pravila razmjene i distribucije prostornih podataka … · metapodataka mora se osigurati brzo...

- Studija -

PRAVILA RAZMJENE I DISTRIBUCIJE PROSTORNIH PODATAKA ZA POTREBE

ZAGREBAČKE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA (ZIPP-a)

Sveučilište u Zagrebu Geodetski fakultet

Kačićeva 26, 10 000 Zagreb

tel.: + 385 (1) 4639 191 faks: + 385 (1) 4828 081

Voditelj:

Doc. dr. sc. Vlado Cetl, dipl. ing. geod. E-mail: [email protected]

svibanj, 2010.

mailto:[email protected]�

2

PRAVILA RAZMJENE I DISTRIBUCIJE PROSTORNIH PODATAKA ZA POTREBE ZAGREBAČKE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH

PODATAKA (ZIPP-a)

Sadržaj

Sažetak

1. UVOD ....................................................................................................................................... 4

2. EKONOMSKI ASPEKT PROSTORNIH PODATAKA ..................................................... 5 2.1.1. Troškovi izrade prostornih podataka.............................................................................................. 7 2.1.2. Naknade za korištenje .................................................................................................................... 7

3. DISTRIBUCIJA PROSTORNIH PODATAKA U IPPU ................................................ 10

3.1. Korisničke razine ....................................................................................................................... 10

3.2. Inozemna iskustva .................................................................................................................... 12 3.2.1. SAD ............................................................................................................................................... 12 3.2.2. Kanada .......................................................................................................................................... 14 3.2.3. Norveška ....................................................................................................................................... 15 3.2.4. Slovenija ....................................................................................................................................... 16 3.2.5. Beč ................................................................................................................................................ 19

3.3. INSPIRE ..................................................................................................................................... 23

3.4. Hrvatska ................................................................................................................................... 25

3.5. Grad Zagreb .............................................................................................................................. 28

3.6. Prava i ograničenja nad prostornim podacima ........................................................................... 30

4. SMJERNICE ZA RAZMJENU I DISTRIBUCIJU PODATAKA U ZIPPU ................... 33

5. ZAKLJUČAK ......................................................................................................................... 36

6. LITERATURA ...................................................................................................................... 37

Prilozi

Prilog 1. Cjenik prostornih podataka u Sloveniji

Prilog 2. Cjenik prostornih podataka u Hrvatskoj

3

Sažetak

Cilj razvoja svake infrastrukture prostornih podataka, bez obzira na njenu razinu, je osigurati učinkovit i jednostavan pristup prostornim podacima i uslugama svim zainteresiranim korisnicima. Izradom metapodataka mora se osigurati brzo pronalaženje dostupnih skupova podataka i usluga. Međutim, isto tako potrebno je jasno definirati pravila razmjene i distribucije prostornih podataka i usluga prije svega između samih subjekata infrastrukture prostornih podataka kao i između svih ostalih zainteresiranih korisnika.

U Gradu Zagrebu mnoga tijela gradske uprave, svakodnevno u svom radu koriste i izrađuju različite skupove prostornih podataka i usluga čija je cijena često vrlo visoka. Svi oni su subjekti Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka i sigurno je da međusobno te podatke moraju dijeliti. Međutim, ponekad je i to upitno obzirom na različite pravne statuse pojedinih gradskih tijela. Također potrebno je jasno definirati razmjenu i distribuciju prostornih podataka i usluga koje su u vlasništvu Grada prema svim ostalim zainteresiranim korisnicima. Velik dio podataka obzirom na svoju namjenu spada u javne podatke i kao takvima treba im osigurati javan i besplatan pristup uz neograničeno korištenje. Međutim, nad nekim drugim vrijednim prostornim podacima temeljem kojih je moguće ostvarivati dodatne prihode, treba jasno definirati pravila za razmjenu i distribuciju. Ova studija kroz analizu zakonske regulative i inozemnih iskustava rezultira konkretnim preporukama za razmjenu i distribuciju prostornih podataka i usluga ZIPP-a.

4

1. Uvod U mnogim raspravama koje se bave prostornim podacima i uslugama prisutna je napetost u određivanju ispravne politike naknada za njihovo korištenje. S jedne strane postoji snažna volja za veću otvorenost i dostupnost u pristupu informacijama kao podrška transparentnosti javnog sektora i kao poticaj gospodarskom rastu. S druge strane postoje težnje „stvaranja profita“ na podacima čija je cijena izrade već plaćena (Cetl i dr. 2007).

Informacije javnog sektora igraju fundamentalnu ulogu u funkcioniranju tržišta i slobodnom kretanju ljudi, roba i usluga, međutim način na koji tijela javne vlasti u različitim zemljama postupaju s javnim informacija signifikantno se razlikuje. U posljednje vrijeme, ipak, mnoge zemlje prihvaćaju koncept otvorenog i neograničenog pristupa javnim informacijama, a što ima za cilj povećanje dobrobiti društva u cjelini. Jedan od čimbenika koji idu u prilog tome je i fenomen globalizacije.

Prostorni podaci ili bilo koji drugi izrađeni u tu svrhu kojim upravlja javni sektor trebali bi biti dostupni građanima kao integralni dio demokratskog društva. Međutim takva ideja i mogućnost da građani ili tvrtke koriste podatke bilo u komercijalne ili nekomercijalne svrhe većini je europskih zemalja još uvijek neprihvatljiva. Očito je odnos između cijene javnih informacija i naknada za njihovo korištenje vrlo složen. Na njega utječu najmanje tržišni, a više društveni, politički i vrlo često subjektivni kriteriji.

Ova studija ima za cilj dati preporuke za izradu pravila za razmjenu i distribuciju prostornih podataka i usluga unutar Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka (ZIPP-a).

5

2. Ekonomski aspekt prostornih podataka Prostorni podaci i informacije mogu se klasificirati kao kvazi-javno dobro koje ima karakteristike javnog, ali i privatnog dobra (Love 1995). Stupanj približenja kvazi-javnog dobra ka javnom ili privatnom ovisi o različitim karakteristikama i može se izraziti kao funkcija utjecaja okoline na njegovu implementaciju (Slika 1).

Javno dobro(sve karakteristike javnog dobra) Kvazi-javno dobro

(Prostorne informacije)

Privatno dobro(sve karakteristike privatnog dobra)

Reduciranje karakteristika Reduciranje karakteristika

Slika 1. Veza između javnog, privatnog i kvazi-javnog dobra

Stupanj približenja kvazi-javnog dobra ka javnom ili privatnom ovisi o različitim karakteristikama i može se razmatrati kao funkcija utjecaja okoline na njegovu implementaciju.

Prostorni podaci i informacije u nadležnosti tijela javne vlasti mogu se klasificirati kao informacije javnog sektora i javno dobro kojem treba omogućiti nesmetan pristup. Prema nekim procjenama udio prostornih podataka stvorenih u javnom sektoru kreće se od 70 do 95% (Longhorn 2002). Definiranje svrhovite razine i cijene pristupa javnim prostornim podacima treba biti jedan od strateških ciljeva svake države, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u poboljšanju općeg pristupa informacijama javnog sektora.

S ekonomskog gledišta pitanje vrijednosti i cijene javnih prostornih podataka može se sagledati kroz funkciju potražnje (Slika 2).

Količina

Cijena (c)Smanjenje društvene dobrobiti

kao rezultat naplate javnih informacija

KmMaksimalna potražnja

Niska

Visoka

K1

C1

Funkcija potražnje D=f(c)

Slika 2. Smanjenje društvene dobrobiti kao rezultat naplate

6

Najveći učinak na promjenu količine potražnje ima cijena. Ako su informacije stavljene na raspolaganje u potpunosti besplatne tada je količina potražnje za njima maksimalna (Km). Uvođenjem naplate po nekoj cijeni (C1) smanjuje se količina potražnje (K1) što rezultira smanjenjem društvene dobiti i blagostanja (šrafirana površina).

Restriktivna politika negativno se odražava i na značaj prostornih podataka u društvu (Slika 3).

Slika 3. Odnos politike pristupa prema značaju prostornih podataka u društvu

Institucije nadležne za prostorne podatke (geodetske uprave) u većini europskih zemalja ponašaju se kao da žive u prošlosti. Prostorni podaci su često obavijeni velom tajne i drže se pod ključem kroz razna ograničenja i dozvole kojima se stvara zabrana jednostavnog i otvorenog pristupa običnim korisnicima. Iako je većina institucija, generalno gledajući, dio javnog sektora njihova uloga je različita obzirom na zakonsku regulativu pojedinih država.

Na temelju studije "Komercijalno iskorištavanje informacija javnog sektora u Europi" koja je 2000. godine izrađena za Europsku komisiju, procijenjeno je da ukupna ekonomska vrijednost informacija javnog sektora, što uključuje i prostorne podatke u javnom sektoru, u Europi godišnje iznosi 68 milijardi eura, a vrijednost investicija 9,5 milijardi eura. Nasuprot tome investicije u SAD iznose 19 milijardi eura, a ekonomska vrijednost 750 milijardi eura (Tablica 1).

Tablica 1. Usporedba ekonomskog potencijala informacija javnog sektora EU vs. SAD

Ekonomski potencijal informacija javnog sektora

Godišnje u milijardama € EU SAD

Vrijednost investicija 9,5 19

Ekonomska vrijednost 68 750

7

Nesumnjivo, podaci prikazani u ovoj usporedbi ukazuju na velik kontrast između SAD-a i EU, a što bi trebalo potaknuti Vlade u zemljama članicama EU, ali i u tranzicijskim zemljama poput Hrvatske na drugačiji pristup ka informacijama javnog sektora.

2.1.1. Troškovi izrade prostornih podataka

Razvojem ICT-a i povećanjem zahtjeva za točnim i ažurnim informacijama, važnost prostornih podataka svakim je danom sve veća. Dosadašnja istraživanja, međutim, pokazuju nepostojanje generalnog kompromisa oko zaštite privatnosti, podataka i njihove diseminacije te ispravne politike naknada za korištenje.

Općenito, troškovi kod prostornih podataka obuhvaćaju:

• prikupljanje i izradu,

• održavanje,

• diseminaciju.

Troškovi prikupljanja i izrade podrazumijevaju inicijalne troškove u proizvodnji podataka. U pravilu ovi troškovi nastaju samo jednom kod primarnog prikupljanja i izrade podataka.

Kako bi održali svoju vrijednost prostorni podaci se moraju konstantno održavati i ažurirati u suglasju sa stanjem na terenu. Iz tog razloga troškovi održavanja čine velik dio u ukupnoj sumi troškova. Oni nastaju neposredno nakon inicijalne faze i dugoročnog su trajanja. U nekim slučajevima, ukoliko održavanje i ažuriranje nije provođeno kroz dulje razdoblje, ili su promjene na terenu takvog obima da ih kroz održavanje nije moguće obuhvatiti, potrebno je izraditi nove prostorne podatke.

Troškovi diseminacije pojavljuju se pri distribuciji katastarskih podataka i uključuju troškove osoblja, odgovarajuće infrastrukture, obrade zahtjeva, pripreme podataka, medija, i dr. U ukupnoj sumi troškova oni čine najmanji dio.

2.1.2. Naknade za korištenje

Općenito, postoji nekoliko mogućih strategija u kreiranju politike naknada za korištenje prostornih podataka:

1. besplatan pristup,

2. naplata troškova diseminacije,

3. djelomični povrat troškova,

4. potpuni povrat troškova.

Besplatan pristup podrazumijeva davanje podataka u upotrebu i korištenje bez ikakve naplate troškova. Cjeloviti troškovi prikupljanja, izrade održavanja i diseminacije oslanjaju se na državni ili gradski

8

proračun (može biti npr. i javno-privatno partnerstvo ili samo privatni izor). Ovakva strategija koja je najvećim dijelom zastupljena u SAD-u ima za posljedicu širu upotrebu prostornih podataka, a što rezultira otvaranjem novih tvrtki, novih poslova, povećanjem prodaje i stvaranjem novih proizvoda i usluga te povećanjem društvenog blagostanja. Na temelju toga ostvaruje se povećanje prihoda od poreza, a kojim se onda refinanciraju ukupni troškovi.

Naplata troškova diseminacije podrazumijeva pokrivanje troškova transakcije podataka odnosno obrade zahtjeva, pripreme podataka, distribucije, dostave podataka i dr. Ti troškovi uključuju i troškove osoblja te pripadne infrastrukture, ali bez uzimanja u obzir troškova vezanih uz prikupljanje, izradu i održavanje podataka.

Strategija djelomičnog povrata troškova bazira se na principu da troškove podataka i usluga treba snositi onaj tko od njih ima koristi. Ova strategija nema za cilj potpuni povrat troškova već samo dijela koji najčešće pokriva troškove ili dio troškova održavanja te troškove diseminacije. Troškovi prikupljanja i izrade podataka i dalje se pokrivaju iz primarnog proračuna (država, županija, grad i sl.). Prednost ove strategije u odnosu na potpuno besplatni pristup ogleda se u ostvarivanju ispravnog dojma o stvarnoj cijeni podataka prema korisnicima. Dio troškova se pokriva i manji je teret na poreznim obveznicima. Nedostatak se međutim ogleda u smanjenoj diseminaciji koju je moguće postići jedino strategijom otvorenog i besplatnog pristupa.

U europskim zemljama opće prihvaćena strategija politike naknada prema prostornim podacima nalazi se negdje između naplate troškova diseminacije i djelomičnog povrata troškova. Pojedine države i zakonodavstva prisiljavaju institucije nadležne za prostorne podatke na ostvarivanje prihoda i povrata troškova izravno od korisnika. Takav model ograničava upotrebu informacija, ali i izvore njihova prikupljanja. Također, posljedica ovakve politike je stvaranje monopola i kontrole nad različitim kategorijama podataka i informacija. U većini europskih zemalja institucije nadležne za prostorne podatke (NMCA - National Mapping and Cadastral Agency) ponašaju se kao da žive u prošlosti. Prostorni podaci su često obavijeni velom tajni i drže se pod ključem kroz razna ograničenja i dozvole kojima se stvara zabrana jednostavnog i otvorenog pristupa običnim korisnicima. Iako je većina tih institucija, generalno gledajući, dio javnog sektora njihova uloga je različita obzirom na zakonsku regulativu pojedinih država.

Potpuni povrat troškova kao strategija određivanja naknada za korištenje može se samo teoretski razmatrati, a uključivao bi povrat svih troškova prikupljanja, izrade, održavanja i diseminacije podataka. Kako se ti troškovi kreću u milijunskim iznosima to bi rezultiralo visokim cijenama prostornih podataka, a njihova upotreba bila bi u potpunosti ograničena na prvobitnu namjenu za koju su izrađeni odnosno za potrebe državnih i javnih tijela. Obzirom na postanak prostornih podataka ovdje treba naglasiti i kako je njihova izrada već jednom plaćena, a što je dodatni

9

argument za neprimjerenost ove strategije. Obzirom na navedeno primarna rasprava o politici naknada za korištenje katastarskih podataka može se svesti na razmatranje prve tri strategije.

10

3. Distribucija prostornih podataka u IPP-u Paradigme distribucije podataka koje ocrtavaju današnje mreže geoprostornih informacija nisu posve nove (Coleman i McLaughlin, 1997):

• 1960-tih predlaže se integrirano kartiranje uz zalaganje za registracijom, preklapanjem, interpretacijom i analizom različitih "slojeva" ili tema prostorno-odnosnih skupova podataka. Prijedlozi dolaze iz različitih organizacija. Pojavljuju se prva rješenja u praksi važna za upotrebu zemljišta i inventarizaciju resursa.

• Tijekom 1970-tih koncepti višenamjenskog katastra pokrenuli su glavne topografske i katastarske megaprograme "temeljnog kartiranja" koji bi podržali upravljanje zemljištem na svim razinama (isprva u Americi, Australiji i Oceaniji). Cilj im je bio reducirati ponavljanje napora u prikupljanju podataka i potaknuti stvaranje i održavanje posebnih "tematskih" slojeva.

• Ranih 80-tih javlja se pojam "informacije kao resursa u tvrtki" te menadžment informacijskih resursa koji potiče pojedine organizacije da implementiraju zajednički pristup prikupljanju, upravljanju i distribuciji analognih i digitalnih nositelja podataka koji su od "šireg" značaja.

Ranih 1990-tih koncepcija razvoja infrastrukture prostornih podataka (IPP-a) predložena je radi podrške pokušajima ubrzanja razvoja normi za prijenos geoinformacija, uspostavi nacionalnih programa izmjere i uspostave nacionalnih mreža prostornih podataka u SAD-u, Velikoj Britaniji, Kanadi i Europskoj zajednici.

Općim razvojem informacijske tehnologije tijekom posljednjih godina napokon je moguće ideju o prostornim podacima kao infrastrukturi prevesti u stvarnost (Tutić, 2003). Pritom je važan čimbenik institucionalni kontekst što podrazumijeva potrebu za fundamentalnim promjenama u načinu upravljanja prostornim podacima od njihova prikupljanja do upotrebe.

IPP se ne stvara stihijski već zahtijeva jasnu i učinkovitu viziju koja se treba temeljiti na organizacijskim, ljudskim i financijskim resursima. Iako je tehnologija uspostave u dobroj mjeri definirana ostaju otvorena mnoga druga pitanja vezana uz potrebe društva za prostornim podacima, politiku u utvrđivanju naknada za korištenje prostornih podataka, opravdanost ulaganja u infrastrukturu prostornih podataka itd.

3.1. Korisničke razine

IPP se razvija na različitim društvenim razinama. Obzirom na implementaciju pojedinih razina njen razvoj se može prikazati hijerarhijski (Slika 4).

11

Slika 4. Hijerarhija IPP

IPP se u ovom kontekstu može promatrati kao mreža informacijskih resursa dostupnih kroz različite razine, gdje je na najnižoj korporacijska odnosno IPP pojedine tvrtke, a na najvišoj globalna IPP. Svaka viša razina sastoji se od jednog ili više elemenata niže razine, a uz vertikalnu povezanost pojedinih razina postoje i čvrste kompleksne veze na pojedinim horizontalnim razinama koje počivaju na zakonskim i političkim okvirima. Granicu detaljnosti podataka koja će zadovoljiti potrebe korisnika na pojedinim razinama teško je odrediti. Obzirom na hijerarhiju i potrebe, traženi prostorni podaci najčešće predstavljaju kompromis između svih dostupnih podataka na različitim razinama. U kontekstu e-Društva, može se reći da u današnje vrijeme najnižu razinu čini pojedinac odnosno krajnji korisnik. Već i svakodnevni odlazak na posao, a posebno na godišnji odmor ili izlet zahtijeva određenu količinu prostornih podataka i informacija, a što podrazumijeva postojanje IPP na razini svakog pojedinca (Cetl i dr. 2008). Rezultati istraživanja provedenim u Rajabifard i dr. (2000.) pokazuju da nacionalna IPP (NIPP) ima ključnu ulogu u razvoju i implementaciji ostalih razina.

Mnogo je različitih subjekata uključenih u IPP:

• Javni sektor;

• Privatni sektor;

• Nevladine organizacije;

• Akademske i edukacijske ustanove;

• Udruženja građana;

• Individualni korisnici.

Svaki od navedenih subjekata ima svoju specifičnu i važnu ulogu u ostvarenju IPP. To obuhvaća proizvodnju i održavanje podataka, stvaranje

12

zakonskih preduvjeta, normizaciju postupaka i procedura, izgradnju tehničke i ostale pripadne infrastrukture, ispitivanje i implementiranje novih tehnologija i spoznaja, koordinaciju i na kraju, naravno, korištenje podataka i usluga.

3.2. Inozemna iskustva

Velik broj zemalja diljem svijeta razvija i poboljšava IPP s ciljem učinkovitijeg upravljanja i korištenja prostornih podataka i usluga kao podršku u različitim aplikacijama. Međutim, razvoj skupova prostornih podataka i usluga vrlo često je, između različitih organizacija, nekoordiniran što ima za posljedicu redundanciju podataka i neučinkovito trošenje resursa. Da bi se navedeni čimbenici reducirali na najmanju moguću razinu ili uklonili u potpunosti, neophodno je dijeljenje podataka (spatial data sharing). Na žalost, u velikom broju slučajeva pojedinci i organizacije nisu voljni dijeliti svoje podatke s drugima. Očito je vrlo bitan socio-kulturni kontekst te je razumijevanja i promjena individualnih i organizacijskih pravila ponašanja ključna za poboljšanje kulture dijeljenja prostornih podataka.

U nastavku je dan pregled iskustava u nekim razvijenim zemljama svijeta po pitanju dijeljenja i distribucije prostornih podataka.

3.2.1. SAD

NIPP SAD-a je razvijen u skladu sa međunarodnim ISO normama za geoinformacije te je na federalnoj razini razvijen od strane Federalnog odbora za geografske podatke (FGDC- The Federal Geographic Data Committee).

Jedna od najvažnijih posebnosti SAD-a je veliki broj agencija koje su uključene u stvaranju prostornih podataka i informacija. Mnoge važne odgovornosti za prostorne podatke se obrađuju na državnoj i lokalnoj razini vlasti obzirom na saveznu strukturu SAD-a. Registracija zemljišta i porezna pitanja također su različita u svakoj državi. Rezultat toga je više od 80.000 agencija, uključujući 51 državu, sa više od 3000 okruga i 7000 gradova koji su uključeni s različitim prostornim podacima u stvaranje NIPP-a. Predsjednik SAD-a W. J. Clinton donio je 1994. godine Izvršnu naredbu 12906 (executive order 12906) koja je imala inicijalan značaj za ukupni tijek razvoja NIPP-a u SAD-u, ali i u cijelom svijetu. Sam NIPP definiran je dokumentom “Circular A16” u kojem se navodi kao su prostorni podaci nacionalni kapital.

Naredbom 12906 propisna su i odgovarajuća partnerstva. U nastavku je prikazan dio 6 spomenute naredbe.

Dio 6. Partnerstva za prikupljanje podataka

Ministar, pod pokroviteljstvom FGDC-a i u roku od 9 mjeseci od dana ove naredbe razvit će do razine propisane zakonom, strategije za maksimalno

13

kooperativno sudjelovanje državne i lokalnih uprava, privatnog sektora i ostalih nefederalnih organizacija u podjeli troškova i unaprjeđenju djelotvornosti prikupljanja prostornih podataka u skladu s ovom naredbom.

Osim FGDC-a važna institucija u SAD-u, vezana uz razvoj NIPP-a, je Ured za upravljanje i proračun (Office of Management and Budget - OMB) koji provodi politiku savezne vlade te zakone koji se odnose na planiranje informacija i tehnologiju kapitala, regulatorne reforme, smanjenje papirologije i druge aspekte ekonomije, a što se sve nastoji ostvariti upravo kroz NIPP.

Pristup podacima moguć je preko web stranice FGDC-a (URL 1) kojem je povjeren rad sa prostornim podacima na nacionalnoj razini. Na njihovom webu omogućen je pristup katalogu (Clearinghouse) preko kojeg se može spojiti na katalog bilo koje savezne države. Podaci su također dostupni preko portala Geospatial One-Stop (GOS) (URL 2) (Slika 5).

Slika 5. Geospatial One-Stop (GOS)

Prostorni podaci su na federalnoj razini besplatni te ih je moguće izravno preuzimati putem kataloga i web aplikacija za preuzimanje. Omogućena je pretraga podataka po bilo kojem sloju za prostorne podatke. Uključeni prostorni podaci su službeni i privatni te je moguće dodavanje podataka od strane privatnih korisnika. Moguće je također primiti i podatke putem e-maila ako se radi o podacima koji trebaju proći provjeru prije preuzimanja.

SAD danas stoji daleko najbolje što se tiče razvoja NIPP-a u svijetu. Nekoliko je razloga za takvo stanje: iako se radi o velikom području u

14

kojem vrijede različiti zakoni postoji jedinstvena federalna vlast, a i vrlo rano je prepoznat problem i učinjene su odgovarajuće akcije po pitanju stvaranja partnerstva te dijeljenja i distribucije prostornih podataka.

3.2.2. Kanada

NIPP u Kanadi (CGDI- The Canadian Geospatial Data Infrastructure) počeo se razvijati sredinom devedesetih, kada su različita državna tijela i industrija odlučili udružiti svoje napore u učinkovitijem korištenju prostornih podataka. Razvoj CGDI je preuzeo oblik domaćina različitih projekata, partnerstva, i kooperativne aktivnosti - svi kolektivno rade prema razvoju nacionalne infrastrukture za pristup geoprostornim informacijama u Kanadi. Glavna vizija kao podloga za razvoj CGDI je dostupnost CGDI-a svim zajednicama, sveprisutna u cijeloj zemlji i za sve zainteresirane korisnike, te za podršku zaštite i razvoju Kanade i njenih socijalnih, kulturnih, ekonomskih i prirodnih resursa. Ključnu ulogu u razvoju CGDI-a ima organizacija GeoConnections koju je uspostavila vlada, a okuplja partnere iz svih razina vlasti, privatnog sektora i sveučilišta (Slika 6).

Slika 6. GeoConnections (URL 3)

Nekoliko je ključnih odredbi u politici prema razvoju CGDI, a koje se odnose na dijeljenje i distribuciju prostornih podataka:

1. Pristup podacima: geoprostorni podaci trebaju biti dostupni na Internetu, tako da tvrtke, vlada i građani mogu pristupati i preuzimati podatke 24 sati dnevno, 365 dana u godini;

15

2. Partnerstvo: mora se osigurati suradnja kao partnerstvo s različitim razinama vlasti, privatnog sektora i akademske zajednice kako bi se iskoristila stručnost i osigurala isporuka informacija;

3. Potpora politike: razvoj mora podržavati politika na svim razinama vlasti kako bi privatni sektor brže komercijalizirao geoprostorne podatke i razvio integrirane tehnologije i usluge.

Općenita preporuka o dostupnosti podataka jest da digitalne geoprostorne podatke prikupljene ili izrađene od strane bilo koje razine vlasti treba učiniti lako dostupnim i elektronskim putem uz poboljšanje pristupnih mehanizama i procesa, osim ako postoje privatnost, sigurnosti ili neki drugi konkurentni razlozi da se to ne čini. Generalni stav je da se temeljni prostorni podaci distribuiraju besplatno kao javno dobro, dok se tematski podaci i usluge naplaćuju. U skladu s time neke agencije se samofinanciraju kroz naplatu podataka i usluga svojim komercijalnim korisnicima na principu tržišnih cijena. Te naknade pokrivaju u potpunosti troškove distribucije prostornih podataka, međutim preporuka je da se oni smanje na najmanju moguću mjeru.

3.2.3. Norveška

NIPP u Norveškoj razvijen je kroz program Norway Digital (ND) koji služi za uspostavljanje, održavanje i distribuciju digitalnih prostornih podataka. Temelji se na referentnim i tematskim podacima koji su raspoređeni po slojevima. ND je organiziran na nacionalnoj i regionalnoj razini, a partneri mogu biti svi oni koji zadovolje unaprijed definirane uvjete, odnosno imaju nešto za ponuditi. Temeljni princip ND-a je svi dijele sve, a posebnim ugovorom između partnera se definiraju naknade za troškove distribucije podataka. Prikupljena sredstva od naknada ulažu se u izradu novih ili ažuriranje postojećih skupova podataka. Spomenuti program osigurava interoperabilnost i organiziran je na taj način da ne postoji redundantnost prostornih podataka. ND je službeno zaživio 01. 01. 2005. godine (), a temelji se na Bijeloj knjizi norveške vlade; Stortingsmelding br. 30 (2002-2003) „Norway digital – a joint fundamental for value-adding“. Za provedbu ND-a nadležno je Ministarstvo okoliša kao resorno ministarstvo.

ND partnerstvo trenutno okuplja 600 različitih organizacija od razine državnih vlasti do razine regionalne i lokalne samouprave. Distribucija podataka temeljni se na OGC standardima (WMS, WFS, WCS) putem Interneta. Trenutno je u funkciji preko 200 operacionalnih WMS portala i ostalih različitih usluga.

16

Slika 7. Norway digital (URL 4)

Principi razmjene i distribucije prostornih podataka predstavljaju uz SAD, jedan od najboljih primjera u svijetu. Zanimljivo je i spomenuti kako partnerstvo nije propisano zakonom već se zainteresirane organizacije udružuju na principu dobre volje.

3.2.4. Slovenija

Slovenija je vrlo rano prepoznala važnost razvoja IPP-a za što kvalitetniju razmjenu i distribuciju prostornih podataka pa su već 1997.godine uspostavili geoinformacijsku infrastrukturu uz pomoć Svjetske banke za obnovu i razvoj projektom ONIX (Cetl 2003). Komponente koje su do sada realizirane za uspostavu sustava su slijedeće: geopodaci, metapodaci, geoservisi i zakonska podloga.

Geodetska uprava Republike Slovenije rukovodi i ažurira metapodatke za sve baze geodetskih podataka koji su sistematizirani unutar Centralne Evidencije Prostornih Podataka (Centralna Evidenca Prostorskih Podatkov-CEPP) koja čini temeljni katalog metapodataka NIPP-a (Slika 8).

17

Slika 8. CEPP (URL 5)

Prostorni podaci su dostupni putem Geoportala gdje je osigurano njihovo lako distribuiranje. Infrastruktura servisa realizirana je po međunarodnim ISO normama i OGC standardima, odnosno, sama interoperabilnost sustava riješena je na taj način da se podaci preuzimaju u svim poznatim, standardiziranim formatima.

U svrhu online pristupa podacima Geodetska uprava republike Slovenije je uspostavila sustav računalne distribucije, koji se nalazi u sklopu Ministarstva uprave kao dio nacionalnog informacijskog sustava. Računalna distribucija omogućena je putem Internet servisa na kojima je moguće pregledavati ili preuzimati tražene prostorne podatke. Neki od servisa su (Slika 9):

• http://e-prostor.gov.si/ - prostorski portal

• http://www.geopedia.si/ - Interaktivni atlas i zemljovid Slovenije

• http://gis.arso.gov.si/atlasokolja/ - Atlas prirode

• http://www.geabios.com/ – višenamjenski geoportal

• http://sigov3.sigov.si/cgi-bin/htqlcgi/arhiv/enos_isk_kat.htm

• katastar zemljišta 19. stoljeća

• http://prostor3.gov.si/ETN-JV/ - pregled tržišta nekretnina

18

Slika 9. Skupni prikaz navedenih servisa

Geodetska uprava republike Slovenije omogućava korisnicima da elektronički pristupe podatcima na dva načina:

• Pristup podacima

• Distribucija podataka (unošenje podataka u sustav)

Besplatan pristup kartografskim podacima je omogućen bilo kojem korisniku i uključuje besplatno traženje i prikazivanje lokacije na određenoj kartografskoj podlozi. (ortofoto, obična topografska karta, nacionalna topografska karta...). Traženje je moguće ili preko asdrese ili preko geografskog imena. Kartografski prikaz moguće je prikazati preko jednog od gore navedenih portala. Pristup podacima Katastra zemljišta i Katastra nekretnina moguć preko stranice http://e-prostor.gov.si/ gdje je korisnicima omogućen javni, privatni pristup te pristup za registrirane korisnike.

Registriranim korisnicima omogućen je pristup svim geodetskim podacima pomoću višenamjenskog, korisniku prilagođenog servisa. Servis omogućuje pretraživanje po atributima i grafički, u svim bazama podataka koje su unesene u sustav. U grafičkom djelu tražilice, osim traženja podataka, dane su i sve standardne prostorne funkcije (navigation, enlargement, reduction, shifting, choice of scale, distance measurement, choice of image quality, choice of object i sl.). Ako je dozvoljeno moguće je dobiti podatke o vlasniku nekretnine na temelju identifikatora nekretnine. Ovakav servis namijenjen je primarno za korisnike u javnim poduzećima (državnim i lokalnim), komercijalnim korisnicima i osoblju koje održava servis.

Kako bi se postalo registriranim korisnikom, potrebno je napraviti početnu uplatu od 75 €. Prije nego li se korisnik odluči hoće li uplatiti taj iznos u svrhu registriranja, ponuđeni su mu uzorci svih dostupnih podataka za

19

registrirane korisnike. Uzorci se nalaze u SHAPE i DATABASE formatu. Dalje se naknada utvrđuje prema količini prostornih podataka, s time da je cjenik transparentno javno dostupan (u cijelosti je dan u prilogu studije). Nakon registracije dostupni su sljedeći podaci: zemljiški katastar, geodetske točke (položajne i visinske) , katastar nekretnina, registar prostornih jedinica, detaljne i pregledne karte, državne topografske karte, temeljni topografski planovi i digitalni ortofoto.

3.2.5. Beč

GIS Beča svoj razvojni put započinje 1970.-te kada je gradska uprava Beča postavila temelje za obradu geografskih podataka. Jedan od pokretača za rješavanje prostornih zadataka bila je potreba za regionalnim analizama. S vremenom je došlo do razvoja tehnologija koje su omogućile prikupljanje podataka visoke kvalitete i njihovo digitalno spremanje. Tako su se 1970.-tih na temelju zračnih snimaka izrađivale digitalne mape grada. Među prvim velikim projektima može se zasigurno spomenuti nova izmjera grada Beča koja je pokrenuta radi ažuriranja prostornih podataka i dobivanja položajno točnijih u odnosu na starije izmjere. Nova izmjera rezultirala je dobrom topografskom podlogom za buduće višenamjenske karte. Izgradnjom opsežnog geoinformacijskog sustava 1980.-tih dolazi do mrežnog povezivanja raznih agencija koje rade s prostornih podacima pod nazivom ViennaGIS. Od 1995. godine omogućeno je slobodno korištenje prostornih podataka putem Interneta. ViennaGIS usluge ističu se aktualnim kao i preciznim geoinformacijama. Danas je Vienna GIS integriran u upravnim procesima i službenim postupcima gradske uprave

ViennaGIS mrežno povezuje odsjeke i agencije koje su odgovorne za održavanje različitih prostornih podataka. Broj agencija je velik i prostorni podaci koji se prikupljaju s vremenom postaju sve raznovrsniji. Prostorne podatke o javnim prometnim mrežama i planu grada daje računalni centar gradske uprave koji brine o optimalnom korištenju informacijske i komunikacijske tehnologije u gradskom poglavarstvu. Kao jedna od danas najvećih računalnih mreža Europe, računalni centar omogućava tehničku podlogu za 35 000 usluga gradskog poglavarstva te na taj način omogućava građanima brzu i modernu komunikaciju. Odsjek za arhitekturu i uređenje grada bavi se prikupljanjem i vođenjem podataka o kulturnom nasljeđu grada Beča, ali i njegovom brzom razvoju. Ovaj odsjek upravlja dinamikom rasta Beča te se bavi savjesnom izgradnjom kvalitetne arhitekture. Odsjek za razvoj grada i urbanizam bavi se stvarnom uporabom određenih područja grada te mnogim dodatnim problemima i područjima djelovanja. Odsjek za planiranje gradskih dijelova (naselja) i korištenje površina vodi generaliziranu namjenu površina pojedinih dijelova grada te evidenciju s popisima adresa. Gradska izmjera Beč kao što i samo ime kaže bavi se izmjerom gradskog područja grada Beča. Sa vlastitim geopodacima izrađuju višenamjenske karte, digitalne mape parcela i ortofoto. O transportnom sustavu i prometnim informacijama brine odsjek za organizaciju prometa. Beč ima također dobro razvijenu zemljišnu upravu koja se bavi zemljištima pod gradskom upravom. Sve agencije i odsjeci doprinose svojim radom poboljšanju dostupnosti

20

geoinformacija, njene razmjene, te kvalitete. Sve to dovodi do učinkovitog korištenja prostornih podataka. ViennaGIS pomoću svojih partnera omogućava nesmetani protok podataka u računalnom sustavu, bolju koordinaciju i suradnju.

ViennaGis propisuje sljedeće uvjete korištenja:

1. Podaci se smiju kopirati samo za osobnu uporabu. Korisnici ne smiju koristiti podatke u druge svrhe. Oni ne smiju ustupiti podatke ili bilo koji njihov dio trećim osobama, bez obzira radi li se to besplatno. Međutim, korisnici usluga mogu uključivati podatke u svoje vlastite web lokacije.

2. Pružanje podataka trećim osobama dozvoljeno je samo pod uvjetima posebnog ugovora s Gradom Bečom.

3. Navedena odredba odnosi se samo ukoliko je Grad Beč vlasnik podataka. U slučaju da netko drugi ima licencu i autorsko pravo nije moguće sklapati takve ugovore.

4. Korisnici usluga moraju poduzeti sve moguće mjere kako bi zaštitili autorska prava Grada Beča i spriječili bilo kakvo neovlašteno korištenje podataka. U slučaju objavljivanja podataka zajedno s njima mora biti objavljeno porijeklo podataka i autorska prava istih.

5. Iako su podaci točni i ispravni, Grad Beč ne garantira potpunu točnost podataka i ne preuzima nikakvu odgovornost za daljnje korištenje tih podataka.

Grad Beč zadržava mogućnost na neekskluzivno iskorištavanje prava koje može opozvati bilo kada ili pak se uvjeti mogu promijeniti.

ViennaGIS nudi prostorne proizvode iz različitih područja. Nude se usluge vezane uz osnovnu kartu, prostorno planiranje, promet, kulturu, dodatne GIS usluge i Geoshop (Slika 10).

Geoshop omogućava elektroničku kupovinu prostornih proizvoda grada Beča putem Interneta. Proizvodi u Geoshopu su kategorizirani prema pravilima korištenja. Kategorije su sljedeće: prostorni podaci, besplatni proizvodi, karte, planovi i ostalo. Kategorija prostornih podataka sadrži vizualizaciju i obradu prostornih podataka u GIS-u. Potkategorije sadržane u navedenoj kategoriji su: stanovništvo, cestovni promet, topografija, okoliš, priroda i uprava. Nakon odabira odgovarajuće potkategorije na raspolaganju je više proizvoda. Za svaki proizvod navedeni su metapodaci: kratki opis, cijena proizvoda, tip podataka, godina izrade, veličina podataka, uvjet korištenja te primjer kako proizvod izgleda. U drugoj kategoriji nalaze se proizvodi koji se mogu preuzeti bez naknade. To su npr. karte koje prikazuju spomenike prirode, političke granice okruga, linije podzemne željeznice, zeleni pojas Beča, prikaz terena, gusto naseljena urbana područja i sl. Tip podataka je rasterski ili vektorski ESRI Shape, a vrlo često su podaci u PDF formatu. Treća

21

kategorija sadrži različite karte i planove. Prvo su ponuđene višenamjenske karte i ortofotokarte za svaki od 23 okruga u gradu Beču. Ti proizvodi su u PDF formatu, veličine A3, a cijena im je 12,94€. Nakon njih ponuđene su i neke besplatne karte, kao npr. karte zaštićenih područja, karte s prikazima granica i voda, prikaz terena i ortofotokarte. Pod kategorijom ostalo nalazi se DVD, na kojemu se nalazi GIS prostornih podataka namijenjen obrazovanju, tj. školama. DVD je besplatan, a izdaje se samo na zahtjev obrazovne ustanove.

Slika 10. ViennaGIS prostorni podaci i usluge (URL 6)

22

ViennaGIS – Geoshop je dostupan svima. Određene skupine korisnika dobivaju popuste na odgovarajuće proizvode. Nakon kupnje proizvoda na Geoshop portalu strogo je zabranjeno dalje preprodavati originalne podatke. Tablica 2 prikazuje cijene nekih proizvoda.

Tablica 2. Cijene nekih prostornih podataka

Proizvod Opis Cijena u €

Statistička prognoza za cijeli Grad Beč

Prognoza stanovništva po dobi, spolu i nacionalnosti za razdoblje 2005.-2035.

7,00

Javni prijevoz za cijeli Grad Beč

Mreža javnih prijevoznih linija u vektorskom ESRI

Shape formatu 456,00

Cestovna mreža za cijeli Grad Beč

Mreža cesta u vektorskom ESRI Shape formatu 1300,00

Topografsko kartiranje stvarne uporabe za cijeli

Grad Beč

Svake 3 godine, 42 kategorije upotrebe iz područja stanovanja, površina, prometa,...

Vektorski (ESRI Shape) format

1570,00

Ortofotokarta za cijeli Grad Beč

10 metarska rezolucija piksela

TIFF format + georeferenciranje

3,08

Planovi kotara (okruga) 12. kotar - ortofoto

(karta)

Plan kotara 12. kotar - ortofoto 2007, PDF, format

A3 12,94

Plan kotara 18. Kotar – Upotreba zemljišta

Površine-višenamjenske karte

Plan kotara 18. kotar - Površine-višenamjenska karta, PDF, format A3

12,94

Park biosfere Bečka šuma - slika (karte) Park biosfere ˝Bečka šuma˝ 0,00

Pregled ortofoto (karte)

Ortofoto 2007, PDF, format A3 0,00

Karta zaštićenih područja

Zaštićena područja, prirodni rezervati,raster, GIF slika 0,00

Grad Beč ima jedan od najrazvijenijih geoinformacijskih sustava u Europi. Njihova lokalna infrastruktura prostornih podataka ViennaGIS pruža brz pristup svim bazama prostornih podataka. Namijenjena je gradskoj upravi, gospodarstvu te svim građanima koji su zainteresirani za ažurne i precizne prostorne podatke grada Beča. Podatke održavaju razni odsjeci i agencije koje su mrežno povezane putem ViennaGIS-a. Time je omogućen nesmetani protok podataka u računalnom sustavu, bolja koordinacija i suradnja, i naravno koristi za sve.

23

3.3. INSPIRE

INSPIRE (Infrastructure for spatial information in Europe) je direktiva 2007/2/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća Europske Unije od 14. ožujka 2007. koja se odnosi na prostorne podatke i podržava kreiranje politike vezane uz okoliš, a stupila je na snagu 15. svibnja 2007. godine. INSPIRE tvori budući okvir za NIPP-ove unutar država članica EU, stoga se smjernice INSPIRE-a mogu smatrati obveznim za bilo koje daljnje aktivnosti NIPP-a (URL 7).

INSPIRE se zasniva na postojećim infrastrukturama prostornih podataka zemalja članica i ne zahtijeva novo prikupljanje podataka, ali istovremeno zahtijeva harmonizaciju postojećih podataka. INSPIRE direktiva pokriva 34 teme prostornih podataka raspoređene u tri priloga (Annex I, II i III), potrebne za uspješnu izgradnju sustava informacija o okolišu. Podaci obuhvaćeni INSPIRE direktivom su prostorni podaci koje posjeduju državna tijela ili druge institucije u ime državnih tijela, te prostorni podaci koje koriste državna tijela u izvršavanju svojih javnih zadaća. Da bi potpomogle integraciju nacionalnih infrastruktura u INSPIRE države članice trebaju omogućiti pristup svojim infrastrukturama putem geoportala Europske zajednice (INSPIRE geoportala) kojim upravlja Europska komisija, kao i putem drugih pristupnih točaka kojima države članice odluče upravljati.

INSPIRE se temelji na slijedećim načelima:

• Potrebno je omogućiti nesmetano kombiniranje prostornih informacija iz različitih izvora u čitavoj Europi, te njihovu nesmetanu razmjenu između brojnih korisnika i aplikacija (interoperabilnost);

• Potrebno je omogućiti razmjenu informacija prikupljenih na jednoj razini između različitih razina i to detaljno za detaljna ispitivanja, te općenito za strateške svrhe;

• Prostorni podaci potrebni za efikasno upravljanje na svim razinama trebali bi biti lako razumljivi, te jednostavni za tumačenje, budući da se mogu vizualizirati unutar odgovarajućeg konteksta koji je pristupačan za korisnike;

• Treba omogućiti lako otkrivanje i pronalaženje dostupnih prostornih podataka, vrednovanje njihove pogodnosti za određene svrhe i informiranje o uvjetima koji se moraju ispuniti za njihovu upotrebu.

U svrhu uklanjanja nedostataka vezanih uz korištenje, razmjenu i distribuciju prostornih podataka na razini EU INSPIRE definira sljedeće:

• Podaci bi se trebali prikupiti jednom i održavati na razini na kojoj se to može najučinkovitije izvršiti

24

• Trebalo bi se moći kombinirati prostorne podatke iz različitih izvora i podijeliti ih među korisnicima i aplikacijama

• Prostorni podaci bi se trebali skupljati na jednoj razini upravljačke strukture i dijeliti na svim razinama

• Prostorni podaci potrebni za dobro upravljanje trebali bi biti dostupni pod uvjetima koji ne ograničavaju njihovu opsežnu uporabu

• Trebalo bi biti lako otkriti koji prostorni podaci su dostupni, vrednovati njihovu pogodnost za određene svrhe i znati koji se uvjeti moraju ispuniti za njihovu upotrebu

• Prostorni podaci moraju biti jednostavni za razumijevanje i tumačenje, te bi se trebali vizualizirati unutar odgovarajućeg konteksta i selektirati na način primjeren korisnicima

Mjere i preporuke vezane uz razmjenu i distribuciju prostornih podataka detaljno su razrađene u članku 17 INSPIRE Direktive.

Članak 17:

1. Svaka država članica donosi mjere za zajedničko korištenje skupova i usluga prostornih podataka između svojih državnih tijela. Takve mjere omogućavaju spomenutim državnim tijelima dobivanje pristupa skupovima i uslugama prostornih podataka, te razmjenu i korištenje tih skupova i servisa za potrebe javnih zadaća koje mogu imati utjecaj na okoliš.

3. Države članice mogu dopustiti državnim tijelima koja pružaju skupove i usluge prostornih podataka, da izdaju dozvole, i/ili zahtijevaju uplatu od državnih tijela ili institucija i tijela Zajednice koja koriste te skupove i usluge prostornih podataka. Sve takve naknade i dozvole moraju biti potpuno usklađene s općim ciljem koji predstavlja omogućavanje zajedničkog korištenja skupova i usluga prostornih podataka između državnih tijela. Pri zaračunavanju naknada one se svode na minimum koji je potreban da se osigura nužna kakvoća i pružanje skupova i usluga prostornih podataka, zajedno s opravdanom dobiti od ulaganja, dok se istovremeno poštuju zahtjevi za samofinanciranje državnih tijela koja pružaju skupove i usluge prostornih podataka, tamo gdje je to primjenjivo. Na skupove i usluge prostornih podataka koje države članice pružaju institucijama i tijelima Zajednice kako bi ispunile obveze izvještavanja u skladu sa zakonodavstvom Zajednice vezano uz okoliš ne zaračunavaju se naknade.

Očito je politika razmjene i distribucije prostornih podataka prepuštena zemljama članicama, međutim s jasnom preporukom kako troškovi diseminacije moraju biti svedeni na minimum.

U okviru INSPIRE-a države članice moraju uspostaviti e-servis sa slijedećim uslugama:

25

• Usluge pretraživanja koje omogućuju pretraživanje prostornih podataka. Kriterij za obavljanje pretrage je da mora biti moguće pokazati sadržaj metapodataka.

• Usluge vizualizacije koje omogućuju pregled, navigaciju, povećavanje i smanjivanje detaljnosti prikaza prostornih podataka.

• Download servisi koji omogućuju preuzimanje i, gdje je to moguće, izravan pristup kopijama prostornih podataka.

• Usluge transformacija koje omogućuju transformaciju skupova podataka radi postizanja interoperabilnosti.

• Usluge koje omogućuju pristup podatkovnim uslugama.

Pritom usluge pretraživanja i usluge vizualizacije trebaju biti u potpunosti besplatne.

3.4. Hrvatska

Na nacionalnoj razini za uspostavu NIPP-a, Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/2007) zadužena je Državna geodetska uprava (DGU). Tim Zakonom definiran je NIPP kao skup mjera, norma, specifikacija i servisa koji imaju za cilj, u okviru uspostave e-vlade, omogućiti učinkovito prikupljanje, vođenje, razmjenu i korištenje georeferenciranih prostornih podataka.

Prostorni podaci obuhvaćeni NIPP-om su svi podaci državne izmjere i katastra nekretnina te slijedeći prostorno određeni (georeferencirani) podaci:

1. hidrografski podaci,

2. podaci o prometnicama,

3. podaci o zaštićenim i štićenim područjima ili objektima,

4. prostorno-planski podaci,

5. podaci o zaštiti okoliša,

6. podaci iz georeferenciranih registara (“katastara”) koji se vode po posebnim propisima,

7. georeferencirani statistički podaci,

8. geološki, pedološki i drugi specijalizirani georeferencirani podaci,

9. zemljišno-knjižni podaci.

26

Skupovi i usluge prostornih podataka obuhvaćeni NIPP-om predmet su razmjene između subjekata NIPP-a koje čine:

• tijela državne uprave,

• tijela regionalne i lokalne samouprave,

• javni sustavi u potpunome ili pretežitome vlasništvu Republike Hrvatske,

• fizičke ili pravne osobe kojima je povjereno upravljanje prostornim podacima od strane nadležnih tijela i sustava

Subjekti NIPP-a dužni su sudjelovati u uspostavi i održavanju NIPP-a na način da podatke o svojim skupovima i uslugama prostornih podataka redovito održavaju, a na zahtjev DGU stave na raspolaganje informacije o prostornim podacima za koje su nadležni ili ovlašteni za njihovo vođenje. DGU je dužna uspostaviti i održavati javni servis metapodataka na internetu (putem geoportala) na način koji će subjektima NIPP-a omogućiti interaktivno održavanje informacija.

Iz navedenih zakonskih odredbi nedvojbeno je kako je Grad Zagreb subjekt NIPP-a, pa samim time i ZIPP mora postati sastavnim dijelom NIPP-a. O tome svakako treba voditi računa u svim daljnjim koracima razvoja ZIPP-a.

Iako je Zakon napravio dobru podlogu za NIPP, velik dio pitanja ostao je neriješen. Jedno od njih je i pitanje distribucije i razmjene prostornih podataka. Kada se radi o službenim podacima DGU tada su pravila vrlo jasno i transparentno navedena u Pravilniku o određivanju stvarnih troškova uporabe podataka državne izmjere i katastra nekretnina (NN 148/2008). Naknade za prostorne podatke dane su u prilogu 2. U nastavku su prikazani neki članci ovog Pravilnika od posebnog značaja.

Članak 8.

U smislu ovoga Pravilnika korisnikom se smatra svaka fizička i pravna osoba kao i tijela javne vlasti.

Stalni korisnici su fizičke i pravne osobe i tijela javne vlasti kojima je po posebnom zahtjevu odobren status stalnog korisnika, obzirom na učestalost izdavanja podataka

Članak 12.

Naknada za uporabu podataka za posebne namjene obračunava se uz primjenu dodatnih koeficijenat s kojima se množi ukupna naknada:

1. Javno objavljivanje, što podrazumijeva objavljivanje podataka u izvornom nepromijenjenom obliku. (K = 2.0)

27

2. Uporaba za znanstveno-obrazovne potrebe, isključivo kao nastavno pomagalo, odnosno podaci potrebni za znanstveno-istraživačke radove koji ne mogu biti komercijalni ili komercijalno financirani. (K = 0.1)

3. Komercijalna uporaba uz prethodno sklapanje posebnog ugovora.

Za uporabu podataka u znanstveno-obrazovne svrhe, potrebno je uz zahtjev za izdavanje podataka priložiti potvrdu kojom se potvrđuje svrha uporabe navedena u zahtjevu. Potvrda treba biti ovjerena i potpisana od odgovorne osobe znanstveno-istraživačke, odnosno obrazovne ustanove. Kod izdavanja podataka putem web servisa, podaci se izdaju tek po primitku rečene potvrde.

2009. godine Pravilnik je izmijenjen i dopunjen sljedećim člankom.

Članak 1.

U Pravilniku o određivanju visine stvarnih troškova uporabe podataka dokumentacije državne izmjere i katastra nekretnina (»Narodne novine«, br. 148/08) u članku 8. iza stavka 2. dodaje se stavak koji glasi:

»Prilikom izdavanja podataka iz katastarske evidencije, po pojedinačnim zahtjevima tijela državne uprave i tijela sudske vlasti, kada izdana uvjerenja i druge isprave imaju značaj javnih isprava u smislu Zakona o općem upravnom postupku (prijepisi i izvodi iz posjedovnih listova, kopije katastarskog plana, različite potvrde i uvjerenja), stvarni troškovi uporabe podataka dokumentacije državne izmjere i katastra nekretnina se ne naplaćuju«.

Osim za podatke državne izmjere i katastra nekretnina i neke druge institucije, poput Hrvatskog hidrografskog instituta, imaju definirane cjenike i pravila distribucije podataka. Međutim s aspekta NIPP-om zasada još nema jasnih pravila razmjene i distribucije niti jasno definiranih odnosa između pojedinih subjekata NIPP-a.

Hrvatska vizija NIPP-a je utvrdila da prostorne podatke i usluge treba tretirati kao ekonomsko dobro, koje je proizvedeno i integrirano u vrijednosne lance te kao takvo predmet trgovine. Tržišni mehanizmi će se koristiti kako bi se koordinirali ponuda i potražnja proizvoda temeljenih na prostornim podacima. Zbog kompleksnosti zadatka koje je potrebno realizirati kako bi se uspostavili uvjeti za tržišno tretiranje javnih prostornih podataka potrebno je umrežiti tri vrste različitih partnera:

• tehnološke (infrastructure management)

• sadržajne (content management )i

• poslovne (sales management).

S tim ciljem u okviru NIPP-a osnovane su dvije radne skupine i to:

28

• Radna skupina za zajedničko korištenje prostornih podataka NIPP-a

• Radna skupina za izgradnju poslovnog modela NIPP-a.

Navedene radne skupine trebale bi razviti i kontinuirano održavati jasna pravila i uvjete za pristup, distribuciju i upotrebu prostornih podataka obuhvaćenih NIPP-om. Također, potrebno je razviti poslovni model za uspostavu održivog partnerstva i poslovne mreže te posebno za rad zajedničkih servisa kao što su katalog itd.

3.5. Grad Zagreb

Zagreb, kao glavni Grad Republike Hrvatske uređen je posebni propisom odnosno Zakonom o Gradu Zagrebu (NN 62/2001), što ga po određenim pitanjima čini specifičnim u odnosu na ostale jedinice regionalne i lokalne samouprave. To se posebno ističe i kod prostornih podataka, njihove izrade, distribucije i upotrebe.

Jedan od najboljih primjera koji potkrjepljuje gore navedeno je Gradski ured za katastar i geodetske poslove. Naime, taj ured je formalno unutar ustrojstva DGU. S druge pak strane financira se kroz proračun Grada Zagreba i na taj način nije u istom položaju kao i svi ostali područni uredi i ispostave. Također, treba istaknuti da je ovaj Gradski ured među prvima u Hrvatskoj započeo s digitalizacijom katastarskih evidencija te je među prvima i izdavao digitalne prostorne podatke.

U dosadašnjoj praksi treba i spomenuti primjer koji se koristio u tadašnjem Gradskom zavodu za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša koji je imao transparentan cjenik distribucije prostornih podataka u njihovom vlasništvu (Slika 11). U međuvremenu prostorni podaci prikazani u cjeniku stavljeni su javno i besplatno dostupnima putem Web stranica Grada Zagreba, odnosno Interaktivne karte Zagreba (URL 8).

29

Slika 11. Negdašnji cjenik prostornih podataka GUP-a

Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba, na 296. sjednici, 23. travnja 2009., donijelo je Zaključak o osnivanju Koordinacije za izradu Informacijskog

30

sustava prostornog uređenja Grada Zagreba (SGGZ 12/2009). Provedba uspostave Informacijskog sustava prostornog uređenja Grada Zagreba odvija se putem godišnjih planova, a donošenjem plana za 2009. godinu, započeta je uspostava Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka (ZIPP-a). Cilj ZIPP-a je omogućiti brži pristup podacima, razmjenu podataka, bolje korištenje podataka, uštedu sredstava te razvoj novih prostorno orijentiranih usluga. Jedna od prvih zadaća pritom je inventarizacija prostornih evidencija, registara i podataka koje za područje Grada Zagreba vode gradski uredi, zavodi i službe, gradske ustanove, gradska trgovačka društva, te ostali subjekti koji se bave prostorom Grada. Inventarizacija se obavlja kroz uspostavu sustava metapodataka.

Evidentno je kako različiti gradski uredi, zavodi, službe i dr. u svom radu koriste i izrađuju različite skupove prostornih podataka i usluge. Neki od njih su npr.:

• prostorni planovi,

• katastar zemljišta/nekretnina,

• katastar zelenila,

• geotehnički katastar,

• katastar mineralnih sirovina,

• evidencija gradske imovine,

• zone komunalnih doprinosa,

• GIS sustavi komunalnih poduzeća

• digitalni ortofoto (DOF),

• zaštićeni dijelovi prirode,

• …

Iako se podaci primarno koriste u navedenim tijelima gradske uprave, oni imaju veliko značenje za gospodarstvo i građane u cjelini. Upravo iz tog razloga potrebno je jasno definirati pravila za njihovu razmjenu i distribuciju kao i visine naknada za njihovo korištenje. Sigurno je da neki od ovih skupova podataka moraju biti javno i besplatno dostupni svima, međutim neki drugi skupovi podataka predstavljaju dobar temelj za stvaranje dodatne vrijednosti kroz stvaranje novih podataka i usluga.

3.6. Prava i ograničenja nad prostornim podacima

Razvojem ICT-a, mjernih senzora i digitalizacijom postojećih podataka, prostorni podaci postaju u novije vrijeme dostupni širokom krugu korisnika, a mogućnosti njihove distribucije su iz dana u dan sve veće.

31

Jedno od pitanja koje se je pritom svrsishodno nametnulo je i zaštita prava kao i ograničenje nad upotrebom prostornih podataka.

Dok su se prostorni podaci distribuirali u analognom obliku, npr. karte i sl., bilo ih je prije svega vrlo teško kopirati, a samim time i zaštita prava nad njima je autoru bila jednostavna. Danas kada je podatke, zahvaljujući računalnim tehnologijama, moguće višestruko i neograničeno kopirati i koristiti, pitanje prava i ograničenja je maksimalno dobilo na značaju.

U kontekstu NIPP-a, odnosno ZIPP-a, ovo pitanje uređuje se upravljanjem digitalnim pravima (Digital rights management - DRM). DRM se počeo razvijati s pojavom CD medija, kasnije DVD medija i Interneta, a u svrhu zaštite neautorizirane distribucije i upotrebe digitalnih informacija, kao i zaštite autorskih prava vlasnika i proizvođača digitalnih informacija.

Na razini Europe 1996. godine donesena je direktiva o zaštiti baza podataka (Database Protection Directive) koja je u Hrvatskoj transponirana kroz Zakon o autorskom i srodnim pravima (NN 167/2003). tim Zakonom prava proizvođača baza podataka na njihovim bazama podataka ulaze u autorska i srodna prava.

Članak 7

(1) Zbirke samostalnih autorskih djela, podataka ili druge građe kao što su enciklopedije, zbornici, antologije, baze podataka i sl., koje prema izboru ili rasporedu sastavnih elemenata čine vlastite intelektualne tvorevine njihovih autora, zaštićene su kao takve.

(2) Zaštita koju uživa zbirka iz stavka 1. ovoga članka ne proteže se na njezin sadržaj i ni na koji način ne utječe na prava koja postoje na autorskim djelima i predmetima srodnih prava uvrštenim u tu zbirku.

(3) Baze podataka, po ovom Zakonu, jesu zbirke uređene po određenom sustavu ili metodi, čiji su elementi pojedinačno pristupačni elektroničkim ili drugim sredstvima.

(4) Zaštita koja je ovim Zakonom predviđena za baze podataka ne odnosi se na računalne programe koji su korišteni za izradu ili rad baza podataka pristupačnih elektroničkim sredstvima.

Članak 97.

(1) Ovlašteni korisnik baze podataka ili njezina primjerka može izvršiti bilo koji akt korištenja ako je neophodan za pristup sadržaju baze podataka i njegovo redovito korištenje.

(2) Ako je korisnik ovlašten samo za dio baze podataka, dopušteno je reproduciranje i prerada samo toga dijela

Iako je Zakonom sve jasno definirano, problemi koji se javljaju su kako učinkovito integrirati ove odredbe u baze podataka i distribuciju podataka

32

iz tih baza? S aspekta prostornih podataka, prostorne baze podataka danas čine jedan od najskupljih proizvoda u informacijskoj ekonomiji na svim društvenim razinama.

U tu svrhu je OGC (OpenGeospatialConsortium) osnovao radnu grupu za prava nad geoprostornim digitalnim prostornim podacima (Geo Rights Management - GeoRM) s ciljem razvoja referentnog modela za upravljanje pravima nad digitalnim prostornim podacima (GeoDRM). U ožujku 2007. godine ova radna skupina izradila je Referentni model pod nazivom Geospatial Digital Rights Management Reference Model koji je javno dostupan na Web stranicama OGC-a (URL 9). Ovaj standard prihvaćen je i od strane ISO/TC211 te je trenutno u fazi prihvaćanja kao međunarodne norme ISO/DIS 19149 Geographic information -- Rights expression language for geographic information – GeoREL. Implementacija GeoDRM-a očekuje se od strane svih vodećih GIS i WebGIS proizvođača.

33

4. Smjernice za razmjenu i distribuciju podataka u ZIPP-u Obzirom na hijerarhijsku razinu ZIPP predstavlja lokalnu infrastrukturu prostornih podataka (LIPP) koja obuhvaća prostorne podatke i usluge za područje Grada Zagreba. Međutim, treba imati na umu da Je Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, Zagreb kao jedinica lokalne samouprave subjekt NIPP-a. To drugim riječima podrazumijeva da Grad Zagreb mora biti spreman razmjenjivati svoje prostorne podatke i usluge s ostalim subjektima NIPP-a na nacionalnoj razini, ali i na višim razinama (npr. INSPIRE).

Subjekti ZIPP-a su gradski uredi, zavodi i službe, gradska trgovačka društva i gradske ustanove. Obzirom na razinu korisnika očito je da pojedini subjekti ZIPP-a imaju potrebu za različitim skupovima prostornih podataka, koji vrlo često ne moraju biti službeni i to je upravo specifičnost IPP-a na lokalnim razinama. Kada se govori o službenim podacima npr. podacima državne izmjere i katastra nekretnina, tada Grad Zagreb može napraviti sporazum s DGU i osigurati korištenje službenih podataka pod uvjetima i u vremenskom roku koji je sporazumom određen. S druge pak strane, ovisno o potrebi pojedinog subjekta ZIPP-a, Grada Zagreb kroz natječaje osigurava i druge skupove prostornih podataka koje najčešće izrađuju privatne tvrtke.

Očito su skupovi prostornih podataka koji se koriste u Gradu Zagrebu vrlo heterogeni. Pojedini subjekti ZIPP-a koriste različite prostorne podatke i u različite svrhe. Gledano iz aspekta razmjene i distribucije prostornih podataka u ZIPP-u, ali i šire, očito je da treba jasno definirati skupove prostornih podataka te ulogu i nadležnost svakog subjekta u odnosu na prostorne podatke.

Preporuka 1. Jasno definirati skupove prostornih podataka i usluge kojima raspolažu pojedini subjekti ZIPP-a.

Preporuka 2. Jasno definirati uloge pojedinih subjekata ZIPP-a i njihov odnos prema prostornim podacima i uslugama s kojima raspolažu, izrađuju i koriste ih u svom radu.

Do ovih podataka trebalo bi doći kroz realizaciju metapodatkovnog servisa ZIPP-a koji je već u funkciji. Vrlo je bitno da li je neki subjekt vlasnik nekog podatka, autor, korisnik, dobavljač i sl. Ovisno o njegovoj ulozi proizlaze i sva ostala prava i ograničenja u svezi razmjene i distribucije prostornih podataka. Također, vrlo je bitno da li nad podacima kojima pojedini subjekt raspolaže već postoje neka ograničenja. To je npr. Gradski ured za katastar i geodetske poslove. Njihovi podaci ulaze u službene podatke državne izmjere i katastra nekretnina. No oni isto tako vode i katastar vodova, za koji su nadležne upravo jedinice lokalne samouprave. Prema tome, treba biti vrlo oprezan i jasno definirati ulogu i nadležnost svakog ZIPP subjekta spram prostornih podataka s kojima raspolažu.

34

Između subjekata ZIPP-a odnos bi trebao biti partnerski odnosno po principu „svi dijele sve“.

Preporuka 3. Između subjekata ZIPP-a treba osigurati otvorenu i neograničenu razmjenu prostornih podataka i usluga.

Time će se dugoročno ostvariti učinkovito i transparentno upravljanje prostornim podacima i uslugama za cijeli Grad Zagreb te na dobrobit svih njegovih građana.

Kada se jasno definiraju skupovi prostornih podataka i nadležnosti odgovornih strana, tada se može razmišljati o modelu naknade troškova. Pritom naravno treba uzeti u obzir činjenicu da su prostorni podaci koji se izrađuju za potrebe subjekata ZIPP-a već jednom plaćeni i to iz gradskog proračuna, odnosno od poreznih obveznika.

Preporuka 4. Prostorni podaci i usluge koji spadaju u javne informacije trebali bi svim korisnicima i građanima biti na raspolaganju potpuno besplatno ili po modelu naplate troškova diseminacije.

To je već slučaj s podacima GUP-a i dr. koji se distribuiraju putem sučelja Interaktivna karta Zagreba (URL 8). Kada korisnici te podatke zatraže na nekom drugom mediju (CD, DVD, otisak na papiru itd.) tada bi trebalo pokriti troškove diseminacije. To uključuje pokrivanje troškova transakcije podataka odnosno obrade zahtjeva, pripreme podataka, distribucije, dostave podataka i dr., ali također i troškove osoblja te pripadne infrastrukture. Trebalo bi voditi računa da naknada za troškove diseminacije bude „as cheap as possible“.

Kada se radi o podacima koji po svojoj prirodi ne spadaju u javne informacije već su izrađeni u odgovarajuće svrhe (npr. Dogotalni ortofoto 1:1000, 3D model Grada i dr.) bilo bi dobro razdvojiti njihovu daljnju komercijalnu i nekomercijalnu upotrebu.

Preporuka 5. Prostorni podaci i usluge koji ne spadaju u javne informacije trebali bi svim korisnicima i građanima biti na raspolaganju potpuno besplatno ili po modelu naplate troškova diseminacije ukoliko će se koristiti u nekomercijalne i/ili istraživačke svrhe.

Preporuka 6. Prostorni podaci i usluge koji ne spadaju u javne informacije trebali bi svim korisnicima i građanima biti na raspolaganju po modelu djelomičnog povrata troškova ukoliko će se koristiti u komercijalne svrhe.

Model potpunog povrata troškova za komercijalne korisnike nije dobro rješenje jer bi se njime praktički potpuno zaustavila diseminacija podataka što nikao nije gospodarski opravdano. Puno bolji je model djelomičnog povrata troškova pri čemu se sa svakim pojedinim korisnikom

35

mogu točno definirati uvjeti upotrebe i visina naknade ovisno o svrsi daljnje upotrebe.

Preporuka 7. Za ugovaranje licencnog modela između subjekata ZIPP-a i komercijalnih te nekomercijalnih korisnika predlaže se korištenje OGC-ovog modela Geospatial Digital Rights Management Reference Model (GeoDRM RM-a)

GeoDRM RM je javno dostupan na Internetu (URL 9), a isto tako je već implementiran i implementira se u neka WebGIS rješenja različitih proizvođača. Ovaj model se može koristiti kako za komercijalne tako i za nekomercijalne korisnike.

36

5. Zaključak Upotreba prostornih podataka i usluga u različitim tijelima gradske uprave postala je svakodnevica. Bez prostornih podataka i usluga nemoguće je kvalitetno gospodariti prostorom, planirati razvoj Grada, pratiti stanje u prostoru i obavljati mnoge druge zadaće. Iz tog razloga gradski uredi, zavodi i službe, gradska trgovačka društva i gradske ustanove u svom radu koriste i proizvode različite skupove prostornih podataka i usluga. U većini slučajeva vlasnik tih podataka i usluga je Grad. Kroz prepoznavanje značaja učinkovitog upravljanja prostornim podacima i uslugama, pokrenuta je uspostava ZIPP-a. Njegova uspostava podrazumijeva provođenje velikog broja aktivnosti i zadaća, a inicijalno obuhvaća inventarizaciju postojećih skupova prostornih podataka i usluga te ustroj kataloga metapodataka. Slijedeći korak je upravo jasno definiranje pravila za razmjenu i distribuciju prostornih podataka unutar tijela gradske uprave, prema komercijalnim i nekomercijalnim korisnicima.

U svijetu su primjetni različiti pristupi ka rješenjima razmjene i distribucije prostornih podataka i usluga. Ta rješenje variraju od potpuno besplatnog pristupa svim podacima (npr. SAD) pa sve do potpunog pokrivanja troškova kroz naknade za korištenje. Na temelju inozemnih iskustava te postojećih zakonskih propisa dane su konkretne preporuke koje bi trebalo implementirati u pravila za razmjenu i distribuciju prostornih podataka i usluga u Gradu Zagrebu u okviru ZIPP-a. Pritom bi također trebalo maksimalno istaknuti primjer Grada Beča koji ima vrlo učinkovito razrađena pravila za razmjenu i distribuciju prostornih podataka i usluga. Mišljenja sam kako bi trebalo ostvariti kontakt s nadležnim službama Grada Beča za ViennaGIS i ugraditi njihova dobra iskustva u Zagrebački model.

Iako možda na prvi pogled pravila razmjene i distribucije ne odaju veliku važnost, oni su od izuzetnog značaja jer kroz jasno definirana pravila se neposredno utječe na korištenje prostornih podataka i usluga, a što se s druge strane odražava na transparentnost gradske uprave, podršku građanima, podršku gospodarstvu i uopće Gradu u cjelini.

37

6. Literatura Cetl, V. (2003): Uloga katastra u nacionalnoj infrastrukturi prostornih

podataka, magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu - Geodetski fakultet, Zagreb.

Cetl, V., Roić, M., Mađer, M. (2007), Cijene podataka katastra (str. 93-103), Mostar, Zbornik radova prvog kongresa o katastru u BiH, Geodetsko društvo Herceg-Bosne.

Cetl, V., Roić, M., Rončević, A. (2008): Društveni i ekonomski aspekti nacionalne infrastrukture prostornih podataka, Društvena istraživanja, br. 3, str. 483.-504.

Coleman, J. D. and McLaughlin, J. (1997): Defining Global Geospatial Data Infrastructure (GGDI): Components, Stakeholders and Interfaces, International seminar on Global Geospatial Data Infrastructure, University of North Carolina, October, 1997.

Longhorn R., A. (2002): Spatial Data Infrastructure and Access to Public Sector Information: The European Scorecard at 2002. In Proceedings of 5th AGILE Conference on Geographic Information Science, Palma, Spain.

Love, J. (1995): Pricing Government Information. Journal of Government Information, Vol. 22. br. 5, str. 363.-387.

Narodne novine (2001): Zakon o Gradu Zagrebu, 62.

Narodne novine (2003): Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, 167.

Narodne novine (2007): Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, 16.

Narodne novine (2008): Pravilnik o određivanju stvarnih troškova uporabe podataka državne izmjere i katastra nekretnina, 148.

Rajabifard, A., Williamson, I., P., Holland, P., Johnstone, G. (2000), From Local to Global SDI Initiatives: a pyramid to building blocks, Cape Town, South Africa, Proceedings of 4th Global Spatial Data Infrastructure Conference.

Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 12, 2009.

Tutić, D. (2003): Infrastruktura prostornih podataka, Kartografija i geoinformacije, br. 2, str. 100.-116.

URL 1. FGDC, http://www.fgdc.gov, 15. 03. 2010.

http://www.fgdc.gov/�

38

URL 2. Geospatial One-Stop, http://www.geodata.gov, 15. 03. 2010.

URL 3. GeoConnections, http://www.geoconnections.org, 16. 03. 2010.

URL 4. Norway Digital, http://www.statkart.no/Norge_digitalt, 17. 03. 2010.

URL 5. CEPP, http://prostor.gov.si/cepp/, 18. 03. 2010.

URL 6. ViennaGIS, http://www.wien.gv.at/viennagis/, 25. 03. 2010.

URL 7. INSPIRE, http://inspire.jrc.ec.europa.eu/, 28. 03. 2010.

URL 8. Interaktivna karta Zagreba, https://e-uprava.apis-it.hr/gup/, 29. 03. 2010.

URL 9. OGC, http://www.opengeospatial.org/, 03. 04. 2010.

http://www.geodata.gov/�

http://www.geoconnections.org/�

http://www.statkart.no/Norge_digitalt�

http://prostor.gov.si/cepp/�

http://www.wien.gv.at/viennagis/�

http://inspire.jrc.ec.europa.eu/�

https://e-uprava.apis-it.hr/gup/�

http://www.opengeospatial.org/�

Prilog 1. Tablični prikaz cijena prostornih podataka u Sloveniji 10. FEBRUAR 2010 Št. enot za Format Povprečna velikost Velikost datoteke Cena v Vrednost v EUR

Geodetski podatek Enota celo Slovenijo datoteke datoteke / enoto

[Mb] / državo [Mb] EUR / enoto za celo Slovenijo * RASTRSKI PODATKI Temeljni topografski načrti merila 1 : 5.000 NPI (situacija) list merila 1 : 5.000 2.344 TIFF 272 Kb 622 Mb 0,97 2.273,68 RP (relief - plastnice) list merila 1 : 5.000 2.335 TIFF 428 Kb 976 Mb 0,97 2.264,95 H (vode - linije) list merila 1 : 5.000 2.223 TIFF 32 Kb 70 Mb 0,97 2.156,31 združeni sloji list merila 1 : 5.000 2.376 TIFF 693 Kb 1,56 Gb 0,97 2.304,72 Temeljni topografski načrti merila 1 : 10.000 NPI (situacija) list merila 1 : 10.000 246 TIFF 217 Kb 52,1 Mb 0,97 238,62 RP (relief - plastnice) list merila 1 : 10.000 246 TIFF 693 Kb 166 Mb 0,97 238,62 H (vode - linije) list merila 1 : 10.000 242 TIFF 28 Kb 6,6 Mb 0,97 234,74 združeni sloji list merila 1 : 10.000 246 TIFF 892 Kb 214 Mb 0,97 238,62 Državna topografska karta merila 1 : 25.000 TIFF NPI (situacija) list merila 1 : 25.000 198 TIFF 0,42 Mb 74 Mb 2,59 512,82 RP (relief - plastnice) list merila 1 : 25.000 198 TIFF 0,92 Mb 184 Mb 2,59 512,82 H (vode) list merila 1 : 25.000 198 TIFF 0,10 Mb 20 Mb 2,59 512,82 GK (gozd + kulture) list merila 1 : 25.000 198 TIFF 2,30 Mb 456 Mb 2,59 512,82 združeni sloji list merila 1 : 25.000 198 TIFF 1,30 Mb 257 Mb 2,59 512,82 RS (relief - sence) list merila 1 : 25.000 206 TIFF 1,31 Mb 269 Mb 2,59 533,54 Državna topografska karta merila 1 : 50.000 NKI_CR (črna vsebina karte - naselja, komunikacije, imena…) list merila 1 : 50.000 58 TIFF 1,31 Mb 76 Mb 5,89 341,62 C_SI (siva vsebina karte - obrobe cest in skalovje) list merila 1 : 50.000 58 TIFF 0,91 Mb 53 Mb 5,89 341,62 C_RD (rdeča vsebina kare - maske cest, prometne površine…) list merila 1 : 50.000 58 TIFF 0,56 Mb 32 Mb 5,89 341,62 RP_RJ (relief - plastnice) list merila 1 : 50.000 58 TIFF 2,48 Mb 144 Mb 5,89 341,62 RS_SE (relief - sence) list merila 1 : 50.000 58 TIFF 3,55 Mb 206 Mb 5,89 341,62 H_MD (modra vsebina karte - vode) list merila 1 : 50.000 58 TIFF 0,60 Mb 35 Mb 5,89 341,62 GK_ZE (zelena vsebina karte - vegetacija) list merila 1 : 50.000 58 TIFF 2,67 Mb 155 Mb 5,89 341,62 UTM_VI (vijolična vsebina karte - UTM mreža) list merila 1 : 50.000 58 TIFF 0,29 Mb 17 Mb 5,89 341,62 ZDR Mr barvna (združena barvna vsebina) list merila 1 : 50.000 58 TIFF 11,83 Mb 686 Mb 5,89 341,62 ZDR BMr barvna (združena barvna vsebina - brez mreže) list merila 1 : 50.000 58 TIFF 11,50 Mb 667 Mb 5,89 341,62 izvenokvirna vsebina list merila 1 : 50.000 26 TIFF 2,46 Mb 64 Mb 5,89 153,14 Državna pregledna karta merila 1 : 250.000 ZDR Mr barvna (združen barvni sloj) Slovenija 1 TIFF 58 Mb 58 Mb 4,96 4,96 ZDR BMr barvna (združen barvni sloj brez mreže) Slovenija 1 TIFF 64 Mb 64 Mb 4,96 4,96 ZDRL Mr barvna (združen barvni sloj z legendo) Slovenija 1 TIFF 61 Mb 61 Mb 4,96 4,96 ZDR BMr modro - siva Slovenija 1 TIFF 31 Mb 31 Mb 4,96 4,96 RS (relief – sence) Slovenija 1 TIFF 26 Mb 26 Mb 4,96 4,96 hrbtna stran karte Slovenija 1 PDF 0,8 Mb 0,8 Mb 4,96 4,96 Državna pregledna karta merila 1 : 500.000 ZDR Mr barvna (združen barvni sloj) Slovenija 1 TIFF 15 Mb 15 Mb 4,90 4,90 ZDR BMr barvna (združen barvni sloj brez mreže) Slovenija 1 TIFF 15 Mb 15 Mb 4,90 4,90 ZDRL Mr barvna (združen barvni sloj z legendo) Slovenija 1 TIFF 14 Mb 14 Mb 4,90 4,90 ZDR BMr modro - siva Slovenija 1 TIFF 9 Mb 9 Mb 4,90 4,90 RS (relief – sence) Slovenija 1 TIFF 9 Mb 9 Mb 4,90 4,90 Državna pregledna karta merila 1: 750.000

PRAVILA RAZMJENE I DISTRIBUCIJE 40

Studija

ZDR Mr barvna (združen barvni sloj) Slovenija 1 TIFF 7 Mb 7 Mb 4,84 4,84 ZDR BMr barvna (združen barvni sloj brez mreže) Slovenija 1 TIFF 7 Mb 7 Mb 4,84 4,84 ZDRL Mr barvna (združen barvni sloj z legendo) Slovenija 1 TIFF 7 Mb 7 Mb 4,84 4,84 ZDR BMr modro - siva Slovenija 1 TIFF 5 Mb 5 Mb 4,84 4,84 RS (relief – sence) Slovenija 1 TIFF 4 Mb 4 Mb 4,84 4,84 Državna pregledna karta 1 : 1.000.000 ZDR Mr barvna (združen barvni sloj) Slovenija 1 TIFF 4 Mb 4 Mb 0,00 0,00 ZDR BMr barvna (združen barvni sloj brez mreže) Slovenija 1 TIFF 4 Mb 4 Mb 0,00 0,00 ZDRL Mr barvna (združen barvni sloj z legendo) Slovenija 1 TIFF 4 Mb 4 Mb 0,00 0,00 ZDR BMr modro - siva Slovenija 1 TIFF 3 Mb 3 Mb 0,00 0,00 RS (relief – sence) Slovenija 1 TIFF 2,5 Mb 2,5 Mb 0,00 0,00

ORTOFOTO Ortofoto - DOF050 list merila 1 : 5.000 3.246 TIFF 80 Mb 255 Gb 9,46 30.707,16 Ortofoto - DOF025 (izdelanih 491 listov) list merila 1 : 5.000 491 TIFF 309 Mb 148.000 Mb 9,46 4.644,86 VEKTORSKI PODATKI Topografski podatki merila 1 : 5.000 (izdelanih 1.937 od 3.258 listov) Zgradbe list merila 1 : 5.000 1.854 SHP 0,28 Mb 330 Mb 0,44 815,76 Ceste list merila 1 : 5.000 1.936 SHP 0,14 Mb 259 Mb 0,44 851,84 Železnice list merila 1 : 5.000 484 SHP 0,007 Mb 3,2 Mb 0,44 212,96 Žičnice list merila 1 : 5.000 67 SHP 0,001 Mb 0,07 Mb 0,44 29,48 Vegetacija list merila 1 : 5.000 737 SHP 0,11 Mb 102 Mb 0,44 324,28 Zemljišče v posebni rabi list merila 1 : 5.000 1.882 SHP 0,03 Mb 41,8 Mb 0,44 828,08 Hidrografija list merila 1 : 5.000 1.807 SHP 0,05 Mb 111 Mb 0,44 795,08 Topografski podatki merila 1 : 25.000 Hidrografija list merila 1 : 25.000 201 SHP 0,38 Mb 73,6 Mb 2,78 558,78 Ceste list merila 1 : 25.000 201 SHP 1,2 Mb 240 Mb 2,78 558,78 Železnice list merila 1 : 25.000 102 SHP 0,017 Mb 1,7 Mb 2,78 283,56 Relief list merila 1 : 25.000 201 SHP 4 Mb 805 Mb 2,78 558,78 Topografski podatki merila 1 : 50.000 (izdelanih 26 listov od 58) matematični elementi list merila 1 : 50.000 26 SHP 0,09 Mb 2,5 Mb 2,78 72,28 naselja in objekti list merila 1 : 50.000 26 SHP 1,46 Mb 39,4 Mb 2,78 72,28 komunikacije list merila 1 : 50.000 26 SHP 2,47 Mb 66,7 Mb 2,78 72,28 relief list merila 1 : 50.000 26 SHP 4,67 Mb 126 Mb 2,78 72,28 hidrografija list merila 1 : 50.000 26 SHP 0,82 Mb 22,1 Mb 2,78 72,28 pokritost tal list merila 1 : 50.000 26 SHP 4,26 Mb 115 Mb 2,78 72,28 meje list merila 1 : 50.000 26 SHP 0,25 Mb 6,9 Mb 2,78 72,28 zemljepisna imena list merila 1 : 50.000 26 SHP 0,12 Mb 3,2 Mb 2,78 72,28 Državna pregledna karta merila 1 : 250.000 matematični elementi Slovenija 1 SHP 0,02 Mb 0,02 Mb 2,78 2,78 naselja in objekti Slovenija 1 SHP 15 Mb 15 Mb 2,78 2,78 komunikacije Slovenija 1 SHP 8 Mb 8 Mb 2,78 2,78 relief Slovenija 1 SHP 56 Mb 56 Mb 2,78 2,78 hidrografija Slovenija 1 SHP 6 Mb 6 Mb 2,78 2,78 pokritost tal Slovenija 1 SHP 12 Mb 12 Mb 2,78 2,78 meje Slovenija 1 SHP 0,35 Mb 0,35 Mb 2,78 2,78 zemljepisna imena Slovenija 1 SHP 2 Mb 2 Mb 2,78 2,78


Studija

Državna pregledna karta merila 1 : 500.000 matematični elementi Slovenija 1 SHP 0,008 Mb 0,008 Mb 2,78 2,78 naselja in objekti Slovenija 1 SHP 0,2 Mb 0,2 Mb 2,78 2,78 komunikacije Slovenija 1 SHP 1,4 Mb 1,4 Mb 2,78 2,78 relief Slovenija 1 SHP 0,45 Mb 0,45 Mb 2,78 2,78 hidrografija Slovenija 1 SHP 1 Mb 1 Mb 2,78 2,78 pokritost tal Slovenija 1 SHP 0,1 Mb 0,1 Mb 2,78 2,78 meje Slovenija 1 SHP 0,3 Mb 0,3 Mb 2,78 2,78 zemljepisna imena Slovenija 1 SHP 0,6 Mb 0,6 Mb 2,78 2,78 Državna pregledna karta merila 1 : 750.000 matematični elementi Slovenija 1 SHP 0,008 Mb 0,008 Mb 2,78 2,78 naselja in objekti Slovenija 1 SHP 0,1 Mb 0,1 Mb 2,78 2,78 komunikacije Slovenija 1 SHP 1 Mb 1 Mb 2,78 2,78 relief Slovenija 1 SHP 0,4 Mb 0,4 Mb 2,78 2,78 hidrografija Slovenija 1 SHP 0,8 Mb 0,8 Mb 2,78 2,78 pokritost tal Slovenija 1 SHP 0,06 Mb 0,06 Mb 2,78 2,78 meje Slovenija 1 SHP 0,1 Mb 0,1 Mb 2,78 2,78 zemljepisna imena Slovenija 1 SHP 0,4 Mb 0,4 Mb 2,78 2,78 Državna pregledna karta 1 : 1.000.000 matematični elementi Slovenija 1 SHP 0,008 Mb 0,008 Mb 0,00 0,00 naselja in objekti Slovenija 1 SHP 0,07 Mb 0,07 Mb 0,00 0,00 komunikacije Slovenija 1 SHP 0,7 Mb 0,7 Mb 0,00 0,00 relief Slovenija 1 SHP 0,3 Mb 0,3 Mb 0,00 0,00 hidrografija Slovenija 1 SHP 0,4 Mb 0,4 Mb 0,00 0,00 pokritost tal Slovenija 1 SHP 0,02 Mb 0,02 Mb 0,00 0,00 meje Slovenija 1 SHP 0,08 Mb 0,08 Mb 0,00 0,00 zemljepisna imena Slovenija 1 SHP 0,2 Mb 0,2 Mb 0,00 0,00 REGISTER PROSTORSKIH ENOT - 04.02.2010 Prostorski okoliši - grafični podatki Prostorski okoliš 17.453 SHP / 40,8 Mb 0,05 872,65 Prostorski okoliši - centroidi Prostorski okoliš 17.453 DBF / 6,7 Mb 0,01 174,53 Statistični okoliši - grafični podatki Statistični okoliš 8410 SHP / 27,4 Mb 0,05 420,5 Statistični okoliši - centroidi Statistični okoliš 8410 DBF / 1,6 Mb 0,01 84,1 Hišne številke - grafični podatki Hišna številka 529.911 SHP / 92,4 Mb 0,0167 8.849,51 Ulice - grafični podatki Ulica 9.965 SHP / 9,5 Mb 0,05 498,25 Naselja - grafični podatki Naselje 6.029 SHP / 24,2 Mb 0,05 301,45 Naselja - centroidi Naselje 6.029 DBF / 1,8 Mb 0,01 60,29 Občine - grafični podatki Občina 210 SHP / 4,7 Mb 0 0 Občine - centroidi Občina 210 DBF / 0,04 Mb 0 0 Krajevna skupnost - grafični podatki Krajevna skupnost 952 SHP / 8,1 Mb 0,05 47,6 Krajevna skupnost - centroidi Krajevna skupnost 952 DBF / 0,2 Mb 0,01 9,52 Vaška skupnost - grafični podatki Vaška skupnost 256 SHP / 1,4 Mb 0,05 12,8 Vaška skupnost – centroidi Vaška skupnost 256 DBF / 0,05 Mb 0,01 2,56 Četrtna skupnost - grafični podatki Četrtna skupnost 62 SHP / 0,3 Mb 0,05 3,1 Četrtna skupnost - centroidi Četrtna skupnost 62 DBF / 0,01 Mb 0,01 0,62 Upravne enote - grafični podatki Upravna enota 58 SHP / 2,7 Mb 0 0 Upravne enote - centroidi Upravna enota 58 DBF / 0,008 Mb 0 0 Statistične regije - grafični podatki Statistična regija 12 SHP / 1,4 Mb 0,05 0,6 Statistične regije - centroidi Statistična regija 12 DBF / 0,003 Mb 0,01 0,12 Območne geodetske uprave - grafični podatki Območna geodetska 12 SHP / 1,4 Mb 0 0


Studija

uprava

Območne geodetske uprave - centroidi Območna geodetska uprava 12 DBF

/0,003 Mb 0 0

Geodetske pisarne - grafični podatki Geodetska pisarna 46 SHP / 2,5 Mb 0 0 Geodetske pisarne - centroidi Geodetska pisarna 46 DBF / 0,006 Mb 0 0 Šolski okoliši - grafični podatki Šolski okoliš 818 SHP / 9,1 Mb 0,05 40,9 Šolski okoliši - centroidi Šolski okoliš 818 DBF / 0,17 Mb 0,01 8,18 Poštni okoliši - grafični podatki Poštni okoliš 465 SHP / 7,1 Mb 0,05 23,25 Poštni okoliši - centroidi Poštni okoliš 465 DBF / 0,09 Mb 0,01 4,65 lokalna volišča - grafični podatki lokalno volišče 3461 SHP / 17,7 Mb 0,05 173,05 lokalna volišča - centroidi lokalno volišče 3461 DBF / 0,7 Mb 0,01 34,61 državnozborska volišča - grafični podatki državnozborsko volišče 3386 SHP / 17,4 Mb 0,05 169,3 državnozborska volišča - centroidi državnozborsko volišče 3386 DBF / 0,7 Mb 0,01 33,86 državnozborski volilni okraji - grafični podatki volilni okraj 88 SHP / 3,26 Mb 0,05 4,4 državnozborski volilni okraji - centroidi volilni okraj 88 DBF / 0,02 Mb 0,01 0,88 lokalne volilne enote - grafični podatki lokalna volilna enota 570 SHP / 7,2 Mb 0,05 28,5 lokalne volilne enote - centroidi lokalna volilna enota 570 DBF / 0,12 Mb 0,01 5,7

državnozborske volilne enote - grafični podatki državnozborska volilna enota 8 SHP

/1,3 Mb 0,05 0,4

državnozborske volilne enote - centroidi državnozborska volilna enota 8 DBF

/0,002 Mb 0,01 0,08

Vsi šifranti so brezplačni 0 REGISTER ZEMLJEPISNIH IMEN Podatki registra zemljepisnih imen 5 list merila 1 : 5.000 3.258 SHP / 68,1 Mb 0,60 1.954,80 Podatki registra zemljepisnih imen 25 list merila 1 : 25.000 198 SHP / 33,2 Mb 1,21 239,58 Podatki registra zemljepisnih imen 250 Slovenija 1 SHP / 3,84 Mb 1,31 1,31 DIGITALNI MODEL VIŠIN Digitalni model višin 5 list merila 1 : 5.000 3.258 x,y,z 7 Mb 21.500 Mb 0,55 1.791,90 Digitalni model višin 12,5 list merila 1 : 5.000 3.258 x,y,z 1,15 Mb 4 .000 Mb 0,40 1.303,20 Digitalni model višin 25 list merila 1 : 5.000 3.258 x,y,z 0,3 Mb 923 Mb 0,17 553,86 Digitalni model višin 100 list merila 1 : 5.000 3.258 x,y,z 0,02 Mb 61,1 Mb 0,10 325,80 OSNOVNI GEODETSKI SISTEM Digitalni model geoida Slovenije Slovenija 1 ASCII 3,52 Mb 3,52 Mb 38,94 38,94 PODATKI ZEMLJIŠKEGA KATASTRA - 09.02.2010 Grafični podatki o parceli parcela 5.342.107 SHP / 2,32 Gb 0,0196 104.705,30 Opisni podatki o parceli parcela 5.343.191 VK / 664 Mb 0,0280 149.609,35 PODATKI KATASTRA STAVB - 02.02.2010 Grafični podatki o stavbi stavba 1.139.029 SHP / 262 Mb 0,0220 25.058,64 Opisni podatki o stavbi stavba 1.159.035 ASCII / 237 Mb 0,0330 38.248,16

*cijena je određena bez poreza na dodanu vrijednost


Studija

Prilog 2. Tablični prikaz cijena prostornih podataka u Hrvatskoj

1. PODACI O GEODETSKIM TOČKAMA

Naziv proizvoda Oblik Jedinica mjere Naknada

Geodetska točka s pripadajućim koordinatama i visinom analogni točka 5,00 kn

Svi podaci o geodetskoj točki s pripadajućim koordinatama i visinom i skicom položaja analogni točka 20,00 kn

2. AEROFOTOGRAMETRIJSKI MATERIJALI


Skanirani crno-bijeli aerofotogrametrijski snimak (23x23 cm) u rezoluciji skaniranja 21, 28, 56, 112 ili 224 μm digitalni(tiff ili jpeg) snimak 100,00 kn

Skanirani crno-bijeli aerofotogrametrijski snimak (23x23 cm) u rezoluciji skaniranja od 7, 14 μm digitalni(tiff ili jpeg) snimak 150,00 kn

Skanirani kolor aerofotogrametrijski snimak (23x23 cm) u rezoluciji skaniranja 21, 28, 56, 112 ili 224 μm digitalni(tiff ili jpeg) snimak 150,00 kn

Skanirani kolor aerofotogrametrijski snimak (23x23 cm) u rezoluciji skaniranja od 7, 14 digitalni(tiff ili jpeg) snimak 200,00 kn

Aerofotogrametrijski snimak snimljen digitalnom fotogrametrijskom kamerom sa prostornom veličinom slikovnog elementa na terenu do 0,50 m digitalni(tiff ili jpeg) snimak 200,00 kn

Aerofotogrametrijski snimak (23x23 cm) ispisan na kolor pisaču analogni snimak 50,00 kn

Aerofotogrametrijski materijal u analognom obliku – fotoskica na format papira A2-A0 analogni snimak 240,00 kn

Povijesni aerofotogrametrijski snimak snimljen prije 1990. analogni snimak(ili dio snimka) 500,00 kn

Podaci aerotriangulacije digitalni blok aerotrangulacija 500,00 kn

3. ORTOFOTO KARTE MJERILA 1: 2000 i 1: 5000


Ortofoto karta – c/b

digitalni

(tiff ili jpeg)

list 200,00 kn

Ortofoto karta – kolor

digitalni

(tiff ili jpeg)

list 300,00 kn

Ortofoto karta – c/b analogni list 235,00 kn

Ortofoto karta – kolor analogni list 345,00 kn

Ortofoto karta – izvod iz sadržaja karte u originalnom mjerilu analogni izvod na A4 50,00 kn

4. HRVATSKA OSNOVNA KARTA (HOK)


HOK 1:5.000 digitalni(tiff ili jpeg) list 200,00 kn

HOK 1:5.000 – vektorizirani reprodukcijski originali (crna, sepia, plava ili zelena) digitalni(vektorski) list/sloj 150,00 kn

HOK 1:5.000 analogni list 235,00 kn

HOK 1:5.000 – izvod iz sadržaja karte u originalnom mjerilu analogni izvod na A4 50,00 kn

5. DETALJNE TOPOGRAFSKE KARTE (DTK)


DTK u mjerilu 1:25.000 (DTK25) digitalni(tiff ili jpeg) list 300,00 kn

DTK u mjerilu 1:25.000 (DTK25) digitalni(tiff ili jpeg) ha 50,00 kn + 0,022 kn/ha

DTK u mjerilu 1:100.000 (TK100) digitalni(tiff ili jpeg) list 75,00 kn

DTK u mjerilu 1:100.000 (TK100) digitalni(tiff ili jpeg) km2 50,00 kn + 0,03 kn/km2


Studija

DTK u mjerilu 1:200.000 (TK200) digitalni(tiff ili jpeg) list 100,00 kn

DTK u mjerilu 1:200.000 (TK200) digitalni(tiff ili jpeg) km2 50,00 kn + 0,01 kn/km2

DTK u mjerilu 1:25.000 (DTK25) analogni list 345,00 kn

DTK u mjerilu 1:25.000 (DTK25) – izvod iz sadržaja karte u originalnom mjerilu analogni izvod na A4 50,00 kn

DTK u mjerilu 1:100.000 (TK100) analogni list 97,00 kn

DTK u mjerilu 1:200.000 (TK200) analogni list 125,00 kn

DTK u mjerilu 1:25.000 (DTK25) prikazana u neprekinutom nizu za odabrano područje (»kartotzid«)

digitalna(pdf) Broj listova (BL)

BL x

150,00 kn

Ukupna naknada za podatke iz tablica 2.-5. izračunava se na sljedeći način:

– 6-10 proizvoda 0.9 jedinične cijene




– iznad 100 proizvoda 0.5 jedinične cijene

6. DIGITALNI MODEL RELJEFA


Izvorni podaci DMR-a nastali fotogrametrijskom restitucijom digitalni vektorski ha 50,00 kn + 0,20 kn/ha

Izvorni podaci DMR-a nastali fotogrametrijskom restitucijom iz HOK-a digitalni vektorski ha 50,00 kn + 0,15 kn/ha

Digitalni model visine (DMV) rezolucije 25 x 25 m digitalni ASCII ha 50,00 kn + 0,20 kn/ha

7. PODACI O DRŽAVNOJ GRANICI

Naziv proizvoda Jedinica mjere Naknada

Granična crta u vektorskom obliku lomna točka 0,50 kn

Napomena 1. Svi podaci o državnoj granici (popis koordinata i položajni opis graničnih oznaka, aerofotogrametrijski materijali, ortofotokarte i HOK 1:5000 i topografske karte s prikazom granične crte, vektorski prikaz granice u DWG formatu i ostalo u svezi s granicom) naplaćuje s sukladno navedenim naknadama ovog Pravilnika.

8. PODACI REGISTRA PROSTORNIH JEDINICA

8.1. PODACI IZ POPISA PROSTORNIH JEDINICA

Naziv proizvoda(izdaje se u digitalnom obliku) Jedinica mjere Naknada

Popis gradova i općina (županije, gradovi i općine) za područje Republike Hrvatske 1 popis 400,00 kn

Popis prostornih jedinica mjesne samouprave (gradski kotar, gradska četvrt, mjesni odbor) za područje Republike Hrvatske 1 popis 600,00 kn

Popis katastarskih prostornih jedinica (katastarske općine, katastarski uredi i ispostave) za područje Republike Hrvatske 1 popis 600,00 kn

Popis naselja (naselja, gradovi/općine, županije) za područje Republike Hrvatske 1 popis 800,00 kn

Popis statističkih krugova za područje Republike Hrvatske 1 popis 1000,00 kn

Popis popisnih krugova za područje Republike Hrvatske 1 popis 3000,00 kn

Popis popisnih krugova za područje jedne županije 1 popis 600,00 kn

Popis ulica za područje Republike Hrvatske 1 popis 3000,00 kn

Popis ulica za područje jedne županije 1 popis 600,00 kn

Popis kućnih brojeva za područje Republike Hrvatske 1 popis 6000,00 kn

Popis kućnih brojeva za područje jedne županije 1 popis 1000,00 kn

Popis pojedinačnih prostornih jedinica 1prostorna jedinica

10,00 kn + 2,00 kn po prostornoj jedinici

Popis pojedinačnih ulica 1 ulica 10,00 kn + 0,30 kn po ulici


Studija

Popis pojedinačnih kućnih brojeva 1 kućni broj 10,00 kn +0,15 kn po kućnom broju

8.2. PODACI IZ GRAFIČKOG DIJELA SREDIŠNJEG REGISTRA (DO RAZINE STATISTIČKOG KRUGA)


Podaci za prostornu jedinicu u digitalnom obliku 1 prostorna jedinica 200,00 kn

Svi podaci za područje grada/općine u digitalnom obliku 1 grad/općina 2100,00 kn

Svi podaci za područje županije u digitalnom obliku 1 županija 3500,00 kn

Svi podaci za područje Republike Hrvatske u digitalnom obliku RH 5000,00 kn

8.3. PODACI IZ GRAFIČKOG DIJELA PODRUČNIH REGISTARA


Podaci za popisni krug u digitalnom obliku 1 popisni krug 10,00 kn + 1,00 kn po popisnom krugu

Podaci za ulicu u digitalnom obliku 1 ulica 10,00 kn + 1,00 kn po ulici

Podaci za kućni broj u digitalnom obliku 1 kućni broj 10,00 kn + 0,15 kn po kućnom broju

8.4. KARTOGRAFSKI PRIKAZI PROSTORNIH JEDINICA


Osnovni kartografski prikaz na papiru formata A0

(grafička osnova – reducirani sadržaj digitalnog katastarskog plana)

kartografski prikaz 800,00 kn


(grafička osnova – reducirani sadržaj digitalnog katastarskog plana)



(grafička osnova – HOK)



(grafička osnova – HOK)


Pregledni kartografski prikaz na papiru formata A0

(grafička osnova – topografske i sl. baze podataka)


Pregledni kartografski prikaz na papiru formata A1

(grafička osnova – topografske i sl. baze podataka)


Preslik osnovnog kartografskog prikaza u mjerilu 1:5000

(ako se grafički dio registra vodi u analognom obliku)

– alogni oblik (jedan list)


Napomena: Kod ponovnog izdavanja podataka (nadopune) prethodno izdanih podataka, cijena za te podatke iznosi 20% od navedenog iznosa. Ovo se odnosi na izdavanje podataka u digitalnom obliku.

9. PODACI IZ KATASTRA NEKRETNINA ODNOSNO KATASTRA ZEMLJIŠTA

9.1. KATASTARSKI PLANOVI

9.1.1. Katastarski plan u analognom obliku


Izvod iz katastarskog plana

(Svaki daljnji primjerak istog izvoda stoji 5,00 kn)

analogni A4 30,00 kn

Izvod iz katastarskog plana analogni A3 60,00 kn


Studija




analogni A2 150,00 kn


(Svaki daljnji primjerak istog izvoda stoji 80,00 kn

analogni list 300,00 kn

9.1.2. Katastarski plan u digitalnom rasterskom obliku (geokodirani)


Katastarski plan digitalni (tiff ili jpeg) A4 30,00 kn



Katastarski plan digitalni (tiff ili jpeg) cm² plana 10,00 kn + 0,05 kn/cm²

9.1.3. Katastarski plan u digitalnom vektorskom obliku


Katastarski plan grafičke izmjere digitalni(vektorski) katastarska čestica 10,00 kn + 1,50 kn/čest

Katastarski plan u Gauss-Krügerovoj projekciji digitalni(vektorski) katastarska čestica 10,00 kn + 3,00 kn/čest

Katastarski plan katastra nekretnina digitalni(vektorski) katastarska čestica 10,00 kn + 6,00 kn/čest.

Katastarski plan u Gauss- Krügerovoj projekciji i katastarski plan katastra nekretnina bez detaljnih točaka digitalni(vektorski) katastarska čestica 10,00 kn + 2,00 kn/čest

Napomena: Za katastarske općine katastra zemljišta za koje je katastarska izmjera završena nakon 2000. godine, a za koje je izvršeno obrojčavanje detaljnih točaka, podaci se izdaju po cijeni katastra nekretnina.

9.2. SKICE KATASTARSKE IZMJERE


Skica izmjere analogni/rasterski A4 20,00 kn

Skica izmjere analogni/rasterski A3 40,00 kn

Skica održavanja izmjere analogni/rasterski A4 10,00 kn

Skica održavanja izmjere analogni/rasterski A3 20,00 kn

Skica tehničke reambulacije analogni/rasterski A4 15,00 kn

Skica tehničke reambulacije analogni/rasterski A3 30,00 kn

9.3. PISANI (alfanumerički) DIO KATASTARSKOG OPERATA

9.3.1. Izvodi


Posjedovni list analogni A4 5,00 kn

Popis katastarskih čestica s površinama i kulturama analogni A4 5,00 kn

Popis katastarskih čestica s korisnicima i adresama analogni A4 5,00 kn

Izdavanje podataka iz pismohrane analogni A4 10,00 kn

Zapisnici izmjere analogni A4 5,00 kn

Za pojedinačni zahtjev (1 list A4) iz tablice 9.3.1. naknada se ne naplaćuje.

9.3.2. Nestandardni izvodi



Studija

Alfanumerička baza podataka-

nestandardni upiti

digitalni katastarska čestica 10,00 kn + 0,20 kn/čest

Izrada upita po zahtjevu za izvod iz alfanumeričke baze podataka analogni upit 400,00 kn

Ispis podataka prema upitu i izrada analogni A4 50,00 kn

Nestandardni izvodi prostornih podloga analogni, (digitalni) sat 750,00 kn

Podaci sadržani u odgovoru na upit i prilozi u odgovoru na upit naplaćuju se prema ovom pravilniku.

10. REGISTAR KATASTARA VODOVA

10.1. GRAFIČKI DIO


Izvod iz plana katastra vodova crno-bijelo analogni/rasterski A4 30,00 kn





Izvod iz plana katastra vodova u boji analogni/rasterski A4 40,00 kn





Izvod iz plana katastra vodova (samo vod)

digitalni

(vektorski)

1 km voda 35,00 kn

10.2 KNJIŽNI DIO


Preslik dokumenta crno-bijelo analogni A4 15,00 kn

Preslik dokumenta u boji analogni A4 20,00 kn

Preslik dokumenta crno-bijelo analogni A3 30,00 kn

Preslik dokumenta u boji analogni A3 35,00 kn

11. POSTUPANJA TEMELJEM ODREDBI ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA

Naziv postupanja Vrsta i onova postupanja Naknada po stvarno utrošenom satu

Postupanja temeljem odredbi Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina

Obilježavanje granica neobilježenih zemljišta (članak 45. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina) 230,00 kn


Ispravak pogrešaka koje nastanu zbog neobilježavanja granica zemljišta (članak 45. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina) 230,00 kn


Izrada elaborata za promjene na nekretninama koje nositelji prava nisu prijavili (članak 57. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina) 230,00 kn


Privremeno ili trajno premještanje ili odstranjivanje oznake iznjere (članak 116. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina) 230,00 kn


Geodetske usluge koje se odnose na obavljanje geodetskih poslova vezanih za promjenu načina uporabe zemljišta (članak 122. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina) 230,00 kn


Identifikacija u postupcima rješavanja imovinsko-pravnih odnosa za tijela državne uprave (članak 122. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina) 230,00 kn


Obrada službenih podataka za tijela državne uprave, područne (regionalne) i lokalne samouprave (članak 122. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina) 230,00 kn

12. OSTALI POSLOVI

Za ostale poslove koji nisu definirani u točkama 11. ovog Pravilnika naknada se obračunava po stvarno utrošenom satu od 230,00 kuna.

PRILOG 2.


Studija

NAKNADE ZA IZDAVANJE PODATAKA DRŽAVNE IZMJERE I KATASTRA NEKRETNINA PUTEM GEOPORTALA

1. PODACI DOSTUPNI PUTEM GEOPORTALA


Ortofoto karta – c/b digitalni(tiff ili jpeg) ha 0,30 kn/ha

Ortofoto karta – kolor digitalni(tiff ili jpeg) ha 0,44 kn/ha

Hrvatska osnovna karta digitalni(tiff ili jpeg) ha 0,30 kn/ha

Skanirani katastarski plan digitalni(tiff ili jpeg) list 200,00 kn

Geodetska točka s pripadajućim koordinatama i visinom digitalni (ASCII, pdf) točka 5,00 kn

Svi podaci o geodetskoj točki s pripadajućim koordinatama i visinom i skicom položaja digitalni (pdf) točka 20,00 kn

Napomena: Zahtjev za izdavanje podataka državne izmjere i katastra nekretnina putem Geoportala podnosi se elektronski korištenjem aplikacije ugrađene u Geoportal. Izdavanje podataka putem Geoportala odobrava se za kalendarsku godinu.

PRILOG 3.

NAKNADE ZA IZDAVANJE PODATAKA DRŽAVNE IZMJERE I KATASTRA NEKRETNINA SUKLADNO ČLANKU 146. ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA

1. DETALJNE TOPOGRAFSKE KARTE (DTK)

DETALJNE TOPOGRFSKE KARTE (DTK) – analogne, preklopljene (falcane)


TK u mjerilu 1:25.000 (DTK25) analogni, formatirana list 30,00 kn

2. POVIJESNE TOPOGRAFSKE KARTE


Topografske karte ranijih verzija analogni list 200,00 kn

3. ZBIRKA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA


Zbirka kartografskih znakova analogni kom 50,00 kn

4. PREGLEDNA TOPOGRAFSKA KARTA U MJERILU 1:300.000


PTK u mjerilu 1:300.000 (PTK300)

digitalni

(vektorski)

cijela RH- 5000,00 kn

PTK u mjerilu 1:300.000 (PTK300)

Pojedinačni tematski sloj

digitalni

(vektorski)

cijela RH 500,00 kn

PTK u mjerilu 1:300.000 (PTK300) slojevi po izboru u proizvoljnom mjerilu analogni komplet 300,00 kn

5. EURO GLOBAL MAP 1: 1.000.000


Euro Global Map (EGM) u mjerilu 1:1.000.000 za područje RH digitalna baza podataka cijela RH 661,50 kn

pravila razmjene i distribucije prostornih podataka … · metapodataka mora se osigurati brzo...

Documents