pravilnik o jakim alkoholnim pićima i alkoholnim pićima

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08

Temeljem lanka 17. stavak 2. i lanka 72. Zakona o hrani (Slubeni glasnik BiH, broj 50/04) i lanka 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br. 38/02, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07 i 24/08), Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine i u suradnji s nadlenim tijelima entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 38. sjednici, odranoj 31. 1. 2008. godine, d o n o s i

PRAVILNIK

O JAKIM ALKOHOLNIM PIIMA I ALKOHOLNIM PIIMA

DIO PRVI - OPE ODREDBE

lanak 1. (Predmet)

Pravilnikom o jakim alkoholnim piima i alkoholnim piima (u daljnjem takstu: Pravilnik) ureuju se opi zahtjevi u pogledu kakvoe za jaka alkoholna pia i alkoholna pia (u daljnjem tekstu: proizvodi) koja se stavljaju na trite, a odnose se na:

a) kategorizaciju i naziv;

b) senzorska (organoleptika) svojstva i sastav;

c) vrstu i sadraj sirovina, dodataka i drugih tvari koje se rabe u proizvodnji i preradi;

d) tehnoloke postupke koji se primjenjuju u proizvodnji i preradi;

e) ope zahtjeve u pogledu deklariranja ili oznaavanja;

f) uvjete u pogledu sigurnosti i ouvanja kakvoe proizvoda.

lanak 2.

(Opseg primjene)

(1) Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na pivo, vino, vona vina i druge proizvode od groa, vina i vonih vina i njihovih proizvoda koji su ureeni posebnim propisima.

(2) Proizvodi iz stavka (1) ovoga lanka mogu se rabiti kao sastojci u proizvodnji jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia, uz uvjete i na nain propisan ovim Pravilnikom.

2

(3) Ovaj se Pravilnik ne primjenjuje ni na jestive niti dijetetske proizvode koji sadre alkohol, na farmaceutske proizvode koji sadre alkohol i na voe u alkoholu, ija je kakvoa odreena posebnim propisima.

lanak 3.

(Jaka alkoholna pia)

(1) Jaka alkoholna pia su, u smislu ovoga Pravilnika, sve vrste pia koje sadre minimalno 15% vol. alkohola, ukoliko ovim Pravilnikom nije drukije propisano.

(2) Jaka alhoholna pia proizvode se:

a) izravno destilacijom prevrelih sirovina poljoprivrednog podrijetla koja sadre eer ili su prethodno oeerene uz ili bez dodavanja arome i/ili maceracijom aromatskog bilja i plodova i/ili dodavanjem aroma, eera i drugih sladila etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla i/ili proizvodima odreenim ovim Pravilnikom ili

b) mijeanjem jakog alkoholnog pia s:

1) jednim ili vie jakih alkoholnih pia,

2) etilnim alkoholom poljoprivrednog podrijetla, destilatom poljoprivrednog podrijetla ili jakim alkoholnim piem,

3) jednim ili vie alkoholnih pia,

4) jednim ili vie pia.

lanak 4.

(Alkoholna pia)

Alkoholna pia su, u smislu ovoga Pravilnika, sve vrste pia koje sadre vie od 2%, a najvie do 15% vol. alkohola, osim pia koja su odreena posebnim propisima.

lanak 5. (Srodni proizvodi)

Na proizvode za koje ovim Pravilnikom nisu propisani uvjeti, kakvoa i drugi zahtjevi primjenjuju se odredbe koje se odnose na skupinu srodnih proizvoda.

3

lanak 6. (Definicije)

Pojmovi uporabljeni u ovome Pravilniku imaju sljedea znaenja:

a) etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla jest alkohol dobiven rafiniranjem prevrelih sirovina poljoprivrednog podrijetla, a koji ispunjava temeljne zahtjeve u pogledu kakvoe etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, propisane Aneksom I. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio;

b) destilat poljoprivrednog podrijetla (voni destilat, itni destilat i dr.) jest alkoholna tekuina proizvedena destilacijom na vie od 55% vol. alkohola od prevrelih poljoprivrednih sirovina navedenih u ovome Pravilniku koje izvorno sadre eer ili su prethodno oeerene, a koja zadrava miris i okus uporabljene sirovine. Kada je navedena sirovina rabljena u proizvodnji, destilat mora biti proizveden samo od te sirovine;

c) voda za proizvodnju alkoholnih pia jest destilirana pitka voda koja ispunjava zahtjeve utvrene posebnim propisom o zdravstvenoj ispravnosti pitke vode;

d) maceriranje jest tehnoloki postupak ekstrahiranja sastojaka aromatskog bilja, voa ili plodova u destilatu ili etilnom alkoholu na sobnoj temperaturi;

e) aromatiziranje jest uporaba aroma u proizvodnji jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia, sukladno pravilniku kojim se propisuju prehrambeni aditivi koji se mogu nalaziti u hrani;

f) bojanje jest uporaba boja u proizvodnji jakih alkoholnih i alkoholnih pia, sukladno pravilniku kojim se propisuju prehrambeni aditivi koji se mogu nalaziti u hrani;

g) zaslaivanje jest uporaba jednog ili vie sljedeih proizvoda u spravljanju jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia: polubijelog eera, bijelog eera, rafiniranog bijelog eera, dekstroze, fruktoze, glukoznog sirupa, tekueg eera, invertnog tekueg eera, invertnog eernog sirupa, rektificiranog koncentriranog groanog mota, koncentriranog groanog mota, svjeeg groanog mota, prenog eera, meda, sirupa rogaa ili uporabom drugih prirodnih ugljikohidratnih tvari koje imaju jednak uinak kao navedeni proizvodi;

h) preni eer jest proizvod dobiven iskljuivo kontroliranim grijanjem saharoze, bez dodavanja baza, mineralnih soli, aditiva ili drugih tvari;

i) mijeanje jest spajanje dvaju ili vie jakih alkoholnih pia ili alkoholnih pia, meusobno ili s drugim piima, radi dobivanja novoga pia;

j) dodavanje alkohola jest dodavanje etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla alkoholnom piu i jakom alkoholnom piu;

4

k) slaganje (ili rezanje) jest spajanje dvaju ili vie jakih alkoholnih ili alkoholnih pia koja pripadaju istoj kategoriji s manjim razlikama u sastavu zbog jednog ili vie sljedeih imbenika:

1) naina na koji su pripremljena,

2) upotrebe destilacijskih kotlova,

3) razdoblja odleavanja i starenja,

4) zemljopisnog podruja proizvodnje;

(Jako alkoholno pie ili alkoholno pie proizvedeno na takav nain pripada istoj kategoriji kao i izvorno jako alkoholno ili alkoholno pie prije slaganja.)

l) odleavanje ili dozrijevanje ili starenje je provoenje prirodnog procesa oplemenjivanja u destilatu odnosno u jakom alkoholnom ili alkoholnom piu u odgovarajuim posudama, u svrhu poboljanja senzorskih svojstava gotovoga proizvoda;

m) alkoholna jakost (ili sadraj alkohola izraen u % vol.) jest omjer obujma alkohola u proizvodu i ukupnog obujma proizvoda pri 20 oC, izraen u postotcima;

n) sadraj hljapljivih tvari jest koliina svih hljapljivih tvari, osim etilnog i metilnog alkohola, sadrana u alkoholnom piu i jakom alkoholnom piu dobivenom iskljuivo destilacijom, kao rezultat iskljuivo destilacije i redestilacije uporabljenih sirovina;

o) vinski alkohol jest proizvod dobiven destilacijom vina ili drugih fermentiranih proizvoda od groa, sa sadrajem alkohola manjim od 94,8% vol., u kojem se ne smije osjetiti miris i okus drukiji od onoga koji potjee od uporabljenih sirovina. Vinski se alkohol ne moe rabiti za proizvodnju rakije od voa i groa, osim za proizvodnju brendija;

p) voni alkohol jest proizvod dobiven destilacijom prevrelog masulja ili vonog soka, destiliran na manje od 94,8% vol. akohola, u kojem se ne smije osjetiti miris i okus drukiji od onoga koji potjee od uporabljenih sirovina;

r) mjesto proizvodnje jest mjesto, podruje ili zemlja u kojoj je obavljena ona faza proizvodnje koja jakom alkoholnom piu ili alkoholnom piu daje karakter i bitna konana svojstva;

s) kategorije jakih alkoholnih i alkoholnih pia su sve vrste alkoholnih pia obuhvaenih istom definicijom;

t) masulj jest svjee izgnjeeno voe ili groe, s peteljkom ili bez nje.

5

u) vinski talog jest ostatak koji se taloi u posudama koje sadre vino nakon vrenja za vrijeme odleavanja i nakon doputenih postupaka, te ostatak dobiven nakon filtriranja ili centrifugiranja vina;

1) Vinskim talogom smatra se i ostatak koji se taloi u posudama s groanim motom za vrijeme skladitenja ili nakon doputenog postupka, te ostatak dobiven filtriranjem ili centrifugiranjem toga proizvoda;

v) komina jest ostatak od preanja svjeega voa ili groa, neprevrela i prevrela;

z) proizvoaka specifikacija jest dokument koji sadri:

1) evidencijski broj i datum donoenja dokumentacije,

2) naziv proizvoda i njegovo trgovako ime, ukoliko ga proizvod ima, te seriju ili lot,

3) kategoriju proizvoda,

4) nazivnu koliinu punjenja,

5) udio alkohola izraen u % vol.,

6) podatke o koliini osnovnih sastojaka i dodanih aditiva (navesti skupinu uporabljenih aditiva i E-brojeve ili nazive aditiva),

7) uvjete za uvanje, prema potrebi, odnosno ukoliko mogu utjecati na trajnost proizvoda,

8) kratak opis tehnolokog postupka proizvodnje,

9) datum poetka proizvodnje prema proizvodnoj dokumentaciji,

10) izvjee i datum laboratorijske analize obavljene u ovlatenom laboratoriju.

lanak 7.

(Dodaci kojima se poboljava kakvoa)

(1) U proizvodnji jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia, ukoliko ovim Pravilnikom nije drukije odreeno, u svrhu poboljanja kakvoe proizvoda mogu se dodavati:

a) biljni ekstrakti na bazi prirodnih destilata za rakije;

b) biljni ekstrakti na bazi etilnog alkohola za alkoholna pia i likere, te eer i med;

6

c) u proizvodnji specijalnih vrsta rakija, uz biljne ekstrakte smiju se dodavati i macerati dobiveni iz vonih plodova i dijelova voa koji sadre eer, te aromatske tvari iz tih plodova.

(2) Biljni ekstrakti, osim eterinih ulja, mogu sadravati i druge njima svojstvene sastojke, kao to su: biljne tvari, mineralne tvari i organske kiseline.

(3) Pod biljnim ekstraktima u proizvodima smatraju se i tvari ekstrahirane iz drvenih posuda u kojima proizvodi odleavaju.

(4) Ukupan sadraj ekstrakta odnosno macerata ne smije premaivati granicu odreenu za ekstrakt u odreenim jakim alkoholnim ili alkoholnim piima.

lanak 8.

(Nedoputena uporaba dodataka)

U proizvodnji jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia, ukoliko ovim Pravilnikom nije drukije odreeno, nije doputena uporaba:

a) sredstava za pojaavanje dojma o alkoholnoj jakosti proizvoda;

b) nerafiniranog alkohola;

c) denaturiranog alkohola i metilnog alkohola;

d) narkotika i psihotropnih tvari;

e) ionizirajuih i ultraljubiastih zraka.

lanak 9. (Doputena uporaba aditiva i pomonih sredstava)

U proizvodnji jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia, ukoliko ovim Pravilnikom nije drukije odreeno, doputena je uporaba aditiva i pomonih sredstava sukladno odredbama posebnih propisa o prehrambenim aditivima koji se mogu nalaziti u hrani.

lanak 10.

(Deklariranje ili oznaavanje)

(1) Deklariranje ili oznaavanje jest stavljanje slovnih oznaka, trgovakih oznaka, zatitnog iga, naziva proizvoda i slikovnih simbola na ambalau, etiketu, obru ili privjesnicu, a mora sadravati:

a) naziv proizvoda i njegovo trgovako ime, ukoliko ga proizvod ima;

7

b) kategoriju proizvoda;

c) nazivnu koliinu punjenja;

d) udio alkohola izraen u % vol.;

e) naziv i sjedite proizvoaa ili onoga koji je proizvod punio odnosno pakirao, a za uvezeni proizvod zemlju podrijetla, naziv i sjedite proizvoaa, te naziv i adresu uvoznika;

f) podatke o osnovnim sastojcima i dodanim aditivima (navesti skupinu uporabljenih aditiva i E-brojeve ili naziv aditiva);

g) datum proizvodnje odnosno pakiranja, rok valjanosti za proizvode koji imaju manje od 10 % vol. alkohola i kojima je ovim Pravilnikom propisan rok valjanosti. Datum proizvodnje odnosno pakiranja oznaava se navoenjem mjeseca i godine, tako to su mjesec i godina napisani dvoznamenkastim brojem, a rok valjanosti ili tekst: upotrijebiti do takoer oznakom za rok (mjesec i godina) pisanom dvoznamenkastim brojevima;

h) seriju (lot) proizvoda;

i) uvjete za uvanje, prema potrebi, odnosno ako mogu utjecati na trajnost proizvoda.

(2) Naziv proizvoda, nazivna koliina punjenja, rok valjanosti ili oznaka mjesta na kojem je on utisnut i udio alkohola moraju biti oznaeni u istom vidnom polju.

(3) Nazivna koliina punjenja, oznaavanje nazivnih koliina i doputena odstupanja od nazivnih koliina punjenja za proizvode propisane ovim Pravilnikom moraju odgovarati posebnim propisima o mjernim jedinicama:

a) doputeno je odstupanje od nazivne koliine prozvoda deklarirane ovim stavkom od () neto obujma pri temparaturi od 20 C, i to :

Nazivna koliina Najvia doputena odstupanja 2.000 ml 1,5% 1.000 ml 2,0% 500 ml 3,0% 200 ml 4,0% 100 ml 6,0% 50 ml 8,0%

b) prosjek najmanje 10 pakiranja proizvoda mora odgovarati deklariranoj nazivnoj koliini proizvoda;

8

c) za nazivnu koliinu proizvoda koja je izmeu dviju koliina naznaenih u alineji a) doputeno je odstupanje koje odgovara prosjeku odstupanja predvienih za te dvije koliine.

(4) U deklariranju alkohola doputeno je odstupanje do + 0,5 % vol. alkohola.

(5) Nazivi jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia propisanih ovim Pravilnikom mogu se rabiti samo za oznaavanje jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia koja ispunjavaju uvjete za tu kategoriju.

(6) Ukoliko jako alkoholno pie ne odgovara stavku (5) ovoga lanka, moe biti oznaeno samo kao jako alkoholno pie, bez navoenja kategorije.

(7) Deklariranje ili oznaavanje jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia mora ispunjavati sljedee uvjete:

a) ako je proizvod bio podvrgnut mijeanju, naziv pod kojim se proizvod stavlja na trite moe biti dopunjen oznakom mjeavina;

b) ako alkohol ne proistjee iz jakog alkoholnog pia navedenog na deklaraciji, njegovo podrijetlo mora biti navedeno u istom vidnom polju kao i naziv jakog alkoholnog pia, uz navoenje vrste alkohola poljoprivrednog podrijetla ili samo uz navod: alkohol poljoprivrednog podrijetla, a u oba sluaja iza rijei: proizvedeno od ili proizvedeno uporabom.

(8) Kada je na deklaraciji navedena sirovina iz koje je proizveden etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla, svaka pojedina vrsta uporabljenog alkohola mora biti navedena redoslijedom uporabne koliine.

(9) Jaka alkoholna pia i alkoholna pia ne mogu biti oznaena izrazima kao to su: poput, vrsta, proizvedeno, aroma ili drugim slinim izrazima.

(10) Kada rum, viski, itna rakija, vinska rakija i brendi, rakija od vone komine, rakija od groica, vona rakija, osim jakog alkoholnog pia od bobiastog voa, jabukovaa, brendi od jabukovae i krukovaa sadre dodani etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla, prilikom stavljanja na trite ne smiju biti oznaeni navedenim nazivima.

(11) Nazivi jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia mogu biti dopunjeni oznakama zemljopisnog i kontroliranog podrijetla i kakvoe, sukladno posebnim propisima.

(12) Deklaracija mora biti lako uoljiva, itljiva i napisana jednim od pisama i na jednom od jezika u slubenoj uporabi u Bosni i Hercegovini.

(13) Proizvod proizveden u Bosni i Hercegovini moe biti oznaen i na engleskom jeziku (Product of Bosnia and Herzegovina).

9

(14) Na deklariranje ili oznaavanje alkoholnih pia primjenjuju se i drugi propisi kojima se ureuje ope deklariranje ili oznaavanje hrane.

(15) Ukoliko su jaka alkoholna pia i alkoholna pia obojana ili aromatizirana, moraju sadravati navod da je proizvod obojan ili aromatiziran prirodnim ili umjetnim bojama ili aromama, sukladno posebnim propisima kojima se ureuje ope deklariranje ili oznaavanje hrane i prehrambeni aditivi koji se mogu nalaziti u hrani.

lanak 11.

(Obveze proizvoaa) Proizvoa je duan sainiti proizvoaku specifikaciju za svaki pojedinani proizvod koji proizvodi temeljem ovoga Pravilnika, kojom se ispunjavaju uvjeti za osiguranje i ouvanje kakvoe i ureuju opi zahtjevi za jaka alkoholna pia i alkoholna pia koja se stavljaju na trite.

lanak 12. (Stavljanje u promet)

(1) Jaka alkoholna pia i alkoholna pia mogu biti stavljena u promet u maloprodaju i u ugostiteljstvu samo u originalnom pakiranju.

(2) Ambalaa u kojoj se proizvodi stavljaju u promet mora biti opremljena zatvaraima koji su dizajnirani tako da se izbjegava mogunost krivotvorenja ili oneienja.

(3) Jaka alkoholna pia i alkoholna pia mogu biti stavljena u promet u rinfuzi samo u sluaju daljnje prerade.

DIO DRUGI - POSEBNE ODREDBE

POGLAVLJE I. JAKA ALKOHOLNA PIA

lanak 13. (Razvrstavanje jakih alkoholnih pia)

Jaka alkoholna pia iz lanka 3. stavak (1) ovoga Pravilnika, ovisno o uvjetima proizvodnje, tehnolokom postupku i vrsti sirovina, svrstavaju se u sljedee skupine:

a) rakije;

b) rakije dobivene po posebnim postupcima;

c) jaka alkoholna pia dobivena po posebnim postupcima;

d) likeri;

10

e) mijeana jaka alkoholna pia (kokteli).

Odjeljak A. Rakije

lanak 14. (Definicija rakije)

(1) Rakije su proizvodi dobiveni destilacijom prevrelog soka, masulja ili komine groa ili drugoga voa na manje od 86% vol. alkohola, ukoliko ovim Pravilnikom nije drukije propisano.

(2) Rakije moraju imati senzorska svojstva karakteristina za pojedine vrste rakije, koja potjeu od uporabljenih sirovina.

lanak 15. (Ope znaajke)

(1) Sirovini za destilaciju ne smiju se dodavati arome niti etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla, eer i drugi ugljini hidrati u svrhu umnaanja.

(2) Rakije se ne smiju aromatizirati, osim specijalnih rakija, niti zaslaivati.

(3) Rakije se mogu podvrgnuti svrsishodnom odleavanju radi postizanja boljih senzorskih svojstava.

(4) Doputeno je oznaavati pridjevom stara rakiju proizvedenu od destilata koji je odleavao u drvenim spremnicima (bave ili kace) najmanje godinu dana, ukoliko ovim Pravilnikom nije drukije propisano.

(5) Doputeno je ilustrirati voe od kojega je rakija proizvedena na etiketi, osim ukoliko je rakija proizvedena od koma i/ili taloga voa i vina.

lanak 16.

(Vrste rakija)

Vrste rakija su:

a) rakije od groa;

b) vone rakije;

c) rakije od vone komine;

d) specijalne rakije.

11

lanak 17.

(Rakije od groa)

Rakije od groa su: vinjak, brendi, lozovaa (loza), komovaa, droenka, vinovica i rakija od groica.

lanak 18. (Vinski destilat)

(1) Vinski destilat je proizvod dobiven iskljuivo destilacijom vina koje nema vie od 2 g/l hljapljivih kiselina izraenih kao octena kiselina, s ili bez svoga taloga, ili vina pojaanog destilacijom ili redestilacijom vinskog destilata na manje od 86% vol. alkohola.

(2) Zabranjeno je vinskom destilatu dodavati etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla i destilate drugoga podrijetla.

(3) Prilikom stavljanja na trite, vinski destilat mora ispuniti sljedee zahtjeve:

a) sadravati najmanje 125 g/hl hljapljivih tvari, preraunato na 100% vol. alkohola (Aneks II);

b) sadravati najvie 200 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola.

lanak 19. (Vinjak)

(1) Vinjak je proizvod dobiven od vinskog destilata ili redestilacijom vinskog destilata na manje od 86% vol.

(2) Prilikom stavljanja na trite, vinjak mora ispuniti sljedee zahtjeve:

a) imati alkoholnu jakost gotovoga proizvoda najmanje 37,5% vol.;

b) sadravati najmanje 125 g/hl hljapljivih tvari, preraunato na 100% vol. alkohola (Aneks II);

c) sadravati najvie 200 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola;

d) vinski destilat mora odleati najmanje godinu dana u hrastovim spremnicima ili najmanje est mjeseci u hrastovim bavama obujma manjeg od 1.000 litara.

12

(3) Vinjak se moe oznaavati zvjezdicama, tako to svaka zvjezdica oznaava jednu godinu odleavanja vinskog destilata, te oznakom: stari vinjak ako je destilat odleao najmanje tri godine u hrastovim bavama.

lanak 20. (Brendi)

(1) Brendi je proizvod dobiven od vinskog destilata destiliranog na manje od 86% vol. alkohola, a moe biti mijean s vinskim alkoholom destiliranim na manje od 94,8% vol. alkohola, pod uvjetom da vinski destilat ne premauje 50% od ukupnog sadraja alkohola u gotovome proizvodu.

(2) Prilikom stavljanja na trite, brendi mora ispunjavati sljedee zahtjeve:

a) imati alkoholnu jakost gotovoga proizvoda najmanje 36% vol.;

b) sadraj najmanje 125 g/hl hljapljivih tvari, preraunato na 100% vol. alkohola (sadraj mora proizlaziti iskljuivo iz destilacije ili redestilacije uporabljenih sirovina, Aneks II);

c) sadravati najvie 200 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola;

d) vinski destilat mora odleati najmanje jednu godinu u hrastovim spremnicima ili najmanje est mjeseci u hrastovim bavama obujma manjeg od 1.000 litara.

(3) Brendi se moe oznaavati zvjezdicama, tako to svaka zvjezdica oznaava jednu godinu odleavanja vinskog destilata, te oznakom: stari brendi ako je destilat odleao najmanje tri godine u hrastovim bavama.

lanak 21.

(Lozovaa - loza)

(1) Lozovaa (loza) je proizvod dobiven destilacijom prevrelog groanog masulja na manje od 86% vol. alkohola.

(2) Prilikom stavljanja na trite, lozovaa (loza) mora ispunjavati sljedee zahtjeve:


b) sadraj najmanje 140 g/hl hljapljivih tvari, preraunato na 100% vol. alkohola (Aneks II);

c) sadravati najvie 400 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola.

13

lanak 22. (Komovaa)

(1) Komovaa je proizvod dobiven iz fermentirane groane komine i destiliran neposredno s vodenom parom ili destiliran nakon dodavanja vode groanoj komini.

(2) Komini se moe dodati vinski talog. Sadraj taloga koji se moe dodati komini za proizvodnju komovae ne smije biti vei od 25 kg taloga po 100 kg uporabljenog groanog koma. Sadraj alkohola koji potjee od taloga ne smije premaiti 35% od ukupnog sadraja alkohola u gotovome proizvodu.

(3) Destilacija se izvodi uz prisutnost same groane komine na manje od 86% vol. alkohola, a doputena je i redestilacija na jednaku alkoholnu jakost.

(4) Prilikom stavljanja na trite, komovaa mora ispunjavati sljedee zahtjeve:



c) sadravati najvie 1.000 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola.

lanak 23. (Droenka)

(1) Droenka je proizvod dobiven destilacijom vinskog taloga na manje od 86% vol. alkohola. Doputena je redestilacija na jednaku alkoholnu jakost.

(2) Prilikom stavljanja na trite, droenka mora ispunjavati sljedee zahtjeve:




lanak 24. (Vinovica)

(1) Vinovica je proizvod dobiven destilacijom vina s ili bez vinskog taloga ili vina s ili bez taloga kojem je dodano 30% vina od komine na manje od 86% vol. alkohola. Doputena je redestilacija na jednaku alkoholnu jakost.

14

(2) Prilikom stavljanja na trite, vinovica mora ispunjavati sljedee zahtjeve:




lanak 25.

(Rakija od groica)

Rakija od groica je proizvod dobiven fermentacijom i destilacijom vodom maceriranog i ekstrahiranog suhog groa na manje od 86% vol. alkohola i ima senzorska svojstva uporabljene sirovine. Doputeni sadraj metilnog alkohola iznosi najvie 400 g/hl, preraunato na 100% vol. alkohola.

lanak 26. (Vone rakije)

(1) Vona rakija je proizvod dobiven iskljuivo destilacijom prevrelog masulja voa (s ili bez kotica) ili mota od voa ili vonog soka, destiliranog na manje od 86% vol. alkohola tako da ima miris i okus destiliranog voa i:

a) sadri najmanje 200 g/hl hljapljivih tvari, preraunato na 100% vol. alkohola (Aneks III);

b) sadri najvie 1.500 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola, osim u sluaju rakija dobivenih od ljiva, mirabela, treanja, jabuka i kruaka (izuzima-jui sortu viljamovka Pyrus communis Williams) koje mogu sadravati najvie 1.200 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola;

c) u sluaju kotuniavog voa, moe imati najvie 10 g/hl cijanovodine kiseline, preraunato na 100% vol. alkohola;

d) ima alkoholnu jakost gotovoga proizvoda najmanje 37,5% vol., izuzimajui rakiju ljivovicu koja moe sadravati najmanje 25% vol. alkohola (tradicionalna bosanska meka ljivovica).

(2) Vona rakija moe sadravati i plod voa od kojeg je proizvedena (npr. kruka sorte Williams u rakiji viljamovki).

15

lanak 27. (Sirovine za proizvodnju vone rakije)

Vone rakije proizvode se od:

a) kotuniavog voa ljiva (Prunus domestica), trenja (Prunus avium), vinja (Prunus ceracus), trnina (Prunus spinosus), lii (Litchi chinensis), drenjina (Cornus mas), marelica (Prunus armeniaca), breskva (Prunus persica), roga (Ceratonia siliqua) i dr.;

b) jezgriavog voa jabuka (Malus domestica), dunja (Cydonia oblonga), kruka (Pyrus communis), oskorua (Sorbus domestica), mumula (Mespilus germanica), jarebika (Sorbus aucuparia), nar (Punica granatum), gloginja (Crataegus oxyacantha), smokva (Ficus carica) i dr.;

c) bobiastog voa borovnica (Vaccinium myrtillus), ogrozd (Ribes grossularia), ribiz (Ribes spp.), jagoda (Fragaria spp.), kupina (Rubus fruticosus), ostruica (Rubus caesius), malina (Rubus idaeus), dud (Morus spp.), brusnica (Vaccinium vitis-idaea), planika (Arbutus unedo), bazga (Sambucus nigra) i dr.

lanak 28.

(Vone rakije od mijeanog voa)

(1) Ako se vone rakije proizvode od vie vrsta voa, oznaavaju se kao vone rakije od mijeanog voa.

(2) Naziv proizvoda mora biti dopunjen imenima upotrijebljenih vrsta voa danih padajuim redom sadraja.

lanak 29. (Oznaavanje vone rakije)

(1) Proizvodi iz lanka 27. ovoga Pravilnika moraju biti oznaeni tako da uz rije rakija stoji ime voa od kojega je proizvedena, npr.:

a) trenjeva rakija ili trenjevaa;

b) ljivova rakija ili ljivovica;

c) krukova rakija ili krukovaa i sl.

(2) Vona rakija moe biti nazvana po sorti voa, pod uvjetom da udio te sorte iznosi najmanje 70%, osim rakije viljamovke koja mora biti iskljuivo od sorte kruke Williams.

16

lanak 30. (Rakije od vone komine)

(1) Rakija od vone komine je proizvod dobiven fermentacijom i destilacijom vone komine, osim groane komine, na manje od 86% vol. alkohola.

(2) Doputena je redestilacija na jednaku alkoholnu jakost.

lanak 31. (Naziv rakije)

Prilikom stavljanja na trite, rakija od vone komine mora u nazivu nositi oznaku: Rakija od komine npr. ljive.

lanak 32.

(Zahtjevi za stavljanjanje na trite)

Prilikom stavljanja na trite, rakije od vone komine moraju ispunjavati sljedee zahtjeve:


b) sadravati najmanje 200 g/hl hljapljivih tvari, preraunato na 100% vol. alkohola (Aneks III);

c) sadravati najvie 1.500 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola;

d) u sluaju vone komine od kotuniavog voa, mogu sadravati najvie 10 g/hl cijanovodine kiseline, preraunato na 100% vol. alkohola.

lanak 33.

(Specijalne rakije)

(1) Specijalne rakije su proizvodi dobiveni aromatiziranjem vinskog destilata i rakija raznim plodovima, voem, aromatskim biljem, njihovim maceratima i eterinim uljima (npr. travarica, orahovaa, klekovaa i dr.)

(2) Specijalne rakije mogu se proizvoditi i na nain kojim se vonom ili groanom masulju ili soku prije fermentacije dodaju izgnjeeni svjei plodovi ili mljeveno aromatsko bilje.

(3) Proizvodi iz stavka (1) ovoga lanka mogu sadravati dijelove biljaka od kojih spravljeni.

17

lanak 34. (Osnova specijalne rakije)

Na deklaraciji specijalne rakije mora biti navedena rakija koja je uzeta za osnovu, ukoliko to nije vidljivo iz naziva rakije. Ako se za osnovu uzima mijeana rakija, moraju biti poadajuim redom navedene sve upotrijebljene vrste rakije.

lanak 35. (Stavljanje na trite)

(1) Prilikom stavljanja na trite kao gotovoga proizvoda, specijalna rakija mora imati alkoholnu jakost najmanje 37,5% vol.

(2) Ukupan saraj ekstrakta ne smije biti vei od 50g/l.

(3) Sva ostala svojstva moraju ispunjavati zahtjeve za rakiju koja je uzeta za osnovu.

Odjeljak B. Rakije dobivene po posebnim postupcima

lanak 36. (Sirovine za destilaciju)

Rakije dobivene po posebnim postupcima su proizvodi dobiveni destilacijom:

a) prevrele itne komine;

b) prevrelih proizvoda eerne trske;

c) prevrelih sirovina siromanih eerom, s ili bez dodatka etilnog alkohola;

d) macerata neprevrelih sirovina u etilnom alkoholu.

lanak 37.

(Podjela rakija dobivenih po posebnim postupcima)

Rakije dobivene po posebnim postupcima su:

a) viski;

b) itna rakija;

18

c) rum;

d) din;

e) rakije od aromatskog bilja;

f) rakije od vonih macerata;

g) tekila.

lanak 38.

(Viski)

(1) Viski je proizvod dobiven destilacijom itne komine oeerene diastazom iz slada, s ili bez drugih prirodnih enzima, prevrele uz dodatak kvasca, destiliran na manje od 94,8% vol. alkohola, tako da destilat zadrava miris i okus po uporabljenoj sirovini i pod uvjetom da je odleao najmanje tri godine u drvenim bavama koje ne premauju obujam od 700 litara.

(2) Viski se moe proizvoditi mijeanjem viskija od jemenog slada i itnog alkohola destiliranog na manje od 94,8% vol. alkohola, tako da zadrava miris i okus koji proizlazi iz uporabljene sirovine.

(3) Udio viskija od jemenog slada u proizvodu mora iznosti najmanje 30% od ukupne koliine alkohola u gotovome proizvodu.

(4) Alkoholna jakost viskija koji se stavlja na trite kao gotovi proizvod iznosi najmanje 40% vol.

lanak 39.

(itna rakija)

(1) itna rakija je proizvod dobiven destilacijom fermentirane itne komine koji zadrava senzorska svojstva uporabljene sirovine.

(2) Zabranjeno je aromatizirati, bojati i zaslaivati itne rakije.

(3) itna rakija moe biti oznaena kao itni brendi, ukoliko je destilirana na manje od 95% vol. alkohola iz fermentirane itne komine sa senzorskim svojstvima iz uporabljene sirovine.

(4) Alkoholna jakost itnih rakija koje se stavljaju na trite kao gotovi proizvodi iznosi najmanje 35% vol.

19

lanak 40. (Rum)

(1) Rum je proizvod dobiven iskljuivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom soka eerne trske, melase, sirupa i drugih nusproizvoda u preradi eerne trske na manje od 96% vol. alkohola, tako da destilat zadrava posebna senzorska svojstva ruma.

(2) Alkoholna jakost ruma koji se stavlja na trite kao gotovi proizvod iznosi najmanje 37,5% vol.

lanak 41. (Din)

(1) Din je proizvod dobiven mijeanjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i destilata macerata borovice (Juniperus communis) i drugog aromatskog bilja, uz dodatak drugih aroma, iskljuujui ulje borovice, pod uvjetom da prevladava okus borovice.

(2) Ukoliko se din proizvodi redestilacijom etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, s poetnim sadrajem alkohola od najmanje 96% vol., u kotlovima koji se tradicionalno koriste za din i uz prisutnost ploda borovice i drugog aromatskog bilja, moe biti nazvan destilirani din.

(3) Destiliranim dinom moe se nazvati i mjeavina proizvoda takve destilacije i etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla s jednaknim sastavom, istoom i jakou.

(4) Destiliranom dinu smiju se dodavati arome, iskljuujui ulje borovice koje se ne smije dodavati.

(5) Alkoholna jakost dina koji se stavlja na trite kao gotovi proizvod iznosi najmanje 37,5% vol.

lanak 42. (Rakije od aromatskog bilja)

(1) Rakije od aromatskog bilja su:

a) rakija od encijana (lincura);

b) kimova rakija (akvavit);

c) rakija od anisa (anisonka, aniseta);

d) rakija od borovice (brinjevac).

(2) Alkoholna jakost rakija od aromatskog bilja koje se stavljaju na trite kao gotovi proizvod iznosi najmanje 37,5% vol.

20

lanak 43.

(Rakija od encijana)

Rakija od encijana je proizvod dobiven od destilata encijana nastalog fermentacijom korijena encijana, s ili bez dodatka etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla.

lanak 44. (Kimova rakija)

(1) Kimova rakija je proizvod dobiven od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla aromatiziranog kimom (Carum carvi) ili drugim prirodnim ili prirodno-istovjetnim aromatskim tvarima ili aromatskim pripravcima, pod uvjetom da prevladava okus kima.

(2) Sadraj ekstrakta ne smije biti vei od 1,5 g/100 ml.

(3) Kimova rakija moe biti oznaena kao akvavit ili aquavit ako je aromatizirana destilatom bilja ili zaina, pod uvjetom da okus prije svega proizlazi iz destilata sjemenki kima i/ili kopra (Anethum graveolens), pri emu je zabranjena uporaba eterinih ulja.

lanak 45. (Rakija od anisa)

(1) Rakija od anisa je proizvod dobiven od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla aromatiziranog prirodnim ekstraktima zvjezdolikog anisa (Illicium verum), anisa (Pimpinella anisum), komoraa (Foeniculum vulgare) ili drugog bilja koje sadri jednake glavne aromatine sastojke, primjenom jednog od sljedeih postupaka:

a) maceracijom ili destilacijom;

b) redestilacijom alkohola uz prisutnost sjemenki ili drugih biljnih dijelova biljaka iz ovoga stavka;

c) dodavanjem prirodnih destiliranih ekstrakata biljaka s aromom anisa;

d) kombiniranjem navedenih postupaka.

(2) Doputena je uporaba i drugih prirodnih biljnih ekstrakata ili aromatinih sjemenki, pod uvjetom da prevladava okus anisa.

(3) Rakija od anisa na deklaraciji moe biti oznaena kao anis ako njezina karakteristina aroma proizlazi iskljuivo iz anisa (Pimpinella anisum), zvjezdolikog anisa (Illicium verum) odnosno komoraa (Foeniculum vulgare).

21

(4) Rakija od anisa moe biti oznaena i kao destilirani anis ako sadri alkohol destiliran u prisutnosti sjemenki anisa (Pimpinella anisum), zvjezdolikog anisa (Illicium verum) odnosno komoraa (Foeniculum vulgare), pod uvjetom da taj alkohol ini najmanje 20% od sadraja alkohola u jakom alkoholnom piu.

lanak 46.

(Rakija od borovice)

(1) Rakija od borovice je proizvod dobiven od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i/ili itne rakije i/ili itnog destilata aromatiziranog bobicama borovice (Juniperus communis).

(2) U proizvodnji rakije od borovice mogu se rabiti i prirodne aromatske tvari, aromatski pripravci i/ili aromatino bilje ili dijelovi aromatinog bilja, pod uvjetom da ostanu prepoznatljiva senzorska svojstva borovice.

lanak 47. (Rakija od vonog macerata)

(1) Rakija od vonog macerata je proizvod dobiven maceracijom voa s najmanjim udjelom od 100 kg voa na 20 litara apsolutnog alkohola djelomino prevrelog ili neprevrelog u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla i/ili jakom alkoholnom piu i/ili u destilatu, nakon ega je obvezna destilacija.

(2) Alkoholna jakost rakije od vonog macerata koja se stavlja na trite kao gotovi proizvod iznosi najmanje 37,5% vol.

lanak 48. (Deklariranje ili oznaavanje rakije od vonih macerata)

Rakija od vonog macerata moe biti oznaena rijeju rakija iza koje slijedi ime voa, ukoliko deklaracija sadri i rijei proizvedeno maceracijom i destilacijom, i to za alkoholna pia dobivena od sljedeih plodova: kupina (Rubus fruticosus), jagoda (Fragaria ssp.), borovnica (Vaccinium myrtillus), malina (Rubus idaeus), crveni ribiz (Ribes vulgare), trnina (Prunus spinosa), oskorua (Sorbus domestica), jarebika (Sorbus aucuparia), boikovina (Ilex cassine), brekinja (Sorbus turminalis), bazga (Sambucus nigra), ipak (Rosa canina) i crni ribiz (Ribes nigrum).

lanak 49.

(Tekila)

Tekila je proizvod dobiven od destilata nekoliko vrsta kaktusa agava po posebnom tehnolokom postupku, s dodatkom aroma i karamela te mora imati najmanje 37,5% vol. alkohola.

22

Odjeljak C. Jaka alkoholna pia dobivena po posebnom postupku

lanak 50. (Klasifikacija jakih alkoholnih pia)

(1) Jaka alkoholna pia dobivena po posebnom postupku su proizvodi koji se spravljaju razblaivanjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, destilata ili njihovih smjesa i mogu se aromatizirati ili samo proiavati posebnim postupcima.

(2) Jaka alkoholna pia su:

a) votka;

b) domai brendi;

c) domai rum;

d) jaka alkoholna pia od voa.

lanak 51. (Votka)

(1) Votka je proizvod dobiven bilo rektifikacijom etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili njegovim filtriranjem kroz aktivni ugljen, nakon ega moe slijediti destilacija ili odgovarajua obrada, tako da su senzorska svojstva uporabljenih sirovina selektivno smanjena.

(2) Votki mogu biti dodane arome za dobivanje posebnih senzorskih svojstava (npr. okus limuna). Naziv arome mora biti istaknut u imenu votke (npr. Limun votka).

(3) Da bi se votka mogla deklarirati kao itna votka mora biti proizvedena iskljuivo iz etilnog alkohola dobivenog od itarica.

(4) Prilikom stavljanja na trite kao gotovoga proizvoda, votka mora imati najmanje 37,5% vol. alkohola.

lanak 52. (Domai brendi)

(1) Domai brendi je proizvod koji se dobiva mijeanjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i vinskog destilata, s time da udio alkohola iz vinskog destilata ini najmanje 30% od ukupne koliine alkohola u gotovome proizvodu.

23

(2) U proizvodnji domaeg brendija, u svrhu poboljanja senzorskih svojstava i tipizacije proizvoda, doputena je uporaba biljnih ekstrakata, a za njihovu se pripremu moe rabiti i etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla.

(3) Deklaracija za domai brendi mora sadravati i podatke o postotnoj zastupljenosti etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i alkohola iz vinskog destilata.

(4) Prilikom stavljanja na trite, domai brendi mora ispunjavati sljedee zahtjeve:


b) sadravati najvie 20 g/l ukupnog ekstrakta;

c) ostali sastojci moraju biti najmanje proporcionalni udjelu vinskog destilata u proizvodu.

lanak 53. (Domai rum)

(1) Domai rum je proizvod koji se dobiva aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla.

(2) Domai rum moe se bojati prirodnim i umjetnim bojama.

(3) Prilikom stavljanja na trite kao gotovoga proizvoda, domai rum mora imati alkoholnu jakost proizvoda najmanje 35% vol.

lanak 54.

(Jaka alkoholna pia od voa)

(1) Jaka alkoholna pia od voa su proizvodi koji se dobivaju maceriranjem voa u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla ili u destilatu poljoprivrednog podrijetla ili u jakom alkoholnom piu koji sadri najmanje 5 kg voa u 20 litara apsolutnog alkohola.

(2) U proizvodnji jakih alkoholnih pia od voa mogu biti dodane aromatske tvari i/ili aromatski pripravci koji ne proistjeu iz uporabljenog voa, meutim karakteristian okus i boja pia moraju biti iskljuivo od uporabljenog voa.

(3) Jaka alkoholna pia od voa oznaavaju se tako to se iza rijei: jako alkoholno pie dodaje ime voa od kojega su proizvedena (npr. jako alkoholno pie od breskve).

24

lanak 55. (Deklariranje jakih alkoholnih pia)

Deklaracija jakih alkoholnih pia od voa mora sadravati i podatke o postotnoj zastupljenosti etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i alkohola iz destilata voa.

lanak 56. (Zahtjevi za stavljanje na trite)

Prilikom stavljanja na trite, jaka alkoholna pia od voa moraju ispuniti sljedee zahtjeve:


b) ostali sastojci moraju biti najmanje proporcionalni udjelu destilata voa u proizvodu;


Odjeljak D. Likeri

lanak 57. (Nain proizvodnje likera)

(1) Likeri su proizvodi dobiveni aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili destilata poljoprivrednog podrijetla ili jednog ili vie jakih alkoholnih pia ili njihove mjeavine i:

a) zaslaeni su;

b) mogu im biti dodani proizvodi poljoprivrednog podrijetla, npr. vrhnje, mlijeko i drugi mlijeni proizvodi, voe, vone preraevine, vino i aromatizirano vino, vono vino, biljni macerati, biljni ekstrakti, jaja, kakao, okolada, kava, aj, prehrambene kiseline i drugo.

(2) Liker mora sadravati najmanje 100 g/l eera, izraenog kao invertni eer, osim u sluaju:

a) likera od encijana, koji mora sadravati najmanje 80 g/l eera, izraenog kao invertni eer;

b) likera od treanja, koji mora sadravati najmanje 70 g/l eera, izraenog kao invertni eer.

25

lanak 58. (Doputeni aditivi u proizvodnji likera)

(1) U proizvodnji likera doputeno je:

a) aromatiziranje prirodnim, prirodno-istovjetnim i umjetnim aromama i aromatskim pripravcima, sukladno posebnim propisima o prehrambenim aditivima koji se mogu nalaziti u hrani, ukoliko za pojedinu skupinu proizvoda nije drukije propisano;

b) zaslaivanje, ukoliko za pojedine proizvode ovim Pravilnikom nije drukije propisano;

c) bojanje prirodnim i umjetnim bojama, sukladno posebnom propisu o prehrambenim aditivima koji se mogu nalaziti u hrani, ukoliko za pojedine proizvode ovim Pravilnikom nije drukije propisano.

lanak 59.

(Alkoholna jakost likera)

Prilikom stavljanja na trite kao gotovih proizvoda, likeri moraju imati alkoholnu jakost od najmanje 15% vol., ukoliko za pojedine proizvode ovim Pravilnikom nije drukije propisano.

lanak 60.

(Stavljanje na trite)

Likeri se, ovisno o tehnolokom postupku i vrsti sirovine, stavljaju na trite kao:

a) likeri od vonog soka;

b) voni likeri;

c) likeri od rakija;

d) biljni likeri;

e) likeri od kave, aja, kakaa, okolade i cole;

f) emulzijski likeri;

g) likeri s vinom;

h) aromatizirani likeri;

i) ostali likeri.

26

lanak 61. (Likeri od vonog soka)

(1) Likeri od vonog soka su proizvodi dobiveni mijeanjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla s jednim ili vie vonih sokova.

(2) Likeri od vonog soka u jednoj litri sadre najmanje 200 ml matinog vonog soka po kojemu je liker nazvan ili ekvivalentni sadraj koncentrata toga vonog soka.

(3) U proizvodnji likera od vonog soka doputena je uporaba prirodnih aroma, izuzev arome voa po kojem je proizvod nazvan.

(4) Nije doputeno bojanje likera od vonog soka.

lanak 62. (Voni likeri)

(1) Voni likeri su proizvodi dobiveni aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla s maceratima voa ili vonih dijelova (kore, granice, voke) u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla i/ili iz njih dobivenim destilatima.

(2) Voni likeri u jednoj litri sadre najmanje 200 ml macerata voa, odnosno udio destilata je najmanje 33%.

(3) U proizvodnji vonih likera doputena je uporaba prirodnih aroma, izuzev arome voa po kojem je proizvod nazvan.

(4) Vone likere doputeno je bojati prirodnim bojama.

(5) Vonim likerima doputeno je dodavati vanilin.

lanak 63. (Oznaavanje likera)

Likeri od vonog soka i voni likeri mogu se oznaiti kao brendi, tako to se uz rije navodi ime voa. Samo se sljedee navedene sloenice mogu rabiti u predstavljanju likera:

a) ljivin brendi;

b) naranin brendi;

c) breskvin brendi;

27

d) trenjin brendi.

lanak 64. (Likeri od rakija)

(1) Likeri od rakija su proizvodi dobiveni zaslaivanjem rakija.

(2) U proizvodnji likera od rakija doputena je uporaba prirodnih aroma, izuzev arome voa po kojem je proizvod nazvan.

(3) Likere od rakija doputeno je bojati prirodnim bojama.

(4) Prilikom stavljanja na trite, likeri od rakija moraju ispunjavati sljedee zahtjeve:


b) sadravati najmanje 100 g/l eera, izraenog kao invertni eer;

c) ostali sastojci moraju ispunjavati zahtjeve ovoga Pravilnika za uporabljenu rakiju.

lanak 65.

(Biljni likeri)

(1) Biljni likeri su proizvodi dobiveni aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla maceratima aromatskog bilja i/ili plodova u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla i/ili iz njih dobivenim destilatima.

(2) U proizvodnji biljnih likera doputena je uporaba drugih prirodnih aroma.

(3) Biljne likere doputeno je bojati prirodnim i umjetnim bojama.

(4) Biljni likeri mogu biti nazvani gorki biljni liker ili biter liker ukoliko po svojim senzorskim svojstvima imaju neznatno gorak do gorak okus.

(5) Biljni likeri nazvani gorki biljni liker ili biter liker mogu sadravati manje od 100 g/l eera.

lanak 66. (Likeri od kave, aja, kakaa, okolade i cole)

(1) Likeri od kave, aja, kakaa, okolade i cole su proizvodi dobiveni mijeanjem destilata i/ili ekstrakata onih sirovina po kojima su nazvani s etilnim alkoholom poljoprivrednog podrijetla.

28

(2) U proizvodnji likera od kave, aja, kakaa, okolade i cole doputena je uporaba drugih prirodnih aroma, ukljuujui vanilin, izuzev aroma po kojima je proizvod nazvan.

(3) Doputeno je boju proizvoda pojaati prirodnim bojama.

lanak 67. (Emulzijski likeri)

(1) Emulzijski likeri su proizvodi koji se dobivaju mijeanjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla sa sirovinama kao to su: jaja, kava, kakao, okolada, ljenjak, vone kreme koje su prethodno emulgirane s vodom, mlijekom ili vrhnjem.

(2) U proizvodnji emulzijskih likera doputena je uporaba prirodnih aroma.

(3) U proizvodnji emulzijskih likera doputeno je dodavati vanilin, rum i domai rum.

(4) U proizvodnji emulzijskih likera nije doputena uporaba zamjena za jaja, eer i mlijeko.

(5) Zabranjeno je bojati emulzijske likere.

lanak 68.

(Liker od jaja)

Liker od jaja proizvodi se od umanjaka kokojeg jaja, svjeih ili konzerviranih etilnim alkoholom ili smrzavanjem, i u jednoj litri likera od jaja mora biti sadrano najmanje 140 g umanjka.

lanak 69. (Krem-liker)

Ukoliko se emulzijski liker oznaava kao krem-liker (creme, cream), u jednoj litri mora sadravati najmanje 400 ml punomasnog mlijeka ili 40 g mlijene masti iz vrhnja

lanak 70. (uvanje i rok valjanosti)

(1) Emulzijski likeri se tijekom duljeg uvanja u bocama mogu razdvajati, ali se moraju kraim mukanjem ponovno vratiti u emulziju.

(2) Rok valjanosti za emulzijske likere ne smije biti dulji od jedne godine od dana proizvodnje te mora biti oznaen na deklaraciji, sukladno lanku 10. ovoga Pravilnika.

29

lanak 71. (Aromatizirani emulzijski liker)

Ukoliko se u proizvodnji emulzijskih likera rabe prirodno-istovjetne i umjetne arome, izuzev vanilina i domaeg ruma, proizvod na deklaraciji mora biti oznaen kao aromatizirani emulzijski liker.

lanak 72.

(Zahtjevi za stavljanje na trite)

(1) Prilikom stavljanja na trite, emulzijski likeri moraju ispunjavati sljedee zahtjeve:

a) imati alkoholnu jakost gotovoga proizvoda najmanje 15% vol., izuzev likera od jaja u kojem iznosi najmanje 14% vol. alkohola;

b) sadravati najmanje 150 g/l eera, izraenog kao invertni eer.

(2) Krem-likeri moraju sadravati najmanje 250 g/l eera izraenog kao ukupni invertni eer.

lanak 73.

(Likeri s vinom)

(1) Likeri s vinom su proizvodi dobiveni mijeanjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla s vinom.

(2) Likeri s vinom u jednoj litri moraju sadravati najmanje 200 ml vina.

(3) Doputeno je u liker s vinom dodati vinski destilat i/ili vinjak.

(4) U proizvodnji likera s vinom doputeno je rabiti prirodne arome.

lanak 74.

(Kordijalni liker)

(1) Naziv kordijalni liker nose proizvodi u kojima je udio destilata ili vinjaka 20%, a vina 10%, te uz to sadre vone i/ili biljne macerate.

(2) Alkoholna jakost kordijalnih likera kao gotovih proizvoda iznosi najmanje 35% vol.

30

lanak 75. (Aromatizirani likeri)

Aromatizirani likeri su proizvodi koji se dobivaju aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla s aromama, doputenim posebnim propisima o aditivima koji se mogu nalaziti u namirnicama.

lanak 76.

(Ostali likeri)

Ostali likeri su pun te likeri od meda i drugih prirodnih sirovina pogodnih za proizvodnju likera.

lanak 77.

(Liker od meda)

(1) Liker od meda u jednoj litri sadri najmanje 250 g prirodnog meda.

(2) U proizvodnji likera od meda mogu se rabiti prirodne arome i prirodne boje, osim aroma koje pojaavaju okus meda.

lanak 78.

(Pun)

Pun je liker koji se dobiva aromatiziranjem mjeavine etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i ruma ili domaeg ruma s destilatima i/ili maceratima plodova citrusa ili njihovih dijelova, s njihovim eterinim uljima i drugim aromama svojstvenim ovoj vrsti likera.

Odjeljak E. Mijeana jaka alkoholna pia (kokteli)

lanak 79. (Kokteli)

(1) Mijeana jaka alkoholna pia (koktel, cocktail) su meusobne mjeavine dvaju ili vie jakih alkoholnih pia, utvrenih ovim Pravilnikom, ili jaka alkoholna pia s etilnim alkoholom poljoprivrednog podrijetla i/ili vonim sokom i/ili drugim sokom i/ili aromom i/ili vinom i dr., s ili bez dodatka eera.

(2) Alkoholna jakost koktela (cocktaila) kao gotovoga proizvoda iznosi najmanje 15% vol.

31

(3) Deklaracija proizvoda iz stavka (1) ovoga lanka mora sadravati podatak o vrstama pia koja su uporabljena za proizvodnju mijeanoga jakog alkoholnog pia i listu sastojaka.

POGLAVLJE II. ALKOHOLNA PIA

lanak 80.

(Klasifikacija alkoholnih pia)

Alkoholna pia iz lanka 4. ovoga Pravilnika, ovisno o uvjetima proizvodnje, tehnolokom postupku i vrsti sirovina, stavljaju se na trite kao:

a) gazirana likerska pia;

b) desertna likerska pia;

c) mijeana alkoholna pia;

d) alkoholna pia od meda;

e) aromatizirana pia na bazi vina;

f) aromatizirani kokteli na bazi vina.

lanak 81.

(Gazirana likerska pia)

(1) Gazirana likerska pia su proizvodi dobiveni mijeanjem likera sa soda-vodom, s tim to ne sadre manje od 5% vol. ni vie od 15% vol. alkohola.

(2) Gazirana likerska pia sadre najmanje 2 g ugljinog dioksida u jednoj litri pia.

lanak 82. (Desertna likerska pia)

(1) Desertna likerska pia su proizvodi dobiveni mijeanjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i eera s fermentiranim ili alkoholiziranim matinim sokom voa, groa ili povra uz dodatak macerata aromatskog bilja ili njihovih destilata.

(2) Desertna likerska pia moraju u jednoj litri sadravati najmanje 400 ml matinog soka voa, groa ili povra.

32

(3) Prilikom stavljanja na trite, desertna likerska pia moraju imati najvie 250 g/l ukupnog ekstrakta.

lanak 83. (Mijeana alkoholna pia)

(1) Mijeana alkoholna pia su proizvodi dobiveni mijeanjem vina i/ili piva i/ili vonih sokova i/ili osvjeavajuih pia i/ili mineralnih voda i/ili voda i dr. s etilnim alkoholom poljoprivrednog podrijetla i/ili jakim alkoholnim piima i/ili alkoholnim piima definiranim ovim Pravilnikom.

(2) Doputeno je zaslaivati te dodavati boje i arome u mijeana alkoholna pia, sukladno posebnim propisima.

(3) Doputeno je dodavati ugljini dioksid u mijeana alkoholna pia.

(4) Alkoholna jakost mijeanih alkoholnih pia iznosi 2% - 10% vol.

lanak 84.

(Alkoholna pia od meda)

(1) Alkoholna pia od meda su proizvodi dobiveni alkoholnom fermentacijom otopine prirodnog meda.

(2) Za poticanje alkoholne fermentacije doputeno je dodavati mineralne soli.

(3) Prilikom stavljanja na trite, alkoholna pia od meda moraju ispunjavati sljedee zahtjeve:

a) imati alkoholnu jakost gotovoga proizvoda od 9% do 15% vol.;

b) sadravati najvie 3 g/l ukupnih kiselina, preraunato na vinsku kiselinu;

c) sadravati najvie 1,2 g/l hljapljivih kiselina, preraunato na octenu kiselinu;

d) sadravati najmanje 15 g/l ekstrakta bez eera;

e) sadravati najvie 200 mg/l ukupnog sumpornog dioksida;

f) sadravati najvie 30 mg/l slobodnog sumpornog dioksida.

(4) U alkoholna pia od meda doputeno je dodavati prirodne ekstrakte i prirodne aromatske tvari.

33

lanak 85. (Aromatizirana pia na bazi vina)

(1) Aromatizirana pia na bazi vina su alkoholna pia dobivena od vina, izuzev vina koja su proizvedena s dodatkom alkohola, kao i vina dobivenih fermentacijom groica, te im je mogue dodati groani mot i/ili djelomino fermentirani groani mot.

(2) Proizvodi iz stavka (1) ovoga lanka aromatizirani su prirodnim aromatskim tvarima i/ili prirodnim aromatskim pripravcima i/ili tvarima ili pripravcima utvrenima posebnim propisom.

(3) U proizvodnji aromatiziranih pia na bazi vina doputena je uporaba aroma, sukladno posebnim propisima o uporabi aroma u hrani.

(4) U aromatizirana pia na bazi vina mogu biti dodani aromatino bilje i/ili zaini.

(5) Aromatizirana pia na bazi vina mogu biti zaslaena, ali im se ne smije dodavati alkohol.

(6) Aromatizirana pia na bazi vina imaju alkoholnu jakost najmanje 7% vol. i najvie 14,5% vol.

(7) Vina rabljena u proizvodnji aromatiziranih pia na bazi vina moraju biti prisutna u gotovome proizvodu s udjelom ne manjim od 50%.

lanak 86. (Aromatizirani kokteli na bazi vina)

(1) Aromatizirani kokteli na bazi vina su alkoholna pia dobivena od vina i/ili groanog mota.

(2) Proizvodi iz stavka (1) ovoga lanka aromatizirani su prirodnim aromatskim tvarima i/ili prirodnim aromatskim pripravcima i/ili tvarima ili pripravcima utvrenim posebnim propisom.

(3) U proizvodnji aromatiziranih koktela doputena je uporaba aroma, sukladno posebnim propisima o uporabi aroma u hrani.

(4) U aromatizirane koktele na bazi vina mogu biti dodani aromatino bilje i/ili zaini.

(5) Aromatizirani kokteli na bazi vina mogu biti zaslaeni i obojani, ali im se ne smije dodavati alkohol.

(6) Prilikom stavljanja na trite, alkoholna jakost aromatiziranih koktela na bazi vina iznosi 7% vol.

34

(7) Vina ili groani mot rabljeni u proizvodnji aromatiziranih koktela na bazi moraju biti prisutni u gotovome proizvodu s udjelom ne manjim od 50%.

lanak 87.

(Kokteli na bazi vina)

(1) Kokteli na bazi vina su aromatizirana alkoholna pia u kojima sadraj koncentriranog groanog mota ne premauje 10% od ukupnog obujma gotovoga proizvoda.

(2) Kokteli na bazi vina sadre manje od 80 g/l eera, izraenog kao invertni eer.

lanak 88.

(Aromatizirani pjenuavi kokteli na bazi groa)

(1) Aromatizirani pjenuavi kokteli na bazi groa su alkoholna pia proizvedena iskljuivo od groanog mota ija je alkoholna jakost manja od 4% vol.

(2) Proizvodi iz stavka (1) ovoga lanka sadre ugljini dioksid koji iskljuivo potjee iz fermentacije upotrijebljenih proizvoda.

DIO TREI - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 89.

(Slubene kontrole i inspekcijski nadzor)

(1) Slubene kontrole i inspekcijski nadzor bit e provoeni na nain utvren valjanim zakonskim propisima.

(2) Za utvrivanje usklaenosti proizvoda s propisanim opim zahtjevima za kakvou u svrhu slubene kontrole i inspekcijskog nadzora, bit e koritene metode propisane Pravilnikom o uzimanju uzoraka i obavljanju kemijskih i fizikih analiza alkoholnih pia (Sl. list SFRJ, broj: 70/87), te druge validirane i meunarodno priznate metode.

(3) Zahtjevi u pogledu kakvoe za sastojke i koliine hljapljivih spojeva i ekstrakata za destilat i rakije od groa, kao i rakije od voa, dani su u aneksma II. i III. koji su sastavnim dijelom ovoga Pravilnika.

35

lanak 90. (Primjena Pravilnika)

(1) Jaka alkoholna pia i alkoholna pia moraju biti proizvedena i oznaena sukladno odredbama ovoga Pravilnika najkasnije do dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

(2) Doputeno je stavljanje u promet jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia koja su proizvedena i oznaena prije isteka roka za usklaivanje iz stavka (1) ovoga lanka, do isteka zaliha ili do isteka roka valjanosti.

lanak 91. (Oznaavanje kontrolnim markicama)

Proizvodi iz l. 3.i 4. ovoga Pravilnika koji se stavljaju na trite Bosne i Hercegovine moraju biti oznaeni kontrolnim markicama Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, na nain i pod uvjetima utvrenim propisom kojim se ureuje poseban porez na alkohol.

lanak 92. (Prestanak primjene)

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje primjena Pravilnika o kvaliteti alkoholnih pia (Slubeni list SFRJ, broj 16/88).

lanak 93. (Stupanje na snagu)

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Slubenom glasniku BiH.

Predsjedatelj Vijea ministara BiH

Dr. Nikola piri

VM, broj 05-07-215-21/08

Sarajevo,04.02.2008.

1

ANEKS I.

ETILNI ALKOHOL

Etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla koji se rebi u proizvodnji alkoholnih pia definiranih ovim Pravilnikom mora biti proizveden iskljuivo od sirovina poljoprivrednog podrijetla i mora zadovoljavati ove temeljne zahtjeve:

1. organoleptika (senzorska) svojstva: ne smije se osjetiti miris i okus drugaiji od onoga koji potjee od uporabljenih sirovina,

2. minimalna alkoholna jakost 96 % vol.,

3. maksimalni zaostali sadraj hlapljivih sastojaka:

a) ukupna kiselost (preraunata na octenu kiselinu): 1,5 g/hl, preraunato na 100 % vol. alkohola,

b) esteri (preraunati na etil acetat): 1,3 g/hl, preraunato na 100 % vol. alkohola,

c) aldehidi (preraunati na acetaldehid): 0,5 g/hl, preraunato na 100 % vol. alkohola,

d) vii alkoholi (preraunati na metil-2-propanol-1): 0,5 g/hl, preraunato na 100 % vol. alkohola,

e) metanol: 50 g/hl, preraunato na 100 % vol. alkohola,

f) hlapljive baze koje sadre azot: 0,1 g/hl, preraunato na 100 % vol. alkohola,

g) suhi ekstrakt: 1,5 g/hl, preraunato na 100 % vol. alkohola,

h) furfurol: ne smije sadravati.

1

ANEKS II Zahtjevi kakvoe u sastavu i sadraju hlapljivih spojeva i ekstrakta za destilat i rakije od groa

Sadraj

hlapljivih kemijskih spojeva

Vinski destilat Vinjak Brendi

Lozovaa-Loza Komovaa

Droenka-steljovaa Vinovica

Rakija od groica-suho

groe

Etanol %vol, najmanje 25 37,5 36 37,5 37,5 37,5 37,5 37,5

Ukupne kiseline (kao octena) mg/L

a.a., najvie 2500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500

Aldehidi (kao acetaldehid)

mg/La.a.,najmanje 50 40 40 40 40 50 50 50

Estri (kao etilacetat)

mg/La.a.,najmanje 300 300 300 300 300 400 300 300

Vii alkoholi mg/L a.a.,najmanje 800 800 800 800 800 800 800 800

Furfurol mg/L a.a., najvie 35 35 20 40 40 35 35 45

Ukupni ekstrakt g/L, najvie 10 20 30 10 10 10 10 10

Ukupni SO2 (mg/L)najvie 40 25 * 35 25 25 25 25

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u Slubeni glasnik BiH, broj 87/08

ANEKS III Zahtjevi kakvoe u sastavu i koliini hlapljivih spojeva i ekstrakta za destilate i rakije od voa

Sadraj hlapljivih kemijskih spojeva

ljivovica Jabukovaa Krukovaa Kajsijevaa, breskovaa Trenjevaa, vinjevaa Dunjevaa

Vone rakije od mjeanog voa

Voni destilati

Etanol %vol, najmanje 25 37,5 37,5 37,5 37,5 37,5 37,5 14

Ukupne kiseline

(kao octena) mg/L a.a.,

najvie

1800 1800 1800 1800 1800 1800 1800 4500

Aldehidi (kao acetaldehid)

mg/L a.a.,najmanje

40 40 40 40 40 40 40 40

Estri (kao etilacetat) mg/L a.a.,najmanje

400

400

400 400 400 400 400 400

Vii alkoholi mg/L

a.a.,najmanje 1000 1200 1000 1000 1200 1000 1000 1000

Furfurol mg/L a.a., najvie 50 40 80 80 30 40 80 80

Benzaldehid mg/L a.a.,

najvie 100 # # 130 130 # 80 130

Ukupni ekstrakt g/L,

najvie 5 5 5 5 5 5 5 5

3

PRAVILNIKO JAKIM ALKOHOLNIM PIIMA I ALKOHOLNIM PIIMA

pravilnik o jakim alkoholnim pićima i alkoholnim pićima

Documents