REPORTAŽASnimio RATKO MAVAR

SPOR GRAĐANA l "VIJADUKTA" ZBOGKAMENOLOMA POD MEDVEDNICOM

odmah iza posljednjih kuća u selu (ulaz ukamenolom je preko puta prilazne ceste, napet metara od najbliže kuće), do danas su ušlioko pola kilometra u planinu. Prije desetakgodina tadašnja općina Susedgrad odbila jezahtjev za proširenjem eksploatacijskog pol-ja, i do danas granica kamenoloma ide do tegranice.

Ružna slika gole stijene usječene duboko ubrdo upast će vam u oči već izdaleka, kada sepribližavate sa zapada. "Vidi se i iz Krškog",kažu mještani. Kamenolom, naravno, ne možebiti lijep, ali iz priča s mještanina i jednostavnimobilaskom može se zaključiti da nije napravl-jeno ni izdaleka sve potrebno, da bi se loš utjecajna okoliš, na živote i zdravlje prirode i ljudi kojiondje žive sveo na minimum.

Nešto se doduše poduzima, doznajemood dužnosnika Grada Zaprešića i Zagrebačkežupanije, ali nešto očito "šepa" na samomterenu, u odnosu sa stanovnicima. "Nedosta-ju nam informacije, nitko nam ni o čemu nepriča. Vidjeli smo Ugovor o koncesiji koju je'Vijadukt' potpisao i on je dobar za nas, mi ne

Prašina ugušila IvanecU krugu kamenoloma postoje postrojenja za separacijukamena, koja su nedavno i proširivana, po svemu sudećibez potrebnih dozvola. Navodno su ugrađeni i filteri zazaštitu od prašine, ali ne rade

Ivanec Zaprešički je prvo selo na koje ćetenaići kada izlazeći iz Podsuseda skrenetenadesno cestom za Gornju Bistru, zaobi-lazeći najzapadniji dio Medvednice. Selo

je smješteno medu vinogradima, podno gustihšuma, i planine za koju mnogi Zagrepčani ine znaju da je, kao izuzetna prirodna vrijed-nost u blizini milijunskog grada, zakonomzaštićena kao park prirode. Ivanec je danasadministrativni dio grada Zaprešića, a hrp-tom brijega iznad sela teče granica saSusedgradom, nekadašnjom općinom, danasdijelom grada Zagreba.

Ovdje, nadomak velegradu, u pitomomzagorskom kraju, još pretežno žive starosje-dioci koji su ovdje rođeni i imaju dubokekorijene. Osobito su karakteristične brojneobitelji s prezimenom Badel, tako da ima iljudi istog imena i prezimena koji semeđusobno razlikuju samo po nadimku.

Zidovi pucaju, otpada žbukaKao i u drugim sličnim selima diljem

Hrvatske, uočljive su brojne lijepe, velikekuće. Ljudi su tu navikli naporno raditi da bise izvukli iz vjekovnog siromaštva, godina-ma u Njemačkoj ili putujući svakodnevno naposao u grad i radeći nakon toga na zemlji, dabi se prikupio novac i .postupno sagradilanova kuća.

M. TRAVNJA 1998. Obsor

Mnogi su se ljudi u Hrvatskoj na tajnačin polako "kućili" i zato sigurno mogushvatiti koliko su ljudi ogorčeni kada je proiz-vod njihova rada i odricanja ugrožen. To sedogađa stanovnicima stotinjak kuća u jedn-om dijelu Ivanca. Zidovi pucaju, otpada žbu-ka, pucaju stropovi i curi voda, svuda padaprašina i ugrožava voćnjake, vinograde i li-vade.

Uzrok je tome, barem mještani tako tvrde,.kamenolom neposredno iznad sela, koji jošod godine 1974. iskorištava poduzeće "Vi-jadukt", neprestano se šireći. Počevši raditi

Ugovorom o koncesiji"Vijadukt" je dužan

uplaćivati 12 posto GraduZaprešiću: oko 30 posto

tog iznosa izdvaja zapotrebe mjesne zajednice.

Međutim, pojedinimještani, koji trpe najveću

štetu, od toga nemajuništa

želimo ništa osim onoga što ondje piše", kažeIvan Kunić.

Traže više kriterijeNakon mnogo puta ponovljenih zahtje-

va građana za sastankom s odgovornima,sastanak je napokon održan 1. travnja u lije-poj, velikoj dvorani Društvenog doma u Iv-ancu. Inače, samodoprinos za gradnju domaskupljan je još osamdesetih godina, da bi onnapokon bio dovršen prije nekoliko godina,pri čemu su korištena i sredstva koja "Vi-jadukt" plaća na ime naknade za rudarenje.

Iako je sastanak ugovoren samo dan pr-ije, a neki su možda i mislili da je u pitanjuprvotravanjska šala, okupilo se pedesetakljudi. Na sastanku su međutim bili samo pred-stavnici Grada Zaprešića: gradonačelnik Vin-ko Moro vic i pročelnik za graditeljstvo, zaštituokoliša, komunalne i stambene posloveBerislav Kenji. Na tom sastanku, prvom umnogo godina nezadovoljstva mještana, višenego uočljivo bilo je odsustvo ljudi iz "Vi-jadukta". Gradonačelnik je ispričao njihovadirektora koji je imao važnijeg posla, ali post-avlja se očito pitanje nije li mogao poslatinekoga drugog - barem sekretaricu, da pišezapisnik i prenese primjedbe mještana neza-dovoljnih njegovom tvrtkom. A imala bi štozapisati.

Nezadovoljstvo "se vuče godinama, i svremenom raste, zato što rastu i zahtjevi lju-di. "Ljudi se navikavaju na više kriterije, bilisu u Austriji i drugdje na zapadu i vide kakoto ondje funkcionira", rekao nam je u razgo-voru nekoliko daha kasnije Franjo Lamot,pročelnik ureda za gospodarstvo Zagrebačke

županije. "Naše tvrtke će se morati postupnotome prilagoditi ili će postupno propasti,uništiti će ih strana konkurencija."

Da budemo pravedni, pročelnik F. Lam-ot napominje da je "Vijadukt" jedna od boljihtvrtki medu onima koje posluju na područjužupanije, po znanju i po spremnosti da poštujezahtjeve zaštite okoliša i druge interese širezajednice. Samo, mještani Ivanca se s timevjerojatno neće složiti.

Zašto filteri ne rade?Pročelnik za graditeljstvo, zaštitu okoliša,

komunalne i stambene poslove Berislav Ken-ji, koji već 18 godina radi u upravi u Zaprešiću,kaže kako su godine 1987. uspjeli postići da"Vijadukt" plaća naknadu za iskorištavanjekamena. Tada još nije postojao pojam"ekološka renta" i naknada je određena uskladu s tadašnjim Zakonom o cestama, zbognužnosti pojačanog održavanja cesta i ostalekomunalne infrastrukture. Određena je na-knada od 14,34 posto od cijene koju bi imaoiskopani kamen. Bio je to, crni se, rezultatosobite političke spretnosti tadašnjegIzvršnog vijeća općine Susedgrad, jer od Fran-je Lamota doznajemo da ni za jedan drugikamenolom u Zagrebačkoj županiji ne pos-toji takav ugovor. Oni koji imaju koncesiju(poduzeća 'Tempo", "Samoborka" i drugi)plaćaju samo 2,5 posto državi, a ništa lokal-noj zajednici.

Ugovor iz 1987. doveo je i do toga da jeUgovorom o koncesiji potpisanim 1996. god-ine "Vijadukt" dužan i dalje uplaćivati 12posto Gradu Zaprešiću. Berislav Kenji kažeda se oko 30 posto tog iznosa izdvaja zapotrebe mjesne zajednice: dogradnjaDruštvenog doma, gradnja pločnika, a upra-vo se gradi i kapelica.

Međutim, pojedini mještani, koji trpenajveću štetu (oko stotinu kuća), od toganemaju ništa. Iste žalbe ponavljaju već godi-nama, a ništa se ne poduzima.

Kada prijedete prstom preko bilo kojepovršine, prozorskog okvira ili stolca iznese-nog pred kuću radi užitka u proljetnom sun-cu, vidjet ćete nakupine sitne prašine. "Kadasam nedavno radio na krovu, skinuo samkante i kante prašine, stalno pada"kaže Mirko Obadić, mještanin koji ječlan Zelene akcije.

Stječe se dojam da je za lavovskidio problema kriv puki nemar i da bi seuz malo pozornosti i skromna ulaganjamoglo bitno poboljšati stanje. U krugukamenoloma postoje postrojenja za sep-araciju kamena, koja su nedavno iproširivana, po svemu sudeći bez po-trebnih dozvola. Navodno su ugrađenii filtri za zaštitu od prašine, ah ne rade.(To je vrlo čest slučaj s raznim uređajimaza zaštitu okoliša, zraka ih vode: služe"za paradu" i uključuju se samo kadadolazi inspektor.)

U jednom dopisu Mjesne zajed-nice Ivanec od prije desetak godina

Kamenolom u Ivancu

spominje se taj problem: "Montiranjem ipuštanjem u pogon novog postrojenja za sep-araciju kamena, često se izbjegava rad s filtri-ma za prašinu, što nije u skladu s propisima0 zaštiti čovjekove okoline". Isto se ponavlja1 danas. I svi drugi problemi već su u onodoba nabrojeni, a da ni donas ništa nije učin-jeno, a predstavnici "Vijadukta" boje se izaćipred građane i saslušati njihove žalbe.

Jurnjava kamionima"U zimskim mjesecima cesta je posipana

debelim slojem prašine (sipine) koja se re-dovito rasiplje iz pretrpanih kamiona, a kojani do sada nije počišćena, a kamoli polijevanai prana. Izvoz materijala je u tijeku, vozači sene pridržavaju ograničenja brzine te brzinomi do 80 km/h jure niz cestu, podižući golemekoličine prašine i ugrožavajući normalan radi život u okolnim kućama i domaćinstvima.Zbog prevelike brzine kod izlaza na glavnucestu, dolazi do naglih kočenja i velikih vi-bracija na cesti, koje se prenose na obližnjezgrade. Cesta je sagrađena između samihkuća, ti. rub ceste je udaljen jedan, dva metraod zidova stambenih zgrada u kojima pucajuzidovi i zidne pločice".

___ REPORTAŽAČitamo tako u spomenutoj deset godina

staroj žalbi, a isto se ponavlja i danas.Spomenuta prilazna cesta u kamenolomsagrađena je između već prije napravljenihkuća 1977. godine, a tek nedavno, na temeljuugovora između "Vijadukta" i Mjesne zajed-nice (koja je do 1993. bila pravna osoba imogla sklapati ugovore) sagrađen je pločnik.

Isti prigovori ponavljaju se u peticiji kojusu potpisivali ugroženi mještani krajem prošlegodine: velike količine prašine, podrhtavan-je tla zbog miniranja (postoje, kažu stručnja-ci, metode da se ono svede na minimum),rasipavanje sipine s pretovarenih kamionakoji prebrzo voze, vibracije tla, buka.

Debeli fascikl s dokumentacijom poka-zuje nam Milica Badel. Sa svojim mužemZvonkom i sinom ona stanuje u kućismještenoj na uglu glavne ceste i prilazneceste prema kamenolomu, kojom stalno jurekamioni. Vidjeli smo nesumnjive znakovepropadanja kuće: popucale pločice u kupa-onici, pukotinu u zidu, popucali beton u stro-pu, tragove vode koja curi niz zidove. Nauzastopne zahtjeve za odštetom ili otkupomkuće, "Vijadukt" je samo jednom odgovorio,službeno hladnim dopisom: prema našimmjerenjima potresa i vibracija one su ispodgranice koja može izazvati štetu, i mi vam nedugujemo nikakvu odštetu.

"Naravno da su takvi rezultati mjeren-ja", kaže Zlatko Vranaričić. "Dolazili su izinstituta 'Rade Končar7, postavljali aparate imjerili. Ali prije toga su rekli 'Vijadukru' daće mjeriti, pa je taj dan eksplozija bila mnogoslabija nego inače." Građanima koji suzahtijevali da i sami vide rezultate mjerenja,to je odbijeno, a kada su pitah" mogu li onisami naručiti mjerenja, odgovoreno je damogu, ali da moraju platiti i da "Vijadukt"mora biti unaprijed obaviješten. Stoga suodustali.

"Vijadukt" nije kriv?"Vijadukt", dakle, ni za što nije kriv, a štete

na kućama nastale su, valjda, zbog loše gradnje.I tako stotinjak puta. U spomenutom Ugovoru

Kamioni zagorčavaju život mještanima Ivanca Zaprešićkog

acijom na zemljištu, poljoprivrednimkulturama, šumi, objektima i si. na-doknadit će "Vijadukt" d.d. premaopsegu i visini štete, određenim u skladus lokalnim prilikama."

Čuju se priče da je nekima odoštećenih naknada u tajnosti isplaće-na, ali točne podatke nismo moglidoznati. Za jednu je kuću, koja je pro-cijenjena toliko oštećenom da jeproglašena neodgovarajućom zastanovanje, prije nekoliko godinaodređena je naknada od samo 10.000maraka. Čuli smo i ocjenu da se "Vi-jadukt" boji "lavine" ako jednom pris-tane, isplatiti štetu: morao bi tada,naravno, platiti i svima drugima.

ZORAN OŠTRIĆ

Ob«or 11. TRAVNJA 1998. OJ