RR\1111638HR.docx PE589.329v04-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

Europski parlament 2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0365/2016

2.12.2016

IZVJEŠĆE

o pravima žena u državama Istočnog partnerstva

(2016/2060(INI))

Odbor za prava žena i jednakost spolova

Izvjestiteljica: Mariya Gabriel

PE589.329v04-00 2/23 RR\1111638HR.docx

HR

PR_INI

SADRŽAJ

Stranica

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ................................................ 3

OBRAZLOŽENJE ................................................................................................................... 15

MIŠLJENJE ODBORA ZA VANJSKE POSLOVE ............................................................... 17

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU .......................... 22

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM

ODBORU ................................................................................................................................. 23

RR\1111638HR.docx 3/23 PE589.329v04-00

HR

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o pravima žena u državama Istočnog partnerstva

(2016/2060(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

kojima se jednakost spolova utvrđuje kao jedno od glavnih načela na kojima se temelji

EU,

– uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda od 18. prosinca 1979. o uklanjanju

svih oblika diskriminacije žena (CEDAW),

– uzimajući u obzir Pekinšku platformu za djelovanje UN-a iz 1995. za postizanje

ravnopravnosti, razvoja i mira,

– uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, 1820 iz 2008., 1325 iz 2000. i

nedavnu Rezoluciju 2242 iz 2015., o ženama, miru i sigurnosti,

– uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje iz rujna 1995. te

Program djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju (konferencija iz

Kaira) iz rujna 1994., kao i ishode konferencija održanih radi njihove revizije,

– uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom

gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 18. studenog 2015. pod

nazivom „Preispitivanje Europske politike susjedstva”,

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 18. veljače 2008. o Europskoj politici susjedstva,

od 20. travnja 2015. o preispitivanju Europske politike susjedstva i od

14. prosinca 2015. o preispitivanju Europske politike susjedstva,

– uzimajući u obzir Zajedničku izjavu sa sastanka na vrhu Istočnog partnerstva održanog

u Pragu 7. svibnja 2009.,

– uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa sastanka na vrhu Istočnog partnerstva održanog

28. i 29. studenog 2013. u Vilniusu, naslovljenu „Istočno partnerstvo: put naprijed”,

– uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa sastanka na vrhu Istočnog partnerstva održanog u

Rigi 21. i 22. svibnja 2015.,

– uzimajući u obzir sporazume o pridruživanju/područja produbljene i sveobuhvatne

slobodne trgovine između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te

njihovih država članica, s jedne strane, i Gruzije, Moldove i Ukrajine, s druge strane,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od

11. ožujka 2014. o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo1,

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. srpnja 2015. o Akcijskom planu za ljudska

1 SL L 77, 15.3.2014., str. 27.

PE589.329v04-00 4/23 RR\1111638HR.docx

HR

prava i demokraciju za razdoblje od 2015. do 2019.,

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 26. listopada 2015. o Akcijskom planu za

ravnopravnost spolova 2016. – 2020.,

– uzimajući u obzir zajednički radni dokument službi Komisije od 22. rujna 2015.

naslovljen „Ravnopravnost spolova i jačanje položaja žena: promijeniti život djevojaka

i žena vanjskim odnosima EU-a u razdoblju od 2016. do 2020.”,

– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 21. siječnja 2016. o sporazumima o

pridruživanju/područjima produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine s Gruzijom,

Moldovom i Ukrajinom1,

– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 17. prosinca 2015. o godišnjem izvješću o

ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2014. i politici Europske unije u tom

području2,

– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 8. listopada 2015. o obnovi Plana djelovanja EU-a

za jednakost spolova i osnaživanje žena u razvoju3,

– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 8. listopada 2013. o masovnim ubojstvima zbog

spolne diskriminacije: nestajanje žena?4,

– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 9. srpnja 2015. o pregledu europske politike

susjedstva5,

– uzimajući u obzir Projekt Vijeća Europe za poboljšanje pristupa žena pravosuđu u pet

zemalja Istočnog partnerstva,

– uzimajući u obzir Istanbulsku konvenciju Vijeća Europe iz 2011.,

– uzimajući u obzir izvješća pojedinih zemalja o Istanbulskom akcijskom planu OECD-a

za borbu protiv korupcije i izvješća o napretku za države Istočnog partnerstva,

– uzimajući u obzir konvencije o ravnopravnosti spolova Međunarodne organizacije rada,

posebno Konvenciju br. 100 o jednakosti plaća iz 1951., Konvenciju br. 111 o

diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje iz 1958., Konvenciju br. 156 o

radnicima s obiteljskim obvezama iz 1981. i Konvenciju br. 183 o zaštiti majčinstva iz

2000.,

– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i jednakost spolova i mišljenje Odbora

za vanjske poslove (A8-0365/2016),

1 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0018. 2 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0470. 3 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0350. 4 SL C 181, 19.5.2016., str. 21. 5 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0272.

RR\1111638HR.docx 5/23 PE589.329v04-00

HR

A. budući da se, u skladu s Deklaracijom iz Praga, Partnerstvo zasniva na poštovanju

načela međunarodnog prava i temeljnih vrijednosti, uključujući demokraciju, vladavinu

prava i poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda; budući da se u Deklaraciji iz Rige

o ravnopravnosti spolova govori kao o „novom perspektivnom području suradnje”;

B. budući da su bolja diferencijacija među partnerskim državama te njihovo veće

preuzimanje odgovornosti temeljna načela preispitane Europske politike susjedstva,

uzimajući u obzir specifičnu situaciju svake države;

C. budući da je ravnopravnost žena i muškaraca utvrđena u ustavima i pravnim sustavima

svih država članica Istočnog partnerstva te da su sve te države bez zadrške ratificirale

većinu važnih međunarodnih konvencija iz tog područja; izražavajući žaljenje zbog toga

što su žene u državama članicama Istočnog partnerstva i dalje izložene socijalnoj

diskriminaciji;

D. budući da su sve države članice Istočnog partnerstva osmislile strategije, programe ili

akcijske planove za poboljšanje položaja žena;

E. budući da su 2015. u državama članicama Istočnog partnerstva na samo 17 od 136

ministarskih položaja bile žene, da su u prosjeku 16 % izabranih zastupnika u

parlamentima bile žene i da su one bile na samo 17 % najviših položaja u javnoj službi;

budući da su žene bile na čelu samo triju političkih stranaka u cijeloj toj regiji;

F. budući da je vertikalna i horizontalna segregacija u pogledu radnih mjesta za žene na

tržištu rada u državama članicama Istočnog partnerstva i dalje duboko ukorijenjena u

kulturnim i društvenim normama; budući da su žene opterećene i neplaćenim radom u

kućanstvu u „drugoj smjeni”;

G. budući da zbog stereotipa koje društvo naširoko prenosi žene imaju podređenu ulogu u

društvu; budući da ti stereotipi nastaju još u djetinjstvu, da se odražavaju na odabir

obrazovanja i osposobljavanja te se njihov utjecaj nastavlja i na tržištu rada;

H. budući da su mnoge žene u ruralnim područjima koje nemaju drugih mogućnosti sklone

prihvaćanju loše plaćenih poslova u poljoprivredi, često bez službene prijave i bez

ikakvih prava na socijalno osiguranje; budući da bi iskorjenjivanje nejednakosti između

muškaraca i žena u poljoprivredi moglo pomoći da se muškarcima i ženama zajamče

jednake mogućnosti za zapošljavanje, kao i jednaka plaća za rad jednake vrijednosti;

I. budući da se muškarci i žene u državama Istočnog partnerstva često suočavaju s

teškoćama u pogledu pristupa uslugama povezanima sa spolnim i reproduktivnim

zdravljem, kao i u pogledu ostvarivanja svojih prava u tom području te da i dalje postoje

ozbiljne prepreke za siromašne žene, migrante, pripadnike etničkih manjina i osobe koje

žive u ruralnim područjima; budući da manje od 50 % žena u državama Istočnog

partnerstva, a u nekima od njih i manje od 20 %, primjenjuje suvremene metode

kontracepcije, za što su glavni razlozi loše savjetovanje, veliki troškovi i nedostatak

izbora te nepouzdani izvori kontracepcijskih sredstava;

J. budući da i dalje postoje ozbiljne manjkavosti u pogledu pristupa pravosuđu za žene

žrtve nasilja na temelju spola, posebno nekriminaliziranje svih oblika nasilja nad

ženama, iznimno nedostatno prijavljivanje tih kaznenih djela, vrlo mali broj osuđujućih

PE589.329v04-00 6/23 RR\1111638HR.docx

HR

presuda za silovanje i vrlo mala ili nikakva financijska sredstva države za službe za

podršku;

K. budući da je, usprkos znatnim razlikama među državama Istočnog partnerstva u pogledu

učestalosti nasilja nad ženama i njegova prihvaćanja1, stopa te vrste nasilja relativno

visoka – u četiri od šest država fizičkom nasilju tijekom života izloženo je 20 % žena;

budući da nema dovoljno usporedivih podataka da bi se utvrdila učestalost fizičkog,

seksualnog i psihološkog nasilja na radnom mjestu, a razlog je opet vrlo vjerojatno

nedostatno prijavljivanje takvih slučajeva; budući da su žene pripadnice etničkih

manjina, kao što su Romkinje, izložene mnogo većem riziku od nasilja;

L. budući da su države Istočnog partnerstva i dalje države iz kojih potječu žene i

djevojčice žrtve trgovine ljudima, među ostalim u svrhu seksualnog iskorištavanja, te da

su te države u nekim slučajevima tranzitne ili odredišne zemlje;

M. budući da dugotrajni sukobi i dalje sprečavaju razvoj te regije, što ima jak učinak na

život i ljudska prava pogođenih osoba, među kojima su žene i djevojčice;

N. budući da su zbog aktualnog sukoba u istočnoj Ukrajini produbljeni rodni stereotipi

prema kojima se muškarci ističu kao zaštitnici, a žene kao osobe koje im pružaju

potporu i skrbe o njima te je ograničena uključenost žena u rješavanje sukoba;

O. budući da je u Ukrajini od početka sukoba interno raseljeno više od 1,5 milijuna ljudi

(od kojih su dvije trećine žene i djeca) te da imaju otežan pristup zdravstvenoj skrbi,

stanovanju i zaposlenju;

P. budući da zbog dječjih brakova i ranog stupanja u brak, neplaniranih trudnoća i

odgovornosti povezane sa skrbi o djeci Romkinje u Moldovi u školi prosječno provedu

manje od četiri godine, u usporedbi s prosječnih 11 godina neromkinja;

Q. budući da su Europska unija i njezine države članice predane zaštiti, ostvarivanju i

uživanju ljudskih prava žena i djevojčica te ih snažno promiču u svim svojim vanjskim

odnosima, uključujući odnose koji su izvan okvira razvojne suradnje;

R. budući da je ravnopravnost spolova i dalje horizontalni prioritet u okviru Europske

politike susjedstva i Europskog instrumenta za susjedstvo te budući da bi preispitana

Europska politika susjedstva trebala obuhvaćati bolju potporu civilnom društvu i da bi

se trebala ponovno usredotočiti na važnost ravnopravnosti spolova; budući da civilno

društvo ima vrlo važnu ulogu u procesu ostvarivanja ravnopravnosti spolova u okviru

Istočnog partnerstva;

S. budući da je državama članicama Istočnog partnerstva na raspolaganju nekoliko

programa EU-a, kao što su Erasmus+, Cosme, Kreativna Europa i Obzor 2020.;

T. budući da su prenatalna skrb i stručna skrb pri porođaju te prateća rodiljna skrb u

slučaju nužde i potrebna oprema ključni za smanjivanje smrtnosti majki; budući da

države Istočnog partnerstva i dalje zaostaju kad je riječ o pružanju skrbi svim ženama,

posebno onima koje se nalaze na najsiromašnijim i najudaljenijim područjima te

1 http://eeca.unfpa.org/sites/default/files/pub-pdf/21770%20Brief_web.pdf

RR\1111638HR.docx 7/23 PE589.329v04-00

HR

ženama iz marginaliziranih skupina kao što su nacionalne manjine, migrantice i žene s

invaliditetom;

1. smatra da je situaciju u pogledu prava žena u državama članicama Istočnog partnerstva

potrebno poboljšati; ističe da korjenite ekonomske promjene i ekonomska neizvjesnost

imaju negativan učinak na ekonomski položaj žena, zbog čega postoje nedostaci u

pogledu njihove stvarne ravnopravnosti;

2. ističe da su nužni preduvjeti za jačanje prava žena i poboljšanje njihove situacije u

dotičnim zemljama opća politička stabilnost i poštovanje ljudskih prava;

3. izražava potrebu da države članice Istočnog partnerstva poduzmu hitne mjere kako bi se

povećala ravnopravnost žena i muškaraca u društvu, uključujući donošenje nacionalnih

akcijskih planova i suradnju s međunarodnim organizacijama i dionicima civilnog

društva;

4. poziva države članice Istočnog partnerstva da uklone nedostatke u zakonskim okvirima

za suzbijanje diskriminacije te da više primjenjuju to zakonodavstvo kad je riječ o

diskriminaciji na temelju spola, kao i međunarodne norme u sudskim presudama, kako

bi se zakoni bolje provodili te kako bi se stalo na kraj kršenju ženskih prava u tim

državama;

5. primjećuje da je u nekim državama Istočnog partnerstva položaj pripadnika zajednice

LGBTI i dalje nesiguran i zabrinjavajući unatoč dekriminalizaciji homoseksualnosti;

najsnažnije osuđuje sve oblike diskriminacije i nasilja usmjerenog protiv pripadnika

zajednice LGBTI te poziva nacionalna tijela da donesu politike za suzbijanje svih oblika

diskriminacije utemeljene na seksualnoj orijentaciji;

6. ističe potrebu za provođenjem kampanja za podizanje razine javne svijesti te za

institucionalnim promjenama čiji je cilj uklanjanje ukorijenjenih stereotipa o ženama

koji negativno utječu na sve oblike njihova sudjelovanja u društvu;

7. poziva nacionalna tijela na oprez i odlučnost te na kažnjavanje osoba koje vrijeđaju ili

stigmatiziraju pripadnike zajednice LGBTI, osobito u javnim službama i u javnom

prostoru;

Sudjelovanje žena u procesima donošenja odluka

8. žali zbog činjenice da je očit znatan nedostatak žena u strukturama vlasti država članica

Istočnog partnerstva;

9. ističe trajne diskriminacijske prakse na političkoj sceni država članica Istočnog

partnerstva, u okviru kojih se sposobnosti i vještine žena dovode u pitanje čak i onda

kad uspiju dobiti položaj na visokoj političkoj razini i razini donošenje odluka;

10. traži da žene imaju jednak pristup vlasti i i da budu jednako zastupljene na svim

razinama vlasti i donošenja odluka kako bi se podržala njihova rukovodeća uloga;

priznaje ključnu ulogu organizacija civilnog društva i međunarodnih nevladinih

organizacija u poticanju pozitivnih reformi i mjera za zaštitu prava žena i poboljšanje

njihova sudjelovanja u političkim i gospodarskim aktivnostima; potiče razmjenu

PE589.329v04-00 8/23 RR\1111638HR.docx

HR

najboljih praksi u promicanju političkog sudjelovanja žena u decentraliziranim

institucijama i lokalnim vlastima; naglašava činjenicu da se održivi rezultati najbolje

postižu kad su predvođeni djelovanjem političkih stranaka i stoga ističe ključnu ulogu

europskih političkih stranaka i njihovih ženskih odjela;

11. poziva države članice Istočnog partnerstva da promiču i jačaju sudjelovanje žena u

političkom životu i na rukovodećim položajima; ističe da bi bilo korisno da žene više

sudjeluju u upravama koje provode ključne reforme, kao što su protukorupcijske i

gospodarske; pozdravlja sve napore koji se ulažu radi postizanja tog cilja, a među njima

su obvezne kvote za kandidacijske liste, bespovratna sredstva, organiziranje obuke za

političarke i aktivistkinje te pružanje potpore tim ženama, mentorski programi i

kampanje podizanja razine svijesti kako bi se u medijima promijenila slika o ženama;

12. ističe pozitivnu ulogu koju Parlamentarna skupština Euronesta može imati u promicanju

sudjelovanja žena u politici i njihove vidljivosti u Istočnom partnerstvu; pozdravlja prvi

sastanak Foruma žena Parlamentarne skupštine Euronesta održan u ožujku 2016.;

također podržava, općenito govoreći, stvaranje transnacionalne mreže žena u politici i

odgovarajuću potporu EU-a;

13. podržava sudjelovanje žena i njihovu ulogu u vladinim i nevladinim protukorupcijskim

organizacijama, djelovanju i programima te u borbi protiv korupcije; smatra da bi se,

općenito, boljim sudjelovanjem žena u političkom životu i visokoj administraciji država

Istočnog partnerstva doprinijelo obnovi političke klase, a time i aktualnoj političkoj

tranziciji;

14. podsjeća na to da izborne promatračke misije EU-a i ostale međunarodne izborne

promatračke misije u svojim izvješćima daju preporuke u pogledu sudjelovanja žena u

izbornom procesu; poziva EU da u cijelosti iskoristi te preporuke u okviru Europske

politike susjedstva;

Sudjelovanje žena u gospodarskom životu

15. napominje da su žene općenito u relativno velikoj mjeri dio radne snage u državama

članicama Istočnog partnerstva, no posljednjih godina sve manje sudjeluju u

gospodarskom životu;

16. napominje da rodni stereotipi i diskriminacija žena sprečavaju bolje uključivanje žena

na tržište rada te da zbog njih nastaju dodatne prepreke u području ženskog

poduzetništva;

17. žali zbog toga što su žene u mnogo većoj mjeri zaposlene u uslužnom sektoru i

državnim sektorima u kojima su plaće znatno manje nego u onima u kojima većinom

rade muškarci, što su razlike u plaćama i dalje velike, a katkad čak i 50 %, te što se žene

suočavaju s kulturološkim i sociološkim preprekama pri pristupu rukovodećim

položajima, kao što je često slučaj i u EU-u;

18. izražava žaljenje zbog činjenice da su žene uglavnom aktivne u sektorima s niskim

prihodima unatoč višim razinama obrazovanja u svim državama Istočnog partnerstva;

poziva na uključivanje žena u postupak donošenja odluka i postupak provedbe

ekonomskih politika, na promicanje poslovnih programa za integraciju i promicanje

RR\1111638HR.docx 9/23 PE589.329v04-00

HR

žena u trgovačkim društvima i poduzećima te na provedbu lokalnih razvojnih projekata

čiji je cilj jačanje ekonomskog položaja žena u državama Istočnog partnerstva; potiče

ciljani pristup kako bi se zajamčio veći broj žena uzora u vodstvu i na rukovodećim

položajima da bi se mlađim generacijama omogućilo da vjeruju u njihovu sposobnost

vodstva u svim sektorima djelatnosti; ističe potrebu da žene aktivno sudjeluju u radu

sindikata i hitnu potrebu da se premoste pravne i strukturne prepreke koje su uzrok

diskriminacije žena u radnom okružju kako bi se ostvarila jednaka plaća za jednak rad i

tako uklonile razlike u plaćama i mirovinama između dvaju spolova;

19. napominje da su povoljne usluge skrbi za djecu i jasni propisi o roditeljskom dopustu

odlučujući za poboljšanje sudjelovanja žena na tržištu rada; napominje da njihov

nedostatak u nekim slučajevima utječe na obrazovanje i razvoj karijere djevojaka i

mladih žena jer se moraju brinuti o sestrama i braći;

20. ističe činjenicu da su žene najčešće odgovorne za skrb o starijim i uzdržavanim

osobama te da žene s djecom često nailaze na prepreke u svojoj profesionalnoj

reintegraciji; ističe da je ravnopravna podjela neplaćenih poslova, kao što su skrb i

obveze u kućanstvu, između žena i muškaraca preduvjet za sudjelovanje žena na tržištu

rada i njihovu ekonomsku neovisnost; potiče nacionalna tijela da dodatno ojačaju mrežu

kvalitetnih objekata za pružanje skrbi starijim i uzdržavanim osobama;

21. ističe da se zaštitnim zakonskim propisima koji postoje u nekim državama članicama

Istočnog partnerstva i kojima se zabranjuje zapošljavanje žena u potencijalno opasnim

zanimanjima, ograničava pristup žena određenim strukama i zaposlenju te se dodatno

ograničavaju njihove mogućnosti na tržištu rada; poziva te države da preispitaju takve

propise;

22. ističe važnost kvalitetnog obrazovanja i strukovne izobrazbe žena i djevojaka radi

omogućavanja njihova uključivanja na tržište rada te ulogu obrazovanja pri eliminaciji

stereotipa povezanih s ulogom žena; ističe potrebu za ciljanom potporom

poduzetnicama i njihovim mentoriranjem jer one često nemaju pristup kreditima ili

trgovačkim mrežama te se suočavaju s velikim administrativnim opterećenjem;

23. potiče razvoj socijalne ekonomije za žene i omogućavanje upotrebe mikrozajmova kao

sredstva za postizanje ekonomske neovisnosti i poticanje poslovnih programa kojima se

žene nastoji uključiti u trgovačka društva i poduzeća; u tom pogledu ističe ključnu

važnost transparentnosti, pravednog pristupa i dostupnosti informacija o instrumentima

financijske potpore;

24. poziva da se svoj djeci omogući obrazovanje, među ostalim, na razini skrbi o djeci te

predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog i sveučilišnog obrazovanja, kao i u

predmetima iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, pri čemu

posebnu pozornost treba posvetiti obrazovanju i osposobljavanju djevojčica koje žive u

ruralnim područjima, i to obrazovanjem i poticanjem djevojčica u ranoj dobi, čime će se

poticati rast u presudnim sektorima ekonomskog razvoja; poziva da se ženama omogući

obrazovanje u svim područjima i zanimanjima kojima i dalje nemaju pristup; ističe

problem dječjeg rada, zbog čega djeca nemaju adekvatno obrazovanje ili strukovno

usavršavanje, što poslije utječe na njihovu mogućnost da ostvare dobar položaj na

tržištu rada; podržava širu povezanost zemalja partnerica s agencijama i programima

EU-a, kao što su Obzor 2020., Kreativna Europa, COSME i Erasmus;

PE589.329v04-00 10/23 RR\1111638HR.docx

HR

25. ističe da je dječji rad i dalje ključan problem u nekim državama Istočnog partnerstva,

posebno u Moldovi, Gruziji i Azerbajdžanu; poziva te države da postave konkretne

ciljeve za iskorjenjivanje svih oblika dječjeg rada i da zajamče punu provedbu

relevantnih zakona;

Nasilje nad ženama

26. ističe potrebu za suzbijanjem nasilja u obitelji i nasilja na temelju spola, uključujući

seksualno uznemiravanje, prisilno zamjensko majčinstvo i trgovinu ljudima u svrhu

seksualnog iskorištavanja u državama članicama Istočnog partnerstva, koji se često ne

prijavljuju jer je takvo ponašanje prihvaćeno u društvu;

27. osuđuje seksualno nasilje nad ženama i djevojčicama u ratne svrhe, uključujući

masovna silovanja, seksualno ropstvo, prostituciju i rodno utemeljene oblike progona,

među kojima su trgovina ženama i seksualni turizam; ističe potrebu za borbom protiv

prisilnih brakova, kako su ih definirali Ujedinjeni narodi (UN), uključujući dječje/rane

brakove, i poziva istočne susjede da se dosljedno suprotstavljaju svim oblicima

iskorištavanja i zlostavljanja žena preko zamjenskog majčinstva; poziva države članice

Istočnog partnerstva da hitno poduzmu mjere za sprečavanje i progon teških kaznenih

djela te vrste počinjenih u području njihove nadležnosti, ali i izvan njihova teritorija;

ističe potrebu za dostatnim financiranjem inicijativa za borbu protiv nasilja nad ženama

i djevojčicama, kojima se jamči dugoročan pristup učinkovitim uslugama za žrtve i

preživjele te za koje bi stoga trebalo osigurati odgovarajuće osoblje i sredstva; zahtijeva

da se hitno poduzmu pozitivne mjere, kao što su programi strukovnog osposobljavanja,

za žrtve nasilja, posebno ako skrbe o djeci, kako bi ih se uključilo na tržište rada;

28. skreće pozornost na činjenicu da su kaznena djela počinjena na temelju spola i kaznena

djela seksualnog nasilja definirani u Rimskom statutu kao ratni zločini, zločini protiv

čovječnosti ili zločini koji su sastavni dio genocida ili mučenja; u tom kontekstu

pozdravlja Rezoluciju 2106 Vijeća sigurnosti UN-a o sprečavanju seksualnog nasilja u

sukobima, usvojenu 24. lipnja 2013.;

29. ističe potrebu za djelotvornim mehanizmima zaštite braniteljica ljudskih prava;

30. poziva države članice Istočnog partnerstva da izdvajaju više sredstava za suzbijanje svih

oblika nasilja nad ženama te da, među ostalim, izmijene pravne instrumente i pružaju

pomoć žrtvama nasilja; ističe potrebu za institucionalnim promjenama kako bi se suzbili

društveni stereotipi kojima se dodatno obilježavaju žrtve silovanja i nasilja;

31. ističe važnost 5. cilja održivog razvoja, posebno njegove točke 2. kojom se poziva na

iskorjenjivanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama u javnoj i privatnoj sferi,

te potrebu za preispitivanjem postojećeg zakonodavstva država Istočnog partnerstva u

području nasilja nad ženama i djevojčicama u smislu njegove prikladnosti za učinkovito

sprečavanje i iskorjenjivanje nasilja nad ženama i djevojčicama, pri čemu će se posebna

pozornost posvetiti potrebi za donošenjem zakona o svim oblicima nasilja (fizičko,

seksualno, psihološko, ekonomsko) i odgovarajućim kaznama za počinitelje te

naknadama za žrtve i preživjele;

32. poziva države Istočnog partnerstva da osmisle mjere kako bi se osiguralo da pravosudni

lanac odražava rodnu dimenziju, među ostalim osposobljavanjem pravnih stručnjaka,

RR\1111638HR.docx 11/23 PE589.329v04-00

HR

policijskih službenika i ostalog osoblja koje se bavi obavijestima o nasilju i prijavama

nasilja nad ženama i djevojčicama, kako bi se žrtve takva nasilja saslušale te nadalje

poziva na bolju suradnju i stručnost policije, pravne struke, liječnika, psihologa, vlasti i

volontera koji se bave žrtvama takvih napada;

33. ponovno ističe da je odabir spola na temelju rodnih predrasuda težak oblik nasilja

utemeljenog na spolu i kršenje ljudskih prava; potiče provođenje kampanja za podizanje

razine svijesti kako bi se promijenilo stajalište u društvu o praksama odabira spola i

poziva na ulaganje većih napora za sprečavanje tih praksi i borbu protiv njih;

34. poziva vlade da ulože veće napore u istragu i kazneni progon osumnjičenih trgovaca te

u osuđivanje trgovaca radnicima i trgovaca osobama u svrhu seksualnog iskorištavanja,

da zaštite integritet dotičnih žena u skladu s „nordijskim modelom”, kao i da podrže

partnere iz nevladinih organizacija koji žrtvama pružaju usluge rehabilitacije i

reintegracije;

35. poziva na bolju suradnju država članica Istočnog partnerstva, s jedne strane, te agencija

EU-a i tijela kaznenog progona država članica, s druge strane, radi suzbijanja trgovine

ljudima, koja je također jedna od najunosnijih aktivnosti organiziranog kriminala, i

razbijanja kriminalnih mreža;

36. snažno potiče Komisiju da dovrši procjenu utjecaja na spolove svih sporazuma o

ponovnom prihvatu s državama Istočnog partnerstva, u čemu će sudjelovati koordinator

EU-a za suzbijanje trgovine ljudima i Europski institut za ravnopravnost spolova;

37. poziva države Istočnog partnerstva da potpišu i ratificiraju Istanbulsku konvenciju o

sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama jer je nijedna od tih država nije ratificirala

te poziva vlasti da uvedu nacionalne strategije za suzbijanje nasilja nad ženama i da

strogo nadziru njihovu učinkovitu provedbu;

38. poziva na primjenu Pekinške platforme za djelovanje u području obrazovanja i zdravlja

kao temeljnih ljudskih prava, među kojima su i pravo na dobrovoljno planiranje obitelji

te na cjelokupni raspon usluga povezanih sa spolnim i reproduktivnim zdravljem,

uključujući kontracepciju, siguran i zakonit pobačaj te spolno obrazovanje;

39. ističe da je rizik od smrti zbog raka vrata maternice 10 puta veći u državama Istočnog

partnerstva nego u zapadnoj Europi te da je riječ o najčešćem obliku raka među ženama

u dobi od 15 do 44 godine koji stoga ima dalekosežan utjecaj na strukturu društva;

poziva na provedbu programa probira i cijepljenja na nacionalnoj razini kako bi se

suzbio taj trend;

40. poziva države članice da osiguraju da se prava žena u državama Istočnog partnerstva,

kao što su pravo na vizu, pravo na zakoniti boravak i socijalna prava, dodjeljuju

pojedinačno i neovisno o njihovu bračnom stanju ili partnerskom odnosu;

41. ističe potrebu da se u okviru postupaka spajanja obitelji zajamče pojedinačna prava

ženama i djevojčicama koje se pridružuju svojim obiteljima u EU-u kako u pogledu

zdravstvene skrbi, obrazovanja i rada ne bi morale ovisiti o potencijalno nasilnom

odnosu s nekim članom obitelji;

PE589.329v04-00 12/23 RR\1111638HR.docx

HR

Uloga žena u mirnom rješavanju sukoba

42. ističe ulogu žena u rješavanju sukoba, uspostavi mira i hitnim situacijama povezanima

sa sukobima, kao što je pružanje humanitarne pomoći raseljenim osobama; ističe da bi

žene trebale potpuno sudjelovati u mirovnim pregovorima, obnovi i političkoj tranziciji;

43. potiče ulaganje dodatnih napora u mirno rješavanje sukoba i poziva na aktivnije

sudjelovanje žena u tim procesima, u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a br.

1325 i 2242 o ženama, miru i sigurnosti;

44. poziva na posebnu zaštitu žena i djevojčica koje traže azil jer su posebno ranjive i

možda bježe od nasilja na temelju spola, ali informacije o tomu ne mogu ili ne žele

iznositi pri postupku utvrđivanja statusa izbjeglice;

Primjeri najboljih praksi

45. ističe važnost primjera najboljih praksi i pozitivnih primjera koji se mogu primijeniti u

ostalim državama članicama Istočnog partnerstva; smatra da projekti koje treba

istaknuti moraju obuhvaćati projekt „Žene u politici Moldove”, inicijativu organizacija

UN Women – UNDP koju financira švedska Vlada i u okviru koje se podržava

stvaranje kapaciteta žena u politici i kampanje za podizanje razine svijesti o doprinosu

žena političkom procesu;

46. pozdravlja program EU-a i EBRD-a za države Istočnog partnerstva, Žene u poslovnom

svijetu, u okviru kojega se malim i srednjim poduzećima kojima rukovode žene nudi

pristup financijskim sredstvima i poslovnim savjetima preko kreditnih linija, potpora u

upravljanju rizicima i tehnička pomoć lokalnim partnerskim bankama koje rade s malim

i srednjim poduzećima kojima rukovode žene te poslovne savjetodavne usluge, obuka i

mentoriranje;

47. ističe pozitivne primjere boljeg uključivanja žena u rješavanje sukoba i pomirenje, kao

što je Transkavkaski dijalog žena o miru i sigurnosti uspostavljen 1994. koji je razvila

Nacionalna fondacija za mir (SAD) i koji je uspostavljen kako bi žene na Kavkazu

radile na projektima kao što su rehabilitacija djece žrtava rata, obuka za mir i uspostava

demokracije;

48. podupire projekte osnaživanja žena jačanjem njihova samopouzdanja, jamčenjem

njihova sudjelovanja i jačanjem njihove moći i autoriteta za donošenje odluka u svim

područjima koja utječu na njihov život; skreće posebnu pozornost na ulogu slobode

izražavanja i mišljenja u osnaživanju žena; snažno podržava projekte osnaživanja žena

kojima je cilj promicanje sudjelovanja žena na lokalnim izborima, kao što je projekt

WiLD (Women in Local Democracy) zahvaljujući kojemu je na izborima u Armeniji

2013. i 2014. izabrano 70 % njegovih sudionica, ili promicanje njihova sudjelovanja u

procesu provedbe ekonomskih politika, kao što je projekt UN-a koji se trenutačno

provodi u Azerbajdžanu radi pružanja podrške za osnivanje poduzeća koja vode žene u

regiji Masalli; pozdravlja projekt Vijeća Europe za poboljšanje pristupa žena pravosuđu

u pet država Istočnog partnerstva, čiji je cilj utvrditi prepreke za jednak pristup žena

pravosuđu i pružiti potporu za njihovo uklanjanje te jačati sposobnost država Istočnog

partnerstva da osmisle mjere kojima će se zajamčiti da pravosudni lanac odražava rodnu

dimenziju, među ostalim osposobljavanjem pravnih stručnjaka;

RR\1111638HR.docx 13/23 PE589.329v04-00

HR

Potpora EU-a u kontekstu Europske politike susjedstva

49. ističe da je u zadnjih pet godina potrošeno 103 milijuna eura na 121 projekt i program

promicanja ravnopravnosti spolova u europskom susjedstvu, uključujući program Žene

u poslovnom svijetu za države članice Istočnog partnerstva vrijedan pet milijuna eura;

priznaje da je EU već pružio znatnu potporu za ostvarivanje ciljeva u području prava

žena i ravnopravnosti spolova, među ostalim i partnerskom pomoći TAIEX-a kojom se

podupire reforma javne uprave i promiče suradnja u pogledu temeljnih načela i politika;

50. ističe da, iako je ravnopravnost spolova horizontalno načelo u okviru Europske politike

susjedstva i Europskog instrumenta za susjedstvo, u području ravnopravnosti spolova

treba težiti ostvarivanju preciznijih i mjerljivijih ciljeva, među ostalim i u pogledu

novog Akcijskog plana za ravnopravnost spolova u razvojnoj suradnji za razdoblje

2016. – 2020.; ističe hitnu potrebu za rodno osviještenim politikama kao strategijom za

ostvarivanje ravnopravnosti spolova te za pozitivnim djelovanjem u okviru nacionalnih

akcijskih planova Europske politike susjedstva;

51. poziva Komisiju da nametne primjenu rodno osviještene politike, da pri izradi

proračuna primjenjuje načelo ravnopravnosti spolova te da provodi procjene učinka na

spolove u svim područjima Europske politike susjedstva i Europskog instrumenta za

susjedstvo, čime će osigurati utvrđivanje i praćenje konkretnih ciljeva u području

ravnopravnosti spolova;

52. napominje da bi se u okviru preispitane Europske politike susjedstva izvješća po

državama trebala usredotočiti na prioritete o kojima je postignut dogovor s partnerima;

pozdravlja činjenicu da će redovita izvješća, kojima će se pratiti razvoj u susjedstvu,

obuhvaćati i ravnopravnost spolova;

53. poziva da se pitanja prava žena i ravnopravnosti spolova uvrste u dnevni red redovitih

dijaloga o politici i ljudskim pravima s partnerima iz država članica Istočnog

partnerstva zajedno s predloženim djelovanjem;

54. ističe važnu ulogu parlamentarne diplomacije u svim navedenim područjima te potrebu

za razmjenom najboljih praksi;

55. smatra da je važno prikupiti usklađene podatke o položaju žena u državama članicama

Istočnog partnerstva; podržava mogućnost uvođenja Indeksa ravnopravnosti spolova u

državama članicama Istočnog partnerstva u okviru projekata koji se financiraju iz

Europskog instrumenta za susjedstvo, a koji je razvio Europski institut za ravnopravnost

spolova;

56. ističe potrebu za pružanjem potpore iz Europskog instrumenta za susjedstvo lokalnim

ženskim organizacijama i civilnom društvu koji mogu najbolje kontaktirati s lokalnim

stanovništvom te pomoći da se podigne razina svijesti i riješe problemi s kojima se

suočavaju žene i djevojčice u tim regijama;

57. potiče države članice da razvijaju čvršće bilateralne i multilateralne veze s državama

Istočnog partnerstva i da aktivno sudjeluju u pružanju pomoći pri tranziciji, pružanju

tehničke potpore i dijeljenju iskustava; smatra da bi države članice koje se nalaze u

neposrednoj blizini država Istočnog partnerstva mogle imati važnu ulogu u

PE589.329v04-00 14/23 RR\1111638HR.docx

HR

omogućavanja stvaranja čvršćih veza te uključivanju ostalih država članica u

partnerstva s državama Istočnog partnerstva;

°

° °

58. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

RR\1111638HR.docx 15/23 PE589.329v04-00

HR

OBRAZLOŽENJE

Stabilizacija susjedstva jedan je od ključnih ciljeva vanjske politike Europske unije i

Europske politike susjedstva kako bi se svima zajamčili sigurnost, mir, stabilnost i napredak.

Žene u tome imaju presudnu ulogu.

Istočno partnerstvo uspostavljeno je 2009. u okviru Deklaracije iz Praga kao zajednička

inicijativa EU-a, njegovih država članica i šest partnerskih zemalja istočne Europe i južnog

Kavkaza: Armenije, Azerbajdžana, Bjelarusa, Gruzije, Republike Moldove i Ukrajine. Budući

da se Istočno partnerstvo temelji na poštovanju načela međunarodnog prava, temeljnih

demokratskih vrijednosti, vladavine prava i ljudskih prava, ne smije se zaboraviti ni važnost

ravnopravnosti spolova i prava žena. Pri najavi strateških prioriteta Europske politike

susjedstva za razdoblje 2014. – 2020. ravnopravnost spolova istaknuta je kao prioritetno

pitanje koje se mora obuhvatiti svim relevantnim aktivnostima i staviti u njihovo središte.

Ravnopravnost spolova spominje se i kao „novo perspektivno područje suradnje” u najnovijoj

izjavi potvrđenoj na sastanku na vrhu Istočnog partnerstva održanom 2015. u Rigi. I doista,

osnaživanje žena i njihovo aktivno sudjelovanje u društvenom, političkom i gospodarskom

životu presudno je za ostvarivanje promjena.

Uzimajući u obzir načelo diferencijacije Europske politike susjedstva i raznolikost država

članica Istočnog partnerstva, važno je istaknuti da su prava žena i ravnopravnost spolova

čvrsto utvrđeni u ustavima i pravnim sustavima svih država članica tog partnerstva. No

socijalna diskriminacija i rodni stereotipi i dalje su vrlo važno pitanje. Rodni stereotipi ne

sprečavaju samo bolje uključivanje žena na tržište rada i njihovo sudjelovanje u političkom

životu nego i dovode do toga da nasilje utemeljeno na spolu i neprijavljeno nasilje u obitelji

budu prihvatljivi u društvu.

Broj žena u političkim strukturama vlasti, i u izvršnom i u zakonodavnom sektoru, i dalje je

iznimno mali uglavnom zbog diskriminacije. One u prosjeku predstavljaju 14 % ministara i

16 % parlamentaraca. Unatoč činjenici da su općenito bolje obrazovane od muškaraca, žene u

gospodarstvu čine 10 % članova upravljačkih tijela organizacija poslodavaca i 15 % članova

sindikata. Razlike u plaćama općenito su velike, no postoje i velike razlike među pojedinim

državama članicama Istočnog partnerstva (između 24 % i 50 %), dok je horizontalna i

vertikalna segregacija tržišta rada vrlo velika. Žene su stoga sklone prihvaćati potplaćene ili

čak neprijavljene poslove, posebno u ruralnim područjima, ili se posvećuju poduzetništvu.

Broj poduzetnica ili vlasnica poslovnih subjekata zapravo je velik, no one se suočavaju s

jednakim preprekama kao u EU-u, uglavnom zbog široko rasprostranjenih rodnih stereotipa i

sektora u kojima dominiraju muškarci. 1

Borba protiv nasilja nad ženama zajednički je izazov EU-a i njegovih istočnih susjeda.

Statistički podaci o prijavljenim slučajevima pokazuju da su između 7 % i 25 %2 žena (ovisno

o državi) bile žrtve nasilja u obitelji, ali većina slučajeva ostane neprijavljena. Štoviše,

utvrđeno je da su države članice Istočnog partnerstva polazište trgovine ljudima ili su

1 Izvješće Europskog instituta za ravnopravnost spolova o ravnopravnosti spolova i donošenju odluka u državama članicama Istočnog partnerstva za 2015. http://eige.europa.eu/sites/default/files/documents/gender_equality_and_decision_making_in_eap_countries_2015_-_report_and_annex_one_file.pdf 2 UN Women, http://www.endvawnow.org/uploads/browser/files/vawprevalence_matrix_june2013.pdf

PE589.329v04-00 16/23 RR\1111638HR.docx

HR

tranzitne zemlje (katkad su i odredišta, uglavnom u slučaju unutarnje trgovine ljudima).

Golema većina žrtava trgovine ljudima su žene1.

Žene i djeca većinska su populacija pogođena oružanim sukobima. Zbog toga se u izvješću

ističe ključna uloga žena u rješavanju sukoba, uspostavi mira i hitnim situacijama povezanima

sa sukobima. U izvješću se također poziva na aktivnije sudjelovanje žena u mirovnim

pregovorima i političkoj tranziciji.

Cilj ovog izvješća nije navođenje nedostataka i neuspjeha u zaštiti prava žena, već isticanje

prepreka za osnaživanje žena i načina na koji bi veća ravnopravnost spolova pomogla u

ostvarivanju ciljeva Istočnog partnerstva i Europske politike susjedstva. Izvješće također

obuhvaća primjere dobrih praksi, relevantne i uspješne projekte za promicanje prava žena i

ravnopravnosti spolova u državama članicama Istočnog partnerstva. Navodi se i potpora EU-a

u tom kontekstu te se daju neke preporuke.

Kao što je navedeno u Deklaraciji iz Rige, ravnopravnost spolova područje je u kojemu bi se

ostvarila velika korist od bolje suradnje EU-a i država članica Istočnog partnerstva. Većina

problema po svojoj je prirodi zajednička za EU i njegove istočne susjede, a ovim se izvješćem

namjerava doprinijeti tome da prava žena i ravnopravnost spolova zauzimaju važnije mjesto u

okviru političkih prioriteta Istočnog partnerstva.

1 UNODC, http://www.unodc.org/documents/Global_Report_on_TIP.pdf

RR\1111638HR.docx 17/23 PE589.329v04-00

HR

11.10.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA VANJSKE POSLOVE

upućeno Odboru za prava žena i jednakost spolova

o pravima žena u državama Istočnog partnerstva

(2016/2060(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Pier Antonio Panzeri

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za prava žena i jednakost spolova da kao nadležni

odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

– uzimajući u obzir Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) iz

1979.,

– uzimajući u obzir Pekinšku platformu za djelovanje UN-a iz 1995. za postizanje

jednakosti, razvoja i mira;

– uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1820 (2008.), 1325 (2000.) i nedavnu

Rezoluciju 2242 (2015.) o ženama, miru i sigurnosti,

– uzimajući u obzir rezolucije Odbora za prava žena i jednakost spolova,

– uzimajući u obzir Istanbulsku konvenciju Vijeća Europe iz 2011.,

– uzimajući u obzir konvencije o jednakosti spolova Međunarodne organizacije rada,

posebno Konvenciju o jednakosti plaća iz 1951. (br. 100), Konvenciju o diskriminaciji u

odnosu na zaposlenje i zanimanje iz 1958. (br. 111), Konvenciju o radnicima s obiteljskim

obvezama iz 1981.(br. 156) i Konvenciju o zaštiti majčinstva iz 2000. (br. 183);

1. poziva na jednaku podjelu moći i zastupljenosti između žena i muškaraca na svim

razinama vlasti i donošenja odluka, uključujući u pogledu promicanja sudjelovanja žena

na lokalnim izborima, prema potrebi uporabom sustava kvota; snažno podržava projekte

osnaživanja žena kojima je cilj promicanje sudjelovanja žena na lokalnim izborima, kao

što je projekt WiLD (Women in Local Democracy) zahvaljujući kojemu je na izborima

2013. i 2014. u Armeniji izabrano 70 % njegovih korisnica; ističe važnost sustavnog,

ravnopravnog, potpunog i aktivnog sudjelovanja žena u sprječavanju i rješavanju sukoba,

u promicanju ljudskih prava i demokratskih reformi te u operacijama potpore miru,

PE589.329v04-00 18/23 RR\1111638HR.docx

HR

humanitarne pomoći i obnove nakon sukoba te procesima demokratske tranzicije koji

vode do trajnih i stabilnih političkih rješenja;

2. ističe da su nužni preduvjeti za jačanje prava žena i poboljšanje njihove situacije u

dotičnim zemljama opća politička stabilnost i poštovanje ljudskih prava;

3. ističe važnost ravnopravnog, punog i aktivnog sudjelovanja žena u sprječavanju i

rješavanju sukoba;

4. podupire projekte osnaživanja žena jačanjem njihove samouvjerenosti, jamčenjem njihova

sudjelovanja i povećanjem njihove moći i autoriteta za donošenje odluka u svim

područjima koja utječu na njihov život; posebno ističe ulogu slobode izražavanja i

mišljenja u osnaživanju žena;

5. naglašava hitnu potrebu da se rodno osviještene politike kao dio strategije za ostvarivanje

jednakosti spolova i pozitivno djelovanje uključe u nacionalne akcijske planove europske

politike susjedstva;

6. poziva na to da se svoj djeci omogući pristup obrazovanju, uključujući na svim razinama

skrbi o djeci te predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog i fakultetskog

obrazovanja, te u predmetima iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike,

pridajući pritom posebnu pažnju obrazovanju i osposobljavanju djevojčica u područjima

koja predstavljaju prekid s rodnim stereotipima, uključujući za djevojčice iz ruralnih

područja; u tom pogledu pozdravlja projekte kao što je onaj Sumskog sveučilišta u

Ukrajini kojemu je cilj mladim majkama koje studiraju osigurati jednake prilike pri

pronalaženju zaposlenja u visokoobrazovnim ustanovama; poziva da se ženama otvore sve

mogućnosti obrazovanja, kao i da im se omogući bolji pristup višem obrazovanju i

zanimanjima koja su im i dalje zabranjena;

7. ističe da je dječji rad i dalje ključno pitanje u nekim zemljama Istočnog partnerstva,

posebno u Moldaviji, Gruziji i Azerbajdžanu; poziva te zemlje da postave jasne ciljeve za

iskorjenjivanje svih oblika dječjeg rada i da zajamče punu provedbu postojećih

mjerodavnih zakona;

8. potiče poboljšanje socijalnih politika za žene i korištenje mikrozajmova kao sredstva za

omogućavanje gospodarske neovisnosti, ali i promicanje poduzetničkih vještina; ističe da

je ženama potrebno dati smjernice i pojasniti način na koji makroekonomske politike

mogu podržati njihova prava i potrebu za pristupom informacijama o njihovim socijalnim

i ekonomskim pravima;

9. poziva na uključivanje žena u postupak donošenja odluka i u postupak provedbe

gospodarskih politika, na promicanje poslovnih programa usmjerenih na pružanje

jednakih prilika muškarcima i ženama u trgovačkim društvima i poduzećima te na

provedbu lokalnih razvojnih projekata usmjerenih na gospodarsko osnaživanje žena u

državama Istočnog partnerstva, kao što je projekt Program UN-a za razvoj koji se

trenutačno provodi u Azerbajdžanu kako bi se pružila podrška uspostavi poduzeća koje

vode žene u regiji Masalli; također poziva na to da se usvoje specifične gospodarske

politike kojima je cilj da ženama pomognu u postizanju ravnoteže između profesionalnog

i privatnog života;

RR\1111638HR.docx 19/23 PE589.329v04-00

HR

10. ističe važnost promicanja poduzetništva žena i njihova pristupa financiranju te općenito

njihova sudjelovanja u poslovnom svijetu jačanjem položaja žena u sektore malih i

srednjih poduzeća u zemljama Istočnog partnerstva te olakšavanjem pristupa financiranju

i savjetima za mala i srednja poduzeća koja vode žene;

11. pozdravlja doprinos EU-a programu Europske banke za obnovu i razvoj „Žene u

poslovnom svijetu u zemljama Istočnog partnerstva” kojim se poduzećima na čelu sa

ženama omogućuje pristup savjetovanju;

12. pozdravlja projekt Vijeća Europe kojemu je cilj utvrditi prepreke s kojima su žene

suočene u ostvarivanju jednakog pristupa pravdi u zemljama Istočnog partnerstva i

zalagati se za njihovo uklanjanje;

13. naglašava potrebu da žene aktivno sudjeluju u radu sindikata i hitnu potrebu da se

premoste pravne i strukturne prepreke koje su uzrok diskriminacije žena u radnom

okruženju kako bi se ostvarilo to da se za jednak rad dobiva jednaka plaća i tako uklonile

razlike u plaćama i mirovinama između dva spola;

14. smatra da je od ključne važnosti razviti prakse i zakonodavstvo s pomoću kojih bi se radna

mjesta sačuvala za žene tijekom njihove trudnoće i tijekom određenog vremena nakon nje,

kako bi se pomoću državne potpore održala ista razina prihoda za osobe čija se zarada

smanjila zato što odgajaju djecu te kako bi se pomoglo ostvarivanju ravnoteže između

poslovnog i privatnog života;

15. poziva zemlje Istočnog partnerstva da potiču medije da slijede politike promicanja

ravnopravnosti žena i muškaraca te borbe protiv rodnih stereotipa;

16. poziva države Istočnog partnerstva da ratificiraju Istanbulsku konvenciju o sprječavanju i

borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji jer niti jedna od njih dosad to nije

učinila te poziva vlasti da uvedu nacionalne strategije za sprečavanje i kažnjavanje nasilja

nad ženama te provođenje istrage o takvom nasilju, da promiču zaštitu žrtava i pružanje

pomoći istima te da se pobrinu za društvenu reintegraciju;

17. osuđuje primjenu seksualnog nasilja nad ženama i djevojčicama kao ratnog oružja, što

obuhvaća zločine kao što su masovna silovanja, seksualno ropstvo, prisilna prostitucija,

rodno utemeljeni oblici progona, uključujući trgovanje ženama, seksualni turizam, rano i

prisilno sklapanje braka te sve ostale oblike fizičkog, seksualnog i psihičkog nasilja te

traži od država članica Istočnog partnerstva da hitno poduzmu mjere za sprečavanje i

progon teških kaznenih djela te vrste kada su ona počinjena u okviru njihove nadležnosti,

ali i izvan njihova teritorija; ističe da je rani brak i dalje problem u Gruziji i Moldovi čiji

podaci pokazuju da se od 17 % do 19 % žena uda prije 18. godine; skreće pozornost na

činjenicu da su kaznena djela na rodnoj osnovi i kaznena djela seksualnog nasilja

definirani u Rimskom statutu kao ratni zločini, zločini protiv čovječnosti ili zločini koji su

sastavni dio genocida ili mučenja; u tom kontekstu pozdravlja Rezoluciju 2106 Vijeća

sigurnosti UN-a o sprečavanju seksualnog nasilja u sukobima, usvojenu 24. lipnja 2013.;

18. naglašava važnost ciljeva održivog razvoja, kao cilja 5. o postizanju rodne ravnopravnosti

i osnaživanju svih žena i djevojčica te osobito točke 2. tog cilja kojom se poziva na

uklanjanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama u javnoj i privatnoj sferi,

uključujući trgovanje ljudima te seksualno i svako drugo izrabljivanje;

PE589.329v04-00 20/23 RR\1111638HR.docx

HR

19. poziva na posebnu zaštitu tražiteljica azila, uključujući majki s malom djecom, jer je

upravo u njihovu slučaju moguće da bježe od rodno uvjetovanog nasilja, no informacije o

tomu ne mogu ili ne žele iznositi pri postupku utvrđivanja statusa izbjeglice; u tom

pogledu poziva Komisiju da provede projekte kojima je cilj zaštita ranjivih skupina, kao

što je već učinjeno u Gruziji između 2012. i 2014. pomoću projekta koji je financirao EU;

20. poziva na primjenu Pekinške platforme za djelovanje u područjima obrazovanja i zdravlja

kao temeljnim ljudskim pravima te poziva na to da se ženama, uključujući žene i

djevojčice s invaliditetom, omogući pristup uslugama u području spolnog i

reproduktivnog zdravlja; naglašava da su planiranje obitelji, zdravlje majke i pristup

kontracepcijskim sredstvima i uslugama u području spolnog i reproduktivnog zdravlja

važni elementi uz pomoć kojih se ženama može spasiti život; ističe važnost projekta

financiranog sredstvima EU-a i provedenog u Moldovi za jačanje organizacija civilnog

društva u sprečavanju HIV-a i AIDS-a te brige za zatvorenice i maloljetne zatvorenike;

21. snažno osuđuje trgovanje ljudima i sve druge izrabljivačke prakse kojima se krši pravo na

tjelesni integritet i nanosi nasilje; naglašava da je potrebno boriti se protiv trgovine

ljudima, čije su najčešće žrtve žene koje se iskorištava u seksualne ili radne svrhe;

podržava postavljanje tih politika u središte razvojne suradnje u okviru europskih politika

susjedstva;

22. poziva zemlje Istočnog partnerstva da osmisle mjere kako bi se zajamčilo da pravosudni

lanac odražava rodnu dimenziju te da se bavi potrebama najugroženijih žena (siromašnih,

nepismenih, stanovnica ruralnih područja, pripadnica manjina i žena s invaliditetom);

23. naglašava potrebu za djelotvornim mehanizmima zaštite braniteljica ljudskih prava;

24. naglašava važnu ulogu parlamentarne diplomacije u svim navedenim područjima te

potrebu za razmjenom najboljih praksi;

25. hitno poziva na sustavno uključivanje ravnopravnosti žena i muškaraca u političke

dijaloge i dijaloge o ljudskim pravima s državama Istočnog partnerstva.

RR\1111638HR.docx 21/23 PE589.329v04-00

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 10.10.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

48

2

2

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Lars Adaktusson, Michèle Alliot-Marie, Petras Auštrevičius, Mario

Borghezio, Elmar Brok, Klaus Buchner, Lorenzo Cesa, Aymeric

Chauprade, Javier Couso Permuy, Andi Cristea, Mark Demesmaeker,

Eugen Freund, Michael Gahler, Richard Howitt, Sandra Kalniete,

Manolis Kefalogiannis, Tunne Kelam, Afzal Khan, Janusz Korwin-

Mikke, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Ilhan Kyuchyuk, Ryszard

Antoni Legutko, Arne Lietz, Barbara Lochbihler, Ramona Nicole

Mănescu, David McAllister, Tamás Meszerics, Francisco José Millán

Mon, Alojz Peterle, Tonino Picula, Kati Piri, Jaromír Štětina, Charles

Tannock, Ivo Vajgl, Johannes Cornelis van Baalen, Geoffrey Van

Orden

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Neena Gill, María Teresa Giménez Barbat, Ana Gomes, Othmar Karas,

Javi López, Antonio López-Istúriz White, Urmas Paet, Eleni

Theocharous, Traian Ungureanu, Paavo Väyrynen

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Edward Czesak, Heidi Hautala, Emilian Pavel, Mylène Troszczynski,

Michaela Šojdrová

PE589.329v04-00 22/23 RR\1111638HR.docx

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja 29.11.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

22

3

3

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Daniela Aiuto, Beatriz Becerra Basterrechea, Malin Björk, Vilija

Blinkevičiūtė, Iratxe García Pérez, Anna Hedh, Mary Honeyball,

Elisabeth Köstinger, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Florent

Marcellesi, Maria Noichl, Marijana Petir, João Pimenta Lopes,

Michaela Šojdrová, Ernest Urtasun, Elissavet Vozemberg-Vrionidi,

Jadwiga Wiśniewska, Anna Záborská, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Biljana Borzan, Stefan Eck, Mariya Gabriel, Clare Moody, Sirpa

Pietikäinen, Dubravka Šuica, Marc Tarabella, Monika Vana, Julie Ward

RR\1111638HR.docx 23/23 PE589.329v04-00

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

22 +

ALDE Beatriz Becerra Basterrechea

ECR Jana Žitňanská

EFDD Daniela Aiuto

GUE/NGL Malin Björk, Stefan Eck

PPE Mariya Gabriel, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Sirpa Pietikäinen, Renato Soru, Elissavet Vozemberg-

Vrionidi

S&D Vilija Blinkevičiūtė, Biljana Borzan, Iratxe García Pérez, Anna Hedh, Mary Honeyball, Clare Moody, Maria

Noichl, Marc Tarabella, Julie Ward

GREENS/ALE Florent Marcellesi, Ernest Urtasun, Monika Vana

3 -

EPP Elisabeth Köstinger, Angelika Niebler, Marijana Petir

3 0

ECR Jadwiga Wiśniewska

EPP Anna Záborská

GUE/NGL João Pimenta Lopes

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani