pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, stabilitet

NARODNE NOVINE

S A D R A J

S L U B E N I L I S T R E P U B L I K E H R V A T S K E

STRANICA

GODITE CLXXVII, ISSN 0027-7932BROJ 54, ZAGREB, 19. SVIBNJA 2015.

1043 Pravila za statutarnu certifi kaciju pomorskih brodova,Stabilitet ........................................................................ 1

1044 Pravila za statutarnu certifi kaciju pomorskih brodova,Zatita pri radu i smjetaj posade ............................. 48

1045 Pravila za statutarnu certifi kaciju pomorskih brodova,Radiooprema ................................................................ 79

1046 Pravila za statutarnu certifi kaciju pomorskih brodova,Pregraivanje ................................................................ 106

1047 Pravila za statutarnu certifi kaciju pomorskih brodova,Prijevoz tereta ............................................................... 140

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

1043 Na temelju lanka 77. stavka 3. Pomorskog zakonika (Narod-

ne novine br. 181/2004., 76/2007., 146/2008., 61/2011., 56/2013. i 26/2015.) ministar pomorstva, prometa i infrastrukture donosi

PRAVILAZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH

BRODOVA, STABILITETlanak 1.

1. Pravila za statutarnu certifi kaciju pomorskih brodova, Stabi-litet propisuju zahtjeve za stabilitet u neoteenom stanju brodova hrvatske dravne pripadnosti, a sadre odredbe koje su u skladu sa Pravilom 5, Dijela B-1, Poglavlja II-1, Konvencije SOLAS 74 kako je

zadnje izmijenjena u svezi zahtjeva za stabilitet broda u neotee-nom stanju, Rezolucijom MSC.269(85), Rezolucijom MSC.267(85) kojom je usvojen Meunarodni Kodeks o stabilitetu broda u neote-enom stanju, Rezolucijom MEPC.117(52) kojom se, pored ostalog, propisuju i dodatni zahtjev za stabilitet tankera u neoteenom sta-nju, drugim neobvezujuim instrumentima Meunarodne pomor-ske organizacije za koje Ministarstvo smatra da im brodovi hrvatske dravnosti pripadnosti moraju udovoljavati u svrhu poveanja sigur-nosti i zatite ivota te sprjeavanja oneienja na moru.

2. Sastavni dio ovih Pravila su prilozi:a) Prilog I: Opi zahtjevib) Prilog II: Opi zahtjevi za stabilitetc) Prilog III: Dodatni zahtjevi za stabilitetd) Prilog IV: Zahtjevi za stabilitet ploveih dizalica, pontona,

ploveih dokova i brodova stalno spojenih s obalom.e) Prilog V: Dodatak I Upute za izradu Knjiga stabilitetaf) Prilog VI: Dodatak II Upute za odreivanja momenta

prevrtanjag) Prilog VII: Dodatak III Upute za odreivanje poloaja

teita sustava pokusom nagibanjah) Prilog VIII: Dodatak IV Zahtjevi za stabilitet ploveih di-

zalica, pontona, ploveih dokova i brodova stalno spojenih s obalomi) Prilog IX: Dodatak V Brodski raunalni sustavi za pro-

vjeru stabilitetaj) Prilog X: Dodatak VI Oznake, mjerne jedinice i znaenje

veliina primijenjenih u ovim Pravilima.

PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBElanak 2.

Ova Pravila stupaju na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

mtomicicRectangle

STRANICA 2 BROJ 54 UTORAK, 19. SVIBNJA 2015.NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

toke u kojoj pravac ravnine dna povuen prema sredini sijee bo-no kobilicu.2. Na brodovima koji imaju zaobljeni spoj palube i boka, teorijska bona visina mjeri se do toke u kojoj se presijeca produljenje gor-njeg ruba oplate gornje neprekinute palube s ravninom boka, isto kao da taj spoj ima oblik kutne izvedbe.3. Ako gornja neprekinuta paluba u uzdunom smjeru ima stepe-nicu, i ako se uzdignuti dio palube protee iznad toke mjerenja, teorijska bona visina se mjeri do crte koja je produetak nieg di-jela stepeniaste palube, a paralelna je s uzdignutim dijelom palube.1.2.5 Gaz broda vertikalna udaljenost od teoretske osnovice do vodne linije.1.2.6 Tekui teret sve tekuine na brodu, ukljuujui teret tan-kera, tekue brodske zalihe, balast, vodu u tankovima za smirivanje ljuljanja i u bazenima za kupanje, i dr.1.2.7 (Homogeni) istovrsni teret teret koji ima jednaku gustou.1.2.8 Rasuti teret je teret ita ili teret koji nije ito a sastoji se od odvojenih estica, zrnaca ili veih komadia tvari, openito jednoli-kog sastava, koji se krca bez pakiranja.Izraz ito ukljuuje, penicu, kukuruz, zob, ra, jeam, riu, gra-horice, sjemenje kao i njihove preraevine koji se ponaaju na slian nain kao i itarice u prirodnom obliku.1.2.9 Zalihe su gorivo, mazivo, slatka voda, ivene namirnice, potroni pribor i dr.1.2.10 Nadgrae je palubom zatvorena nadgradnja na gornjoj ne-prekinutoj palubi,koja se protee od boka do boka, ili koja od bokova broda nije udaljena vie od 4% irine broda (B). Uzdignuta krmena paluba smatra se nadgraem. (Na nadgrau nije dozvoljena ugrad-nja prozora. Dozvoljena su samo okna sa arnirskim poklopcima s unutranje strane.).1.2.11 Otvori koji se smatraju otvorenim su otvori na gornjoj palubi ili na bokovima broda, kao i na palubama, bokovima i pre-gradama nadgraa i kuica, kojima ureaj za zatvaranje u smislu vodonepropusnosti, vrstoe i sigurnosti, ne udovoljava pravilima Priznate organizacije (vidjeti Pravila za klasifi kaciju pomorskih bro-dova, Dio 3. Oprema trupa, poglavlje 7).Mali otvori, kao to su otvori izljeva i odljeva cjevovoda raznih brod-skih sustava na oplati broda, koji stvarno ne utjeu na stabilitet kod dinamikog nagibanja broda ne smatraju se otvorenim.1.2.12 Kut naplavljivanja je kut nagibanja pri kojem uranjaju otvori u trupu nadgraima ili palubnim kuicama koje nisu vre-mensko nepropusne izvedbe. Mali otvori kroz koje nemoe doi do progresivnog naplavljivanja ne smatraju se otvorenim.1.2.13 Kriterij vremenskih prilika je omjer izmeu momenta prevrtanja i zajednikog momenta usljed ljuljanja broda na valovima i djelovanja vjetra.1.2.14 Poluga povrine izloene vjetru je udaljenost od teita povrine izloene vjetru do teita lateralne povrine uronjenog di-jela broda.1.2.15 Povrina izloena vjetru je povrina bone projekcije nad-vodnog djela broda (osim za plovnu dizalicu) i palubnog tereta kada je brod u uspravnom poloaju.1.2.16 Prazan opremljen brod (u tonama) je istisnina broda u tonama bez tereta, ulja za podmazivanje, tekueg balasta, slatke i napojne vode u tankovima, potronih zaliha, bez putnika i posade i njihovih efektiva.

lanak 3.Stupanjem na snagu ovih Pravila prestaju vrijediti Pravila za

statutarnu certifi kaciju pomorskih brodova, Dio 4. Stabilitet iz 2009. godine objavljena u Narodnim novinama br. 65/2009.

Klasa: 011-01/15-02/57Urbroj: 530-03-2-15-1Zagreb, 28. travnja 2015.

Ministardr. sc. Sinia Hajda Doni, v. r.

PRILOG I.

OPI ZAHTJEVI

1.1 PRIMJENA1.1.1 Ovaj dio Pravila za statutarnu certifi kaciju pomorskih brodova (u daljnjem tekstu: Pravila) primjenjuje se na brodove istisninskog tipa s palubom.1.1.2 Ovaj dio Pravila odnosi se na postojee brodove onoliko koliko se to moe smatrati svrsishodnim i provedivim, a obavezan je za brodove koji se preinauju, ili na kojima se u veem opsegu obavljaju popravci i zamjene strojeva, ureaja i opreme, ako se uslijed toga pogorava njihov stabilitet.Stabilitet brodova kraih od 24 m, nakon obavljene preinake, od-nosno veih popravaka ili zamjene strojeva, ureaja i opreme, mora udovoljavati ili zahtjevima ovog dijela Pravila, ili zahtjevima koji su se odnosili na stabilitet ovih brodova prije obavljanja navedenih radova.1.1.3 Zahtjevi ovog dijela Pravila ne odnose se na stanje optereenja praznog opremljenog broda.

1.2 DEFINICIJE I OBJANJENJA1.2.1 Izrazi i pojmovi koji se odnose na ope nazivlje u ovom dijelu Pravila, objanjeni su u Pravilima, Dio 1 Opi propisi.Za izraze za koje nije dato objanjenje a koriste se u ovom dijelu Pravila primjenjuju se defi nicije iz Konvencije SOLAS 1974.Za svrhe ovog dijela Pravila primjenjuju se slijedee defi nicije:1.2.2 Duljina broda (L) Duljina L mora se uzeti kao 96% uku-pne duljine vodne linije povuene na 85% najmanje teoretske visine mjerene od gornjeg ruba kobilice ili kao duljinu od prednjeg brida pramane statve do osovine kormila na toj vodnoj liniji ako je ta duljina vea.Kod brodova projektiranih sa kosom kobilicom vodna linija na ko-joj se mjeri ova duljina treba biti paralelna sa projektnom vodnom linijom.1.2.3 irina broda (B) najvea irina, mjerena na sredini duljine broda na razini ljetne teretne vodne linije do vanjskog ruba rebra na brodovima koji imaju metalnu oplatu, odnosno do vanjske povrine trupa na brodovima s oplatom od nekog drugog materijala.1.2.4 Bona visina (D) teoretska visina1. Teoretska visina je okomita udaljenost mjerena na sredini duljine broda od gornjeg ruba plosne kobilice do gornjeg ruba sponje gornje neprekinute palube na boku. Kod drvenih i kompozitnih brodova udaljenost se mjeri od donjeg ruba utora kobilice. Tamo gdje je na glavnom rebru kutijasta ili gredna kobilica udaljenost se mjeri od

UTORAK, 19. SVIBNJA 2015. BROJ 54 STRANICA 3 NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

1.2.35 Jarualo sa skladitem je brod koji je opremljen ureajem za jaruanje i ima skladite za transport jarunog materijala1.2.36 Klapeta je brod namjenjen za prijevoz jarunog materijala.1.2.37 Pontoni su brodovi bez vlastitog poriva, bez posade, pro-jektirani za prijevoz samo palubnog tereta, koji nemaju teretnih grotala na palubi osim malih provlaka zatvorenih nepropusnim po-klopcima, te koji imaju i blok koefi cijent vei od 0,9 i odnos irine prema visini vei od 3.1.2.38 Palubna kuica je pokrivena nadgradnja na gornjoj ne-prekinutoj palubi ili palubi nadgraa kojoj je barem jedna bona stjenka udaljena od bokova broda vie od 4% irine B i koja u svojim vanjskim stjenkama ima vrata, prozore i druge sline otvore.1.2.39 Zdenac je otvoreni prostor na gornjoj palubi ne dui od 30% duljine broda L, omeen sa nadgraima i punom ogradom u kojoj su otvori za otjecanje vode sa palube.1.2.40 Upute za pokus nagiba su upute za odreivanje istisnine i poloaja teita sistema broda pokusom nagibanja.1.2.41 Nosivost je razlika u tonama izmeu istisnine broda u vodi gustoe 1,025 t/m3 na ljetnoj vodnoj liniji i mase praznog broda.1.2.42 Administracija je vlada drave pod ijom zastavom brod plovi.1.2.43 Putniki brod je brod koji prevozi vie od 12 putnika pre-ma defi niciji pravilo I/2 Konvencije SOLAS 1974 s amandmanima.1.2.44 Teretni brod je svaki brod koji nije putniki brod.1.2.45 Ribarski brod je brod namjenjen za hvatanje ribe i drugih ivih resursa u moru.1.2.46 Brod posebne namjene je brod s vlastitim mehanikim porivom, koji s obzirom na svoju namjenu prevozi vie od 12 la-nova posebnog osoblja, prema defi niciji u 1.2.17, ukljuujui putnike (brodovi angairani na istraivanjima, ekspedicijama ili pregledima, brodovi za obuku pomoraca, brodovi-postrojenja za preradu ribe koji sami ne hvataju ribu, brodovi koji prerauju ostale ive resurse mora, ali ih sami ne hvataju, ili drugi brodovi projektnih karakteri-stika i naina rada slinog gornjim brodovima, a koji se po miljenju Priznate organizacije mogu svrstati u tu grupu).1.2.47 Brodovi za opskrbu su brodovi namjenjeni u prvom redu za prijevoz zaliha, materijala i opreme do odobalnih instalacija, pro-jektirani sa nastambama i komandnim mostom na prednjem djelu broda i otvorenom palubom za rukovanje teretom na otvorenom moru na krmenom dijelu.1.2.48 Brzo plovilo (HSC)2* je plovilo koji ima sposobnost posti-zanja maksimalne brzine [m/s], koja je vea ili jednaka od:

3,7 0,1667 [m/s],gdje je:

volumen istisnine na konstruktivnoj vodnoj liniji [m3].Napomena:Dodatno gore navedenom, putniki brod u nacionalnoj plovidbi se ne smatra brzim plovilom ako: ima istisninu na pripadnoj konstrukcijskoj vodnoj liniji manju od

500 m3; i ija je najvea brzina u stanju s putnicima manja od 20 vorova.

* Meunarodni kodeks za brze brodove, 2000 (2000 HSC Code) razvijen je detaljnom revizijom Meunarodnog kodeksa za brze brodove, 1994 (1994 HSC Code), koji je razvijen iz prijanjeg Kodeksa o sigurnosti dinamiki podravanih plovila (DSC Code) usvojenog od IMO-a 1977. god.

1.2.17 Posebno osoblje su sve osobe koje se nalaze na brodu da bi brod mogao vriti posebnu namjenu, a koje nisu putnici i djeca ispod jedne godine ivota ili lanovi posade.1.2.18 Amplituda ljuljanja je pretpostavljena proraunska am-plituda ljuljanja.1.2.19 Hidrostatike krivulje su krivulje veeg broja hidrostati-kih karakteristika brodske forme u funkciji gaza broda.1.2.20 Tlak vjetra je pretpostavljeni proraunski tlak vjetra ovisno o podruju plovidbe i visine iznad morske povrine.1.2.21 Dijagram graninih momenata je dijagram graninih statikih momenata, kojemu su na apcisi nanesene vrijednosti isti-snine, nosivosti ili gaza broda, a na ordinati granine vrijednosti statikih momenata teina po visini koji udovoljavaju kompleksu raznih uvjeta o stabilitetu broda navedenim u ovom dijelu Pravila.1.2.22 Univerzalni dijagram je dijagram stabiliteta broda s nejed-nolikom podjelom na apcisi proporcionalno s sinusom kuta nagiba, sa serijom krivulja poluga stabiliteta forme za razliite istisnine, te sa ljestvicom metacentarskih visina (ili aplikata teita sustava broda) naneenom na ordinati u svrhu konstrukcije polupravaca za odre-ivanje stabiliteta teina.1.2.23 Knjiga stabiliteta*1 je brodska knjiga koja sadri potrebne podatke da omogui zapovjedniku upravljati brodom, glede stabili-teta, a sukladno primjenjivim zahtjevima ovog djela Pravila. Knjiga stabiliteta na brzim brodovima naslovljava se i Prirunik za uprav-ljanje brodom.1.2.24 Moment vjetra pretpostavljeni proraunski moment nagi-banja uslijed djelovanja tlaka vjetra.1.2.25 Moment prevrtanja pretpostavljeni proraunski najmanji dinamiki moment nagibanja, a s uraunanim uinkom ljuljanja broda, koji nagiba brod do kuta naplavljivanja ili kuta prevrtanja, ve prema tome koji je kut manji.1.2.26 Ispravak zbog slobodnih povrina ispravak koji uzima u obzir smanjenje stabiliteta broda uslijed utjecaja slobodnih povrina tekuih tereta.1.2.27 Ureaji za smirivanje ljuljanja (stabilizacijski ureaji) su posebni ureaji, aktivnog ili pasivnog tipa postavljeni na brodu za smanjenje amplitude ljuljanja.1.2.28 Posebni ureaj je sustav odobrenog tipa ugraen na brodu, namijenjen za procjenu poetnog stabiliteta broda u slubi, kao i za mjerenje kutova nagibanja za vrijeme pokusa nagibanja broda.1.2.29 Upute za slobodne povrine su upute za uraunavanje utjecaja slobodnih povrina tekuih tereta na stabilitet broda.1.2.30 Putovanje je plovidba unutar podruja plovidbe za koje su brodu izdate isprave.1.2.31 Prijelaz je proputovanje broda izmeu dva akvatorija koji spadaju u podruje plovidbe za koje su brodu izdate isprave.1.2.32 Brod za prijevoz drva je brod projektiran za krcanje drva na palubi.1.2.33 Brodovi za jaruanje su brodovi namjenjeni za vaenje i prijevoz jarunog materijala.1.2.34 Jarualo je brod koji je opremljen ureajem za jaruanje, ali nema skladite za transport jarunog materijala.

* Vidi pravilo II-1/22 konvencije SOLAS 1974 sa amandmanima, pravilo 10 Konvencije LL66


uzimajui u obzir promjenu trima za vrijeme poprenog nagibanja broda (tzv. free trim raunska metoda).

.1.2 Proraunom treba uzeti u obzir volumen do gornje povr-ine palubne obloge. Za drvene brodove izmjere se uzi-maju do vanjske povrine oplate trupa.

.1.3 Privjeske i usisne koare treba uzeti u obzir kod rau-nanja hidrostatike i krivulje stabiliteta forme. U sluaju asimetrije lijeve i desne polovice trupa, uzima se u raun krivulja stabiliteta forme za nepovoljniji sluaj.

.2 Nadgrae i palubne kuice itd. iji je doprinos doputeno ura-unati pri proraunu stabiliteta:

.2.1 Zatvoreno nadgrae u skladu sa pravilom 1.28 iz Pravila Dio 6. Nadvoe.

.2.2 Vie razine slinih zatvorenih nadgraa mogu se takoer uraunati. Prozori bez privjeenih vremenskih poklopaca na razinama iznad druge razine nadgraa, moraju po-sjedovati okvir i staklo za 30% vee vrstoe od okolne strukture da bi se kuica/nadgrae na kojoj su ugraeni smatrala doprinosom stabilitetu.

.2.3 Palubne kuice na palubi nadvoa mogu se uraunati ako udovoljavaju uvjetima za zatvorena nadgraa prema toki 1.28 Pravila Dio 6 Nadvoe.

.2.4 Gdje palubne kuice udovoljavaju gornjim zahtjevima a nemaju otvor na viu palubu ne smiju se uraunati, me-utim svaki otvor palube unutar takve kuice smatra se zatvorenim i za sluaj kada nije opremljen sredstvima za zatvaranje.

.2.5 Palubne kuice ija vrata ne udovoljavaju zahtjevima to-ke 3.2.2 Pravila Dio 6-Nadvoe ne smiju se uraunati, meutim svaki otvor palube unutar tih kuica smatra se zatvorenim za sluaj da je opremljen sredstvima za za-tvaranje sukladno zahtjevima toke 3.2.4, 3.2.6 ili 3.2.7 Pravila Dio 6.-Nadvoe.

.2.6 Palubnu kuicu na palubi iznad palube nadvoa nije do-zvoljeno uraunati ali se otvori unutar nje mogu smatrati zatvorenim.

.2.7 U sluajevima gdje dolazi do potonua broda zbog naplav-ljivanja kroz bilo koji otvor, krivulju statikog stabiliteta treba naglo prekinuti kod odgovarajueg kuta nagibanja te se smatra da je brod potpuno izgubio stabilitet.

.2.8 Manji otvori kao to su otvori za prolaz elik ela ili lan-ca, kopaca ili sidra a takoer i otvori lakomica izljeva i sanitarnog cjevovoda ne smatraju se otvorenim ako ura-njaju kod kuta veeg od 30. Ako oni uranjaju kod kuta nagibanja 30 ili manje, ovi otvori se smatraju otvorenim ako RO dri da su izvori znaajnog naplavljivanja.

.2.9 Kovezi se mogu uraunati, grotla skladita se takoer mogu uraunati kod prorauna stabiliteta ovisno o uin-kovitosti njihovih sredstava za zatvaranje.

.2.10 Dijagram poluga stabiliteta forme (S krivulje) treba sadravati skice nadgraa i palubnih kuica, izraenih u manjem mjerilu koje su uraunate kod prorauna stabili-teta, sa naznaenim otvorima koje se smatraju otvorenim i djelovima gornje palube za koje je uraunata palubna obloga.

Pored toga na dijagram treba ucrtati poloaje graninih toaka do kojih su se raunale krivulje stabiliteta forme.

.2.11 Uz proraun poluga stabiliteta forme mora se priloiti krivulja kutova naplavljivanja kroz najnii otvor koji se

1.2.49 Dinamiki podravano plovilo (DSC) je plovilo izgraeno prije 1. sijenja 1996., koje plovi na ili iznad povrine vode i ije su karakteristike toliko razliite od karakteristika konvencionalnih deplasmanskih brodova na koje se primjenjuju vaee meunarodne Konvencije, posebno SOLAS i Konvencija o teretnoj liniji, da je po-trebno koristiti alternativne mjere kako bi se postigao ekvivalentan nivo sigurnosti. Unutar gornje ope defi nicije, plovilo koje udovo-ljava jednoj od sljedeih karakteristika smatra se dinamiki podra-vanim plovilom (osim putnikih brodova u nacionalnoj plovidbi iz napomene u prethodnoj toci):.1 ako teinu plovila ili njen znaajni dio u nekom reimu plovidbe

uravnoteavaju sile razliite od hidrostatikih;.2 ako brod ima sposobnost postizanja maksimalne brzine [m/s],

koja je vea ili jednaka od:

3,7 0,1667 [m/s],gdje je

defi niran u 1.2.48.1.2.50 Kontejnerski brod je brod koji se u prvom redu koristi za prijevoz kontejnera.1.2.51 Nadvoe je vertikalna udaljenost izmeu dodjeljene vodne linije i palube nadvoa.1.2.52 Brod za mjeoviti teret je brod projektiran za prijevoz bilo ulja bilo rasutog tereta.

1.3 OPSEG NADZORA1.3.1 Opi zahtjevi koji se primjenjuju na proceduru nadzora nad gradnjom pomorskih brodova, kao i zahtjevi u vezi tehnike do-kumentacije koja se dostavljaju Priznatoj organizaciji (u daljnjem tekstu: RO) na uvid ili odobrenje navedeni su u Pravilima, Dio 1 Opi propisi.1.3.2 Za svaki brod na koji se odnose zahtjevi ovih Pravila, RO obav-lja ove poslove:.1 prije izgradnje broda: provjerava i odobrava tehniku dokumentaciju koja se odnosi na

stabilitet broda;.2 za vrijeme izgradnje i ispitivanja broda: obavlja nadzor pri pokusu nagibanja, provjerava i odobrava

Knjigu stabiliteta broda i proraun pokusa nagiba;.3 prilikom redovitih pregleda radi obnove svjedodbi, kao i nakon popravaka i preinaka broda: utvruje promjenu teine praznog broda, u svrhu utvrivanja dalj-

nje prikladnosti postojee Knjige stabiliteta broda; na putnikim brodovima odreuje teinu praznog opremljenog

broda u vremenskom razmaku koji ne prelazi pet godina.

1.4 OPI TEHNIKI ZAHTJEVI1.4.1 Svi prorauni moraju se obavljati na temelju opepoznatih metoda iz teorije broda. Pri primjeni raunala, metode prorauna i kompjuterski programi trebaju prethodno biti odobreni od RO.

1.4.2 Proraun stabiliteta forme.1 Opi zahtjevi .1.1 Hidrostatike krivulje i krivulje stabiliteta forme treba

izraditi za raspon trimova iz operativnih stanja krcanja,


U tu svrhu kod prorauna projecirane bone povrine diskontinuira-nih ploha kao to su snast i oputa na brodovima bez jedara, ograde, reetkaste grane dizalica itd. ukupnu povrinu koja se uraunava treba pomnoiti koefi cijentima punoe ije vrijednosti iznose kako slijedi:

bez zaleenja sa zale. za reetkaste ograde s mreom 0,6 1,2 za reetkaste ograde bez mree 0,2 0,8 za reetkaste grane dizalica 0,5 1,0

Za snast, oputu i pripone na brodovima bez jedara vrijednosti ko-efi cijenta punoe odabiru se u skladu s tablicom 1.4.6.2, ovisno o omjeru zo /bo, gdje je zo visina od vrha linice hvatita pripona na vrhu jarbola, a bo razmak izmeu krajnjih pripona na linici broda.

Tablica 1.4.6.2Koefi cijent punoe

Omjer zo/bo 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14bez zaleenja 0,14 0,18 0,23 0,27 0,31 0,35 0,40 0,44 0,48 0,52 0,57 0,61sa zaleenjem 0,27 0,34 0,44 0,51 0,59 0,66 0,76 0,84 0,91 1,00 1,00 1,00

Projekcije nadvodnog dijela trupa, kuica i nadgraa raunaju se s koefi cijentom strujanja 1,0. Projekcije konstrukcija krunog pre-sjeka, koje su odvojeno smjetene na palubi (dimnjaci, ventilatori, jarboli), uzimaju se s koefi cijentom strujanja 0,6.Za detaljni proraun povrine izloene vjetru malih predmeta, ne-punih povrina, samarica, opute, reetkasnih ograda, pripona, snasti itd., koefi cijent strujanja uzima se 1,0. Ako projekcije pojedinih di-jelova izloenih vjetru,sasvim ili djelomino pokrivaju jedna drugu, u proraunu se uzima samo jedna od tih projekcija.Ako povrine koje se prekrivaju imaju razliite koefi cijente strujanja, u proraun se uzima projekcija povrine koja ima vei koefi cijent strujanja.1.4.6.3 Poluga povrine izloene vjetru lw1 za odreivanje momenta nagibanja zbog pritiska vjetra sukladno 2.1.5.2, defi nirana je kao udaljenost, u metrima, od teita povrine izloene vjetru do teita uronjene lateralne povrine broda, ili do toke koja odgovara polo-vini gaza nenagnutog broda u mirnoj vodi.Poloaj teita povrine izloene vjetru rauna se na isti nain kako se raunaju koordinate teita ravne plohe.1.4.6.4 Povrina izloena vjetru i njen statiki moment raunaju se za gaz broda dmin. Za ostale gazove ove veliine odreuju se na slian nain. Doputa se primjena linearne interpolacije ako je izraunata vrijednost ovih veliina za ljetnu teretnu vodnu liniju.1.4.6.5 Metoda prorauna djelovana vjetra na visoke strukture kom-pleksnog oblika (ukljuujui plovee dizalice)1.4.6.5.1 Za sluaj kada se mora izraunati moment nagibanja usljed djelovanja vjetra na visoke strukture kompleksnog oblika, a naroito na strukture reetkaste konstrukcije (grane dizalica, veliki reetkasti jarboli i sl.), potrebno je izraditi precizniji proraun sile uzrokovane djelovanjem vjetra. Krivulju momenta nagibanja uslijed djelovanja vjetra treba izraditi za silu vjetra izraunatu prema sljedeem izrazu:

F = 0,5 CS CH 2 A

Gdje je:F sila uslijed djelovanja vjetra (N),CS koefi cijent forme koji zavisi o obliku razmatranog strukturnog

elementa izloenog vjetru (vidi tablicu 1.4.6.5-1),

smatra otvorenim na boku broda, na palubi ili nadgrau broda.

.2.12 Na brodovima kraim od 20 m mogu se uzeti u obzir samo kuice prvog reda, koje udovoljavaju zahtjevima na-vedenim u 1.4.2.2.1; 1.4.2.2.3 i koje imaju dodatni izlaz na viu palubu, ili izlaze na obje bone strane.

1.4.3 Skica nepropusnih odjeljakaSkica nepropusnih odjeljaka, koja je sastavni dio tehnikog projekta, mora sadravati podatke potrebne za proraun poloaja teita poje-dinih tankova tekueg tereta i ispravka za utjecaj slobodnih povrina tekueg tereta na stabilitet broda.

1.4.4 Nacrt paluba1.4.4.1 Nacrti paluba koji ulaze u sastav tehnikog projekta trebaju sadrati sve podatke potrebne za odreivanje poloaja teita pa-lubnih tereta.1.4.4.2 Na nacrtu paluba putnikih brodova mora se prikazati po-vrina palube po kojoj se mogu slobodno kretati putnici, i mora biti shematski prikazano najvee mogue sakupljanje ljudi na slobodnim povrinama palube kod prijelaza svih putnika na jedan bok broda (vidi 3.1.9 3.1.11).

1.4.5 Skica razmjetaja vrata, silaza i okana1.4.5.1 Skica razmjetaja vrata i silaza mora sadrati sva vrata i si-laze na otvorenoj palubi, kao i sva vrata i otvore na vanjskoj oplati, s podacima o njihovoj izvedbi.1.4.5.2 Skica razmjetaja okana mora sadravati sva okna smjetena ispod gornje neprekinute palube kao i okna na nadgraima i kui-cama koje ulaze u proraun poluga stabiliteta forme.

1.4.6 Proraun povrine izloene vjetru1.4.6.1 U povrinu izloenu vjetru moraju se ukljuiti projekcije svih punih stijena i povrina trupa, nadgraa i kuica broda na sime-tralnu ravninu broda, projekcije jarbola, zranika, amaca, palub-nih ureaja, atora koji mogu biti nategnuti prilikom nevremena, kao i projekcije bonih povrina palubnih tereta, ukljuujui i teret drva kojeg je prijevoz predvien projektom. Za brodove koji imaju pomona jedra puna bona projekcija skupljenih jedara treba biti ukljuena u ukupnu povrinu izloenu vjetru.Preporua se da se projekcije bonih povrina diskontinuiranih plo-ha reetkastih ograda, snasti, opute (osim jarbola) na brodovima bez jedara i povrine malih objekata uraunaju tako da se ukupna projicirana bona povrina kontinuiranih ploha izraunata za gaz dmin povea za 5% a statiki moment te povrine za 10%, gdje je dmin gaz koji pripada operativnom stanju s najmanjom istisninom.Projecirana bona povrina diskontinuiranih ploha za brodove izlo-ene zaleivanju uraunava se tako da se povea ukupna bona pro-jecirana povrina i pripadni moment kontinuiranih ploha izrauna-tih za gaz dmin, za 7,5% do 10% odnosno za 15% do 20% u ovisnosti o normama zaleivanja navedenim u 2.2. Ovaj dodatak uzima se uvijek jednak za sva stanja optereenja broda.Za kontejnerske brodove projecirana bona povrina uraunava se kao kontinuirana ploha bez razmaka izmeu kontejnera.1.4.6.2 Primjena navedene pribline metode uraunavanja projek-cije bonih povrina diskontinuiranih ploha i manjih objekata nije obavezna. Ove komponente izloene vjetru mogu se odrediti mnogo tonije, ako projektant to smatra potrebnim.


uzetih u obzir s pripadnim koefi cijentom oblika. Otvorene reetkaste konstrukcije mogu se uzeti u obzir tako da se urauna po 30% od projicirane povrine i prednje i stranje strane strukture, tj. 60% projicirane povrine jedne strane strukture, ako su strane jednake.1.4.6.5.4 Kod raunanja momenta nagibanja uslijed vjetra, poluga djelovanja momenta nagibanja uzima se kao udaljenost od hvatita sile, tj. sredita ukupne projicirane povrine svih izloenih ploha, do hvatita sile otpora bonom pomicanju podvodnog dijela trupa objekta. Brod, ili ponton, mora se razmatrati kao slobodno plutajui, bez utjecaja privez i sidrenja.1.4.6.5.5 Kako bi se tono odredila krivulja momenta nagibanja od vjetra, moraju se izraunati vrijednosti moment nagibanja za do-voljno veliki broj kuteva nagiba. Za podvodnu formu standardnog brodskog oblika moe se pretpostaviti da krivulja ima oblik kosinus funkcije kuteva nagiba.1.4.6.5.6 Momenti nagibanja uslijed vjetra koji su dobiveni testira-njem modela objekta u zranom tunelu mogu se smatrati alternati-vom onima izraunatima prema metodi danoj u ovoj toki Pravila. Pri odreivanju momenata takvim ispitivanjem, treba uvaiti utjecaj dodatnog otpora i uzgona pri razliitim moguim kutevima nagiba.

1.4.7 Utjecaj slobodnih povrina tekuina u tankovima1.4.7.1 Za sva stanja krcanja broda poetna metacentarska visina i krivulja poluga statikog stabiliteta moraju se ispraviti zbog utjecaja slobodnih povrina tekuina u tankovima.1.4.7.2 Utjecaj slobodnih povrina mora se uzeti u obzir uvijek kada je nivo tekuine ispod 98% ukupnog volumena tanka. Utjecaj slo-bodnih povrina ne uzima se u obzir kada je tank nominalno pun tj. nivo tekuine se nalazi na vie od 98% od ukupnog volumena tanka. No, za nominalno pune tankove sa 98% ispunjenosti mora se uraunati utjecaj slobodnih povrina za tu razinu. Pri tome, ispravak poetne metacentarske visine treba se uzeti kao vrijednosti koju do-bijemo kada moment tromosti tekuine pri 5 nagiba podijelimo s istisninom broda za razmatrano stanje. Preporua se da se ispravak poluge stabiliteta zasniva na stvarnom momentu pomicanja tekuine u tanku.1.4.7.3 Utjecaj slobodnih povrina za male tankove moe se zane-mariti ako su ispunjeni uvjeti navedeni u 1.4.7.9.*31.4.7.4 Tankovi za koje se vri ispravak zbog utjecaja slobodnih po-vrina mogu biti u jednoj od sljedee dvije kategorije:.1 Tankovi s nepromjenjivim nivoom tekuine (npr. tekui teret, vo-

deni balast). Ispravak za utjecaj slobodnih povrina odreuje se prema stvarnom nivou tekuine koji e biti u pojedinom tanku.

.2 Tankovi s promjenjivim nivoom tekuine (npr. potrone tekue zalihe kao lako gorivo,diesel gorivo i slatka voda, a takoer i tekui teret i vodeni balast za vrijeme njihova pretakanja). Sa izuzeem dozvoljenog pod 1.4.7.5 i 1.4.7.6, ispravak za utjecaj slobodnih povrina mora biti maksimalno mogua vrijednost izmeu graninih nivoa tekuine za svaki tank uvjetovanih upu-tama za rad.

1.4.7.5 Kod prorauna utjecaja slobodnih povrina za tankove koji sadre tekuine koje se troe, treba pretpostaviti da za svaku vrstu tekuine jedan par bonih tankova ili jedan centralni tank imaju slobodnu povrinu pri emu se mora uzeti onaj tank ili kombinacija tankova sa maksimalnim utjecajem slobodne povrine.

* Vidi projektne kriterije za stabilitet neoteenog broda sadrane u pravilu I/27 MARPOL Konvencije, zajedno s pripadnim Objedinjenim interpretacijama 45

CH koefi cijent visine koji zavisi o visini iznad morske povrine struk-turnog elementa izloenog vjetru (vidi tablicu 1.4.6.5-2),

gustoa zraka (1,222 kg/m3),v raunska brzina vjetra (m/s),A projicirana povrina svih ploha izloenih vjetru, bilo za objekt u

uspravnom poloaju, bilo za objekt u nagnutom poloaju (m2).

Tablica 1.4.6.5-1Vrijednosti koefi cijenta CS

Oblik CSSferni 0,40Cilindrini 0,50Vee ravne plohe (trup, nadgrae, palubne kuice, glatke plohe pod otvorenom palubom)

1,00

Svrdlo za buenje 1,25Sajle 1,20Izloena struktura otvorenog potpalublja 1,30Manji dijelovi strukture 1,40Izdvojeni objekti (dizalica, nosa, i sl.) 1,50Grupirane palubne kuice i sline strukture 1,10

Tablica 1.4.6.5-2Vrijednosti koefi cijenta CH

Visina iznad mora (m) CH0 15,3 1,00

15,3 30,5 1,1030,5 46,0 1,2046,0 61,0 1,3061,0 76,0 1,3776,0 91,5 1,43

91,5 106,5 1,48106,5 122,0 1,52122,0 137,0 1,56137,0 152,5 1,60152,5 167,5 1,63167,5 183,0 1,67183,0 198,0 1,70198,0 213,5 1,72213,5 228,5 1,75228,5 244,0 1,77244,0 256,0 1,79

Above 256 1,80

1.4.6.5.2 Djelovanje vjetra mora se provjeriti za sve smjerove u od-nosu na objekt, a brzina vjetra treba biti prema sljedeem: Openito, mora se raunati s najmanje 36 m/s (70 vorova) za

uobiajena operativna stanja na odobalnim pozicijama, dok se za olujne uvjete treba predvidjeti najmanje 51,5 m/s (100 vorova);

Kada se brod/objekt koristi samo na pozicijama ili podrujima zatienima od jakog vjetra (poput jezera, zaljeva, rijeka, luka, i sl.) moe se za uobiajena operativna stanja koristiti smanjena raunska brzina vjetra, ali ne manje od 25,8 m/s (50 vorova).

1.4.6.5.3 Kod raunanja projicirane vertikalne povrine mora se ukljuiti i doprinos ploha izloenih vjetru uslijed nagibanja broda u uzdunom i poprenom smjeru, poput donje strane otvorene palube,


1.4.8.5 Kod svih moguih stanja optereenja tijekom koritenja bro-da, osim stanja za koja je to izrijekom iskljueno u odsjecima 3. i 4., doputa se po potrebi ukljuiti u sastav optereenja broda i tekui balast. Njegova koliina i raspored moraju se jasno naznaiti.1.4.8.6 Tekui balast, openito gledajui, ne bi se trebao krcati u tan-kove za ulje, bilo teretne, bilo one za gorivo. Kod brodova kod kojih je to neophodno (npr. teko balastno stanje), mora se ugraditi sustav za proiavanje zauljenih voda, prihvatljiv za RO, ili, u slu-aju pranjenja samo u lukama, odgovarajui prikljuak na kopnene instalacije. Zahtjevi ove toke ne iskljuuju ispunjenje zahtjeva iz Meunarodne konvencije o sprijeavanju zagaenja s brodova, na snazi.1.4.8.7 Za sva stanja optereenja pretpostavlja se da su skladita potpuno nakrcana homogenim teretom, osim u sluajevima kada je to u suprotnosti s namjenom broda.1.4.8.8 U svim sluajevima kod kojih se krca teret na palubi, treba pretpostaviti i navesti stvarnu teinu ukljuujui i visinu tereta iznad palube.1.4.8.9 Osim onih stanja koja su izriito traena ovim dijelom Pravi-la, stanja krcanja ukljuena u Knjigu stabiliteta u svrhu brze provjere stanja stabiliteta broda*,4 trebala bi biti ona koja odgovaraju uobia-jenoj operativnoj slubi broda.1.4.8.10 Ako vlasnik/operater broda ne dostavi podatke o tim do-datnim stanjima krcanja, proraun se mora izraditi za standardna stanja krcanja zahtjevana ovim Pravilima.

1.4.9 Podaci za provjeru stabiliteta i tablice pregleda rezultata1.4.9.1 Kod podnoenja na odobrenje, u RO treba dostaviti sve po-datke za provjeru stabiliteta (proraun optereenja, poetni stabili-tet, krivulje stabiliteta, povrinu izloenu vjetru, amplitude ljuljanja, kutove nagibanja zbog: okupljanja putnika na jedan bok, zbog nagle promjene kursa i zbog presipanja tereta, zaleivanja itd.).1.4.9.2 Za sva proraunska stanja optereenja broda u RO treba dostaviti tablicu sa pregledom rezultata prorauna u kojoj su nave-deni podaci za istisninu, poloaj teita, trim i poetni stabilitet kao i tablice sa provjerom kriterija stabiliteta prema zahtjevima ovog dijela Pravila.1.4.9.3 Ako je irenje vode, koja prodire u nadgrae kroz otvore koji se smatraju otvorenim, ogranieno samo na dotino nadgrae, ili na jedan njegov dio, takvo nadgrae ili jedan njegov dio, pri kutu nagibanja veem od kuta naplavljivanja, smatra se kao nepostojee. Dijagram statikog stabiliteta tada ima stepenicu, a dijagram dina-mikog stabiliteta prijelom.

1.4.10 Opi dijagram stabiliteta i dijagram graninih statikih momenata1.4.10.1 Za brodove koji se projektiraju, mora se dostaviti opi dija-gram koji omoguava odreivanje karakteristika dijagrama statikog stabiliteta za bilo koje vrijednosti istisnine i metacentarske visine (ili aplikate teita sustava broda).1.4.10.2 Mora se priloiti dijagram graninih momenata (ili me-tacentarskih visina, ili aplikata teita sustava) s pomou kojih se moe ocijeniti stupanj udovoljavanja svim zahtjevima ovog dijela Pravila.

* Kod provjere zadovoljavanja ovdje postavljenih kriterija stabiliteta, po-sebnu panju treba posvetiti stanjima krcanja u kojima dolazi do prekrcaja tekueg tereta, tako da se zadovoljavajui stabilitet odri u svim operativnim stanjima, ukljuujui i meufaze ukrcaja/iskrcaja.

1.4.7.6 Gdje se tokom plovidbe trebaju puniti ili prazniti tanko-vi balasta ukljuujui tankove za smirivanje ljuljanja i tankove za uspravljanje broda, kod prorauna utjecaja slobodnih povrina mora se uzeti najnepovoljnije prijelazno stanje koje se javlja kod tih radnji.1.4.7.7 Za brodove angairane u operacijama pretakanja tekuine, utjecaj slobodnih povrina tekuine u bilo kojoj fazi pretakanja odre-uje se prema stvarnom nivou tekuine u tankovima u tom trenutku.1.4.7.8 Ispravak za poetnu metacentarsku visinu i ispravak krivulje statikog stabiliteta odreuju se na dva naina, kako sljedi:.1 Kod odreivanja ispravka za poetnu metacentarsku visinu, po-

preni moment tromosti povrine treba izraunati kod nultog kuta nagiba, sukladno kategorijama navedenim u 1.4.7.4.

.2 Krivulju poluge statikog stabiliteta treba ispraviti po jednom od sljedeih metoda uz prethodnu suglasnost RO:

.2.1 Ispravak se rauna prema stvarnom momentu tekuine pri svakom kutu nagibanja.

.2.2 Ispravak se rauna prema momentu tromosti za nulti na-gib, koji se potom modifi cira za svaki kut nagibanja.

Ispravke treba raunati sukladno kategorijama navedenim u 1.4.7.4.Prema tome koja je od metoda izabrana za ispravak krivulje polu-ga statikog stabiliteta, samo se ta metoda smije koristiti u Knjizi stabiliteta. Meutim, tamo gdje je opisana alternativna metoda za koritenje kod runog prorauna stanja krcanja, mora se dati obja-njenje u vezi razlika koje se mogu pojaviti u rezultatima kao i pri-mjer izraunavanja ispravka za svaku alternativnu metodu.1.4.7.9 Mali tankovi koji udovoljavaju sljedeem uvjetu, pri emu se uzima vrijednost najveeg momenta za razmatrani tank, ne moraju se ukljuiti u ispravak za slobodne povrine:

Mfs/min < 0,01 mgdje je:min minimalna istisnina broda raunata za dmin, u tonamadmin minimalni srednji gaz broda u plovidbi bez tereta, sa 10% zali-

ha i minimalnim tekuim balastom ako se isti zahtjeva, u [m]1.4.7.10 Uobiajeni ostaci tekuine u praznim tankovima ne uzi-maju se kod odreivanja ispravke uz pretpostavku da svi zajedno nemaju znaajan utjecaj slobodnih povrina.

1.4.8 Stanja optereenja1.4.8.1 Stabilitet se mora provjeriti za sva stanja optereenja (krca-nja) broda koja su navedena za pojedine tipove brodova u odsjecima 3. i 4.1.4.8.2 Za one tipove brodova za koje u odsjecima 3. i 4. nema posebnih uputa, treba provjeriti sljedea stanja optereenja broda:.1 brod pod punim optereenjem i s punim zalihama;.2 brod pod punim optereenjem, s 10% zaliha;.3 brod bez tereta i s punim zalihama;.4 brod bez tereta i s 10% zaliha.1.4.8.3 Ako se tijekom normalnog koritenja broda predviaju ne-povoljnija stanja optereenja u pogledu stabiliteta, od stanja nave-denih u 1.4.8.2, ili stanja navedenih u odsjecima 3. i 4, za njih se mora provjeriti stabilitet.1.4.8.4 Ako na brodu postoji kruti balast, njegovu teinu treba ukljuiti u stanje optereenja praznog broda.


enja za one brodove za koje se zahtjeva zadovoljenje kriterija stabiliteta za oteeno stanje.

.14 Sadraj i kazalo za svaku knjigu.

.15 Izvjee s pokusa nagibanja broda .15.1 Izvjee s pokusa nagiba broda blizanca i izvjee o odre-

ivanju teine praznog broda, kada se podaci o stabilitetu temelje na podacima za brod blizanac.

.15.2 Kratki opis metode odreivanja karakteristika praznog opremljenog broda, kada se podaci za stabilitet ne temelje na pokusu nagiba broda ili broda blizanca.

.16 Upute za odreivanje stabiliteta broda pomou praktinog po-kusa nagiba tokom plovidbe.

1.5.1.4 Za sluajeve kada nije primjenjivo upotrebljavati krivulje i tablice najmanjih dozvoljenih metacentarskih visina (kao u slua-jevima kada se stanje nalazi na rubu dozvoljene vrijednosti), zapo-vjednik mora osigurati da stanje krcanja ne odudara od onih provje-renih u Knjizi, ili da izravnim proraunom provjeri da li razmatrano stanje krcanja zadovoljava propisane kriterije.1.5.1.5 Uz suglasnost RO, umjesto Knjige stabiliteta prema 1.5.1 moe se dopustiti odobreni proraun stabiliteta u saetom obliku koji sadri dovoljno podataka da omogui zapovjedniku upravljanje brodom sukladno zahtjevima ovoga dijela Pravila koji su primjenjivi u datom sluaju.1.5.1.6 Za brodove koji moraju zadovoljiti zahtjeve za stabilitet u oteenom stanju, iz u Pravila, Dio 5. Pregraivanje, podaci o stabilitetu iz podtoke 1.5.1.3.8 moraju biti izraeni uz razmatranje utjecaja indeksa pregraivanja, prema sljedeem: Najmanje zahtje-vane vrijednosti MG (ili najvee dozvoljene vrijednosti KG) za tri gaza ds, dp i dl moraju biti one iste vrijednosti MG (ili KG) koje su za pripadajua stanja krcanja koritene kod izrauna faktora preiv-ljavanja si. Za meugazove, vrijednosti MG dobijaju se linearnom interpolacijom izmeu vrijednosti koje pripadaju gazovima ds, i dp, odnosno izmeu vrijednosti za dp i dl. Kriterij za stabilitet broda u neoteenom stanju takoer e se uzeti u obzir tako da se, kod izrade konane granine krivulje, za svaki od gazova kao zahtjeva-na vrijednost odredi vea od tako dobivenih najmanjih dozvoljenih vrijednosti MG (ili manja od najveih dozvoljenih KG) prema oba kriterija. Ako je indeks pregraivanja raunat za razliite trimove, posljedino se moraju odrediti granine krivulje za svaki trim, na isti nain kako je gore opisano. Svi gore navedeni pojmovi koji nisu sadrani u defi nicijama unutar ovog dijela Pravila, nalaze se u Po-glavlju 2.2 Pravila, Dio 5. Pregraivanje.1.5.1.7 Za brodove serijske izgradnje takvu knjigu treba izraditi na temelju pokusa nagibanja prvog izgraenog broda, ili prvog broda svake skupine koja se sastoji od pet brodova.Knjiga stabiliteta koja se izrauje za prvi izgraeni brod, ili za prvi brod iz bilo koje skupine moe se primijeniti i za brodove iz druge skupine ako rezultati pokusa nagibanja usporednih brodova ispunja-vaju sljedee zahtjeve:.1 da razlika istisnine praznog opremljenog broda ne prelazi vri-

jednosti navedene u 1.7.2.2.2,.2 da najgora stanja optereenja broda, u pogledu stabiliteta, pro-

raunata na temelju pokusa nagibanja, ispunjavaju zahtjeve ovog dijela Pravila.

Napomene o oslobaanju od obavljanja pokusa nagibanja, odnosno o dozvoli koritenja Knjige stabiliteta od drugih brodova, moraju

1.5 UPUTE O STABILITETU ZA ZAPOVJEDNIKA1.5.1 Knjiga Stabiliteta1.5.1.1 Podaci o stabilitetu i pripadni nacrti moraju biti na radnom jeziku posade i nekom drugom jeziku prema zahtjevu RO. (vidi Meunarodni kodeks o upravljanju sigurnou usvojen od IMO-a rezolucijom A.741(18))Svi prijevodi na hrvatski jezik u vezi stabiliteta moraju biti odobreni od strane RO.1.5.1.2 Svaki brod mora imati Knjigu stabiliteta odobrenu od RO, koja sadri dovoljno podataka da omoguava zapovjedniku dobiti toan uvid u stabilitet broda u razliitim uvjetima upotrebe i da mu omoguava upravljanje brodom u skladu sa zahtjevima ovog dijela Pravila, tamo gdje su ti zahtjevi primjenjivi na brod. RO moe posta-viti i dodatne zahtjeve. Knjiga stabiliteta moe sadravati proraun uzdune vrstoe broda. Ovaj dio Pravila odnosi se samo na dio sadraja Knjige stabiliteta vezan iskljuivo za stabilitet broda.1.5.1.3 Format i sadraj Knjige stabiliteta ovise o tipu i namjeni broda. Knjiga stabiliteta treba sadravati sljedee:.1 Glavne dimenzije i ope podatke o brodu..2 Uputstva za koritenje Knjige stabiliteta..3 Opi plan broda sa prikazom vodonepropusnih odjeljaka, ko-

munikacija, kutova naplavljivanja, fi ksnog balasta, dozvoljenog optereenja palube i skalom nosivosti.

.4 Dijagramni list i S krivulje u vidu dijagrama ili tablica ra-unati na bazi slobodnog trima za podruje istisnina i trimova koji se predviaju u normalnim uvjetima koritenja broda. Za brodove koji moraju zadovoljiti zahtjeve za stabilitet u otee-nom stanju, Knjiga stabiliteta mora ukljuivati utjecaj razliitih vrijednosti trima u svim sluajevima kada raspon vrijednosti operativnih trimova prelazi +/- 0.5% od Ls (duljina pregraiva-nja kako je defi nirana u 2.2.1 u Pravilima za statutarnu certifi -kaciju, Dio 5. Pregraivanje).

.5 Plan kapaciteta ili tablice s podacima o kapacitetu i teitu sva-kog prostora za teret.

.6 Tablica sondi s kapacitetima, teitima i podacima o slobodnim povrinama za svaki tank (kao prilog Knjige stabiliteta).

.7 Informacije o svim operativnim ogranienjima broda i ograni-enjima kod krcanja tereta.

.8 Krivulje, odnosno tablice, maksimalno dozvoljenog teita bro-da po visini (KG), ili minimalne metacentarske visine (MG), ili neke druge jednakovrijedne podatke koji se koriste za utvriva-nje da li brod udovoljava kriterijima stabiliteta koji se na njega primjenjuju.

.9 Standardna stanja optereenja i primjere za proraun drugih prihvatljivih stanja optereenja koristei podatke iz Knjige sta-biliteta.

.10 Kratki opis napravljenog prorauna stabiliteta, ukljuujui i pretpostavke.

.11 Ope mjere predostronosti za sprjeavanje naplavljivanja usljed nepanje.

.12 Upute za posebne sisteme poprenog naplavljivanja s popisom stanja oteenja koja zahtjevaju njihovu upotrebu.

.13 Druge neophodne upute za sigurno upravljanje brodom u nor-malnim uvjetima i u sluaju nunosti, kao i za odravanje po-trebnog stabiliteta neoteenog broda, te stabiliteta nakon ote-


caj tereta koji sadri radne upute u vezi ukrcaja i iskrcaja tereta i precizne podatke o poetnoj metacentarskoj visini za utjecaj teku-ine u tankovima tereta i balastnim tankovima za vrijeme ukrcaja i iskrcaja tereta (ukljuujui balastiranje, debalastiranje i pranje te-retnih tankova).*51.5.3.3 Knjiga stabiliteta za ro-ro putnike brodove mora sadrava-ti upute o vanosti zatvaranja i odravanja vodonepropusnim svih otvora zbog naglog gubitka stabiliteta za sluaj prodora mora na palubu vozila, te injenice da nakon toga moe doi do naglog pre-vrtanja broda.

1.5.4 Trajno prisutan balastAko je na brodu trajno prisutan trajni balast, isti mora biti smje-ten u skladu sa planom odobrenim od RO na nain da se ne moe pomicati. Takav balast se nesmije izmjetati ili premjetati unutar broda bez odobrenja RO. U Knjizi stabiliteta moraju biti upisane karakteristike trajno prisutnog balasta.

1.5.5 ZagazniceNa svakom se brodu moraju jasno oznaiti zagaznice na pramcu i krmi. U sluaju kada su zagaznice smjetene tako da ih se ne moe jasno oitati, ili to uvjeti predviene slube broda oteavaju, brod se mora opremiti s pouzdanim sustavom za oitavanje gazova.

1.6 OPERATIVNE MJERE ZA SPRJEAVANJE PREVRTANJA BRODA

1.6.1 Ope mjere opreza za sprjeavanje prevrtanja broda1.6.1.1 Udovoljavanjem kriterijima stabiliteta ne osigurava se pot-puna pouzdanost protiv prevrtanja broda u svim okolnostima niti oslobaanje zapovjednika njegove odgovornosti. Zapovjednik mora iskazati umjenost i primjeniti dobru pomorsku praksu s obzirom na sezonu, vremensku prognozu, podruje plovidbe i mora poduzeti odgovarajuu akciju u pogledu brzine i kursa broda kako nalau prevladavajue okolnosti.**61.6.1.2 Treba obratiti panju da se teret rasporeen na brodu mora sloiti na nain da se udovolji kriterijima. Po potrebi se moe do odreene mjere ograniiti koliina tereta da se omogui krcanje balasta.1.6.1.3 Prije poetka putovanja treba izvriti kontrolu da su pravilno sloeni i uvreni oprema i tereti veih dimenzija na nain da je tokom plovidbe otklonjena mogunost njihova bonog i uzdunog pomicanja usljed ubrzavanja uzrokovanih ljuljanjem i posrtanjem broda.***71.6.1.4 Brod uposlen u svojstvu tegljaa mora imati odgovarajuu rezervu stabiliteta da izdri predviene momente nagiba zbog dje-lovanja ueta za tegalj bez opasnosti po tegleni brod. Palubni teret na teglenom brodu mora biti tako postavljen da ne ugroava siguran rad posade na palubi i da ne ometa ispravan rad opreme za tegalj te mora biti pravilno uvren. Ue za tegalj mora sadravati priguiva trzaja i imati mogunost naglog otputanja teglja.1.6.1.5 Broj djelomino ispunjenih tankova treba svesti na najma-nju mjeru, zbog njihovog negativnog utjecaja na stabilitet. U sluaju

* Vidi upute o stabilitetu postojeih tankera tokom postupka pretakanja te-kueg tereta (MSC) Circ.706 (MEPC) Circ.304.** Vidi upute zapovjedniku za sprijeavanje opasnih situacija kod djelovanja valova u krmu i krmeni kvadrant. (MSC/Cir.1228)*** Vidi upute za izradu Prirunika za slaganje i privrenje tereta (MSC/Circ.745).

se unijeti u Knjigu stabiliteta broda na koji se ove povlastice pri-mjenjuju.1.5.1.8 U Knjizi stabiliteta brodova kraih od 20 m moraju se na-vesti podaci o doputenoj brzini broda i kutu otklona kormila pri okretanju broda.Doputena brzina i kut otklona kormila pri ulazu u krug okretanja odreuje se ispitivanjima za vrijeme pokusne plovidbe prvog broda iz serije, ako kut nagibanja broda za vrijeme okretanja ne prelazi:.1 za putnike brodove, uzevi u obzir zajedniko djelovanje mo-

menta nagibanja uslijed sakupljanja putnika na jednom boku broda, odreenog u skladu s 3.1.5 kut, pri kojemu paluba nadvoa ulazi u vodu, ili 15, prema tome koje je kut manji.

.2 za ostale brodove kut pri kojemu paluba nadvoa ulazi u vodu, ili 12, prema tome koji je kut manji.

1.5.1.9 U Knjizi stabiliteta brodova kraih od 20 m, bez obzira na njihovu namjenu, mora se navesti uputa, da pri plovidbi broda na prateim valovima, duljine jednake ili vee od duljine broda, brzina broda, vs, ne smije biti vea od brzine odreene po jednadbi:

v, (1.5.1.9)gdje je:L duljina broda, [m].1.5.1.10 Knjiga stabiliteta kontejnerskih brodova mora sadravati primjer prorauna jednog nepovoljnijeg doputenog stanja optere-enja broda, uzevi u obzir kontejnere razliitih teina.1.5.1.11 Knjiga stabiliteta brodova opremljenih sustavima za smiri-vanje ljuljanja, mora sadravati upute o potrebi i nainu koritenja tih sustava, kao i popis stanja optereenja broda u kojima se ti susta-vi moraju koristiti, kao i popis stanja u kojima moraju biti iskljueni.

1.5.2 Opi zahtjevi za ugraeni sustav provjere stabiliteta1.5.2.1 Kao dodatak odobrenoj Knjizi stabiliteta, moe se koristiti raunalo da se olaka proraun stabiliteta prema toki 1.5.1.3.9.1.5.2.2 Raunalo i program za proraun stabiliteta mora biti odo-breno od RO. Predoavanje ulaznih i izlaznih podataka mora u to veoj mjeri odgovarati odnosno biti lako usporedljivo s obrascom podataka iz Knjige stabiliteta tako da operater moe lako ovladati tehnikom prorauna stabiliteta.1.5.2.3 Za rad sa raunalom moraju se osigurati jasne i precizne upute napisane na istom jeziku kao i Knjiga stabiliteta u skladu sa zahtjevom pod 1.5.1.1.1.5.2.4 U svrhu dokazivanja ispravnosti raunala i raunarskog pro-grama, mora se, u intervalima koje preporua isporuitelj raunala ali najmanje jednom godinje tokom pregleda nadvoa obraditi na raunalu prethodno defi nirano standardno optereenje. Ovjerena lista izlaznih podataka takve provjere mora se uvati za sljedee do-kazivanje ispravnosti raunala i programa.1.5.3 Prirunik za upravljanje posebnim vrstama brodova1.5.3.1 Za brodove posebne namjene, brze brodove i brodove novog tipa, Knjiga stabiliteta mora sadravati dodatne podatke kao to su konstrukcijska ogranienja, maksimalna brzina, granini vremenski uvjeti ili drugi podaci vezano za upravljanje brodom, koji su potreb-ni zapovjedniku za sigurno voenje broda.1.5.3.2 Za tankere za ulje sa dvostrukom oplatom, projektirane sa jednim centralnim tankom, treba izraditi Prirunik za ukrcaj i iskr-


zdenca, mora se smanjiti brzina broda, ili promijeniti kurs, ili oboje istovremeno. Otvori za otjecanje opremljeni sredstvima zatvaranja moraju se odravati u funkcionalnom stanju, a poklopci ne smiju biti blokirani.1.6.3.6 Zapovjednici moraju biti upozoreni na mogunost nastajanja strmih i lomeih valova u odreenim podrujima plovidbe, kao i na mjesta nepovoljnih kombinacija morskih struja i vjetra (ua rijeka, pliine, zaljevi u usjecima, i sl.). Spomenuti valovi posebno su opa-sni, pogotovo za manje brodove.1.6.3.7 U tekim vremenskim prilikama, pritisak vjetra na bok moe uzrokovati znaajno nagibanje broda. Ako se za smanjenje tog nagi-ba koriste mjere za kontrolu poprenog nagibanja (poput razmjeta-ja tekueg balasta, upotrebe anti-ljuljnih ureaja, i sl.), eventualna promjena kursa u odnosu na vjetar moe dovesti do opasnih kuteva nagiba, pa ak i do prevrtanja. Posljedino, takvim se mjerama ne smije kompenzirati nagibanje uslijed djelovanja vjetra, osim ako se proraunom, odobrenim od RO, ne dokae zadovoljavanje uvjeta stabiliteta i u najgorem moguem sluaju (npr. uslijed nepravilnog koritenja, otkaza sustava, nekontrolirane izmjene kursa, i sl.). U tom se sluaju upute za provoenje takvih mjera protiv nagibanja moraju ukljuiti u Knjigu stabiliteta.1.6.3.8 Preporua se izrada i koritenje uputa za izbjegavanje opa-snih situacija u tekim vremenskim prilikama, ili koritenje odgova-rajueg raunalnog sustava za istu namjenu. Nain koritenja trebao bi biti to je mogue jednostavniji.1.6.3.9 Koritenje brzih brodova nije dozvoljeno u vremenskim uvjetima koji oito mogu rezultirati premaivanjem ogranienja po-stavljenih u odgovarajuim svjedodbama i vezanoj dokumentaciji.

1.7 ODREIVANJE ISTISNINE I TEITA PRAZNOG OPREMLJENOG BRODA

1.7.1 Defi nicijeZa potrebe ovog poglavlja ako na drugom mjestu nije izrjekom dru-gije navedeno je:.1 Posvjedoenje teina za pokus je verifi kacija oznake na utezima.

Utezi za pokus moraju se posvjedoiti s umjerenim vagama. Va-ganje se mora obaviti uoi izvedbe pokusa nagiba da se osigura tonost izmjerenih teina, pred predstavnikom RO.

.2 Pokus nagiba podrazumijeva premjetanje niza poznatih teina, obino popreno na suprotan bok, a zatim mjerenje promjene ravnotenog kuta nagiba broda. Koritenjem ovih podataka i primjenom osnovnih brodograevnih principa odreuje se te-ite sustava broda po visini (KG, odnosno VCG).

.3 Prazan opremljeni brod je brod kompletiran u svakom pogledu, ali bez potronog materijala, zaliha, tereta, posade i efektiva i bez ikakve tekuine, osim tekuine u strojevima i cjevovodima kao to su ulje za podmazivanje i hidrauliko ulje do radnog nivoa.

.4 Pregled za utvrivanje teine praznog broda podrazumjeva pregled svih stavki koje treba dodati, odbiti ili premjestiti u trenutku pokusa nagiba tako da se uoeno stanje broda moe preraunati za stanje prazan brod. Teina, uzduni, popreni i vertikalni poloaj svake stavke mora se tono odrediti i zapisati. Koritenjem ovih podataka zatim, statike vodne linije broda u trenutku pokusa nagiba utvrene mjerenjem nadvoa ili umje-renih zagaznica broda, dijagramnog lista i specifi ne teine mor-ske vode moe se odrediti teina praznog broda i teite sustava po duljini (LCG). Na ovaj nain moe se takoer odrediti teite sustava u poprenom smislu (TCG) za brodove koji nisu sime-

postojanja napunjenih bazena, njihov negativni utjecaj na stabilitet takoer treba uzeti u razmatranje.1.6.1.6 Vrijednosti znaajki stabiliteta zahtjevane u Odsjeku 2. pred-stavljaju najmanje dozvoljene vrijednosti, pri emu nisu navedene i najvee preporuene. Ipak se preporuuje da se izbjegnu prevelike vrijednosti metacentarske visine, obzirom da one uzrokuju inercij-ske sile koje nepovoljno utjeu na brod, njegovu opremu, posadu i privrenje tereta.Poluispunjeni tankovi se, u iznimnim sluajevima, mogu koristiti za smanjenje prevelikih vrijednosti metacentarskih visina. U tim se sluajevima mora obratiti panju na negativni utjecaj zapljuskivanja u tankovima.1.6.1.7 Posebna se panja mora posvetiti moguim negativnim utje-cajima na stabilitet u sluaju prijevoza nekih rasutih tereta. S tim u vezi, moraju se potovati zahtjevi navedeni u IMO Kodeksu za siguran prijevoz rasutih tereta

1.6.2 Operativne mjere opreza u tekim vremenskim prilikama1.6.2.1 Sva vrata i drugi otvori kroz koje more moe ui u trup, palubne kuice, katel i sl., moraju se odgovarajue zatvoriti za vri-jeme plovidbe u tekim vremenskim prilikama, zbog ega se sva sredstva zatvaranja tih otvora moraju nalaziti na brodu i biti u do-brom stanju.1.6.2.2 Sva vremenski- i vodo-nepropusna grotla, vrata i drugi otvo-ri, moraju se drati zatvorenima za vrijeme plovidbe, osim u tre-nutcima kada se neposredno koriste za prolaz, pri emu se moraju uvijek biti u stanju brzo zatvoriti, a na sredstvima zatvaranja mora se jasno istaknuti upozorenje da se moraju drati zatvorenima dok se neposredno ne koriste. Poklopci grotala i uputenih grotlaaca na ribaricama trebaju biti zatvoreni i osigurani od otvaranja, dok god se isti otvori ne koriste za vrijeme ribolova. Svi prijenosni vremenski nepropusni poklopci moraju se odravati u dobrom stanju i u tekim vremenskim prilikama se moraju propisno privrstiti na svoja pred-viena mjesta, zatvarajui odgovarajue prozore/okna.1.6.2.3 Sredstva predviena za zatvaranje odunika tankova goriva moraju se zatvoriti i privrstiti u tekim vremenskim prilikama.1.6.2.4 Riba se nikad ne smije prevoziti u rasutom stanju prije nego su prijenosne pregrade skladita ribe postavljene na svoja mjesta.

1.6.3 Upravljanje brodom u tekim vremenskim prilikama1.6.3.1 U svim stanjima krcanja mora se odrati primjerena vrijed-nost nadvoa.1.6.3.2 U tekim vremenskim prilikama, brzina broda treba se sma-njiti ukoliko dolazi do izranjanja vijka, nalijevanja mora na palubu, ili do udaranja pramca.1.6.3.3 Posebna se panja treba posvetiti za vrijeme plovidbe broda na prateim valovima, valovima iz krmenog kvadranta, te susretnim valovima, zbog mogunosti pojave parametarske rezonancije, zaoi-janja, smanjenja stabiliteta na valnom brijegu i pojave pretjeranog valjanja. Ove pojave mogu djelovati samostalno, u slijedu, ili ak u istovremenoj kombinaciji, pri emu znatno poveavaju opasnost od prevrtanja. Brzina i/ili kurs broda trebaju se promijeniti kako bi se ove pojave izbjegle.1.6.3.4 Oslanjanje na automatsko kormilarenje moe biti opasno, obzirom da onemoguava trenutnu promjenu kursa ako se za tim ukae potreba uslijed uvjeta vjetra i valovlja.1.6.3.5 Nakupljanje mora u palubnim zdencima treba izbjegavati. Ako otvori za otjecanje mora s palube nisu dovoljni za pranjenje


GZmax = najvea poluga dijagrama statikog stabiliteta, ispravljena zbog utjecaja slobodnih povrina, pri prora-unskom stanju optereenja broda koje je najnepovoljnije u odnosu na ovu polugu, [m],

GM = poetna metacentarska visina, ispravljena zbog utjecaja slobodnih povrina pri proraunskom stanju op-tereenja broda koje je najnepovoljnije u odnosu na ovu metacentarsku visinu, [m], ili

.2.4 neudovoljavanje pojedinih projektiranih stanja opteree-nja zahtjevima ovog dijela Pravila, zbog promjene istisni-ne ili povienja aplikate teita sustava broda.

Takav brod, s obzirom na stabilitet, smatra se prvim bro-dom nove serije, pa postupak obavljanja pokusa nagibanja slijedeih brodova iz ove serije mora udovoljavati zahtje-vima navedenim u 1.7.2.2.1

1.7.2.3 Pokusu nagibanja moraju se podvrgnuti brodovi nakon obavljenih preinaka, opsenijih popravaka i zamjene njihovih stro-jeva, ureaja i opreme, ako izvreni prorauni pokazuju da je to prouzrokovalo:.1 promjenu optereenja, odnosno ukupne teine skinutih i postav-

ljenih tereta, za vie od 6% istisnine praznog broda, ili.2 promjenu istisnine praznog broda za vie od 2%, ili.3 promjenu uzdunog poloaja (LCG) teita praznog opremlje-

nog broda za vie od 1% od L, ili.3 povienje aplikate teita sustava praznog broda za vie od po-

vienja izraunanog u skladu s 1.7.2.2.2.3, ili.4 neudovoljavanje pojedinih projektiranih stanja optereenja za-

htjevima ovog dijela Pravila. Neovisno o izraenim proraunima, RO moe zahtijevati izvo-

enje pokusa nagibanja za brodove navedene u 1.7.2.1.51.7.2.4 Pokusu nagibanja mora se podvrgnuti svaki brod nakon ugradnje trajnog krutog balasta.RO moe osloboditi takav brod pokusa nagiba ako je tokom postav-ljanja balasta na zadovoljstvo RO provedena uinkovita kontrola u svrhu ostvarenja projektne vrijednosti teine i teita sustava ili ako se te vrijednosti mogu potvrditi tonim proraunom1.7.2.5 Na svim putnikim brodovima, u vremenskim razmacima koji ne prelaze pet godina potrebno je obaviti provjeru teine i tei-ta po duljini praznog opremljenog broda, u svrhu utvrivanja bilo kakve promjene teine i poloaja teita praznog opremljenog broda. Putniki brod treba ponovno podvrgnuti pokusu nagibanja, ako se u usporedbi s odobrenim podacima o stabilitetu utvrdi, ili predvidi, da je odstupanje od teine praznog opremljenog broda vee od 2%, ili da je odstupanje poloaja uzdunog teita vee od 1% L. Rezul-tati provjere teine i teita po duljini praznog opremljenog broda, zajedno s obradom rezultata kojom se provjerava usklaenost s na-vedenim kriterijem mora se u formi tehn. dokumentacije dostaviti na odobrenje u RO.1.7.2.6 Ako se na temelju rezultata pokusa nagibanja novog broda utvrdi da aplikata teita sustava prelazi projektiranu vrijednost te aplikate, a za veliinu koja prouzrokuje neudovoljavanje zahtjevima ovog dijela Pravila, uz izvjetaj o pokusu nagibanja mora se priloiti proraun koji pojanjava razloge takvih promjena.Na temelju provjere podneene tehnike dokumentacije, kao i u sluaju da ona nije podneena, RO moe zahtijevati da se pokus na-gibanja ponovi. U takvom sluaju izvjetaji s oba pokusa nagibanja moraju se podnijeti u RO na razmatranje.

trini s obzirom na uzdunu centralnu ravninu, ili za brodove iji su unutranji raspored i oprema takvi da to moe rezultirati stalnim poetnim poprenim nagibom broda.

1.7.2 Primjena1.7.2.1 Pokusu nagibanja podlijeu:.1 brodovi serijske izgradnje, u skladu s 1.7.2.2, osim putnikih

brodova;.2 svaki novi brod izvan serijske izgradnje, te svaki novi putniki

brod;.3 brodovi koji se preinauju, odnosno na kojim se obavljaju zna-

ajniji popravci, ili zamjene strojeva, ureaja i opreme, u skladu s 1.7.2.3;

.4 brodovi u koje je naknadno ugraen trajni kruti balast, u skladu s 1.7.2.4;

.5 brod kojemu je stabilitet sumnjiv ili nepoznat;

.6 putniki brodovi u slubi, u vremenskom razdoblju koje ne pre-lazi pet godina, ako je to potrebno u skladu s tokom 1.7.2.5.

1.7.2.2 Od brodova serijske izgradnje u istom brodogradilitu, po-kusu nagiba podlijeu:.1 prvi, a zatim svaki peti brod iz serije (tj. prvi, esti, jedanaesti

itd.), ako se dokae RO da se pouzdani uvid u stabilitet od po-kusa osloboenih brodova iz serije moe dobiti iz podataka o stabilitetu dobivenih pokusom nagibanja broda blizanca, prema 1.7.2.2.2.

Osim za prvi brod u seriji, RO moe dozvoliti da se pokus nagi-banja obavi na sljedeem brodu iz iste serije, ako u vrijeme zavr-enih ispitivanja vladaju nepovoljni vremenski uvjeti. Poevi od dvanaestog broda iz iste serije RO moe osloboditi od obavljanja pokusa nagibanja pojedine brodove, ako utvrdi da serijska iz-gradnja osigurava da je njihov stabilitet, teina i poloaj teita sustava, u granicama navedenim u 1.7.2.2.2;

.2 brodovi na kojima izvrene strukturne izmjene koje, u odnosu na proraunske podatke prvog broda iz serije, prouzrokuju ba-rem jedan od sljedeih sluajeva:

.2.1 promjenu istisnine praznog opremljenog broda, utvre-nu pregledom i provjerom istisnine opremljenog broda po zavretku gradnje, za vie od

za L < 50 m: 2%, za L > 160 m: 1%, za meuvrijednosti L: linearnom interpolacijom; ili .2.2 promjenu uzdunog poloaja (LCG) teita praznog opre-

mljenog broda za vie od 0,5% od L, ili .2.3 povienje aplikate (VCG) teita sustava praznog opre-

mljenog broda istovremeno vee od 4 cm i od manje vri-jednosti odreene po izrazima:

gdje je: o = istisnina praznog broda, [t], 1 = istisnina broda pri najnepovoljnijem stanju optere-

enja broda u odnosu na veliinu GM ili GZmax, [t],


.3 Metacentarska visina broda za vrijeme pokusa nagibanja ne smije biti manja od 0,20 m. Da bi se postigla navedena meta-centarska visina, doputa se koritenje potrebne koliine balasta. U sluaju primjene tekueg balasta tankovi moraju biti potpuno ispunjeni i paljivo zabrtvljeni.

1.7.3.4 Potrebno je dobro procjeniti opseg i vrstu nedovrenih rado-va (nedostajue teine) koji utjeu na tonost karakteristika praznog opremljenog broda. Ako se teina i teite stavke koja nedostaje ne-moe sa sigurnou utvrditi najbolje je izvriti pokus nagiba nakon to se ta teina ugradi.1.7.3.5 Priruni materijal, kutije alata, skela, pjesak itd. koji se na-laze na brodu treba prije pokusa nagibanja svesti na apsolutni mini-mum. Posada i osoblje koji nisu direktno ukljueni u izvedbu pokusa moraju se prije pokusa ukloniti s broda.1.7.3.6 Na palubama ne smije biti vode. Zaostala voda na palubi moe se preljevati i zadravati u strukturnim depovima na isti nain kao i tekuine u tankovima. Prije pokusa sa broda treba od-straniti svu kinicu, snijeg i led.1.7.3.7 Mora se uraunati teina tekuine za koju se predvia da e biti prisutna na pokusu. Po mogunosti svaki od tankova mora biti prazan i ist, ili potpuno pun. Broj tankova sa slobodnom povrinom mora se svesti na apsolutni minimum. Viskoznost tekuine, nivo tekuine i oblik tanka moraju biti takvi da se tono moe odrediti utjecaj slobodne povrine.1.7.3.8 Brod mora biti privezan u mirnom i zatienom akvatoriju, bez utjecaja vanjskih sila kao to su valovi od brodova u prolazu, ili naglih izljeva pumpi uz obalu. Potrebno je razmotriti uvjete plime i oseke i trima broda. Prije pokusa potrebno je izmjeriti i zapisati podatak o dubini mora na onoliko mjesta koliko je potrebno da se utvrdi da brod nee dirati dno. Potrebno je tono izmjeriti specifi nu teinu morske vode. Brod treba biti privezan na nain da se omogui slobodno nagibanje. Moraju se odstraniti pristupne rampe. Kabeli, crijeva, itd. spojeni s kopnom moraju se svesti na minimum i moraju u svakom trenutku biti otputeni.1.7.3.9 Brod mora biti to je mogue vie uspravljen i biti na do-voljanom gazu, tako da se sprijee bilo koje nagle promjene vodne linije dok se brod naginje sa jedne na drugu stranu. Hidrostatiki podaci trebali bi se izraditi za stvarni trim i progib trupa na poku-su. Kako bi se sprijeila vea greka u proraunu stabiliteta zbog znaajne promjene oblika vodne linije za vrijeme nagibanja broda, hidrostatiki podaci za stvarni trim i maksimalni oekivani kutevi nagiba trebali bi se provjeriti prije organiziranja pokusa. Sa teina-ma za nagibanje broda u poetnom poloaju, dozvoljava se maksi-malni poetni nagib broda od 0,5.1.7.3.10 Ukupna upotrebljena teina mora biti dovoljna da se dobije minimalan nagib od 1 i maksimalni nagib od 4 na svaki bok. Me-utim, za velike brodove RO moe prihvatiti i manje nagibe uz uvjet da otklon viska, odnosno razlika visine nivoa tekuine u krakovima U-cijevi, iznosi minimalno 150 mm. Teine moraju biti krute i takvog oblika da se moe tono odrediti njihovo teite po visini. Na svakom utegu mora se oznaiti identifi kacijski broj i teina. Do-voljno prije pokusa treba izvriti ponovno umjeravanje teine. Za vrijeme pokusa na raspolaganju mora biti dizalica dovoljne nosivosti i dohvata, kako bi se brzo i sigurno premjetale teine tokom pokusa nagiba. Uz prethodno odobrenje RO, kada je za nagibanje neprakti-na upotreba krutog tereta, moe se koristiti tekui balast.1.7.3.11 Preporuuje se upotreba tri viska, ali se moe dozvoliti ko-ritenje najmanje dva viska da bi se identifi ciralo netona oitavanja na jednom od njih. Svaki od njih mora biti postavljen na mjestu zatienom od vjetra.

1.7.2.7 Postupak pokus nagiba predstavljen u ovom dijelu Pravila primijenjuje se i na brodove duljine manje od 24 m, pri emu se tre-ba poduzeti dodatne mjere kako bi se osigurala preciznost mjerenja.1.7.2.8 Pokus nagiba ne zahtjeva se za pontone, ukoliko su zadovo-ljeni uvjeti iz 4.2.2.

1.7.3 Priprema za izvoenje pokusa nagiba1.7.3.1 Obavijest za RO s Prijedlogom izvedbe pokusa nagiba:Na zahtjev RO, ili pravovremeno prije izvedbe pokusa nagibanja, u RO je potrebno dostaviti pismenu obavijest uz podnoenje na odo-brenje prijedloga izvedbe pokusa nagibanja. Predstavnik RO mora biti prisutan da posvjedoi pokus nagiba i rezultate koji se dostavlja-ju na odobrenje. Odgovornost za pripremu, izvedbu pokusa nagiba-nja i kontrolu teine praznog broda, registraciju podataka i proraun podataka, lei iskljuivo na brodogradilitu, vlasniku ili projektan-tu. Dok pridravanje gore opisane procedure osigurava brzu i tonu izvedbu pokusa prihvaa se mogunost da i druge procedure mogu biti jednako uinkovite. Meutim, zbog rizika od kanjenja isporuke broda sve takve varijante potrebno je prije pokusa nagiba dostaviti u RO na odobrenje.1.7.3.2 Detalji obavijesti:Pisana obavijest o izvoenju pokusa nagiba mora sadravati sljedee podatke koje zahtjeva RO:.1 identifi kacija broda po imenu, brodogradilitu, broju gradnje

prema tome to je primjenjivo u datom sluaju;.2 datum, vrijeme i mjesto izvoenja pokusa;.3 podaci o teinama za nagibanje broda: 3.1 vrsta 3.2 koliina (broj i teina svakog tereta) 3.3 atest o umjeravanju teina 3.4 nain rukovanja (tj. klizanjem po tranicama ili dizalicom) 3.5 maksimalni kut nagiba koji se predvia na svaku stranu;.4 mjerni pribor: .1 viskovi priblian poloaj i duljina .2 U-cijevi priblian poloaj i razmak izmeu krakova .3 inklinometri-poloaj i detalji o odobrenju i umjeravanju.5 priblian trim broda;.6 stanje tankova;.7 procjena iznosa suvinih teina, teina koje nedostaju i teina

koje treba premjestiti da se postigne stanje praznog broda;.8 detaljni opis svakog raunalnog programa koji e se koristiti kao

pomo kod prorauna za pokus nagiba;.9 ime i telefonske brojeve ljudi odgovornih za izvoenje pokusa

nagiba.1.7.3.3 Ope stanje broda:.1 Brod mora biti u to veem stupnju dovrenosti za vrijeme po-

kusa nagibanja, a njegova istisnina mora biti to blie stanju praznog potpuno opremljenog broda. Test je potrebno planirati na vrijeme, kako njegovo provoenje ne bi ugroavalo rokove isporuke.

.2 Masa nedostajuih tereta ne smije biti vea od 2% istisnine pra-znog broda, a masa suvinih tereta (osim tereta za nagibanje i balasta prema 1.7.3.3.3) ne smije biti vea od 4% te istisnine.


1.7.5.3 Svi prorauni koji se izvode za vrijeme pokusa nagiba i kod pripreme izvjea s pokusa nagiba mogu se izvriti s prikladnim ra-unarskim programom. Lista izlaznih podataka koju generira takav program moe se koristiti za prikaz svih konanih ili meu rezultata i prorauna ukljuenih u izvjee ako je ono koncizno, dobro doku-mentirano i openito dosljedno po formi i sadraju zahtjevima RO.

1.7.6 Prihvatljivost rezultata pokusa nagiba1.7.6.1 Kod dobro izvedenog pokusa nagiba, moe se za proraun stabiliteta koristiti dobivena metacentarska visina bez odbitka za vjerojatnost sluajne greke kod pokusa. Za pokus nagiba smatra se da je izveden pravilno ako je:.1 za svako mjerenje ispunjen sljedei uvjet:

gdje je:hi = metacentarska visina dobivena za pojedino mjerenje,hk = metacentarska visina dobivena pokusom nagibanja,n = broj mjerenja.Mjerenja koja ne udovoljavaju gornjem uvjetu ne uzimaju se u obzir kod obrade rezultata uz odgovarajuu izmjenu ukupnog broja n i ponovljenog prorauna metacentarske visine hk;.2 vjerojatnost sluajne greke kod pokusa

Tablica 1.7.6.1.2

n tn n tn8 5,4 13 4,39 5,0 14 4,2

10 4,8 15 4,111 4,6 16 4,012 4,5

.3 ispunjen sljedei uvjet

.1 Jedan ili vie viskova moe se zamijeniti sa drugim ureajem za mjerenje (U-cijevima, ili inklinometrima) uz odobrenje RO. Ne smiju se koristiti druga mjerna sredstva koja bi zahtjevala smanjenje minimalnih kutova nagiba prema 1.7.3.10.

.2 Viskovi se moraju postaviti u zavjetrini i moraju biti dovoljno dugi da se mogu lako oitati otkloni.

.3 Za brodove duljine manje od 30 m mogu se koristiti samo dva viska duljine najmanje 2 m.

.4 Upotreba inklinometra, ili U-cijevi razmatrat e se u svakom sluaju zasebno. Preporuuje se da se inklinometar, ili druga mjerna sredstva koriste samo zajedno s najmanje jednim vi-skom.

1.7.3.12 Mora se osigurati uinkovita dvosmjerna veza izmeu voditelja pokusa i osoblja koje rukuje teinama i mjeri otklon na viskovima. Voditelj pokusa mora imati kontrolu nad svim osobljem koje izvodi pokus.

1.7.4 Zahtijevana dokumentacijaOsoblje koje vri pokus nagiba za vrijeme pokusa mora imati na raspolaganju sljedeu dokumentaciju:.1 Nacrt linija forme broda..2 Dijagramni list ili tablice sa hidrostatikim podacima broda..3 Opi plan palube, skladita, dvodna itd..4 Plan kapaciteta, sa podacima o kapacitetu i teitu po visini i

duljini tankova, prostora za teret, itd. Kada se kao teina za nagibanje koristi vodeni balast, na raspo-

laganju moraju biti podaci o poloaju poprenog i vertikalnog teita koritenih tankova balasta, za svaki kut nagiba.

.5 Tablice sondi za tankove.

.6 Poloaj zagaznica broda.

.7 Plan dokovanja sa profi lom kobilice i ispravkom za poloaj za-gaznica (ako je ispravka napravljena).

1.7.5 Postupak izvedbe pokusa1.7.5.1 Procedure koje se provode kod izvoenja pokusa nagiba i pregleda teine praznog broda moraju biti u skladu sa preporukama navedenim u Prilogu 1. ovog dijela Pravila.1.7.5.1.1 Oitanje nadvoa/gaza mora se izvriti radi utvrivanja po-loaja vodne linije sa svrhom odreivanja istisnine broda za vrijeme pokusa nagiba. Preporuuje se da se na svakoj strani broda na pet podjednako razmaknutih mjesta oita nadvoe broda ili da se oita gaz na svim zagarnicama (na pramcu sredini i krmi broda) na obje strane broda. Oitanje gaza/ nadvoa treba izvriti neposredno prije, ili neposredno nakon pokusa nagiba.1.7.5.1.2 Standardni pokus vri se sa osam zasebnih premjetanja tereta. Premjetanje br. 8, koje ustvari provjerava nulte toke, moe se ispustiti ako sve toke lee na pravcu nakon premijetanja br. 7. Ako na dijagramu momenata i kutova nagiba od poetnog do e-stog premjetanja sve toke lee na pravcu, pokus je zavren i moe se ispustiti druga provjera nulte toke. Ako se ne dobije pravocrtni dijagram, za toke koje odstupaju od pravca treba ponoviti nagib, ili dati objenjenje.1.7.5.2 U RO se mora dostaviti na odobrenje proraun rezultata pokusa nagiba, s podacima o izmjerenim vrijednostima unesenim u propisano izvjee s pokusa nagiba, ovjereno od predstavnika RO koji je nazoio pokusu.


1.10.2 Ako stabilitet broda ne moe udovoljiti zahtjevu navedenom u 1.10.1, RO moe za svaki sluaj posebno dopustiti takvu plovidbu, uz uvjet da stabilitet broda odgovara ogranienjima u vezi s vremen-skim prilikama.

PRILOG II.

OPI ZAHTJEVI ZA STABILITET

2.1 OPI KRITERIJI STABILITETA NEOTEENOG BRODA

2.1.1 Opseg primjene.1 Zahtjevi ovog poglavlja Pravila primjenjuju se na brodove duljine vee od 24 m, tj. putnike brodove, teretne brodove, brodove za pri-jevoz drva, ribarske brodove, brodove posebne namjene i brodove za opskrbu. Navedene su i reference na Pravila za brze brodove..2 Zahtjeve ovog poglavlja Pravila, RO moe primjeniti i na brodove krae od 24 m.

2.1.2 Opi zahtjevi2.1.2.1 Svi zahtjevi ovog Odsjeka primjenjuju se na sva stanja krca-nja navedena u 1.4.8, kao i na stanja krcanja iz Odsjeka 3. i Odsjeka 4.2.1.2.2 Utjecaj slobodnih povrina (prema 1.4.7) mora se uraunati u svim stanjima krcanja navedenim u 1.4.8, Odsjeku 3. i Odsjeku 4.2.1.2.3 Za sluaj da je ugraen ureaj za smirivanje ljuljanja broda, RO se mora uvjeriti da su svi zahtjevi stabiliteta ispunjeni i ako ti ureaji nisu u funkciji.2.1.2.4 Brojni utjecaji, poput bonog vjetra kod brodova s velikom povrinom izloenom vjetru, stvaranja leda na gornjim djelovima broda, zaostala voda na palubama, karakteristike ljuljanja, valovi u krmu broda, itd, openito svi utjecaji koji nepovoljno utjeu na stabilitet, moraju se uzeti u obzir u onoj mjeri za koju RO ocjeni da je potrebna.2.1.2.5 Potrebno je unaprijed osigurati dovoljnu rezervu stabiliteta za sve faze putovanja, pri emu se moraju imati u vidu dodatne teine, poput onih zbog upijanja vode palubnog tereta i stvaranja leda (za detaljnije upute u vezi stvaranja leda vidi 2.2), kao i gubitak teina uslijed potronje goriva i zaliha i sl.2.1.2.6 Svaki brod mora posjedovati svoju Knjigu stabiliteta, odobre-nu od RO, koja sadri sve podatke i informacije potrebne zapovjed-niku da upravlja brodom na nain koji je u skladu s primjenjivim zahtjevima iz ovih Pravila. Ako na brodu postoji raunalni sustav za provjeru stabiliteta, uz odobrenu Knjigu stabiliteta, isti mora biti tipa odobrenog od strane RO.2.1.2.7 Ako se za provjeru stabiliteta u knjizi koriste krivulje, ili tablice, najmanjih dozvoljenih metacentarskih visina (MG), odno-sno najviih dozvoljenih poloaja teita broda (KG, tj. VCG), te granine krivulje moraju biti izraene tako da obuhvate cijeli ras-pon operativnih trimova, osim ako se RO ne uvjeri da je promjena trima zanemariva. Ako nisu dostupne krivulje, ili tablice, najmanjih dozvoljenih MG, odnosno najviih dozvoljenih KG, u odnosu na gaz broda, za raspon operativnih rimova, zapovjednik mora osigurati da stanje krcanja ne odstupa od u knjizi obraenih odobrenih stanja, ili se mora uvjeriti da su kriteriji stabiliteta zadovoljeni tako da prema uputama iz knjige provede proraun stabiliteta za razmatrano stanje krcanja, uz uvaavanje utjecaja trima.

Prema tome to je manje, ali ne manje od 4 cm, gdje se h (GM0) i ldmax raunaju za najnepovoljnije projektno stanje krcanja s obzi-rom na njihovu vrijednost;.4 ukupan broj zadovoljavajuih mjerenja ne smije biti manji od 8.Najvie se jedno mjerenje smije izuzeti iz pokusa (vei broj mjere-nja moe se iskljuiti samo kod dobro utemeljenih sluajeva i uz odobrenje RO).1.7.6.2 Gdje nije ispunjen zahtjev 1.7.6.1 uz odobrenje RO za prora-un se moe uzeti metacentarska visina dobivena na pokusu uma-njena za iznos vjerojatnosti sluajne greke prema 1.7.6.1.11.7.6.3 Pokus nagiba treba izvesti sukladno sa detaljnim uputama za izvedbu pokusa nagiba u Prilogu 3. ovog dijela Pravila.

1.8 ODSTUPANJA OD PRAVILA1.8.1 Ako se za bilo koji brod posumnja u njegov dovoljan stabili-tet u smislu udovoljavanja ovom dijelu Pravila, ili se smatra da su zahtjevi ovog dijela Pravila prestrogi, RO, po vlastitom nahoenju, ili na temelju dobro potkrijepljenih prorauna projektantskih i bro-darskih organizacija, moe dopustiti odgovarajua odstupanja od zahtjeva ovog dijela Pravila.1.8.2 Ako brod koji je namijenjen za odreeno podruje plovidbe ne udovoljava zahtjevima ovog dijela Pravila, RO, u svakom pojedinom sluaju zasebno, moe ili ograniiti podruje plovidbe broda, ili za-htijevati druga ogranienja, ovisno o znaajkama stabiliteta broda i uvjetima njegove slube i namjene.1.8.3 Za ribarske brodove u nacionalnoj plovidbi, duljine do 45 m, RO moe dozvoliti koritenje alternativnog kriterija za vjetar, na-vedenog u Prilogu 4. ovih Pravila, umjesto kriterija iz toke 2.1.5.

1.9 UVJETI ZA DOVOLJAN STABILITET1.9.1 U uvjetima najnepovoljnijeg stanja optereenja s obzirom na stabilitet, stabilitet broda, osim ploveih dizalica, pontona, plovnih dokova i brodova stalno povezanih sa obalom, mora udovoljavati sljedeim zahtjevima:..1 Brod mora, bez prevrtanja, izdrati istovremeno dinamiko dje-

lovanje vjetra i bono ljuljanje, parametri kojih se odreuju u skladu s uputama navedenim u Odsjeku 2.

.2 Brojane vrijednosti znaajki dijagrama statikog stabiliteta broda na mirnoj vodi i ispravljena vrijednost poetne meta-centarske visine ne smiju biti manji od vrijednosti navedenih u Odsjeku 2.

.3 U skladu s uputama navedenim u Poglavlju 2.2, mora se uzeti u obzir utjecaj posljedica mogueg zaleivenja na stabilitet.

.4 Stabilitet broda mora udovoljavati dodatnim zahtjevima navede-nim u Odsjeku 3.

1.9.2 Stabilitet ploveih dizalica, pontona, ploveih dokova i brodova stalno povezanih sa obalom, mora udovoljavati zahtjevima navede-nim u Odsjeku 4.1.9.3 Za brodove na koje se odnose zahtjevi Pravila, Dio 5. Pre-graivanje, stabilitet u neoteenom stanju mora biti dovoljan da bi, u sluaju oteenja, brod udovoljavao zahtjevima tog dijela Pravila.

1.10 PRIJELAZ BRODA IRIM PODRUJEM PLOVIDBE1.10.1 Stabilitet broda za vrijeme prijelaza podrujima irim od po-druja koje mu je dodijeljeno, mora udovoljavati zahtjevima koji se odnose na brodove toga ireg podruja plovidbe.


.1 najmanje 0,5 m za brodove krae od 20 m, osim onih navedenih u podtoki .3;

.2 za brodove za prijevoz drva, ne manje nego to je navedeno pod 3.3.5;

.3 ne manje od 0,35 m za jednopalubne ribarske brodove;

.4 ne manje od 0,15 m za sve ostale brodove s palubom, uklju-ujui ribarice s nadgraem po cijeloj duljini broda, ili duljine 70 m i vie.

2.1.4.2 Ispravljena poetna metacentarska visina brodova s palub-nim zdencem mora se provjeriti za sluaj prodora vode u palubni zdenac.Koliina vode u zdencu i njena slobodna povrina moraju odgovarati nivou vode do donjeg ruba izljeva u linici, za brod u uspravnom poloaju, uzimajui u obzir preluk palube.Za sluaj da brod ima dva, ili vie zdenaca, stabilitet e se provjeriti za sluaj naplavljivanja najveeg od njih.2.1.4.3 Za sve brodove, poetna metacentarska visina za stanje opte-reenja prazan opremljen brod moe se odrediti uzimajui u obzir i trim broda, pri emu tako odreena metacentarska visina podlijee u svakom pojedinom sluaju zasebnom razmatranju RO.

2.1.5 Kriterij jakog vjetra i ljuljanja broda (kriterij vremenskih prilika)2.1.5.1 Za svako standardno stanje optereenja (krcanja) broda, mora se dokazati sposobnost broda da izdri zajedniko djelovanje bonog vjetra i ljuljanja prema slici 2.1.5.1, uz uvjete kako sljedi:.1 brod je izloen ravnomjernom pritisku zbog vjetra koji djeluje

okomito na uzdunu centralnu ravninu, to rezultira konstan-tnom polugom momenta nagibanja (lw1);

.2 pretpostavlja se da se brod zbog djelovanja valova od rezultiraju-eg kuta ravnotee o naginje protiv vjetra za kut ljuljanja 1. Kut nagiba zbog djelovanja ravnomjernog vjetra o ne smije prijei vrijednost od 16, ili 80% vrijednosti kuta kod kojeg dolazi do uranjanja ruba palube, ve prema tome koji je kut manji;

.3 brod je zatim izloen djelovanju pritiska usljed jakog naleta vjetra, to rezultira polugom (momenta) nagiba lw2;

.4 uz navedene uvjete, povrina b mora biti jednaka, ili vea od povrine a;

.5 uinak slobodnih povrina (prema 1.4.7) treba uzeti u obzir za sva standardna stanja optereenja (krcanja).

Slika 2.1.5.1Jaki vjetar i ljuljanje broda

2.1.2.8 Za brodove koji prevoze u tankovima ulje i preraevine na bazi ulja, mora se dokazati da je na zadovoljstvo RO udovoljeno svim kriterijima navedenim pod 3.4 za sve faze krcanja i balasti-ranja broda.2.1.2.9 Brodovima koji ne udovoljavaju zahtjevima ovog Odsjeka zbog toga to se krivulja stabiliteta prekida kod kuta naplavljivanja f, moe se dopustiti plovidba u ogranienom podruju plovidbe koje proizlazi iz prorauna za kriterij vremenskih prilika, tj. iz spo-sobnosti broda da se odupre tlaku vjetra s boka. Nuno je, meutim, da konvencionalni kut gubitka stabiliteta odreen pod pretpostav-kom vremenski nepropusnog zatvaranja otvora kroz koje moe na-stupiti progresivno naplavljivanje, ne bude manji od zahtjevanog u ovom Odsjeku Pravila.2.1.2.10 Za brodove duljine manje od 20 m, ne doputa se prijekid krivulje stabiliteta kod kutova nagibanja manjih od 40.2.1.2.11 Vidi takoer ope preporuke za sprijeavanje prevrtanja broda, navedene pod 1.6.1.

2.1.3 Kriteriji vezani uz znaajke krivulje stabiliteta (krivulje poluga)2.1.3.1 Povrina ispod krivulje poluga statikog stabiliteta (GZ kri-vulja) ne smije biti manja od 0,055 metar-radiana do kuta nagiba od 30 i ne manja od 0,09 metar-radiana do kuta nagiba od 40, ili do kuta naplavljivanja f*,8 ako je taj kut manji od 40.Pored toga, povrina ispod krivulje poluga statikog stabiliteta (GZ krivulja) izmeu kuta nagiba 30 i 40, ili izmeu kuta nagiba od 30 i kuta naplavljivanja f, ako je ovaj manji od 40, ne smije biti manji od 0,03 metar radiana.2.1.3.2 Najvea poluga statikog stabiliteta mora iznositi najmanje 0,20 m kod kuta nagibanja jednakog, ili veeg od 30.2.1.3.3 Maksimum krivulje poluga statikog stabiliteta ne smije se pojaviti pri kutu nagibanja manjem od 25. Ako to nije izvodljivo, moe se primjeniti zamjenski kriterij naveden u 2.1.3.4.2.1.3.4 Za neke brodove zahtjev iz 2.1.3.3 moda nee biti izvodljiv. Takvi brodovi su tipino oni s velikim omjerom irine prema visini, B/D 2.5. Za takve brodove zahtijeva se ispunjavanje sljedeeg jed-nakovrijednog zamjenskog kriterija:.1 Maksimalna poluga statikog stabiliteta (GZ) ne smije se pojaviti

pri kutu nagibanja manjem od 15o; i.2 Povrina ispod krivulje poluga statikog stabiliteta (GZ krivulje)

ne smije biti manja od 0,070 metar-radiana do kuta nagibanja od 15o za sluaj kada se maksimalna poluga statikog stabiliteta (GZ) pojavljuje na 15o, te od 0,055 metar-radiana do kuta od 30o za sluaj kada se maksimalna poluga statikog stabiliteta (GZ) pojavljuje na 30o ili preko tog U sluajevima kada se maksimalna poluga statikog stabiliteta (GZ) pojavi pri kutevima izmeu 15o i 30o, odgovarajua povrina ispod krivulje ne smije biti manja od:

0,055 + 0,001 (30o- max)9** [ m rad].

2.1.4 Metacentarska visina2.1.4.1 Ispravljena poetna metacentarska visina svih brodova za sva stanja optereenja (krcanja) broda, osim za prazni opremljeni brod, mora biti:

* f je kut nagibanja kod kojeg otvori u trupu, nadgrau ili palubnim kuica-ma, a koji se nemogu zatvoriti vremenski nepropusno, uranjaju u vodu. Kod primjene ovog kriterija, mali otvori kroz koje ne moe doi do progresivnog naplavljivanja, ne smatraju se otvorenima.** max je kut nagiba u stupnjevima u kojem krivulja poluga statikog sta-biliteta postie svoju maksimalnu vrijednost.


Period ljuljanja odreuje se po izrazu:

gdje je:C = 0,373 + 0,023 (B/d) 0,043 (LWL/100)

Simboli u gornjim tablicama i formulama za periodu ljuljanja defi -niraju se na sljedei nain:LWL = duljina broda na vodnoj liniji [m]B = irina broda (teoretska) [m]d = srednji teoretski gaz broda [m]CB = blok koefi cijentAk = sveukupna povrina ljuljnih kobilica, ili povrina bone projek-

cije gredne kobilice, ili zbroj svih ovih povrina [m2]MG = metacentarska visina ispravljena za utjecaj slobodnih povrina

[m]

2.2 URAUNAVANJE UTJECAJA ZALEIVANJA2.2.1 Za sve brodove koji plove u podrujima gdje je mogua pojava zaleivanja, to vrlo nepovoljno utjee na znaajke stabiliteta broda, neophodno je uraunati utjecaj zaleivanja na operativna stanja kr-canja, i to tako da se u knjigu stabiliteta, uz osnovna stanja krcanja za provjeru stabiliteta, uvrsti i dodatno stanje sa zaleivanjem. Pri proraunu zaleenja mora se uzeti u obzir promjena istisnine, po-vienje teita i poveanje povrine izloene vjetru uslijed zaleenja.Kao stanje krcanja za provjeru stabiliteta uz utjecaj zaleenja mora se odabrati najnepovoljnije operativno stanje krcanja u odnosu na stabilitet. Teina leda u proraunu stabiliteta za sluaj zaleenja smatra se kao preoptereenje i ne ukljuuje se u nosivost broda.2.2.2 Za primjenu standarda navedenih u 2.2.3 i 2.2.4. podruja zaleivanja su kako slijedi:.1 podruje sjeverno od 65 30 N zemljopisne irine, a izmeu 28

W zemljopisne duine i zapadne obale Islanda; sjeverno od sje-verne obale Islanda; sjeverno od izlomljene crte koja se protee od toke 66 N zemljopisne irine i 15 W zemljopisne duine, preko toke 73 30 N zemljopisne irine i 15 E zemljopisne duine, pa sve do toke 73 30 N zemljopisne irine i 35 E zemljopisne duine; istono od meridijana na 35 E, do poluotoka Kola na jugu; sjeverno od 56 N zemljopisne irine unutar Baltikog mora;

.2 podruje sjeverno od 43 N zemljopisne irine, ogranieno sa za-padne strane obalom Sjeverne Amerike, a s istoka izlomljenom crtom koja se protee od toke 43 N zemljopisne irine i 48 W zemljopisne duine, preko toke 63 N i 28 W, te zatim sjeverno uzdu meridijana na 28 W;

.3 sva morska podruja sjeverno od sjevernoamerikog kontinenta, a zapadno od podruja navedenih pod .1 i .2 ove toke;

Kutevi na slici 2.1.5.1 defi niraju se na sljedei naino = kut nagiba zbog ravnomjernog djelovanja vjetra1 = kut ljuljanja protiv vjetra zbog djelovanja valova10* (vidi 2.1.5.1.2 i 2.1.5.3)2 = kut naplavljivanja f, ili 50, ili c, prema tome to je manje,gdje je:f = kut nagiba kod kojeg uranjaju otvori na trupu, nadgrau ili palubnim kuicama, koji ne mogu biti vremenski nepropusno za-tvoreni. Kod primjene ovog kriterija ne smatraju se otvorenima mali otvori kroz koje ne moe doi do progresivnog naplavljivanjac = kut drugog presijecanja poluge jakog naleta vjetra lw2 i GZ kri-vulje.2.1.5.2 Poluge nagibanja uslijed djelovanja vjetra lw1 i lw2 navedene u 2.1.5.1.1 i 2.1.5.1.3 su konstantne vrijednosti kod svih kutova na-giba, i raunaju se prema izrazima:

gdje je:P = pritisak vjetra od 504 [Pa]. Za brodove ogranienog podruja

plovidbe, vrijednost za P moe se, uz odobrenje RO, smanjiti;A = projicirana laterarna povrina broda i palubnog tereta iznad

vodne linije [m2];z = vertikalna udaljenost od teita povrine A do teita laterarne

povrine uronjenog dijela broda, ili priblino do toke koja se nalazi na polovici vrijednosti gaza broda [m];

= istisnina [t];g = ubrzanje zemljine sile tee 9,81 [m/s2].2.1.5.3 Amplituda ljuljanja broda 1 prema 2.1.5.1.2 rauna se pre-ma sljedeem izrazu:

gdje je:X1 = koefi cijent prema tablici 2.1.5.3-1X2 = koefi cijent prema tablici 2.1.5.3-2k = koefi cijent koji iznosi:k = 1 za brodove zaobljenog uzvoja bez gredne kobilice,k = 0,7 za brodove otrog uzvoja,k = kako je navedeno u tablici 2.1.5.3-3 za brodove s ljuljnim kobi-licama, grednoj kobilici i kombinirano,

d = srednji teoretski (bez debljine kobilice) gaz broda (m),s = koef

pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, stabilitet

Documents