod kojih su utvrena spomenika svojstva i na koje se obvezatno primjenjuju sve spomenike odredbe, smatraju se one koje su u ovom Planu popisane kao: (a) registrirane (R) i (b) predloene za registraciju (PR) kao dobro dravne, upanijske ili lokalne vrijednosti koju titi ovaj Plan.. Pri tome nije presudan trenutni formalno-pravni status graevine u dokumentaciji Slube zatite, jer e se upravna procedura zatite kontinuirano provoditi temeljem odredbi iz ovog Plana i Zakona. (6) Temeljem evidencije (inventarizacije) provedene prilikom izrade ovog Plana, uz ranije registrirane (R) spomenike, Uprava za zatitu kulturne batine - Konzervatorski odjel u Splitu po slubenoj e dunosti pokrenuti postupak dokumentiranja te donoenja Rjeenja o zatiti za sve vrednije graevine, predjele (zone) i lokalitete koji su na kartama i tablicama oznaeni za zatitu (PR). Do donoenja odgovarajueg rjeenja treba primjenjivati iste mjere i propisane postupke kao i za trajno zatiene graevine. (7) Sastavni dio odredbi za provoenje je popis spomenika i drugih vrednijih kulturno-povijesnih elemenata u kojemu je utvren odgovarajui spomeniki status, R, PR i E za arheoloka nalazita ije povrine treba utvrditi. POPIS KULTURNIH DOBARA NA PODRUJU GRADA KOMIA URBANE CJELINE - Naselje Komia RURALNE CJELINE 1. Ruralna cjelina Duboka 2. Ruralna cjelina Podhumlje 3. Ruralna cjelina Podpilje 4. Ruralna cjelina Kostirna 5. Ruralna cjelina Borovik 6. Ruralna cjelina ena Glava 7. Ruralna cjelina Poje na Bievu ARHEOLOKE I HIDROARHEOLOKE CJELINE I NALAZITA 1. 2. 3. 4. Otoje Palagrue Otok Bievo Otok Svetac Tabelarni prikaz arheolokih nalazita u Konzervatorskoj podlozi

SPOMENIK PRIRODE 1. Modra spilja, Bievo 2. Medvidina spilja, Bievo 3. Otok Brusnik

Broj: 10/06


Stranica 42

4.

Otok Jabuka

SAKRALNA KULTURNA DOBRA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Crkva sv. Duh, Hum Crkva sv. Nikole "Muster", Komia Crkva sv. Mihovil, iznad Komie Crkva sv. Roka, Komia Crkva Gospa Gusarica, Komia Crkva sv. Silvestra, Bievo Crkva sv. Blaa, iznad komike uvale Crkva Gospe od planice, Kostirna

JAVNA KULTURNA DOBRA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Kula Mladineo, Borovik Zonkotova kula, izmeu Podhumlja i Podpilja Sklop Mardei, izmeu Podhumlja i Podpilja Kula "komuna", Komia Kua Mladineo, Komia Kua Molinari; Komia Kua Foreti, Komia Kua Marinkovi, Komia Kue u moru, Komia Kua Zonko, Komia kua Giaconi, Komia Luki ured, Komia Zadruni dom, Komia Spomen dom (arh. Plani), Komia Dom JNA (arh. Viti), Komia

Zatiene kulturne cjeline i objekti prikazani su na kartografskom prikazu br. 3.1. Podruja posebnih uvjeta koritenja (prirodna i spomenika batina) 1:25000. lanak 94. MJERE ZATITE PRIRODNE I KULTURNO-POVIJESNE BATINE URBANE CIJELINE (1) Urbana cjelina na podruju obuhvata Prostornih planova ureenja Grada Komie je urbane cjelina naselja Komia. U skladu s obveznim naputkom Ministarstva kulture o sadraju konzervatorskih podloga za planove prostornog ureenja i Pravilnikom o utvrivanju mjera zatite za kulturno-povijesne cjeline, a na temelju lanka 55. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (N.N. 66/99) utvrene su granice navedenih urbanih cjelina prema rjeenjima o registraciji RST 1406 i RST 1407. Ovim zonama odgovara reim potpune konzervatorske zatite povijesne urbane strukture, pejsanih obiljeja te pojedinanih graevina, unutar koje je potrebno ouvati sva bitna obiljeja prostorne i graevne strukture, odreene topografijom, povijesnom graevnom supstancom, te raznolikou namjena i sadraja. a) sanacija i odravanje u povijesnom kontinuitetu ouvane urbane matrice, mjerila i slike naselja, povijesne graditeljske strukture, posebno vrijednih objekata i poteza, te postojee i ouvane povijesne parcelacije b) sanacija i odravanje svake zgrade koja je sauvala izvorna graditeljska obiljeja

Broj: 10/06


Stranica 43

c) restauracija svake zgrade koja je neprimjerenim zahvatima veim dijelom ili potpuno izgubila obiljeja posebno vrijednog kulturnog dobra d) odravanje i ureenje neizgraenih povrina i pripadajue urbane opreme, vodei rauna o njezinim autentinim elementima, kao to su javna rasvjeta, hortikulturna rjeenja, ureivanje parcela, te predvrtova e) sprjeavanje nadogradnje ili dogradnje pojedinih zgrada ili pak neprimjerenih adaptacija kojima se bitno mijenja izvorna arhitektonska zamisao; f) ouvanje karakteristinih rjeenja krovova i sprjeavanje bitnih promjena gabarita i oblikovanja, budui da su sio autentinog arhitektonskog rjeenja i mjerodavni kao peta fasada u karakteristinoj slici naselja; g) principom postupnosti treba omoguiti odgovarajuu rekonstrukciju i ukidanje degradirajuih elemenata i sadraja h) nije doputena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autentinim elementima gradnje; g) za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadlenog tijela za zatitu kulturnih dobara, bez obzira na postojanje ili ne postojanje rjeenja o registraciji ili preventivnoj zatiti pojedinanog kulturnog dobra RURALNE CJELINE (2) Preventivno zatiene ruralne cjeline u predmetnoj Konzervatorskoj podlozi tabelarno su i prikazane u poglavlju popisa nepokretnih kulturnih dobara. Ruralne cjeline prostora obuhvata predmetne Konzervatorske podloge veinom su zaseoci koji su unutar procesa mehanike migracije i emigracije veim dijelom naputena. Sauvana su u vie-manje izvornom stanje, to im daje spomenika obiljeja. Zatita ovih cjelina temelji se na ouvanju povijesne matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smjetaja u prirodnom okoliu, kao i na ouvanje tradicijske graevne strukture i karakteristine slike naselja. a) uvjetima ureenja i koritenja prostora potrebno je u najveoj moguoj mjeri zadrati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgraenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na naelima tipoloke rekonstrukcije. Pod tipolokom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim povrinama, gabaritima i namjenom usklaena s postojeim okolnim povijesnim objektima, ne naruavajui siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar povijesne jezgre. b) posebno je potrebno ouvati odnos izgraenog dijela povijesnih poluurbanih i ruralnih jezgri s neposrednim agrarnim okoliem i poljoprivrednim povrinama unutar povijesnih jezgri. c) ne preporuuje se izmjena strukture i tipologije postojeih objekata radi funkcionalnog povezivanja u vee prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih graevina.zatita slike naselja, njegove matrice i karakteristinog mjerila d) zatita reljefa i specifinih osobina pripadajueg krajobraza e) ureivanje svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnih poluurbanih i ruralnih cjelina mora se temeljiti na koritenju iskljuivo lokalnih arhitektonskih izraza i graevinskih materijala.

Broj: 10/06


Stranica 44

f) ouvanje autohtonih elemenata pejzaa uma, oranica, vonjaka itd. g) afirmiranje sadnje i njegovanja autohtonih pejsanih vrsta; h) zatita i sanacija vodotoka i karakteristinih krajobraznih obiljeja u sastavu naselja ili njihovoj blizini, te spreavanje njihovog zagaivanja i degradacije njihovog prirodnog toka i) odravanje karakteristine topografske forme i prostorne organizacije naselja j) ouvanje prostornih detalja unutar naselja k) sprjeavanje unoenja stranih oblikovnih i graevinskih elemenata i njegovanje tradicijskog naina oblikovanja i graenja; l) ograniavanje irenja naselja i zadravanje zelenih prirodnih cezura meu naseljima kako bi se zadrala njihova samosvojnost i povijesni identitet; PODRUJA ARHEOLOKE BATINE (3) Registrirani ili preventivno zatieni arheoloki lokaliteti, arh

ppug komiza _ odluka o donosenju_20.12

Documents