, 1. 9. 2014. 68 - 157

Na osnovu lana 8. ta ka A. stav 1. i 2. Zakona o

željeznicama BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 52/05), Regulatorni odbor željeznica BiH donosi

413 c

PRAVILNIK O POSEBNIM TEHNI KIM USLOVIMA ZA

OPREMANJE STANICA ELEKTRONSKIM SIGNALNO-SIGURNOSNIM URE AJIMA

GLAVA I OPŠTE ODREDBE

lan 1. (Predmet Pravilnika)

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se posebni tehni ki uslovi za isporuku i ugradnju stani nih elektronskih signalno-sigurnosnih ure aja (u daljem SESS ure aji) na ŽS BiH.

(2) SESS ure aji koji su predmet ovih posebnih uslova moraju biti zasnovani na sigurnosno-tehni kom principu, što zna i da se u slu aju smetnje ili kvara odre eni element (sklop) postavlja automatski u stanje ve e sigurnosti, kojeg nazivamo signalno-sigurnosno stanje i u tom stanju ostaje sve do otklanjanja smetnje ili kvara. SESS ure aj koji obezbje uje redovitost i sigurnost željezni kog saobra aja na odre enoj pruzi, dionici pruge i saobra ajnom mjestu za upravljanje i reguliranje saobra aja vozova treba da obuhvati: a) mašinsku opremu (hardver), b) programsku opremu (softver), c) ugradnju svih potrebnih sklopova i ure aja, d) osiguranje napajanja: redovno, rezervno i pomo no

rezervno napajanje, e) adaptaciju ili izgradnju potrebnih prostorija, i f) vanjsku opremu (postavne sprave, signali, kablovi i

kablovski pribor i dr.). SESS ure aj mora biti modularno projektovan. To zna i

da se pojedine funkcije (npr. signal, kolosijek, skretnica) izvršavaju u standardizovanim elementarnim modulima, što omogu ava brzu opravku i uspostavljanje funkcija pojedinog elementa jednostavnom zamjenom neispravnog modula sa ispravnim.

lan 2. (Uslovi za ugradnju)

(1) Na prugama ŽS BiH mogu se ugra ivati SESS ure aji i njihove sastavne komponente, koji ispunjavaju odredbe: Zakon o željeznicama BiH; Zakon o zaštiti ovjekove okoline, "Instrukcije za bezbjednost i interoperabilnost željezni kog sistema u Bosni i Hercegovini" - propisa i uputstava za gra enje i održavanje pruga i pružnih postrojenja, priznata tehni ka pravila struke za ovu oblast definirana zakonima i ratificiranim me unarodnim sporazumima ija je potpisnica Bosna i Hercegovina.

(2) Za ugradnju novog tipa SESS ure aja i njegovih sklopova koji se po prvi put ugra uju na podru ju ŽS BiH neophodno je obezbijediti dozvolu za korištenje. U skladu sa Zakonom o željeznicama BiH, nadležni organ za izdavanje dozvole za korištenje novog tipa SESS ure aja i njegovih sklopova na ŽS BiH je ROŽ-a BiH. Izdavanje dozvole za korištenje se vrši u skladu sa "Uputstvom o postupku i na inu izdavanja dozvole za korištenje željezni kih vozila, ure aja, dijelova i opreme za željezni ka vozila i ure aja, dijelova i opreme za željezni ku infrastrukturu".

lan 3. (Osnovni pojmovi i skra enice)

1) "Upravitelj infrastrukture" je svako javno preduze e ili kompanija koja je odgovorna za uspostavljanje i održavanje javne željezni ke infrastrukture ili privatne željezni ke infrastrukture povezane sa javnom željezni kom infrastrukturom;

2) "Regulatorni odbor željeznica - ROŽ" je upravna organizacija pri Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, ija je organizacija, finansiranje i ovlaš enja definirana u

Zakonu o željeznicama BiH; 3) "SS ure aj" predstavlja skup odre enih signalno-

sigurnosnih sklopova, sa svojim svojstvima i me usobnim vezama, pomo u kojih se ostvaruje funkcionalna cjelina za bezbjedno upravljanje saobra ajem na odre enom željezni kom podru ju;

4) "Sigurnost-sigurnosno svojstvo SS ure aja" predstavlja njegovo svojstvo, koje karakteriše njegovo specifi no ponašanje u slu aju pojave kvara ili smetnje u njemu, a to je da ima sigurnosno svojstvo koje ne dozvoljava da pojava bilo kakve neispravnosti (otkaz u radu - kvar) koje bi svojim nepravilnim funkcioniranjem prouzrokovalo ugrožavanje bezbjednosti saobra aja na kontroliranom željezni kom podru ju;

5) "Pouzdanost" (Reliability) se definiše kao vjerovatno a da e se potrebna funkcija ostvariti prema zadanim uslovima u odre enom vremenskom intervalu;

6) "Raspoloživost" (Avalilability) elektronskog SS ure aja predstavlja vjerovatno u da e postrojenje biti spremno za rad u odre enom trenutku;

7) "Mogu nost održavanja" (Maintainability) - pod ovim pojmom se definiše vjerovatno a da e se odre eni rad u okviru redovnog održavanja jednog dijela sistema pod odre enim pogonskim uslovima bez poteško a izvršiti u odre enom vremenu, pod uslovom da se održavanje izvršava u uslovima i sa korištenjem definiranih postupaka (procedura) i uz korištenje propisanih sredstava za održavanje;

8) "Signalno tehni ka sigurnost" (Safety) se definiše kao vjerovatno a da e svi dijelovi sistema kao i cijeli sistem djelovati sigurno pod svim pogonskim uslovima u odre enom trenutku;

9) "Sigurnosna analiza SS ure aja" predstavlja skup postupaka koji rezultiraju dokumentom u kojem proiz-vo a ure aja dokazuje, primjenom odgovaraju ih me-toda, da je doti ni SS ure aj - postrojenje realizovano na sigurnosan na in, tj. da poseduje sigurnosno svojstvo prema važe im propisima;

10) "Signalno sigurnosni monitor" predstavlja monitor (display) koji uz primjenu posebnih tehni kih mjera omogu ava pouzdan vizuelni prikaz stanja elektronskog signalno-sigurnosnog ure aja i vanjske signalno sigurnosne opreme u realnom vremenu;

11) "CRS (Customer Requirement Specifications)" predstavlja specifikaciju uslova za izradu elektronskog SS ure aja. CRS predstavlja dokument sa zahtjevima investitora isporu iocu elektronskog postrojenja u vezi sa isporukom, funkcijama i drugim tehni kim kara-kteristikama postrojenja;

12) "Auto-stop ure aj" je ure aj koji automatski pokre e zaustavljanje voza kod signala u položaju "stoj”, ukoliko mašinovo a nije pravovremeno preduzeo potrebne mjere za zaustavljanje voza. Auto-stop ure aji se sastoje od pružnog i lokomotivskog dijela;

13) "ETCS (European Train Control System)" Evropski sistem za nadzor i upravljanje hodom voza;

68 - 158 , 1. 9. 2014.

14) "GSM-R" - radio sistem za vo enje željezni kog saobra aja pomo u mobilne telefonije;

15) "CISPR" - Comité International Spécial des Perturbations Radioélectriques;

16) "ACC (Area Control Computer)" - podru ni ra unar; 17) "ŽS BiH" - željezni ki sistem BiH; 18) "RAMS" - skra enica za Reliability, Avalilability,

Maintainability, Safety. lan 4.

(Vrste ESS ure aja) (1) ESS ure aje dijelimo na stani ne i pružne. (2) Stani nim elektronskim signalno-sigurnosnim ure ajima

se upravlja i reguliše saobra aj u stani nom podru ju (izme u ulaznih signala) sa ve im ili manjim obimom centralizacije i automatizacije, zavisno o saobra ajno-tehnološkom zadatku stanice, broju i vrsti vozova i kategorije pruge.

(3) Pružnim elektronskim signalno-sigurnosnim ure ajima se upravlja i reguliše željezni ki saobra aj izme u stanica, a mogu biti: a) ure aji me ustani ne zavisnosti (MZ), pomo u kojih

se saobra aj reguliše u stani nom razmaku, i b) ure aji automatskog pružnog bloka, koji pored

uslova za MZ ostvaruju mogu nost slije enja vozova u jednom smjeru (saobra aj vozova u blokovskom razmaku).

lan 5. (Osnovni zadaci SESS ure aja)

Osnovni zadaci SESS ure aja su: a) centralno i automatizovano postavljanje i

signaliranje voznih puteva vožnje, b) centralizovano i automatizovano postavljanje i

signaliranje manevarskih puteva vožnje, c) osiguranje vožnje vozova od bo nog i eonog

ugrožavanja ili ugrožavanja od sustizanja, d) osiguranje vožnje vozova od iskliznu a i zaostalih

(ostavljenih) vozila na kolosijecima ili skretnicama, e) osiguranje manevarskih vožnji od iskliznu a,

bo nog ugrožavanja ili ugrožavanja od sustizanja, f) osiguranje predaje ispravne, potpune i sigurne

informacije o uslovima daljnje vožnje mašinovo i i osoblju voza putem svjetlosnih signala,

g) osiguranje prenosa informacija pruga-voz o uslovima dalje vožnje primjenom ta kastog prenosa informacija pruga-voz sistemom Indusi I60,

h) osiguranje predaje ispravne informacije otpravniku vozova-operatoru na upravlja kom ure aju stanice (radna stanica operatora),

i) prihvatanje pružnih ure aja (APB ili MZ) sa jednostavnom nadogradnjom osnovnih funkcija,

j) osiguranje putnih prelaza (CPr) u stani nom podru ju te upravljanje i kontrola nad ure ajima za osiguranje CPr izme u ulaznog signala i predsignala (CPr-DK-SP) te prihvatanje i procesuiranje informacija sa CPr, osiguranih ure ajem za daljinsku kontrolu (CPr-DK).

GLAVA II OSNOVNI PRINCIPI I USLOVI ZA IZVEDBU ELEKTRONSKOG SS URE AJA

lan 6. (Osnovni principi)

(1) Elektronski signalno-sigurnosni ure aj (ESSU) se realizuje na principu podru ja, pri emu se spoljašnji ure aji po mogu nosti raspore uju u podru ja istih veli ina, paralelno sa glavnim pravcima puta vožnje duž

stanice (prolazni putevi vožnje). Svakom od podru ja pripada po jedan podru ni ra unar, tako da se odgovaraja om podjelom na podru ja postigne što ve a raspoloživost. U podru nom ra unaru se izvršavaju funkcije signalne logike, koje su u svim ra unarima iste i sadrže kompletne saobra ajne zahtjeve naru ioca.

(2) Pri realizaciji ESSU moraju se definirati svi mogu i putevi vožnje tj. sve mogu e kombinacije start - cilj.

(3) Postavljanje puta vožnje obavlja se sekvencijalno u više postupnih faza i to: a) definiranje puta vožnje i ispitivanje odobrenja, b) trasiranje puta vožnje, c) traženje i formiranje zaštitnog prostora, d) prekretanje i blokada skretnica, e) kontrola zaštitnog prostora, f) kontrola me uzavisnosti puteva vožnje, g) postavljanje signala, i h) zabravljenje i trajna kontrola puteva vožnji.

(4) Komandu za postavljanje puta vožnje daje operator pomo u grafi kog korisni kog interfejsa, zadavanjem podataka o startnom i ciljnom elementu i vrsti puta vožnje. Ova procedura i trenutno stanje postavljanog puta vožnje se prikazuje na signalno sigurnosnom monitoru u realnom vremenu, pri emu otpravnik vozova mora imati mogu nost da potvrdi ili prekine izvršenje zadate komande.

(5) Ukoliko se prilikom ugradnje SESS ure aja vrši opremanje CPr (putnih prelaza) u stani nom podru ju ili na me ustani nom razmaku tada je ure aj za osiguranje CPr u stani nom podru ju, kao i funkcije ure aja za osiguranje CPr sa daljinskom kontrolom (dio funkcija koje se odnose na daljinsku kontrolu ovog tipa ure aja u stalno zaposjednutom službenom mjestu) sastavni dio funkcija koje obavlja ESS ure aj.

lan 7. (Princip modeliranja)

(1) Cilj modeliranja je da se omogu i jednostavna konfiguracija elektronskih pos-tavnica svih obima, kako onih sa malim brojem upravljanih jedinica, tako i veoma velikih postavnica bez ve ih intervencija u strukturi postavnice.

(2) Princip modeliranja elektronske postavnice (vidjeti Prilog 1) predstavlja preslikavanje svih zahtjeva odre enog kolosje nog elementa (skretnica, signal, izolovani odsjek, putni prelaz i dr.) u jedan funkcionalni modul sa odgovaraju im softverom. Funkcionalni modul preuzima zadatke ostvarivanja signalne logike, u skladu sa saobra ajnim propisima.

(3) Modeliranje omogu ava da se konkretna elektronska postavnica konfiguriše logi kim povezivanjem funkcionalnih modula prema topografiji spoljašnjih ure aja i kolosje noj situaciji vanjskih elemenata. Za stanice bilo koje veli ine treba da se koristi ista hardversko - softverska platforma. Konfiguracija sistema od stanice do stanice treba da se razlikuje samo u broju upotrebljenih funkcionalnih modula, koji zavisi od broja elemenata kojima se upravlja.

(4) Fizi ka povezanost funkcionalnih modula i njihova me usobna zavisnost mora biti preslikana u softver postavnice.

lan 8. (Opšti zahtjevi za signalnu logiku)

(1) Signalna logika elektronske postavnice treba da ispunjava sljede e opšte zahtjeve:

, 1. 9. 2014. 68 - 159

a) signalna logika se samo jednom izra uje na osnovu specifi nosti odnosne željezni ke uprave i tipsko ispitivanje treba da se sprovede nezavisno od ure aja,

b) signalna logika se realizuje i automatski odvija kroz povezivanje funkcionalnih modula (prema planu povezivanja) i ne zahtjeva dalja ispitivanja, i

c) da postoji mogu nost realizacije postavnica od malih do najve ih, od stani- nih do linijskih i vornih, samo odgovaraju im povezivanjem standardnih modula.

(2) Standardizovani instaliran upravlja ki sistem saoba ajem (MMI), modularan i struktuiran softver, tipski komunikacioni sistem i tipski modularan hardver treba da omogu e tipski iste elektronske postavnice za sve veli ine stani nih konfiguracija.

lan 9. (Uslovi za hardver)

(1) Sistemsko-tehni ke osnovne funkcije, koje treba da zadovoljava hardver jedne elektronske postavnice su sljede e: a) hardver elektronske postavnice treba biti modularno

struktuiran, pri emu, u sigurnosnom dijelu sistema, osnovni modul treba da je signalno - sigurnosni (interlocking) ra unar, i

b) u bilo kojoj od poznatih primjena mora da bude ispoštovan fail-safe princip, tj. zahtjev da sistem ostane siguran pri svakoj vrsti slu ajnog pojedina nog ispada hardvera koji se smatra mogu im, u skladu sa SIL 4 (Safety integrity level).

(2) Fail-safe princip treba da bude realizovan tako da se svaka sigurnosno relevantna funkcija izvodi preko najmanje dvije me usobno nezavisne jedinice.

(3) Za nivo centralnog upravljanja logikom (sigurnosni ra unar) preferira se primjena fail-safe nivoa 4 (SIL 4) po principu 2 od 3 na sljede im osnovama: a) ra unarski sistem treba da se sastoji od tri,

me usobno nezavisna, identi no izra ena i programirana mikrora unara (interlocking computer) koji rade sinhrono i koji u svom sastavu sadrže komparator za upore ivanje izlaznih signala. Pri tome tre i redundantni sistem nije aktivan (tre i mikrora unar u sistemu 2 od 3) ali je u stanju pune pripravnosti (hot stand by).

b) dijelovi sistema, na osnovu identi nih programa, paralelno izvršavaju iste zadatke, pri emu za izdavanje izvršne komande, rezultati obrade po oba kanala moraju biti identi ni.

c) u slu aju neusaglašenosti rezultata obrade po oba kanala, ili kvara jednog mikrora unara, automatski se uklju uje tre i redundantni mikrora unar u cilju sigurnosnog izvršavanja ili odbijanja zadate komande.

(4) U slu aju da se zbog preklapanja na redundantni sistem zadata komanda formiranja puta vožnje nije do kraja realizovala, komanda se poništava, i operater mora, po preuzimanju sigurnosnih funkcija od strane redundantnog sistema, komandu ponoviti. Za ponovni postupak operater na radnoj stanici mora dobiti sljede e podatke: a) sistem djeluje u osnovnom (redovnom) modu, što

zna i da redudantni sistem nije aktivan (tre i sistem u sistemu 2 od 3), ali u stanju pune pripravnosti (tre i sistem je u stanju hot stand by);

b) za slu aj smetnje na automatskom postavljanju puta vožnje (ponajprije režim prolaznog saobra aja) npr. zbog preklopa na redudantni sistem, sistem

automatski mora ponoviti operaciju sa redudantnim sistemom uz javljanje alarma, koji se mora potvrditi od strane operatera; i

c) ru no postavljanje (dijalog mašina- ovjek od strane operatera sa njegove radne stanice) ima prednost pred automatskim postavljanjem puta vožnje.

(5) Proizvo a za ponu enu opremu mora navesti uslove i potrebno vrijeme za ponovno uspostavljanje osnovnog (redovnog) moda.

(6) Za nivo centralnog upravljanja logikom (interlocking ra unar) se mogu ponuditi i druga sigurnosna i po pitanju raspoloživosti adekvatna rješenja kao što je sistem "2 x 2 od 2" uz glavni uslov da raspoloživost sistema bude fail-safe nivoa 4 (SIL 4).

(7) Raspoloživost se definiše kao vjerovatno a da e kompletan sistem za specificirani period biti operativan, tj. da vozovi prema redu vožnje ne e biti ometani od smetnji sistema. Vjerovatno a ispada vitalnih dijelova ponu enog sistema osiguranja tj. vjerovatno a opasne greške (P) po satu mora biti u granicama P 10-8/h odnosno P 10-9/h, u skladu sa SIL 4 (IEC 61508-1 tabela br. 3). Raspoloživost sistema osiguranja treba da bude 99,9999%.

(8) MTBF (Mean Time Between Failures) se definiše kao srednje vrijeme izme u dvije smetnje sistema tokom rada tj. prosje an period vremena od otklanjanja jedne smetnje do detekcije sljede e. Za pojedine funkcionalne module kao što su moduli signala, skretnice i sli no, MTBF mora biti ve i od 6 godina, dok za centralne procesorske strukture mora biti ve i od 10 godina. Ponu a je dužan da dostavi podatke o MTBF za kompletno postrojenje odnosno za pojedine bitne module i štampane plo e.

(9) Životni vijek ESSU treba biti minimalno 20 godina za potpuni sistem. Životni vijek postrojenja definiran je kao period vremena od ugradnje do otkaza odnosno do zamjene drugim sli nim ure ajem. U životnom vijeku potrebna je nužna podrška isporu ioca u smislu proširivanja, modifikovanja, servisiranja i isporuke rezervnih dijelova.

(10) Rješenja koja se baziraju na sistemu signalno-tehni ke sigurnosti sa korištenjem samo jednog sigurnosnog (interlocking) ra unara ne e se prihvatiti. Tako er sistemi kod kojih se sigurnost bazira na primjeni odre ene programske opreme (softvera) sa dvojnim unosom podataka, odnosno programske opreme sa unosom podataka na razli ite na ine i odgovaraju im testnim programima nisu zadovoljavaju i i ta rješenja e biti odba ena kao nepodobna.

GLAVA III FUNKCIONALNI NIVOI ELEKTRONSKOG SS URE AJA

lan 10. (Diferenciranje na nivoe)

Funkcije elektronske postavnice se distribuiraju na funkcionalne nivoe (Prilog 2), koji me usobno komuniciraju preko standardizovanih interfejsa, pri emu postoje nesigurnosni i sigurnosni nivoi.

lan 11. (Nesigurnosni nivoi elektronske postavnice)

(1) Nesigurnosni (opciono sigurnosni) nivoi služe za realizaciju kontrolno-upravlja kih funkcija elektronske postavnice. Saobra ajem treba da se upravlja lokalno, na upravlja ko - kontrolnom, tj. otpravni kom nivou, centralno, na dispe erskom odnosno na nivou supervizije,

68 - 160 , 1. 9. 2014.

koji mogu biti realizirani sa ili bez sigurnosnog funkcioniranja.

(2) Nivo za centralno i lokalno upravljanje saobra ajem se uobi ajno sastoje od nesigurnosnih ure aja. Funkcije upravljanja i kontrole mogu se izvršavati saglasno sigurnosnim (fail-safe) principima upotrebom specijalnih procedura.

(3) Na nivou lokalnog upravljanja neophodan je interfejs ovjek-mašina (Man Machine Interface - MMI) sa

odgovaraju im ure ajima za unos (tastatura, miš/tablo) i prikaz (monitori), ra unar za servis i dijagnostiku i inteligentni komunikacioni interfejs za vezu sa nivoom supervizije. Lokalni nivo upravljanja, kao i nivo supervizije, može se realizovati sa standardnim, komercijalno raspoloživim, hardverom.

(4) Za prikazivanje stanja elemenata, komponenata i ure aja elektronskog signalno-sigurnosnog postrojenja, kao i za prikazivanje informacija relevantnih za upravljanje saobra ajem na konkretnom željezni kom podru ju koriste se monitori. Kao pomo no informaciono sredstvo za operatera može da se koristi i informaciona tabla, na kojoj su prikazani (po geografskom principu) izvršni organi i kolosje ni odsjeci za detekciju prisustva pružnih vozila.

(5) Upravljanje/opsluživanje (komunikacija ovjek-mašina) treba da se vrši pomo u standardizovanih menija (dijaloga), koji su dostupni na medijumu za prikaz (u daljem tekstu - monitor). Meniji mogu da se uklju uju po potrebi, a na monitoru je potreban jasan i lako razumljiv, grafi ki prikaz informacija (grafi ki korisni ki interfejs). Svaka akcija operatora treba da ima za posljedicu reakciju, opti ku ili akusti nu, kao potvrdu da je sistem preuzeo upravljanje, pri emu pogrešne komande sistem odbija da izvrši. Pristup mogu im funkcijama opsluživanja operatora treba da zavisi od njegovih unapred definiranih prava, tj. neophodno je da se operator može najaviti sistemu samo sa svojom odre enom šifrom. Šifre treba da su organizovane u grupe, tako da postoji podjela prema nivou ovlaš enja.

(6) Za realizaciju zašti enih komandi u vanrednim okolnostima funkcioniranja elektronskog signalno-sigurnosnog postrojenja, operater koristi posebne elemente na primjenjenom komandnom organu, uz primenu propisane procedure. Manipulacije operatera kojima se zaobilaze zavisnosti, moraju biti tako ostvarene da se njihovo korištenje registruje (memoriše). Ove manipulacije se moraju memorisati najmanje 72 asa.

(7) Ra unar za servis i dijagnostiku treba da obezbje uje informacije o stanju sistema; memoriše greške i smetnje u sistemu, štampa ih i stavlja na raspolaganje za dalju obradu.

(8) U funkcioniranju elektronskog signalno-sigurnosnog postrojenja sljede i doga aji zajedno sa vremenom njihovog dešavanja, moraju da se registruju na štampa u: a) manipulacije operatera za zašti ene komande b) odre ene smetnje u funkcioniranju postrojenja koje

su navedene u specifikaciji uslova za postrojenje, c) operaterove primjedbe ili napomene, koje se odnose

na funkcioniranje postrojenja, i d) sve redovne manipulacije operatera.

(9) Razmjena podataka na nivou lokalnog upravljanja treba da se vrši preko standardne magistrale podataka (npr. PROFIBUS).

lan 12. (Sigurnosni nivoi elektronske postavnice)

(1) Sigurnosne funkcije elektronske postavnice su distribuirane po sljede im nivoima: a) nivo centralnog upravljanja logikom (Interlocking

Level), b) nivo signalne logike za izvršavanje funkcija

specifi nih željezni kih propisa i funkcije upravljanja i kontrole, i

c) fizi ki nivo za upravljanje/postavljanje i kontrolu spoljašnjih elemenata korištenjem njihovih interfejs modula.

(2) Gore navedeni sigurnosni nivoi elektronske postavnice moraju biti tako realizirani da se obezbijedi sigurnosno funkcioniranje elektronske postavnice.

lan 13. (Nivo centralnog upravljanja logikom)

Nivo centralnog upravljanja logikom elektronske postavnice treba da vrši sistemsko upravljanje i ostvaruje vezu sa nivoom signalne logike s jedne i nivoom (lokalnog) upravljanja saobra ajem s druge strane. To se ostvaruje signalno - tehni ki sigurnim ra unarskim sistemom koji treba da vrši:

a) prihvatanje i memoriranje procesnih stanja nivoa signalne logike,

b) upravljanje sigurnosnim podacima i smetnjama (kvarovima) logi kih nivoa; prenos sigurnosnih podataka izme u ra unara i prenos informacija o statusu upravljanih elemenata do MMI i ra unara za servis i dijagnostiku,

c) obrada ulaznih podataka, dobijenih od MMI, u pogledu formalnih i logi kih grešaka i njihove prihvatljivosti i validnosti (valjanosti),

d) prenos valjanih podataka na nivo signalne logike, e) generiranje standardnih informacija o statusu

sistema za potrebe ra unara za servis i dijagnostiku, f) upravljanje konfiguracijom elektronske postavnice i

stanjem elektronskog postrojenja - aktiviranje dijelova postrojenja za dati put vožnje, i

g) upravljanje specifi nim podacima za konkretni put vožnje.

lan 14. (Nivo signalne logike)

(1) Nivo signalne logike sastoji se od podru nih ra unara i sa prethodnim nivom povezan je preko postavni kog (dalje interlocking) bus-a. Kao prenosni medijum koriste se bakarni ili opti ki kablovi. Potrebno je omogu iti konfiguraciju sistema sa centralizovanim i daljinski upravljanim podru nim ra unarima (vidjeti Prilog br. 3).

(2) Podru ni ra unari (Area Control Computer - ACC) sadrže specifi ni željezni ki korisni ki softver, za upravljanje saobra ajnim procesom i pokreta ki softver (drajvere), za upravljanje i kontrolu spoljašnjih ure aja (skretnice, signali, kontrola izolovanih odsjeka i dr.). Korisni ki program se jednom implementira, prema zahtjevima odnosne željezni ke uprave i u svim ra unarima je isti. Unošenje konkretnih podataka o topografiji (kolosje noj situaciji) vrši se pomo u ra unara sa nivoa centralnog upravljanja logikom. Nivo signalne logike realizuje se pomo u signalno - tehni ki sigurnog ra unarskog sistema.

lan 15. (Interlocking bus)

(1) Informacije preko "Interlocking bus"-a prenose se putem telegrama sa standardnom strukturom, tj. sastavljenog od glave telegrama, dijela sa podacima i sigurnosnog

, 1. 9. 2014. 68 - 161

dodatka, pri emu se sigurnost pri prenosu podataka postiže pomo u sigurnosnog koda.

(2) Interlocking bus se realizuje redudantno, tako da ra unari primaju sve telegrame dvokanalno i pri kvaru u jednom od kanala za prenos podataka sistem može da radi sa jednim kanalom.

(3) Procedura prenosa telegrama se zasniva na sigurnosnim principima.

(4) Sigurnosne informacije moraju biti zašti ene u prenosu od grešaka unutar samog sistema, grešaka od ispada komponenata, grešaka u programskom paketu ili od vanjskih izvora smetnji. Ponu a za ponu eni sistem prenosa sigurnosne informacije mora dati podatak o realizovanoj redudantnosti - Hamming-ovoj distanci realizovanoj pri odabranom sistemu prenosa.

lan 16. (Fizi ki nivo)

Nivo spoljašnjih ure aja (fizi ki nivo) sadrži: unutrašnje dijelove postrojenja (interfejsi za spoljašnje ure aje, unutrašnje kabliranje do završnog kablovskog rama, me urazdjelnik) i spoljašnje dijelove postrojenja (spoljašnje kabliranje, izvršne ure aje). GLAVA IV SOFTVER ELEKTRONSKOG SS URE AJA

lan 17. (Modularnost softvera)

Softver elektronske postavnice (Prilog 4) treba koncipirati da bude modularan i sastoji se od:

a) sistemskog softvera, b) baznog softvera, c) aplikativnog (za korisnika specifi nog) softvera, d) softvera za pokretanje interfejsa upravljanih modula,

i e) podataka specifi nih za konkretno postrojenje.

lan 18. (Sistemski softver)

U sistemskom softveru su implementirane sve radne funkcije ra unarskog sistema. Sastoji se iz operativnog sistema, komunikacionog softvera, softvera za (re)startovanje ra unara, interrupt (prekid) rutina, on-line test programa, tajmera i dr. Ovim softverom se obezbje uje da ra unarski sistem funkcioniše na fail-safe na in.

lan 19. (Bazni softver)

Baznim softverom se odre uju i dodjeljuju funkcionalni nivoi sistemskom softveru, odnosno ra unarskom sistemu. Bazni softver, u principu, sadrži:

a) specifi nu logiku za željezni ke aplikacije, b) sigurnosne funkcije, c) softverski interfejs za implementaciju komande i

kontrole, d) komunikacione protokole, e) softverski interfejs za elemente topografije, i f) projektni interfejs za promjene kolosje ne situacije. Sistemski i bazni softver, su nezavisni od zahtjeva

korisnika. lan 20.

(Aplikativni/korisni ki softver) (1) Aplikativni (korisni ki) softver sadrži zahtjeve specifi ne

za korisnika (specifi ne saobra ajne i signalne propise i pravila odnosne željezni ke uprave).

(2) Aplikativni softver treba da sadrži sljede e module: a) za specifi nu logiku korisnika, b) za vezu sa ra unarom za dijagnostiku i održavanje,

c) za MMI aplikacije, d) za individualno upravljanje elementima kolose ne

situacije, i e) za priklju enje ETCS-a.

(3) Softver za pokretanje interfejsa upravljanih modula upravlja me uvezom izme u aplikativnog softvera i interfejsnih modula za pojedine upravljane elemente. Saglasno elementima kojima se upravlja, ovi programi se prilago avaju zahtjevima korisnika.

GLAVA V ZAHTJEVI SIGURNOSTI I KONTROLA KVALITETA

lan 21. (Koncept sigurnosti)

(1) ESSU mora da ispuni sigurnosne zahtjeve u željezni kom saobra aju koji služe za zaštitu života i zdravlja ljudi i zaštitu materijalnih dobara. Istovremeno je potrebno vjerovatno u nastajanja opasnih stanja u sistemu smanjiti na minimum.

(2) Koncept sigurnosti sistema treba da sadrži ovladavanje otkazima i izbjegavanje sistematskih grešaka.

(3) Ovladavanje otkazima se zasniva na definiranju tehni kih sigurnosnih uslova koji sadrže: a) pretpostavke nastajanja greške, b) mjere za izbjegavanje greške, c) mjere za prepoznavanje greške, i d) mjere za otklanjanje greške.

(4) Cilj izbjegavanja sistematskih grešaka je da se minimizira pojava ljudskih grešaka, odnosno da se drže toliko malo vjerovatnim da ure aj/sistem može da bude sigurnosno odgovoran. Proces sprovo enja menadžmenta kvaliteta treba da obuhvati itav životni ciklus ure aja i sa injavaju ga faze dokaza kvaliteta koje se daju izvještajem o kvalitetu. Preporu uje se da se ovde vodi ra una o instrukcijama iz ISO 9001.

(5) Mikroprocesorski podržana sigurnosna programabilna upravlja ka logika mora zadovoljiti sve kriterije zahtjevane za sigurnosnu logiku izvedenu putem releja.

(6) ESSU mora biti baziran na principu sigurnosno-tehni kog rješenja (fail safe). Sistem se definiše kao sigurnosan kada bilo koja pogrešna funkcija djeluje u operacionom pogledu sigurno i prouzrokuje vra anje sistema u stanje koje je poznato kao sigurnije. Pod tim treba podrazumijevati sljede e: a) jedna smetnja mora prilikom otkrivanja sigurno

isklju iti mogu nost da druga ili višestruke smetnje ili njihove kombinacije ugroze sigurnost, i

b) ne smije biti mogu a smetnja koja e uzrokovati promjenu stanja objekta ako to nije samo u sigurnosnom zna enju.

(7) Pod gore navedenim se podrazumijeva i sljede e: a) nije mogu a smetnja, uklju uju i i djelovanje

smetnje koja dopušta prekora enje brzine voza, koja bi, ina e, bila dopuštena da sistem nije u smetnji, i

b) jedna smetnja mora prilikom otkrivanja sigurno isklju iti mogu nost da druga ili višestruke smetnje ili njihove kombinacije ugroze sigurnost.

(8) Sigurnosni nivo (SIL - safety integrity level) mora biti na 4 ( etvrtom) stepenu prema standardu BAS EN 50129 za cijeli ESSU.

(9) Ponu a mora u svojoj ponudi izri ito navesti sve parametre u vezi RAMS, saglasno standardima BAS EN 50126, BAS EN 50128 i BAS EN 50129.

68 - 162 , 1. 9. 2014.

lan 22. (Šemotehni ki kvarovi)

(1) Šemotehni ki kvarovi sa kojima se mora ra unati za vanjsku signalno sigurnosnu opremu, nezavisno da li je sistem konstruktivno centralizovan ili decentralizovan (signali, skretni ke postavne sprave, izolovani odsjeci) i ukoliko se dio upravljanja realizira relejima (npr. signalni ormari , šinske priklju ne glave i sli no) te injenicom da se vanjski elementi uvijek sa upravlja kom logikom povezuju putem kablova su sljede i: a) prekid kablovskih žila, b) me usobni dodir kablovskih žila, c) dodir kablovskih žila sa zemljom, d) neprivla enje releja, e) neotpuštanje releja, f) prekid otpornika, kratki spoj onemogu iti

konstruktivno, g) nezatvaranje kontakata releja, h) kratki spoj na signalnoj sijalici, i) prijevremeno privla enje releja, ako su vezani za

vanjsku signalno sigurnosnu opremu, j) prekid namotaja releja, djelimi an ili potpun kratak

spoj, k) prekid, proboj i smanjenje kapaciteta kondenzatora, l) prekid i proboj diode, m) prekid i proboj optokaplera, n) prekid provodnika na transformatorima i

prigušnicama (kratki spoj i dodir sa masom konstruktivno sprije iti),

o) dodir sa vlastitim ili stranim naponom, i p) pojava indukovanog napona u kablovima bez

dozemnog spoja ili sa dozemnim spojem u bližem i daljem kraju.

(2) Ponu a treba dostaviti, zavisno o konstrukciji sistema i na ina realizacije upravljanja komanda i kontrola, pregled šemotehni kih kvarova od kojih osigurava strujne krugove.

lan 23. (Memoriranje bitnih stanja)

Sigurnosno memoriranje bitnih stanja ure aja koja moraju ostati sa uvana (memorirana) kod nestanka bilo kojeg napona u bilo kojem trenutku su:

a) položaj skretnice ili iskliznice, b) presjecanje skretnice, c) blokiranje skretnice, d) pojedina no pritvr enje skretnice, e) pritvr enje puta vožnje, f) pritvr enje puta pretr avanja, g) pritvr enje bo ne zaštite, h) pritvr enje manevarskog puta vožnje, i) blokiranje zaštite CPr, j) smjer privole (kod APB i MZ), i k) odobren lokalni rad sa lokalnim postavlja em ili

lokalnom postavnicom. Pogonske smetnje ne smiju promijeniti postoje e stanje

kontroliranog elementa. lan 24.

(Pouzdanost) (1) Pouzdanost odre uje srednje vrijeme izme u dvije

smetnje (MTBF) i srednje vrijeme popravka (MMTR-prosje no vrijeme od detekcije do popravke).

(2) Period vremena obavještavanja osoblja održavanja od strane operatora i vremena potrebnog osoblju održavanja za dolazak na mjesto smetnje nije uklju en u MTTR.

(3) Ponu a mora prezentovati podatke o MTBF za itav sistem, module i štampane plo e.

(4) Pouzdanost elektronskog signalno sigurnosnog sistema se definiše kao dozvoljeni broj smetnji za period od 100 godina na 100 funkcijskih jedinica. Funkcijska jedinica kao dio unutrašnje opreme koji kontroliše i upravlja jednim elementom vanjske signalno sigurnosne opreme.

(5) Ispad se definiše kao smetnja koja traje do 5 minuta na jednom vremenskom elementu. Ispadi koji su posljedica više sile, fizi kog ošte enja ili grubi ispad koji je posljedica ispada glavnog napojnog sistema, ne uzimaju se u obzir pri procjenu pouzdanosti signalno sigurnosnog sistema.

(6) Od ponu a a se zahtjeva da izvrši procjenu pouzdanosti cijelog sistema koji moraju uzeti u obzir sljede e elemente: a) srednje vrijeme ispada (MDT) do 4 sata, b) srednje vrijeme izme u smetnji (MTBF) preko dvije

godine, c) raspoloživost preko 99,9999%, i d) potpuni ispad sistema do 5 sekundi/godinu. Od ponu a a se, tako e, zahtjeva da vrijeme ispada predstavi u obliku prora una.

(7) Jednostavnost i efikasnost održavanja zavisi o razli itim parametrima kao što su: a) osposobljenost službe održavanja, b) vrijeme potrebno za rutinske poslove pri održavanju, c) kvalitet dokumentacije (priru nik) za održavanje, d) dostupnost do modula i drugih komponenti sistema, e) procjena kojom se odre uje jednostavnost i

efikasnost održavanja mora uzeti u obzir sljede e podatke: - preventivno održavanje ne smije zahtijevati

više od dva sata godišnje za unutrašnje sklopove sistema,

- vrijeme otklanjanja smetnji je u prosjeku do 15 minuta,

- 75% svih otklanjanja smetnji mora biti mogu e izvršiti za manje od 20 minuta, i

- vrijeme potrebno da se ponovo restartuje sistem pri kvarovima ve eg obima mora biti najviše 5 minuta od tenutka izvršene opravke.

lan 25. (Redundansa)

(1) Redundansa (zaliha) sistema se zahtijeva za sve dijelove signalno sigurnosnih sistema koji obavljaju vitalne funkcije osiguranja željezni kog saobra aja i upravljaju jednim ili sa više vanjskih elemenata signalno sigurnosne opreme.

(2) U trenutku kad je uklju en redundantni sistem svi signalno sigurnosni ure aji moraju funkcionirati sa jednakim mogu nostima.

(3) Uslovi za preklapanje sa osnovnog na redundantni na in (mod) rada su: a) prekop avanje na osnovni (normalni) mod rada, po

otklanjanju smetnji je mogu e od strane operatera samo sa njegove radne stanice u uslovima da pri toj manipulaciji na podru ju koje je pokriveno SS ure ajem nije formiran put vožnje niti se ostvaruje realizacija tog puta vožnje od strane voza,

b) u slu aju nemogu nosti izvršenja puta vožnje isti se opoziva, a ukoliko se opoziv ne prihvati zbog prekop avanja na redundantni mod, u tom slu aju operater mora opozvati (razriješiti) put vožnje koji nije realizovan upotrebom posebnog postupka za opoziv, i

, 1. 9. 2014. 68 - 163

c) sistem redovno funkcioniše u osnovnom modu djelovanja ili djeluje u redundantnom modu što mora biti jasno pokazano indikacijama na monitorima operatera na njegovoj radnoj stanici.

lan 26. (Sigurnosna analiza)

(1) Za ESSU proizvo a je obavezan da izradi sigurnosnu analizu. Proizvo a ESSU je dužan da ovjeri i potpiše dokumentaciju o izvršenoj sigurnosnoj analizi postrojenja. Uslovi za ostvarivanje sigurnosnog sistema moraju biti u skladu sa objavom UIC 738 "Procesiranje i prenos sigurnosnih informacija".

(2) Sigurnosna analiza treba da obuhvati: a) podatke u kom obliku (formi) ESSU mora da

zadovolji zahtjeve signalno-tehni ke sigurnosti, b) funkcionalnu analizu cjelokupnog ESSU (hardvera,

softvera, interfejsa) u dozvoljenim radnim uslovima (klima-tehni kim i elektromagnetnim),

c) stanje i posljedice na cjelokupno ESSU kod pojave smetnji na elementima, podsklopovima i sklopovima (komponente),

d) stanje i posljedice na cjelokupno ESSU kod pojedina nih i višestrukih otkaza na elementima, podsklopovima i sklopovima (komponente),

e) propise koji su koriš eni pri izradi sigurnosne analize, i

f) tehni ku dokumentaciju (liste sa podacima za koje dijelove ESSU-a je vršena analiza).

(3) Ako se ESSU sastoji od više sigurnosnih sklopova, za svaki sklop mora se izraditi posebna sigurnosna analiza. Pri tome treba praviti razliku izme u sklopova nezavisnih od primjene i sklopova zavisnih od primjene. Kod izrade sigurnosne analize pojedina nih sklopova mora se analiza dati prema formi od 2a do 2f. Ukoliko se u postupku izrade sigurnosne analize u nekim slu ajevima utvrdi da nije potrebno sprovesti kompletan postupak po stavu 1. ovog lana, onda se za to mora dati obrazloženje.

lan 27. (Kontrola kvaliteta)

(1) Kvalitet i sigurnost signalno-sigurnosnih ure aja mora odgovarati sljede im standardima: UIC, ERRI, DIN/VDE 0891, BAS EN 50124; BAS EN 50126; BAS EN 50128; BAS EN 50129; BAS EN 50159-1 EN 50129-2, UIC 91/440, UIC 736, ISO 9000-9004. SS ure aji proizvedeni po drugim standardima se mogu prihvatiti samo ako su ti standardi po zahtjevima jednaki ili viši od navedenih. Od ponu a a se zahtijeva da u svojoj ponudi specificira standarde po kojima su ponu ena oprema i ure aji proizvedeni.

(2) Materijali upotrijebljeni pri izradi opreme i ure aja moraju odgovarati zahtijevanim standardima i moraju po vrsti, sastavu i tehni kim svojstvima na najbolji mogu i na in odgovarati svojoj specifi noj primjeni u skladu sa najboljim tehni kim postupcima. Materijal oprema i ure aji moraju biti novi i prvorazrednog kvaliteta, u skladu sa klasama najnovijeg izdanja odgovaraju eg standarda.

(3) Izvo a je dužan da konstantno sprovodi program kontrole kvaliteta u skladu sa standardima ISO 9000 i ISO 9001. Program kontrole kvaliteta mora da sprije i nastanak grešaka, pravovremeno otkrivanje onih koje se nisu mogle sprije iti te da definiše uslove za njihovo otklanjanje. Izvo enje kontrole kvaliteta kao i postupci na otklanjanju nedostataka ne smiju biti razlog eventualnog kašnjenja realizacije projekta.

(4) Laboratorije moraju biti organizovane i opremljene prema opštim uslovima za ispitne laboratorije definirane standardom EN 45001.

GLAVA VI TEHNI KO-TEHNOLOŠKI USLOVI IZVO ENJA

lan 28. (Opšti uslovi izvedbe)

(1) ESSU je univerzalni sigurnosni sistem najmanje onakvih performansi kao što imaju moderni elektro-relejni signalno sigurnosni ure aji potpune centralizacije. Stani ni sigurnosni ure aji moraju imati odgovaraju u mogu nost dometa upravljanja obzirom na konkretne udaljenosti od sigurnosne logike odnosno mogu nost upravljanja itavim podru jem službenog mjesta za koji se projektuje centralizacija.

(2) ESSU mora ispunjavati sve funkcije i uslove zavisnosti u skladu sa odobrenim projektom i važe im pravilnicima i propisima ŽS BiH.

(3) ESSU ure aj mora imati: a) mogu nost jednostavne nadogradnje i izmjene (kako

u softverskom tako i u hardverskom paketu) u slu aju izmjene obima opremanja stanice signalno-sigurnosnim ure ajima (kolosje ne slike ili promjena tehnološkog procesa stanice),

b) mogu nost prilago enja (interfejs) prema postoje im i u budu nosti novougra enim ure ajima osiguranja stani nih razmaka i stanica i putnih prelaza: stani ni signalno sigurnosni ure aj automatski pružni blok (APB) ili ure aj me ustani ne zavisnosti te ure aj za osiguranje CPr,

c) mogu nost prilago enja za povezivanje SESS ure aja sa postoje im vanjskim SS ure ajima (za slu aj da se po zahtjevu UI zadržavaju npr. postavne sprave, svjetlosni signali sa postoje im signalnim ulošcima ili sl.),

d) mogu nost jednostavnog povezivanja u sistem daljinskog upravljanja i reguliranja saobra aja (TK) za slu aj naknadne ugradnje sistema TK povezivanje na centar daljinsko upravljanje CPP,

e) mogu nost jednostavne nadogradnje za povezivanje sa sistemom ETCS (evropski sistem za kontrolu i vo enje vozova),

f) mogu nost javljanja broja voza, g) automatsko postavljanje puta vožnje na osnovu

unesenog broja voza i reda vožnje pomo u ra unarske konfiguracije u CPP, i

h) SESS ure aj može biti izveden kao centralizovan ili decentralizovan.

lan 29. (Unutrašnji dio elektronskog SS ure aja)

Unutrašnji ure aji ESSU se sastoji od: a) sklopova sigurnosne mikroprocesorski podržane

logike, u skladu sa poglavljima II, III, IV i V ovih tehni kih uslova,

b) radne stanica operatora (elektronska postavnica), c) radne stanica službe održavanja, d) glavni kablovski razdjelnik, i e) napojnog ure aja.

lan 30. (Mikroprocesorski podržana sigurnosna logika)

(1) Centralna mikroprocesorski podržana sigurnosna logika mora po svim paramatrima i konfiguraciji odgovarati uslovima iz poglavlja II, III, IV i V ovih tehni kih uslova, te mora biti hardverski izvedena u modularnoj izvedbi u

68 - 164 , 1. 9. 2014.

evroformatu radi jednostavne zamjene neispravnih jedinica.

(2) Centralna mikroprocesorski podržana sigurnosna logika mora imati kao periferiju priklju enu fiksnu radnu stanicu službe održavanja ili posebno osiguran port za priklju ak prenosne radio stanice službe održavanja (laptop sa printerom), kako bi se olakšalo detektovanje defekata i otklanjanje kvarova i smetnji.

(3) Dodatni zahtjev na softverski i hardverski paket koji se isporu uje su mogu nost naknadnog proširenja stani nih kapaciteta do 30% te naknadno priklju enje ure aja APB, MZ i CPr bilo u stani nom podru ju bilo na me ustani nom razmaku. U slu ajevima da gore navedeni ure aji ve postoje, softverski i hardverski paket to mora odmah omogu iti prilikom instalacije uz predvi anje odgovaraju ih interfejsa.

(4) U sklopu centralne upravlja ke sigurnosne logike obavezno predvidjeti memorijski dio - registrator doga aja, koji registruje sve manipulacije i pojave promjene stanja. Kapacitet ovog memorijskog dijela je takav da su podaci pouzdano pohranjeni za period od najmanje 7 dana. Mogu nost ispisa iz registratora doga aja mora biti izvedena na dva nivoa (detaljna za službu održavanja, i ispis selektivnih podataka relevantnih za operatiku vo enja saobra aja za službu upravljanja saobra aja).

lan 31. (Radna stanica operatora - elektronska postavnica)

(1) Predloženi sistem za radnu stanicu operatera mora imati sigurnosni display za prikaz signalno-sigurnosnog stanja vanjske opreme itavog službenog mjesta, kao i prikaz pojedinih djelova tog sistema, posebno za slu aj ispada pojedinog elementa iz funkcije (elektronski zoom ili elektronsko so ivo). Preklop sa pojedinog stanja itavog upravljanog podru ja na detaljniji prikaz samo jednog dijela kolosjeka mora biti mogu na radnoj stanici operatera ali samo kada se na upravljanom podru ju ne izvršavaju vožnje (vozne ili manevarske) vozova.

(2) Nepravilan rad radne stanice (kao periferije mikroprocesorke strukture) ili nepravilni postupak operatora ne smije ni u kojem slu aju prouzrokovati smetnje ili kvarove na elektronskom signalno-sigurnosnom sistemu. Pri pojavi smetnji ili kvara na nekom od elemenata ure aja na monitoru se mora pojaviti odgovaraju a signalizacija i mora se javiti akusti ni alarm. Akusti ni alarm se može isklju iti poslije potvrde od strane operatera kao znak da je prihvatio odre eno javljanje.

(3) Radna stanica operatora (elektroni ka postavnica) mora biti izgra ena u konfiguraciji od jednog ili više monitora na odgovaraju im stolovima, koji su raspore eni tako da ergonomski odgovaraju uslovima rada operatera u cilju što lakšeg upravljanja i kontrole stanja signalno sigurnosnih ure aja stanice.

(4) Na stolu radne stanice operatera mora postojati slobodan prostor za telekomunikaciono manipulativno sredstvo (manipulativni telefon, priklju ci na pružne vodove i lokalnu telefoniju stanice).

(5) Sve informacije, uputstva ili naredbe moraju biti pokazane na sigurnosno tehni ki na in i moraju pokazivati stvarno stanje u realnom vremenu.

(6) Stanje vanjske signalno-sigurnosne opreme mora biti prikazano na kolosje nim slikama koje koristi operater. Svi podaci i informacije prikazani na monitoru, te izrazi i nazivi na tastaturi moraju biti na lokalnom jeziku naru ioca.

(7) Sve informacije, javljanja i njihov prikaz na monitoru moraju biti prethodno usaglašene i odobrene od UI.

(8) Monitor u boji (VDU-video display unit) mora biti sa ravnim ekranom, odgovaraju e veli ine za prikaz cijelog podru ja (stanice i odsjeka pruge na obe strane) na kojem se upravlja saobra ajem. Minimalne dimenzije ovog monitora su 19 in a.

(9) Monitor mora biti zašti en od direktnog osvjetljenja sun anim svjetlom. Ure aj mora omogu iti da se na monitoru osim kompletnog podru ja stanice može pokazati uve ana slika djela stani nog podru ja zajedno sa svim elementima potrebnim za postavljanje voznih puteva, pojedina no rukovanje pojedinim od elemenata vanjskih signalno sigurnosnih ure aja kao i pomo ne i prisilne manipulacije.

(10) Štampa za potrebe operatera služi za štampanje javljanja, poruka i evidentiranje prisilnih i pomo nih rukovanja. Pomo ne i prisilne radnje koje se posebno evidentiraju su: a) postavi signalni znak 12 a ili 12 b, b) prinudno postavni signal na "stoj" u stanici ili na

pruzi, c) prinudno razrješi put vožnje, d) opozovi put vožnje ili manevarski put vožnje, e) prebaci zauzetu skretnicu, f) prebaci presje enu skretnicu, g) isklju i putni prelaz, h) odobren lokalni rad, i) oduzet lokalni rad, j) prisilno upravljanje iz CPP (centralna pružna

postavnica) preba eno na mjesno upravljanje, i k) postavi (resetuj) u osnovno stanje broja osovina.

(11) Ponu eni štampa mora biti visokog kvaliteta i pouzdanosti jer jedino sa takvim karakteristikama može ostvariti svoju namjenu, ukoliko do e do smetnji ili kvara mora se ovo stanje pokazati na monitoru uz zvu ni alarm. Štampa za zapis posebnih komandi mora biti tako konstruiran i spojen da nije mogu e uticati na njegov rad. Operateru se tako e mora dati pravovremena poruka da e do i do nestanka papira za štampanje. Rezerva papira mora odgovarati minimalno za 24 sata rada operatera.

(12) Komande se ure uju i izdaju putem tastature (kombinacijom brojeva, slova, znakova ili punim tekstom) ili mišem. Ispisana komanda se predaje na izvršenje nakon potvrde "izvršenje".

(13) Rukovanje tastaturom ili mišem se mora onemogu iti neovlaš enim licima upotrebom hardverskog (brava i klju ) i softverskog rješenja (šifra i lozinka).

lan 32. (Radna stanica službe održavanja)

(1) Radna stanica službe održavanja mora biti ugra ena kao posebna radna stanica u prostoriji za smještaj centralne mikroprocesorski podržane sigurnosne logike.

(2) Radna stanica službe održavanja se sastoji od: a) dijagnosti kog ra unara, b) monitora u boji za pregled itavog stani nog

podru ja sa mogu noš u pove avanja odabranog dijela,

c) monitora u boji za sistem otkrivanja greški (dijagnosti ki monitor) za pokazivanje stanja sistema koji se kontroliše. Na ovom monitoru se moraju pokazati sve greške i kvarovi,

d) tastature za lociranje i otklanjanje smetnji ili kvara, i e) štampa a za poruke o greškama koje inicira ili daje

dijagnosti ki sistem te za automatski unos podataka o vremenu nastanka greške, njene lokacije, kao i vremena otklanjanja.

, 1. 9. 2014. 68 - 165

(3) Svi podaci i druge informacije na radnoj stanici službe održavanja moraju biti prikazani ili štampani na lokalnom jeziku naru ioca (investitora). Radna stanica službe održavanja mora biti projektovana u skladu sa savremenim ergonomskim standardima, te po vanjskom izgledu (boja i oblik) mora biti uskla ena sa ostalom opremom.

(4) Od isporu ioca opreme se zahtijeva da ponudi mobilnu radnu stanicu službe održavanja sa mogu noš u priklju enja na mjesto radne stanice službe održavanja u stanici za slu aj kvara ili paralelno na udaljeno mjesto radi daljinske kontrole održavanja sistema.

lan 33. (Dijagnostika)

(1) Sistem za otkrivanje smetnji i kvarova (dijagnostika) mora biti prilago en operacijskim zahtjevima i mora omogu iti da se bez poteško a i sa najmanje napora sistem vrati u redovno stanje.

(2) Sistem samodijagnostike mora da omogu i otkrivanje smetnji u neaktivnom dijelu redundantnog sistema.

(3) Pogonska spremnost redudantnog sistema koji nije aktivan mora se stalno provjeravati bilo automatski (samodijagnoza) bilo povremenim ru nim komandama operatera, tako da se blagovremeno otkrije svaki kvar ili smetnja i da se redudantni sistem održava u pripremnom (hot stand by) stanju, kako bi po potrebi potpuno preuzeo funkciju redovnog sistema. Preklop sa redovnog na redudantni sistem se mora mo i ostvariti automatski ili po naredbi operatera.

(4) Elementi (sklopovi) na kojima je došlo do smetnje (kvara) koji je otkrio sistem za dijagnostiku mogu se pokazati na razne na ine ali primjenjeni sistem dijagnosti ke signalizacije mora biti takav da se smetnja i element na kojem je smetnja pokaže na što neposredniji i logi an na in. Pri ovom je potrebno ponuditi sljede a rješenja: - upotrijebiti numeri ki i alfanumeri ki display sa

tabelama za dešifriranje poruka (skra enice ili pun tekst),

- signalizaciju putem LED dioda za pojedina ne module, i

- dodatni štampani podaci registrovani na štampa u radne stanice za održavanje i testiranje ure aja.

(5) Isporu ilac opreme/ponu a mora predložiti metodu ili sistem za dijagnostiku takav, da kada se primjeni, ne uti e (ne stvara uticaje) na signalno-sigurnosno djelovanje sistema SS ure aja.

(6) Poruke koje se štampaju na štampa u koji je periferija radne stanice za održavanje se ne smije pojaviti kao ispis na štampa u koji je sastavni dio radne stanice operatera.

(7) Iz gore opisanog jasan je zahtjev da se operateru daje na raspolaganje dio informacija o stanju sistema, dovoljnih da može u svim uslovima obavljati zadatak upravljanja i reguliranja saobra aja (na elno isti obim kao kod klasi nih elektro relejnih postavnica).

(8) Za slu aj ispada sistema za dijagnostiku mora se stanje ispada dijagnosti kog sistema alarmirati. Dužnost osoblja održavanja je da redovno provjerava pravilnu funkciju alarmiranja, te sistema za javljanje smetnji, kao i sistema za dijagnostiku.

lan 34. (Krajnji kablovski razdjelnik)

(1) Krajnji kablovski razdjelnik (KKR) je element sastavljen od jednog ili više stalaka sa priklju nicama namijenjen za priklju enje kabla do vanjskih SS ure aja, kablovskih veza izme u ormara signalno-sigurnosne logike

(procesorska struktura) sa kontrolerima, te I/O modulima i modulima interfejsa, te za povezivanje ormara procesorske strukture sa njenim periferijama (radna stanica operatora i dijagnosti ka oprema za potrebe održavanja).

(2) Prostor za ugradnju elemenata i spajanja priklju nih kablova mora imati rezervu do 30% radi eventualnih naknadnih proširenja.

(3) Sve kablovske i ži ane priklju nice za spajanje unutrašnjih i vanjskih kablova i oži enja moraju biti u modularnoj izradi korištenjem elemenata, kojima se vodi i spajaju bez lemljenja i bez vij anog pritezanja. Ispitni napon priklju nica me usobno kao i prema ku ištu (metalnom profilu) koji ih nosi je 2000 Vef 50 Hz u trajanju od 1 minute. Priklju ne ta ke moraju biti vidljivo i trajno ozna ene.

lan 35. (Uslovi okoline)

(1) Razmatra se klimatska, mehani ka i elektri na podnošljivost. Kako se uticaj elektri ne vu e smatra radnim uslovom elektri ne okoline, to sva oprema mora raditi pouzdano i sigurno u takvim uslovima.

(2) Sklopovi, mikroprocesorski podržana sigurnosna logika, ulazno-izlazni moduli, kontroleri, napajenje, AKU baterije, prenaponska zaštita i priklju nice za vanjske i unutrašnje kablove smještaju se u namjenske prostorije stani ne zgrade, koji su izgra eni pri izgradnji zgrade, odnosno u raspoložive druge prostorije uz adaptaciju. Može se ponuditi i smještaj u kontejner ili sli no. Radna stanica operatora je u adaptiranoj prostoriji otpravnika vozova.

(3) Potrebno je da elektronski sklopovi sigurnosne logike ne traže posebne uslove okoline, kao na primjer klimatizaciju (smještaj u posebno zidani objekat ili kontejner). Za slu aj da je ponu eni sistem strukturalno decentralizovan, tada se decentralizovana oprema (koncentratori) ugra uje u tipske betonske ku ice, kontejnere ili oja ane plasti ne ili metalne ormare, tako e bez potrebe za uslovljavanjem vanjskih klimatskih uslova.

(4) Proizvo a treba propisati uslove za opremu za vrijeme transporta i uskladištenja.

(5) Zahtjevi izdržljivosti u odnosu na klimatske uslove definirani su u normama IEC 60721-3-3 i IEC 60721-3-4, koji su za ŽS BiH sljede i: a) za unutrašnje ure aje -5 do + 40ºC, i b) za vanjsku opremu (ra unaju i i elektronsku u ku ici

CPr -30 do +70ºC). (6) Zahtjevi izdržljivosti u odnosu na mehani ke uticaje

definirani su u normama IEC 60068-2-6, IEC 60068-2-27 i IEC 60068-2-31.

(7) Zahtjevi izdržljivosti u odnosu na elektromagnetske uticaje (visokonaponski dalekovodi, elektrovu a, 25 kV, 50 Hz i drugo) definirani su u normama: EN 61000-4-2 (stati ki elektricitet), EN 61000-4-3 (elektromagnetna polja), EN 61000-4-4 (impulsni uticaji), te parametri koji se moraju poštivati pri projektovanju i konstrukciji prema objavi ORE NoA118 RPI.

(8) Zahtjevi za mjere i na ine zaštite definirani su u normama: EN 60000-4-2 (izvedba) IEC 60536 (klasifikacija).

(9) Zahtjevi za dimenzioniranje izolacija i ispitni naponi definirani su u normi EN 50178.

(10) Zahtjevi za zaštitu od prenapona, proboja i atmosferskih pražnjenja definirani su u normi EN 50122.

68 - 166 , 1. 9. 2014.

(11) Oprema ne smije isijavati elektromagnetno zra enje u ve em iznosu nego što je dopušteno preporukama CISPR (Me unarodni specijalni komitet za radio smetnje) i to : a) od 150-500 kHz max 10 mV; i b) od 0,5-30 MHz max 5 mV.

(12) Oprema mora zadovoljavaju e raditi pod uticajem X-zraka do 0.5 mR/h.

(13) Ugra ena vanjske oprema i betonske ku ice, kontejneri (odnosno materijalni i plasti ni ormari) sa temeljenjem trebaju izdržati djelovanje vjetra brzine 50 m/s.

(14) Vanjska opema mora odgovarati najmanje zahtjevima koji su navedeni u standardu IP 54, sa naglaskom da ostalo kao što su ormari za decentralizovanu opremu, kablovski ormar, šinski priklju ni ormari i, broja i osovina, pružni AS ure aji te uklju ni i isklju ni elementi CPr moraju biti vodonepropusne izrade.

lan 36. (Zaštita od prenapona i elektromagnetnih uticaja)

(1) Isporu ena i ugra ena oprema i ure aji mora ispunjavati uslove pouzdane funkcije i biti otporna (neosjetljiva) na indukovane napone i atmosferska pražnjenja. Ponu a je dužan predložiti takva tehni ka rješenja zaštite koja jasno dokazuju da su predvi ene zaštitne mjere od prenapona i uticaja koji su posljedica vanjskih uticaja ili prenapona iji su izvori atmosferskog pražnjenja ili elektronaponski

uticaji u zoni instalacije cjelokupnog stani nog elektronskog signalno-sigurnosnog ure aja takvi da ne uti u na sigurnosno funkcioniranje sistema, ne smanjuju njegovu raspoloživost i štiti kako ure aje od ošte enja tako i osoblje koje ure ajem upravlja ili ga održava.

(2) Svi elementi moraju biti zašti eni u skladu sa odredbama DIN VDE 0845-T1, te EB50121-4, EN 61000-4-2 i EN 61000-4-3.

(3) Elementi (sklopovi) zaštite moraju biti modulirane izvedbe radi lakše zamjene a ugra uju se ili u sklopu ormara centralne logi ke strukture ili na krajnji kablovski razdjelnik.

GLAVA VII SISTEM NAPAJANJA I NAPOJNI URE AJ

lan 37. (Opšti tehni ki uslovi za sistem napajanja)

(1) Opšti tehni ki uslovi za napojne ure aje SS postrojenja definirani Pravilnikom 413 b, važe i za napojne ure aje elektronskih SS postrojenja.

(2) Napojni ure aj mora biti odabran i projektovan tako da omogu i pouzdan rad elektronskog SS ure aja u svim uslovima rada, kako priklju ka na osnovno, rezervno ili pomo no rezervno napajanje, te da se prekop avanje sa jednog izvora na drugi vrši neprekidno bez uticaja na pouzdan rad elektronskog SS ure aja (sistem neprekidnog napajanja - UPS).

(3) Napojni ure aj mora obezbijediti kako neprekidno napajanje u zadanom vremenskom periodu tako mora imati sve potrebne izvode po veli ini napona, njegovoj stabilnosti, frekvenciji i sl., u skladu sa tehni kim zahtjevima centralne signalno-sigurnosne programabilne logike, vanjskih signalno-sigurnosnih ure aja i ostalih perifernih ure aja.

(4) Tipska blok šema sistema napajanja za elektronski SS ure aj je data u prilogu 5. Mogu e je ponuditi i drugu konfiguraciju napojnog ure aja, uz ostvarivanje osnovnog principa da svi bitni dijelovi sistema osiguranja moraju imati tri nezavisna izvora napajanja.

(5) Ure aj za napajanje, svojom logikom i konstrukcijom, mora za sva tri energetska izvora sadržavati sve potrebne

mjerne i kontrolne elemente, iji izlazi služe kako za uspostavljanje odre enog uklopnog stanja tako i za prenos javljanja stanja na sigurnosnu logiku, a preko nje kako javljanje stanja na monitor radne stanice operatera, tako i na registrator doga aja i radnu stanicu službe održavanja.

(6) Isporu ilac opreme e predložiti optimalan broj javljanja i potrebnih komandi koje se prihvataju na radnoj stanici operatora u vezi sa indikacijama stanja napojnog ure aja u cjelini i njegovih relevantnih funkcionalnih jedinica ili su u vezi sa probnim testiranjima rada napojnog ure aja pri razli itim izvorima napajanja.

lan 38. (Izvori napajanja ESS ure aja)

(1) ESS ure aj mora imati sljede e izvore napajanja: a) osnovno napajanje iz distributivne niskonaponske

mreže 3x380 V/50 Hz, b) rezervno napajanje iz kontaktne mreže uz potrebnu

transformaciju i konverziju napona kontaktne mreže 25 kV/50 Hz na napon 3x380 V/50 Hz, i

c) pomo no rezervno napajanje iz AKU baterija uz upotrebu odgovaraju eg UPS ure aja (Uninterrupted Power Supply), u skladu sa BAS EN 60146 i BAS EN 62040.

(2) Sistem za napajanje dodatno treba imati sponjno izvedeno priklju no mjesto za priklju ak pokretnog dizel agregata odgovaraju e snage u odgovaraju em zaštitnom ku ištu za vanjsku montažu.

lan 39. (Osnovno napajanje ESS ure aja-energetski priklju ak)

(1) Energetski priklju ak za napojni ure aj izvesti preko posebne transformatorske stanice 10/04 kV (predvi ena samo za potrebe napajanja signalno sigurnosnih ure aja), odgovaraju e priklju ne snage ra unaju i sa rezervom do 30%, ili iz posebno osiguranog izvoda na odgovaraju oj postoje oj trafostanici lokalnog elektro distributera.

(2) Energetski priklju ak izvesti u skladu sa energetskom saglasnoš u nadležnog lokalnog elektro distributera, te odgovaraju ih normi IEC VDE za ovu oblast (VIDEO100- T 200; T410, T520 i T540).

(3) Energetski priklju ak od posebne trafostanice do priklju nog ormara u stanici je potrebno izvesti podzemnim energetskim kablom odgovaraju eg presjeka. U slu aju da se energetski priklju ak realizira sa postoje e trafostanice lokalnog elektro distributera, može se koristiti i samonosivi nadzemni energetski kabl, u skladu sa energetskom saglasnoš u nadležnog lokalnog elektro distributera.

(4) Isporu ilac opreme je obavezan da na svoj teret izvede energetski priklju ak sa distributivne mreže 3x380 V/50 Hz.

lan 40. (Rezervno napajanje ESS ure aja)

Kao rezervno napajanje projektovati i izvesti napajanje iz kontaktne mreže 25 kV/50 Hz ugradnjom tipske stubne trfostanice 25 kV/0.23 kV odgovaraju e snage uz potrebnu pripadaju u opremu kao što su: nose i stub trafostanice, razni rastavlja i, visokonaponsko osiguranje, priklju ni niskona-ponski ormari sa niskonaponskim osigura ima, te pretvara 220 V/3x380 V. Dovod od stubne trafostanice do priklju nog stani nog ormara izvesti odgovaraju im podzemnim energetskim kablom, u skladu sa odobrenim projektom.

lan 41. (Pomo no rezervno napajanje ESS ure aja)

(1) Kao pomo no rezervno napajanje koristiti napajanje iz AKU baterija preko odgovaraju eg UPS-a.

, 1. 9. 2014. 68 - 167

(2) Kapacitet baterija predvidjeti za 3 satnu rezervu. Pri odre ivanju kapaciteta baterije ra unati da je o ekivani broj manipulacija operatera u skladu sa saobra ajom od 50 pari vozova/24h, te da se za potrebe manipulacije pri manevriranju predvidi 10 do 15% rezerve. Tako e predvidjeti odgovaraju u rezervu kapaciteta obzirom na starenje baterije, a u svemu prema tehni kim uslovima definiranim u Pravilniku 413 b.

(3) Ponu eni UPS mora biti isporu en u skladu sa odredbama normi BAS EN 60146 i BAS EN 62040.

(4) Šum ugra ene napojne automatike ra unaju i i rad UPS u pogonu ne smije prelaziti 65 dB, mjereno na 1m od ure aja.

(5) Oprema napojne automatike UPS-a e se ugraditi u odgovaraju e metalne ormare, a na istim e se prikazati odre ena javljanja stanja odnosno funkcijskih jedinica i sklopova elemenata za davanje pomo nih komandi za uklju enje i testiranje, te održavanja koji su bitni za pouzdano napajanje sistema, te pri obavljanju potrebnih periodi nih mjerenja prilikom redovnog održavanja ili otklanjanja smetnji i kvarova, a po preporuci isporu ioca opreme.

(6) Isporu ene AKU baterije moraju biti olovne oklopljene bezodržavaju e baterije projektovanog kapaciteta.

lan 42. (Tehni ki uslovi za ispravlja e)

(1) Ispravlja i su ure aji koji pretvaraju ulazni naizmjeni ni napon u jednosmjerni i koriste se za napajanje SS ure aja odnosno za punjenje i dopunjavanje AKU baterija. Konstrukcija, funkcije i karakteristike izlaznih napona ispravlja a, moraju biti prilago eni zahtjevima i uslovima rada SS ure aja, odnosno SS postrojenja koje napaja. Ispravlja mora garantovati siguran, neprekidan i stabilan izlazni jednosmerni napon.

(2) Ispravlja radi u paralelnoj sprezi, sa akumulatorskom baterijom odgovaraju eg kapaciteta u cilju obezbje enja neprekidnog napona napajanja SS ure aja. Ispravlja i moraju biti tako konstruirani i dimenzionirani da u uslovima nominalnog ulaznog napona sa varijacijama do ± 10%, napajaju SS ure aje konstantnim jednosmernim naponom, uz dozvoljene varijacije odnosno ta noš u regulacije od ±2% od zadane vrijednosti nominalnog napona napajanja i da istovremeno održavaju prema akumulatorskim baterijima 2,23 V ±2% eliji, sa mogu noš u automatskog nadopunjavanja akumulatorske baterije do 2,35 V±2%/ eliji.

(3) Ispravlja mora konstruktivno biti tako izveden, da pri prekidu naizmjeni nog napona napajanja ispravlja a omogu i potpuno iskorištenje predvi enog kapaciteta paralelno spregnute akumulatorske baterije od strane SS ure aja kojeg napaja. Da bi se potpuno iskoristio kapacitet akumulatorske baterije, kao rezervnog izvora napajanja SS ure aja i istovremeno zadovoljile granice radnih napona SS ure aja, ispravlja i se mogu raditi za sistem napajanja SS ure aja ili postrojenja sa dijeljenom akumulatorskom baterijom, za konvertorski sistem napajanja ili za bilo koji drugi sistem napajanja.

(4) U normalnim pogonskim uslovima, kada je prisutan naizmjeni ni napon napajanja, ispravlja i moraju istovremeno da napajaju SS ure aje u dozvoljenim granicama, pri svim optere enjima od 0-100% i da održavaju napon prema akumulatorskim baterijama na 2,23 V ±2%/ eliji sa mogu noš u nadopunjavanja akumulatorskih baterija do 2,35 V ±2%/ eliji u automatskom radu.

lan 43. (Konstrukcija ispravlja a)

(1) Ispravlja i moraju biti savremene konstrukcije sa ugra enom savremenom opremom za pretvaranje naizmeni nog napona u jednosmjerni napon, opremom za zaštitu, ru nu i automatsku regulaciju i signalizaciju svih radnih stanja ispravlja a. Ako su konstruirani za ugradnju zajedno sa ostalim ure ajima UPS-a, moraju biti modularnog tipa tako da je mogu a jednostavna zamjena neispravnog ispravlja a ispravnim u slu aju kvara.

(2) Zavisno od strujnog optere enja za koje su ispravlja i namijenjeni i zavisno od toga da li se ispravlja i predvi aju za rad u sistemu napajanja sa dijeljenom baterijom ili za konvertorski sistem napajanja, njihova konstruktivna izvedba može biti u više varijanti, što predlaže isporu ilac SS opreme.

(3) U konstrukciji ispravlja a nastojati da se teži ugra eni elementi (transformatori, prigušnice) lociraju u donjem dijelu ormara ispravlja a.

(4) Na prednjoj strani ormara u koji su smješteni ispravlja i moraju biti ugra eni potrebni mjerni instrumenti, komandni prekida i za mjerne instumente i svjetlosna signalizacija.

(5) U ormaru u kojem je smješten ispravlja , ugraditi posebnu uzemljiva ku bakarnu sabirnicu i ozna iti je žuto zelenom bojom. Na tu uzemljiva ku sabirnicu povezati sve metalne mase ispravlja a. Presjek bakarne sabirnice dimenzionirati prema nominalnom strujnom optere enju ispravlja a, uve anom za 20%.

(6) Kod oži enja glavnih, pomo nih, komandnih, regulacionih i ostalih strujnih krugova u ispravlja u voditi ra una o propisanim bojama izolacije pojedinih vodova, krajeve vodova ozna iti odgovaraju im brojevima. Tako e treba vidno odvojiti i obilježiti nizove rednih stezaljki za napone ispod i iznad 65 V.

(7) Na ormaru ili u ormaru ispravlja a, na vidnom mjestu mora biti postavljena tablica, na kojoj su upisane osnovne karakteristike ure aja i to: proizvo a , fabri ki broj i godina proizvodnje, tip ure aja, nominalni naizmjeni ni napon, nominalna ulazna naizmeni na struja i nominalna izlazna jednosmerna struja.

(8) Dovod naizmjeni nog napona napajanja ispravlja a mora biti obezbije en odgovaraju im osigura ima, smještenih u ormaru ili u elektroenergetskom razvodnom ormanu naizmjeni nog napona, koji je lociran u istoj prostoriji ispravlja a.

(9) Izlazni jednosmjerni napon svake ispravlja ke jedinice mora biti obezbije en odgovaraju im osigura ima.

(10) Svi elementi i oprema koji se ugra uju u ispravlja moraju biti provjereno dobrog kvaliteta, a proizvo a ispravlja a je obavezan da za 10 godina od dana isporuke obezbje uje sve rezervne dijelove ili odgovaraju u zamjenu za iste. Ovi uslovi ne važe samo za ispravlja ke jedinice ve i za sve ure aje u sklopu ispravlja kog postrojenja.

lan 44. (Elektri ne karakteristike ispravlja a)

(1) Ulazni naponi za ispravlja e su naizmjeni ni, i to: a) za monofazne ispravlja e 220 V, 50 Hz, i b) za trofazne ispravlja e 3x380/220 V, 50 Hz.

(2) Svaka ispravlja ka jedinica mora imati konstantan izlazni jednosmjerni napon u svim radnim režimima SS ure aja koje napaja i to: a) kod kontinualne promjene optere enja ispravlja a od

0-100% i istovremenim promjenama ulaznog napona napajanja u granicama od -10% do +5% od svoje nominalne vrijednosti sa promjenom frekvencije u

68 - 168 , 1. 9. 2014.

granicama 50 Hz ±5%, izlazni jednosmjerni napon ispravlja a mora biti u granicama ±2% od svoje nominalne vrijednosti, odnosno od zadane vrijednosti nominalnog napona napajanja potroša a.

b) kod kontinualne promjene optere enja ispravlja a od 0-100% i istovremenim promjenama ulaznog naizmjeni nog napona napajanja u granicama -15% do +10% od svoje nominalne vrijednosti, sa promjenom frekvencije u granicama 50 Hz ±5%, izlazni jednosmerni napon ispravlja a mora biti u granicama ±3%, od svoje nominalne vrijednosti odnosno od zadane vrijednosti nominalnog napona napajanja potroša a.

(3) Pri pojavi nesimetrije izme u faze nominalnog napona napajanja ispravlja a do vrijednosti 10% (odnosi se na trofazne ispravlja ke jedinice), izlazni jednosmjerni napon mora biti u granicama ±2% od svoje nominalne vrijednosti.

(4) Kod trenutnih promjena optere enja za ±10% od njegovog nominalnog strujnog optere enja, pri nominalnom naponu i nominalnoj frekvenciji ulaznog naizmjeni nog napona napajanja, promjena izlaznog jednosmjernog napona ne smije biti ve a od ±4% uz uslov da u roku od 100 ms do u u okvire dozvoljene tolerancije od ±2%. Ovo se mjerenje vrši pri optere enju ispravlja a 50% od njegovog nominalnog strujnog optere enja.

(5) Vrijednost stepena iskorištenja ispravlja a pri nominalnom strujnom optere enju i nominalnom naizmjeni nom naponu napajanja ne smije biti manji od 0,75 za trofazne ispravlja e odnosno 0.6 za monofazne ispravlja e.

(6) Ispravlja ka jedinica mora da ispunjava sve zahtjeve ovih tehni kih uslova, odnosno IEC 146, za rad u temperaturnom opsegu okoline od -25 - +750C i vlažnosti 40-75%.

(7) Mora biti onemogu ena skokovita promjena izlaznog jednosmjernog napona pri promjeni optere enja, uklju enja ili isklju enja odnosno pri razli itim radnim uslovima rada ispravlja a.

(8) Svaki ispravlja mora imati ugra enu odgovaraju u zaštitu od nedozvoljenih vrijednosti ulaznog naizmjeni nog napona, koji može proizvesti ošte enje ispravlja a. Ova zaštita treba da djeluje na automatsko isklju enje naizmjeni nog napona napajanja i daje svjetlosni i zvu ni alarm.

(9) Ispravlja mora imati ugra en odgovaraju i regulacioni ure aj, koji vrši kontrolu izlaznog jednosmjernog napona i automatski isklju uje ispravlja iz rada ako je taj napon izvan dozvoljenih granica radnih napona SS ure aja.

lan 45. (Tehni ki uslovi za konvertore/pretvara e jednosmjernog

napona) (1) Stati ki pretvara i su ure aji za pretvaranje jednosmjer-

nog napona u jednosmjerni viši ili jednosmjerni niži napon (u daljem tekstu konvertori) i koriste se u sistemima napajanja SS postrojenja.

(2) Konvertori se izra uju kao serijski konvertori i kao samostalne pretvara ke jedinice.

(3) Konvertori kao samostalne pretvara ke jedinice, koriste se za napajanje ure aja, iji se radni naponi razlikuju od osnovnog napona napajanja centralnog ispravlja kog napojnog postrojenja. Za sve uslove rada konvertora kao samostalne naponske jedinice za strujna optere enja od 20 A i iznad 20 A, mora postojati mogu nost paralelnog rada više konvertora sa potpuno automatskim uklju enjem,

ravnomjerne raspodjele optere enja i mogu nost isklju enja konvertora.

lan 46. (Konstrukcija konvertora)

(1) Konvertori moraju biti savremene konstrukcije sa svim ugra enim elementima za pretvaranje, mjerenje, signalizaciju i zaštitu.

(2) Konvertor sa svim ugra enim elementima za pretvaranje jednosmjernog napona u jednosremi viši ili jednosmjerni niži napon, sa ugra enom regulacionom opremom, opremom za zaštitu, komandnom i signalnom opremom i drugo, mora initi jedinstvenu i samostalnu funkcionalnu cjelinu.

(3) Sva ugra ena oprema kojoj je potreban pristup za vrijeme normalnog rada i periodi nog održavanja mora biti pristupa na i zamjenljiva sa prednje strane.

(4) Sva ugra ena oprema u konvertoru mora biti obilježena u skladu sa prate om tehni kom dokumentacijom, a oprema ugra ena na prednjoj strani konvertora vidno namjenski obilježena.

(5) Na ormaru konvertora, na vidnom mjestu mora biti postavljena tablica, na kojoj su upisane osnovne karakteristike ure aja: proizvo a , fabri ki broj i godina proizvodnje, tip ure aja, snaga i ulazno izlazne naponske i strujne karakteristike.

lan 47. (Elektri ne karakteristike konvertora)

(1) Nominalni ulazni napon konvertora je jednosmjerni napon iz centralnog ispravlja kog napojnog sistema kojim se napajaju SS ure aji i može biti 24 V, 48 V, 60 V.

(2) Konvertori, kao samostalne jedinice za napajanje SS ure aja, koriste kao ulazni napon standardne radne napone SS ure aja i opreme i to: 24 V, 48 V, 60 V.

(3) Izlazni napon konvertora kao samostalnih jedinica za napajanje SS ure aja mogu biti razli iti, zavisno od radnih napona SS ure aja ili dijela SS ure aja koje napajaju. Nominalni izlazni napon iz konvertora kao samostalnih jedinica za napajanje SS ure aja u sklopu centralnog napojnog postrojenja mogu biti : 24 V, 48 V, 60 V, 120 V.

(4) Izlazni napon konvertora kao samostalne napojne jedinice, mora biti u granicama ±2% od vrijednosti nominalnog napona odnosno zadane vrijednosti napona SS ure aja koga napajaju, pri svim promjenama ulaznog jednosmjernog napona u granicama ±10% i promjenama strujnog optere enja od 1 do 100%.

(5) Maksimalna vrijednost napona šuma, odnosno maksimalna dozvoljena valovitost izlaznog jednosmjer-nog napona konvertora je do 200 mV, pri svim strujnim optere enjima konvertora od 1 do 100 % od nominalnog.

(6) Stepen iskorištenja konvertora pri njegovom strujnom optere enju 80% od nominalnog, ne smije biti manji od 0,75.

(7) Kod promjena optere enja konvertora za ±10% od njegovog nominalnog strujnog optere enja mjerenog pri 50% nominalne struje pri nominalnom ulaznom naponu, promjena izlaznog jednosmjernog napona konvertora ne smije biti ve a od ±4% uz uslov da u vremenu od 100 ms do e u dozvoljene granice ±2%.

(8) Sve elektri ne i mehani ke karakteristike ugra ene opreme u konvertorskoj jedinici, moraju da ostanu nepromijenjene pri radu ure aja u temperaturnom opsegu okoline od 0 - 45°C i relativne vlažnosti vazduha od 40 do 75%.

(9) Svaka konvertorska jedinica mora imati ugra ene odgovaraju e osigura e na ulazu i na izlazu jednosmjer-

, 1. 9. 2014. 68 - 169

nog napona. Ovi osigura i moraju biti visokou inski, ukoliko su ve i od 25 A.

(10) Svaka konvertorska jedinica mora imati ugra enu odgovaraju u zaštitu od nedozvoljenih vrijednosti izlaznog jednosmjernog napona. Ova zaštita mora djelovati na automatsko isklju enje konvertora iz rada.

lan 48. (Tehni ki uslovi za invertore)

(1) Stati ki pretvara i jednosmjernog napona u naizmjeni ni napon (u daljem tekstu: invertori) su ure aji koji služe za konvertovanje ulaznog jednosmernog napona u izlazni naizmjeni ni napon odgovaraju e frekvencije (50 Hz ili 83,3 Hz).

(2) Invertori se priklju uju na izlaz ispravlja a i AKU baterije ime garantuju da prekid osnovnog (distributivna mreža) i

rezervnog napajanja (napajanje sa kontaktne mreže) ne e dovesti do prekida rada SS ure aja za iji rad je potreban naizmjeni ni napon.

(3) Invertori za napajanje SS ure aja moraju uvijek raditi u sistemu: mreža-dizel-ispravlja -akumulatorska baterija-invertor.

(4) Ako se redovno napajanje SS ure aja vrši uvijek preko invertora, tada ovaj sistem mora imati rezervni invertor, koji e se automatski uklju iti u slu aju kvara osnovnog invertora.

(5) U sistemu neprekidnog napajanja SS ure aja, invertor može raditi kao aktivna rezerva, u kom slu aju je preko stati ke sklopke stalno priklju en sa naponom napajanja SS ure aja. U slu aju ispada mrežnog napona iz bilo kog razloga, invertor preko stati ke sklopke preuzima napajanje SS ure aja, bez ikakvog prekida u njihovom napajanju.

(6) Uklju enje i isklju enje stati ke sklopke za napajanje SS ure aja mrežnim naponom ili preko invertora i obratno, mora se vršiti automatski s tim što mora postojati mogu nost ru nog uklju enja ili isklju enja.

(7) Stati ka sklopka mora omogu iti potpunu neprekidnost u napajanju SS ure aja, pri prebacivanju napona napajanja sa invertora na mrežu i obratno. Iz tog razloga, maksimalno dozvoljeni vremenski interval u kome stati ka sklopka mora da obavi ovu funkciju je 2 ms.

lan 49. (Konstrukcija invertora)

(1) Invertori moraju biti savremene konstrukcije, sa ugra enom savremenom opremom za pretvaranje jednosmjernog napona u naizmjeni ni napon. Invertori sa svim elementima za pretvaranje, regulaciju, zaštitu i drugo, mogu biti izra eni okviru napojnog postrojenja ili kao samostalna funkcionalna cjelina.

(2) Invertor kao samostalna funkcionalna jedinica treba da ima ugra ene sljede e instrumente: voltmetar za mjerenje izlaznog naizmjeni nog napona, ampermetar za mjerenje izlazne naizmjeni ne struje i frekvenciometar za mjerenje frekvencije izlaznog naizmjeni nog napona. Svi instrumenti moraju biti klase ta nosti minimalno 1,5.

(3) Sva ugra ena oprema kojoj je potreban pristup za vrijeme normalnog rada i periodi nog održavanja mora biti pristupa na i zamjenljiva sa prednje strane.

(4) Na ulazu u invertor na dovodnom vodu jednosmjernog napona, mora postojati glavni rastavlja ili osigura bez obzira na njegovu snagu.

(5) Ormar - stalak invertora mora imati ugra enu uzemljiva ku sabirnicu, preko koje se priklju uje zaštitno uzemljenje ugra ene opreme invertora i metalna

konstrukcija stalka - ormara invertora. Sabirnica mora biti propisno obilježena žuto-zelenom bojom.

(6) U ormaru - stalku invertora mora biti vidno postavljena tablica sa karakteristikama invertora (ulazni jednosmjerni napon, izlazni naizmjeni ni napon i frekvencija, snaga, fabri ki broj i godina proizvodnje invertora).

(7) Za sve ugra ene elemente, proizvo a je dužan obezbijediti rezervu ili odgovaraju u zamjenu i to za 10 godina od dana isporuke invertora.

lan 50. (Elektri ne karakteristike invertora)

(1) Ulazni jednosmjerni naponi mogu biti razli iti, zavisno od zahtjeva naru ioca. Izlazni naizmjeni ni naponi mogu biti monofazni ili trofazni, zavisno od vrste potroša a, u skladu sa odobrenim projektom i zahtjevima UI.

(2) Izlazni naizmjeni ni napon invertora mora biti u granicama ±2,5% od njegove nominalne vrijednosti, a frekvencija 50 Hz ±1% i 83 1/3 Hz ±1%, pri promjenama ulaznog jednosmjernog napona u granicama +20%, -10% od njegove nominalne vrijednosti i pri kontinualnim promjenama optere enja invertora od 0 - 100% pri cos

=0,85 induktivno. Faktor izobli enja sinusoide ("klir faktor") izlaznog naizmjeni nog faznog napona invertora može biti maksimalno do 5%, za sva optere enja do 100% nominalne snage invertora.

(3) Pri skokovitim promjenama optere enja za 30% nominalne snage kod 50% optere enja i pri promjeni ulaznog napona i cos =0,7-1, vršna vrijednost izlaznog napona pri ovoj prelaznoj pojavi u odnosu na vršnu vrijednost nominalnog sinusoidalnog napona ne smije prekora iti vrijednost 20%, s tim da u vremenu manjem od 30 ms do e u date granice.

(4) Invertor mora da podnosi motorne potroša e do 20% nominalne snage.

(5) Invertor mora biti dimenzioniran tako da podnese preoptere enje 10% od svoje nominalne snage u vremenu od jednog asa.

(6) Sva naprijed navedene vrijednosti invertor mora da ispunjava kada je temperatura prostorije u kojoj je smješten u granicama od 0° do 70°C a relativna vlažnost u granicama 40% do 75%, za nadmorsku visinu do 800 m.

(7) Vrijednost stepena iskorištenja invertora pri nominalnom optere enju i nominalnom jednosmjernom naponu napajanja, ne može biti manje od 0,65.

(8) Faktor snage cos invertora pri optere enju 80% od njegovog nominalnog optere enja i pri nominalnom ulaznom jednosmernom naponu i nominalnom izlaznom naizmjeni nom naponu i frekvenciji, ne smije biti manji od 0,85.

(9) Svaka zasebna invertorska jedinica treba imati ugra enu svjetlosnu i zvu nu indikaciju sljede ih kvarova i stanja: nestanak izlaznog naizmjeni nog napona iz invertora, izlazni napon iz invertora je izvan uslovljenih granica, frekvencija izlaznog naizmjeni nog napona iz invertora je izvan uslovljenih granica, ispad osigura a (pregorijevanje) na izlaznom naizmjeni nom naponu iz invertora na distributivnom vodu prema SS ure ajima, ispad osigura a (pregorijevanje) na ulaznom jednosmjernom naponu napajanja invertora, SS ure aji se napajaju zaobilazno sa mrežnim naponom, ispad osigura a (pregorijevanje) na zaobilaznom mrežnom naizmjeni nom naponu napajanja SS ure aja.

(10) Na dovodnom vodu jednosmjernog napona napajanja invertora kao i na odvodnom vodu ili odvodnim vodovima naizmjeni nog napona iz invertora, moraju biti u okviru samog invertora ili invertorskog stalka ormara ugra eni

68 - 170 , 1. 9. 2014.

odgovaraju i osigura i. Tako e, u invertoru moraju biti ugra eni odgovaraju i osigura i i prekida i za zaobilazno napajanje SS ure aja mrežnim naizmjeni nim naponom.

(11) Svi elementi koji se ugra uju u invertor moraju biti zašti eni od o ekivanih strujnih i naponskih udara. Invertor mora imati ugra enu zaštitu od strujnog optere enja, kao i zaštitu od preniskog i previsokog izlaznog naizmjeni nog napona. Obje ove zaštite treba da djeluju na automatsko isklju enje invertora iz rada.

(12) U ormaru - stalku invertora mora postojati odgovaraju a sabirnica za uzemljenje. Svi elementi koji mogu do i pod opasan napon moraju biti vezani na ovu sabirnicu, koja se povezuje na zaštitu od previsokog dodirnog napona.

(13) Za jednofazne invertore do snage 15 kVA i za trofazne invertore do snage 25 kVA, hla enje mora biti prirodno.

lan 51. (Dijagnostika i servis napojnih postrojenja)

Dijagnostika treba da obezbijedi pra enje režima rada napojnog postrojenja, koje omogu ava pravovremeno servisiranje. Na napojnom ure aju potrebno je pokazivanje i snimanje režima rada kompletnog napojnog postrojenja preko pokaznih dioda-sijalica, mjernih instrumenata, displeja i memorijskih elemenata.

lan 52. (Indikacije stanja osnovnog i rezervnog napajanja)

(1) Kod pokazivanja stanja osnovnog napajanja, potrebno je predvidjeti: a) pokazivanje prisutnosti vrste napajanja i uklju enosti

napajanja, i b) pokazivanje napona, struje i frekvencije.

(2) Kod pokazivanja stanja pomo nog rezervnog napajanja, potrebno je predvidjeti indikaciju stanja punjenja akumulatorske baterije i napona akumulatorske baterije i to: a) pokazivanje režima punjenja akumulatorske baterije

sa veli inom struje punjenja, b) stanje napona akumulatorske baterije prema

kontrolnim veli inama: ispod 55,5 V, 62±2 V i preko 68 V, i

c) veli inu struje potroša a iz same akumulatorske baterije.

lan 53. (Indikacije stanja invertora)

Kod pokazivanja stanja invertora (50 Hz, 83 1/3Hz) treba predvidjeti:

a) uklju en glavni ili rezervni invertor (ovo se odnosi za UPS sa dva invertora),

b) napajanje invertora iz mreže ili baterije, c) veli ina napona i struje priklju enih potroša a, i d) frekvencija.

lan 54. (Indikacije napajanja potroša a)

(1) Potrebno je da postoje sljede e indikacije: a) veli ina struje prekretanih skretnica pojedina no ili

u lancu, b) uklju enje ili isklju enje skretni kog osvetljenja, i c) uklju eno ili isklju eno grijanje skretnica.

(2) Potrebno je da postoje sljede e indikacije o stanju napajanja signala: a) naponi napajanja signala dan-no , i b) naponi trep u eg napajanja.

(3) Potrebno je da postoje sljede e indikacije o stanju napajanja šinskih strujnih kola: a) naponi napajanja glavne i pomo ne faze, i b) frekvencija napajanja šinskih strujnih kola.

(4) Potrebno je da se na odgovaraju i prihvatljiv na in realizuju indikacije ostalih potroša a: a) napajanje putnih prelaza (PP) u stani nom podru ju,

i b) napajanje pružnih ure aja APB i PP na otvorenoj

pruzi. lan 55.

(Alarmi napojnog ure aja) (1) Potrebno je na odgovaraju i na in alarmirati sljede a

neregularna stanja napojnog sistema: a) nestanak napajanja svih vrsta izvora napajanja, b) napajanje sa rezervnog invertora (u konfiguraciji sa

dva invertora), c) neispravnost ispravlja a-napunjenje baterije, d) stanje baterije ispod 55,5 V i ispod 60 V, e) smetnje u napajanju potroša a: signala,

elektropostavnih sprava, šinskih kola, pružnih ure aja i dr,

f) najava zemljospoja tj. proboj izolacije, i g) najava previsoke temperature.

(2) U telekomandni centar treba prenijeti osnovna pokazivanja kao što su: a) prisutnost svih izvora napajanja, b) ispravnost napona baterije, c) uklju enje glavnih i rezervnih invertora (u

konfiguraciji sa dva invertora), d) napajanje signala dan-no , e) uklju enje skretni kog osvetljenja, f) uklju enje grijanja skretnica, i g) uklju enje alarma napojnog postrojenja.

(3) U telekomandni centar treba prenijeti osnovne komande kao što su: a) uklju enje ili isklju enje pomo nog rezervnog

napajanja (AKU baterija), b) uklju enje ili isklju enje glavnog ili rezervnog

invertora (u konfiguraciji sa dva invertora), c) uklju enje ili isklju enje napajanja iz distributivne

mreže ili KM , d) uklju enje ili isklju enje napajanja signalima dan-

no , e) uklju enje i isklju enje napajanja skretni kog

osvetljenja, f) uklju enje ili isklju enje napajanja grijanja

skretnica, i g) isklju enje alarma napojnog postrojenja.

lan 56. (Podaci za dijagnostiku koji se memorišu)

Svi režimi rada napojnog ure aja, koji se odnose na promjene elektri nih parametara i najave svih vrsta alarma, treba da se trajno registruju u memoriji. Memorirane podatke treba premjestiti u centar za održavanje napojnih ure aja, ili snimiti na odgovaraju i elektronski medij u samom postrojenju. GLAVA VIII INDIKACIJE I KOMANDE ZA ELEKTRONSKE SIGNALNO-SIGURNOSNE URE AJE

lan 57. (Osnovna stanja i komande za elektronske SS ure aje)

(1) Isporu ilac opreme/ponu a je obavezan da u okviru svoje tehni ke ponude dostavi osnovni skup komandi, indikacije stanja elemenata i puteva vožnji, na in zadavanja puteva vožnji, monitorski prikaz kao i druge funkcionalne karakteristike SS ure aja kojeg nudi, a sve u skladu sa najnovijom generacijom MMI (man-machine interface) u pogledu sintakse i dijaloga ovjek-mašina.

, 1. 9. 2014. 68 - 171

(2) Ponu eni MMI mora minimalno da omogu i prikaz stanja i funkcije opisane u ovom dokumentu, pri emu se pojedine indikacije i monitorski prikaz mogu razlikovati od opisa datih u nastavku.

lan 58. (Osnovna stanja i komande glavnih signala)

(1) Stanja signala sa 3 (tri) svjetiljke:

R.B. Opis stanja 1. Svijetli glavna nit crvenog svjetla, pomo na nit ispravna 2. Svijetli glavna nit crvenog svjetla, pomo na nit neispravna 3. Glavna nit crvenog svjetla neispravna, svijetli pomo na nit 4. Svijetli glavna nit zelenog svjetla 5. Svijetli pomo na nit zelenog svjetla 6. Svijetli glavna nit žutog svjetla 7. Svijetli pomo na nit žutog svjetla 8. Signal je neosvijetljen 9. Signal bez kontrole stanja

10. Signal blokiran u stanju zabranjene vožnje (2) Stanja signala sa 4 ( etiri) svjetiljke:

R.B. Opis stanja

1. Svijetli glavna nit crvenog svjetla, pomo na nit ispravna 2. Svijetli glavna nit crvenog svjetla, pomo na nit neispravna 3. Glavna nit crvenog svjetla neispravna, svjetli pomo na nit 4. Svjetli glavna nit žutog 1 svjetla 5. Svjetli pomo na nit žutog 1 svjetla 6. Svjetli glavna nit zelenog svjetla 7. Svjetli pomo na nit zelenog svjetla 8. Svjetli glavna nit žutog 2 svjetla 9. Svjetli pomo na nit žutog 2 svjetla 10. Signal je neosvijetljen 11 Signal bez kontrole stanja 12. Signal blokiran stanju zabranjene vožnje (3) Stanja prostornog signala:

R.B. Opis stanja 1. Svijetli glavna nit crvenog svjetla, pomo na nit ispravna 2. Svijetli glavna nit crvenog svjetla, pomo na nit neispravna 3. Svjetli glavna nit zelenog svjetla 4. Svjetli pomo na nit zelenog svjetla 5. Svjetli glavna nit žutog svjetla 6. Svjetli pomo na nit žutog svjetla 7. Prostorni signal je neosvijetljen 8. Signal bez kontrole stanja

(4) Stanja prostornog predsignala:

R.B. Opis stanja 1. Svjetli glavna nit žutog svjetla 2. Svjetli pomo na nit žutog svjetla 3. Svjetli glavna nit zelenog svjetla 4. Svjetli pomo na nit zelenog svjetla 5. Prostorni predsignal je neosvijetljen 6. Predsignal bez kontrole stanja

(5) Stanja ponavlja a predsignaliranja:

R.B. Opis stanja 1. Svjetli glavna nit bijelog svjetla i glavna nit žutog svjetla 2. Svjetli pomo na nit bijelog svjetla i glavna nit žutog svjetla 3. Svijetli glavna nit bijelog svjetla i pomo na nit žutog svjetla 4. Svijetli pomo na nit bijelog svjetla i pomo na nit žutog svjetla 5. Svijetli glavna nit bijelog svjetla i glavna nit zelenog svjetla 6. Svijetli pomo na nit bijelog svjetla i glavna nit zelenog svjetla 7. Ponavlja predsignaliranja bez kontrole stanja

(6) U na elu, osnovni indikator signala na monitoru

elektronske postavnice treba da sadrži elemente kao na sljede oj slici:

(7) Opšte indikacije elementa signala se sastoje od razli itih

dijelova: indikacija signalnog znaka, indikacija stope (stuba), indikacija pristupa signalu i naziv elementa. Indikacija signalnog lika pokazuje stvarni signalni lik na terenu. Oblik indikacije (kružni, romboidni, kvadratni i sl.) zavisi od vrste signala (glavni signal, predsignal, grani ni kolosje ni signal, manevarski signal za zaštitu kolosje nog puta). Stopa signala se u osnovi može koristiti za prikaz kvara sijali ne niti sijalice (trep u a svjetlost odgovaraju e boje). Naziv elementa se može iskoristiti za prikaz stanja blokiranja signala. Naziv elementa je nezavisan od drugih indikacija signala.

(8) Signalni znaci glavnih signala i dopunskih signala postavljaju se redovno kroz komande za formiranje puta vožnje. Osim ovog na ina postavljanja signala, predvidjeti i sljede e posebne komande: a) PSS - postavi signal na "stoj" uz registraciju, b) SSS - postavi sve signale na "stoj" uz registraciju, c) PPC - postavi na signalu pozivni signal (signalni

znak 12a ili 12b) uz registraciju, d) PIO - postavi na signalu signalni znak "polazak" ili

"prolaz" slobodan, e) UIO - ugasi na signalu signalni znak "polazak" ili

"prolaz slobodan", f) BUS - blokiraj upotrebu signala, i g) OUS - odblokiraj upotrebu signala.

lan 59. (Osnovna stanja i komande grani nih kolosje nih i

manevarskih signala) (1) Stanja grani nog kolosje nog signala:

R.B. Opis stanja 1. Svjetli glavna nit crvenog svjetla 1 i glavna nit crvenog svjetla 2 2. Svjetli pomo na nit crvenog svjetla 1 i glavna nit crvenog svjetla 2 3. Svijetli glavna nit crvenog svjetla 1 i pomo na nit crvenog svjetla 2

4. Svijetli pomo na nit crvenog svjetla 1 i pomo na nit crvenog svjetla 2

5. Svijetli glavna nit bijelog svjetla 1 i glavna nit bijelog svjetla 2 6. Svijetli pomo na nit bijelog svjetla 1 i glavna nit bijelog svjetla 2 7. Svijetli glavna nit bijelog svjetla 1 i pomo na nit bijelog svjetla 2 8. Svijetli pomo na nit bijelog svjetla 1 i pomo na nit bijelog svjetla 2 9. Svijetli samo jedno crveno svjetlo (glavna ili pomo na nit) 10. Grani ni kolosje ni signal je neosvijetljen 11. Grani ni kolosje ni signal bez kontrole stanja

(2) Stanja manevarskog signala za zaštitu kolosje nog puta: R.B. Opis stanja

1. Svijetli glavna nit crvenog svjetla 2. Svijetli pomo na nit crvenog svjetla 3. Svijetli glavna nit bijelog svjetla 4. Svijetli pomo na nit bijelog svjetla 5. Manevarski signal je neosvijetljen 6. Manevarski signal bez kontrole stanja

68 - 172 , 1. 9. 2014.

(3) Signalni znaci grani nih kolosje nih i manevarskih signala upravljaju se redovno kroz komande za formiranje voznih ili manevarskih puteva vožnje. Osim ovog na ina zadavanja komandi, potrebno je predvidjeti i posebne pojedina ne komande: a) PGS - postavi grani ni kolosje ni signal na "stoj", i b) PMS - postavi manevarski signal na "stoj".

lan 60. (Stanja dopunskih signala)

Uz pretpostavljeno tehni ko rješenje sa serijski spojenim sijalicama u dva strujna kruga, stanja su sljede a:

R.B. Opis stanja

1. Dopunski signal neosvijetljen 2. Dopunski signal osvijetljen, ispravna oba strujna kruga 3. Dopunski signal osvijetljen, ispravan jedan strujni krug 4. Neispravna oba stujna kruga

lan 61. (Stanja i komande za skretnicu)

(1) Osnovna stanja skretnice koja treba da budu prikazana na monitoru elektronske postavnice su:

R.B. Opis stanja 1. Skretnica u desnom položaju (D) 2. Skretnica u lijevom položaju (L) 3. Skretnica nema kontrolu ispravnog položaja 4. Skretnica u prebacivanju 5. Skretnica presje ena 6. Skretnica zauzeta

7. Skretnica blokirana u voznom putu vožnje, manevarskom putu vožnje, bo noj zaštiti ili u putu pretr avanja

8. Skretnica blokirana pojedina nom komandom 9. Lokalni rad skretnicom

(2) U na elu, osnovni indikator skretnice na monitoru

elektronske postavnice treba da sadrži elemente kao na sljede oj slici:

(3) Pojedina stanja skretnice iz stava 1. se prikazuju odgova-

raju om promjenom osnovnog indikatora skretnice, pri emu je prelazna stanja (prebacivanje skretnice) i stanje

kvara potrebno prikazati trep u om indikacijom u odgovaraju oj boji. S obzirom da za presje enu skretnicu položaj ne može biti utvr en, oba indikatora kraka i srce skretnice treba da trepere.

(4) Skretnice se redovno postavljaju i blokiraju postavljanjem voznog ili manevarskog puta vožnje. Osim ovog na ina rukovanja skretnicama, potrebno je predvidjeti i sljede e posebne komande za pojedina no rukovanje skretnicama:

a) POS - prebaci skretnicu (promjeni položaj skretnice),

b) PZS - prebaci zauzetu skretnicu (uz registraciju), c) PPS - prebaci presje enu skretnicu (uz registraciju), d) PBS - pojedina no blokiraj skretnicu, i e) OBS - opoziv blokiranja skretnice.

lan 62. (Stanja i komande za iskliznicu)

(1) Stanja iskliznice

R.B. Opis stanja 1. Iskliznica na kolosjeku / zatvorena 2. Iskliznica van kolosjeka / otvorena 3. Iskliznica u prebacivanju (iz otvorenog u zatvoreni položaj i obrnuto)4. Iskliznica blokirana u bo noj zaštiti 5. Iskliznica nasilno otvorena 6. Iskliznica blokirana pojedina nom komandom 7. Iskliznica bez kontrole položaja 8. Lokalni rad iskliznicom

(2) U na elu, osnovni indikator iskliznice na monitoru

elektronske postavnice treba da sadrži elemente kao na sljede oj slici:

(3) Pojedina stanja iskliznice iz stava 1. se prikazuju

odgovaraju om promjenom osnovnog indikatora sa prethodne slike, pri emu je prelazna stanja (prebacivanje iskliznice) potrebno prikazati odgovaraju om trep u om indikacijom a stanje zauze a/blokiranja ili neredovno stanje, crvenom bojom.

(4) Posebne pojedina ne komande, koje treba omogu iti su: a) POI - postavi iskliznicu na kolosjek, b) OIZ - otvori iskliznicu, c) BIZ - blokiraj iskliznicu, i d) OBI - odblokiraj iskliznicu.

lan 63. (Stanja i komande za elektri nu bravu)

(1) Stanja jednopoložajne elektri ne brave: R.B. Opis stanja

1. Klju u elektri noj bravi 2. Klju slobodan

3. Klju blokiran u elektri noj bravi u bo noj zaštiti ili manevarskom putu vožnje

4. Klju u elektri noj bravi, nema kontrole klju a (2) Stanja dvopoložajne elektri ne brave:

R.B. Opis stanja 1. Klju "+" u elektri noj bravi 2. Klju "-" u elektri noj bravi 3. Klju slobodan

4. Klju blokiran u elektri noj bravi u bo noj zaštiti ili manevarskom putu vožnje

5. Klju "+" ili "-" u elektri noj bravi, nema kontrole klju a

, 1. 9. 2014. 68 - 173

(3) Za elektri nu bravu predvidjeti sljede e posebne koman-de: a) BEB - blokiraj klju u elektri noj bravi, i b) OBB - opoziv blokiranja klju a u elektri noj bravi

(oslobodi klju ). lan 64.

(Stanja ukrštaja)

R.B. Opis osnovnih stanja 1. Ukrštaj zauzet 2. Ukrštaj slobodan 3. Vožnja preko ukrštaja blokirana u smjeru a-c ili c-a 4. Vožnja preko ukrštaja blokirana u smjeru b-d ili d-b 5. Ukrštaj bez kontrole ili u kvaru

lan 65. (Stanja i komande broja a osovina)

(1) Stanja broja a osovina su:

R.B. Opis stanja 1. Broja osovina slobodan (odsjek kontroliran sa broja em slobodan) 2. Broja osovina zauzet (odsjek kontroliran sa broja em zauzet) 3. Broja osovina blokiran (odsjek kontroliran sa broja em blokiran) 4. Broja osovina u kvaru

(2) Za broja e osovina potrebno je omogu iti posebne

komande kao što su: a) BOOP - uklju enje osnovnog položaja BO (reset) uz

registraciju, i b) BONO - broja osovina uklju iti u aktivno stanje.

lan 66. (Stanja i komande za ure aje putnih prelaza)

(1) U na elu, osnovni indikator ure aja putnog prelaza na monitoru elektronske postavnice treba da sadrži elemente kao na sljede oj slici:

(2) Odgovaraju a prelazna stanja (uklju enje i isklju enje

ure aja PP) kao i neredovna stanja (smetnja, kvar i dr.) trebaju biti definirana upotrebom osnovnog indikatora, a što e se usaglasiti u dokumentu CRS.

(3) Ure aj putnog prelaza se uklju uje automatski sa postavljanjem voznog puta vožnje. Ure aj putnog prelaza aktiviran voznim putem vožnje se može isklju iti samo komandom za prinudno razrješenje postavljenog puta vožnje.

(4) Sistemom osiguranja je potrebno predvidjeti posebne komande: a) za davanje odnosno oduzimanje lokalnog rada nad

ure ajem za osiguranje putnog prelaza, i b) za prinudno isklju enje ure aja putnog prelaza, ako

se prevoženjem voza ure aj nije automatski sam isklju io. Upotreba ove komande se posebno registruje.

lan 67. (Stanja izolovanog odsjeka)

(1) Osnovna stanja izolovanog odsjeka su:

R.B. Opis stanja

1. Izolovani odsjek slobodan, nije postavljen put vožnje (npr. linija žute boje)

2. Izolovani odsjek slobodan, postavljen vozni put vožnje (npr. linija zelene boje)

3. Izolovani odsjek slobodan, postavljen manevarski put vožnje (npr. linija plave boje)

4. Izolovani odsjek zauzet (linija crvene boje) 5. Izolovani odsjek bez indikacije stanja

6.

Izolovani odsjek u kvaru (prekid napajanja, indikacija slobodnosti kolosjeka nije prikazana nakon što je voz prošao ili ako se indikacija zauze a kolosjeka nije pojavila pri nailasku voza na izolovani odsjek).

7. Izolovani odsjek blokiran za postavljanje puta vožnje (zabrana upotrebe)

(2) Mogu se ponuditi i indikacije za druga stanja izolovanog

odsjeka kao što su "Zabrana postavljanja voznog/ manevarskog puta vožnje usljed radova na kolosjeku" i sl.

(3) Kolosjeci koji nisu izolovani, odnosno koji nisu kontrolirani od strane SS ure aja, tako e trebaju biti prikazani na monitoru postavnice (npr. bijela boja).

(4) Svaki kvar izolovanog odsjeka indicira se kao zauze e kolosjeka (crvenom bojom).

lan 68. (Osnovna stanja i uslovi za me ustani nu zavisnost - MZ)

(1) Za osiguranja saobra aja vozova izme u stanica, stani ni elektronski SS ure aj može biti opremljen funkcijama MZ kojim se dopuštenje za vožnju voza izme u stanica realizira ure ajem. Bezbjedonosni uslovi koji se provjeravaju za dobivanje privole za odre eni smjer su: a) kompletan pružni odsjek izme u stanica u smjeru

traženja dopuštenja je slobodan, b) izlazni signali uputne stanice su u položaju "stoj" -

nije formirana i signalizirana suprotna vožnja, i c) ulazni signal uputne stanice je na "stoj" (predhodna

ulazna vožnja razriješena).

(2) Odlazni i dolazni indikatori se koriste za indikaciju smjera privole i za indikaciju opšteg stanja bloka (npr: redovno stanje, zaklju an i slobodan, zaklju an i zauzet, aktiviran zahtjev, greška interfejsa).

(3) Potpuna kontrola slobodnosti pružnog odsjeka izme u stanica se ostvaruje pomo u etiri (4) para broja a osovina (ili pomo u izolovanih odsjeka) koji kontrolišu slobodnost tri (3) odsjeka na tom rastojanju a to su odsjeci: a) prilazni odsjek stanice A (na slici iznad ozna en kao

odsjek Ng1), koji po inje od kraja predskretni kog izolovanog odsjeka a završava na oko 530 m iza predsignala PsA,

b) pružni odsjek (na slici iznad ozna en kao POG), i c) prilazni odsjek stanice B (na slici iznad ozna en kao

odsjek Ng2), koji po inje na oko 530 m ispred

68 - 174 , 1. 9. 2014.

predsignala PsB a završava na po etku predskretni kog odsjeka stanice B.

(4) Ostali sigurnosni kriteriji iz stava 1. ovog lana se prenose izme u elektronskih postavnica susjednih stanica pomo u posebnih sklopova ISDI (interfejsi za funkciju me ustani ne zavisnosti).

(5) Izlazni put vožnje iz stanice "A" prema stanici "B" može se postaviti samo ako je pruga izme u ove dvije stanice slobodna od željezni kih vozila, ako je odpravnik vozova stanice "B" dao dopuštenje da se razmatrana vožnja može postaviti i ako svi izlazni signali u stanici "B" prema stanici "A" pokazuju signalni znak "Stoj", te da je prethodni voz ušao u uputnu stanicu (ulazni signal stanice B pokazuje "stoj").

(6) Kad su ispunjeni navedeni uslovi, otpravnik stanice "A" može postaviti izlazni put vožnje. Taj put vožnje sastoji se od dva dijela. Prvi dio je izlazni put vožnje koji po inje od izlaznog signala stanice "A" a završava na kraju ulaznog predskretni kog odsjeka prema ulaznom signalu za suprotni smjer vožnje. Drugi dio puta vožnje, kojeg je obezbijedio ure aj me ustani ne zavisnosti, se nastavlja na izlazni put vožnje pa do po etka ulaznog predskretni kog odsjeka stanice "B".

(7) Razrješenje postavljenog puta vožnje se tako e dešava u

dva dijela. Prvi dio kada voz napusti predskretni ki odsjek stanice "A", a drugi dio kad voz napusti prilazni odsjek stanice "B" (odsjek Ng2 sa slike). Nakon ovoga se ure aj MZ dovodi u po etni položaj (vidjeti prikaz iz stava 1. ovog lana) u kojem ni jedna od susjednih stanica nema dopuštenje - privolu.

(8) U slu aju neke greške (smetnja na broja u osovina) ure aj MZ se ne može automatski vratiti u neutralni položaj. U neutralni položaj MZ se dovodi posebnim rukovanjem koje e obaviti otpravnik u stanici koja ima dopuštenje (privolu). Ta se radnja registruje za stranu stanice na kojoj se radnja obavila, a na in davanja komande za rukovanje (resetovanje lažno zauzetih odsjeka izme u stanica) se odre uje CRS-om.

lan 69. (Stanja i komande za sistem grijanja skretnica)

(1) Osnovna stanja sistema grijanja skretnica su:

R.B. Opis stanja 1. Grijanje skretnica uklju eno 2. Grijanje skretnica isklju eno 3. Kvar ili smetnja u sistemu grijanja skretnica 4. Stanje sistema grijanja skretnica bez kontrole

(2) U na elu, osnovni indikator stanja ure aja grija a

skretnica na monitoru elektronske postavnice može da bude kao na sljede oj slici, uz dodatne indikacije stanja opisanih u prethodnom stavu ovog lana:

(3) Osnovne komande za sistem grijanja skretnica su "uklju i

grijanje skretnica" i "isklju i grijanje skretnica". lan 70.

(Indikatori napona na signalima) (1) Osnovna indikatori napona na signalima su:

R.B. Opis stanja 1. Dnevni napon na signalima 2. No ni napon na signalima

3. Indikacija prelaska sa dnevnog na no ni napon (ili obrnuto), kod ru nog uklju enja

(2) U na elu, osnovni indikator aktuelnog napona na

signalima može da bude kao na sljede oj slici, uz dodatne indikacije stanja 3. opisanog u prethodnom stavu ovog lana:

(3) Osnovne komande za ru no uklju enje odgovaraju eg

napona na signalima su "uklju i dnevni napon" i "uklju i no ni napon".

lan 71. (Stanja za APS-automatski prolazni saobra aj)

(1) Osnovni stanja APS-a su

R.B. Opis stanja 1. Automatski prolazni saobra aj isklju en 2. Automatski prolazni saobra aj uklju en

(2) U na elu, osnovni indikator za APS može da bude kao na

sljede oj slici:

(3) Potrebno je definirati posebne komande za uklju enje/

isklju enje automatskog prolaznog saobra aja. lan 72.

(Indikator odrona) (1) Indikacija detektora odrona se koristi radi spre avanja

ugrožavanja saobra aja kada do e do pojave klizišta koje može ugroziti kolosijek. Indikacija detektora odrona se može koristiti i kao detektor poplave.

, 1. 9. 2014. 68 - 175

lan 73. (Indikator podru ja lokalnog rada)

(1) Osnovni stanja podru ja lokalnog rada su

R.B Opis stanja 1. Podru je lokalnog rada nije aktivno (po etno stanje), interfejs u redu 2. Podru je lokalnog rada nije aktivno (po etno stanje), kvar interfejsa 3. Podru je lokalnog rada aktivirano (prelazno stanje) 4. Podru je lokalnog rada aktivno i pod nadzorom 5. Podru je lokalnog rada nije aktivno, gubitak nadzora ili kvar tastera

(2) U na elu, osnovni indikator za lokalni rad može da bude

kao na sljede oj slici:

(3) Odgovaraju a prelazna i neredovna stanja pri lokalnom

radu trebaju biti prikazana upotrebom navedenog osnovnog indikatora, sa trep u im indikacijama odgovaraju e boje.

(4) Za lokalne postavlja e je potrebno omogu iti posebne komande kao što su: a) ALR - aktiviranje lokalnog rada (vanjski elementi sa

kojima se može rokovatia sa plo e lokalnog rada se posebno markiraju kao znak da je istim onemogu eno rukovanje sa elektronske postavnice. Istovremeno se skretnice izvan podru ja lokalnog rada moraju automatski postaviti u bo nu zaštitu prema podru ju lokalnog rada),

b) OLR - oduzmi lokalni rad, c) PLR - prinudno aktiviranje lokalnog rada (za zada-

vanje ove komande moraju biti ispunjeni odre eni uslovi kao što su: komanda za normalno aktiviranje lokalnog rada odbijena, nema postavljenih puteva vožnji koji zapo inju ili završavaju u podru ju lokalnog rada, niti jedan element kojim se upravlja sa plo e lokalnog rada ne smije biti element od koga zavisi uspješno postavljanje nekog puta vožnje, da nema greške u tasterima lokalnog postavlja a, da se skretnice koje pružaju bo nu zaštitu podru ju lokalnog rada mogu postaviti u bo nu zaštitu i dr.). Upotreba ove komande se mora posebno registrovati, i

d) PDL - prinudno deaktiviranje lokalnog rada, tako e uz registraciju upotrebe ove komande.

lan 74. (Indikatori puteva vožnji)

(1) Indikatori puta vožnje se koriste za vizualni prikaz trenutnog stanja postavljanog puta vožnje nakon zadavanja komande za postavljanje puta vožnje.

(2) U principu, za svaki put vožnje su potrebna dva zasebna indikatora i to po etni i krajnji indikator. Po etni indikator

puta vožnje treba biti lociran na kolosjeku prije po etnog signala, može da ima etvrtast oblik. Krajnji indikator puta vožnje treba biti lociran na kolosijeku do odredišta puta vožnje i može da ima oblik kruga. Oba indikatora mogu biti u mirnom, trep u em i ugašenom stanju (ima oblik i boju prikaza kolosjeka do koga se nalazi) u kombinaciji sa sljede im bojama: a) crvenom (za razrešenje puta vožnje), b) zelenom (za glavne puteve vožnje), i c) plavom (za manevarske puteve vožnje).

lan 75. (Postupak postavljanja puta vožnje)

(1) U principu, komanda za postavljanje voznog ili manevar-skog puta vožnje, sistemu se zadaje odgovaraju om manipulacijom mišem (ili tastaturom) po sljede em postupku: a) klikom na oznaku po etnog signala - start (indikator

signala dobija okvir i istovremeno se pokazuju mogu e pojedina ne komande za selektovani element),

b) klikom na odgovaraju i komandni taster bira se vrsta puta vožnje (vozni ili manevarski put vožnje),

c) klikom na oznaku krajnjeg signala - cilj (selektovani put vožnje biva markiran odgovaraju om bojom (zelena za glavne puteve vožnje, plava za manevrske), i

d) klikom na komandni taster (npr. IZV) za izvršenje date komande.

(2) Za vozne i manevarske puteve vožnje je potrebno

predvidjeti komande kao što su: postavi vozni (manevarski) put vožnje, blokiraj/odblokiraj vozni (manevarski) put vožnje, razriješi vozni (manevarski put vožnje), hitno razriješi vozni (manevarski) put vožnje i dr.

lan 76. (Stanja puteva vožnji)

(1) U procesu postavljanja nekog puta vožnje, sistem elektronskog osiguranja prolazi kroz nekoliko stanja/faza i to: a) izvršavanje testa dostupnosti, b) ozna avanje puta vožnje, c) zabravljivanje puta vožnje, d) kontroliranje puta vožnje (put vožnje pod

kontrolom), e) kontroliranje puta vožnje sa vozom u prilazu, i f) izgubljena kontrola nad putem vožnje.

(2) Svako od navedenih stanja treba da ima odgovaraju e indikacije na monitoru elektronske postavnice, kako bi otpravnik vozova znao u kom stanju je proces postavljanja puta vožnje i da bi mogao pravovremeno preduzeti odgovaraju e radnje u procesu regulisanja željezni kog saobra aja.

lan 77. (Izvršavanje testa dostupnosti)

Nakon zadavanja komande za postavljanje puta vožnje, svi elementi (skretnice u putu vožnje i bo noj zaštiti, izolovani

68 - 176 , 1. 9. 2014.

odsjeci u putu vožnje i bo noj zaštiti, put pretr avanja i dr.) potrebni za realizaciju datog puta vožnje prolaze kroz test njihove dostupnosti. Ovim testom se provjerava stanje zauzetosti potrebnih elemenata za namjeravani put vožnje od strane drugih inkompatibilnih ozna enih ili postavljenih puteva vožnji. Ako neki od potrebnih elemenata nije dostupan, put vožnje se ne može postaviti i zadata komanda za postavljanje puta vožnje e biti odbijena (prilog br. 6.).

lan 78. (Ozna avanje puta vožnje)

(1) Nakon testa dostupnosti, svi slobodni kolosje ni elementi puta vožnje se na monitoru ozna avaju posebnom bojom, zavisno od vrste puta vožnje (glavni put vožnje: zelena, manevarski: plava). Svi ozna eni elementi više nisu dostupni za upotrebu u drugim putevima vožnji.

(2) Nakon ozna avanja, sistem provjerava da li su skretnice potrebne za realizaciju zadatog puta vožnje u odgovaraju em pravilnom položaju. Ako nisu, sistem automatski prebacuje sve skretnice iji trenutni položaj nije odgovaraju i. Tokom prebacivanja skretnica, trepere odgovaraju i indikatori skretnica.

(3) Ozna en put vožnje se može poništiti odgovaraju om

manipulacijom (ili zadavanjem odgovaraju e komande), bez registrovanja.

lan 79. (Zabravljivanje puta vožnje)

(1) Svaka od skretnica u putu vožnje se automatski zabravljuje kada dostigne odgovaraju i pravilan i ispravan položaj za namjeravanu vožnju. Stanje zabravljenja svake skretnice se neprekidno nadgleda i kontroliše pomo u indikatora blokiranja skretnice.

(2) Ako su sve skretnice na postavljanoj stazi zabravljene u odgovaraju im položajima, stanje puta vožnje se prebacuje sa "ozna en" na "zaklju an/zabravljen". U tom slu aju, indikator po etka puta vožnje po inje da treperi.

(3) Zabravljen put vožnje može biti razriješen od strane

otpravnika vozova upotrebom normalne komande, bez vremenske zadrške, ija upotreba se ne mora registrovati.

lan 80. (Kontrola postavljenog puta vožnje)

(1) Put vožnje je pod kontrolom ako su svi uslovi za postavljanje datog puta vožnje ispunjeni (osigurana kontrola svih elemenata u postavljenom putu vožnje, osigurana kontrola puta pretr avanja, osigurana kontrola bo ne zaštite, putni prelazi u stani nom podru ju zatvoreni i dr.) i u skladu sa pojmom otvorenog po etnog signala. Ovo stanje se pokazuje preko mirnog krajnjeg i po etnog indikatora.

(2) Po etni signal je otvoren sve dok se kontrolišu svi uslovi

puta vožnje ili dok se po etni signal prinudno ne postavi na pojm "stoj", odnosno dok se postavljeni put vožnje ne razriješi odgovaraju om komandom.

(3) Kontroliran put vožnje bez voza u prilazu može biti razriješen od strane otpravnika vozova normalnom komandom, bez kašnjenja, ija upotreba se ne mora registrovati.

lan 81. (Kontroliran put vožnje sa vozom u prilazu)

(1) U slu aju da je voz zaposjeo prilazni odsjek (prostor izme u predsignala i ulaznog signala), po etni i krajnji indikator pokazuju mirno zeleno svjetlo. Dodatno, pojavljuje se crveni trougao ispred ulaznog signala koji ozna ava da se voz približava putu vožnje.

(2) Kontroliran put vožnje sa vozom u prilazu može biti

razriješen od strane otpravnika vozova, upotrebom posebne komande za razrješenje koja se aktivira sa vremenskim kašnjenjem od 90 sekundi. Odbrojavanje vremena kašnjenja se prikazuje pomo u trep u eg po etnog indikatora u crvenoj boji.

(3) Ako je voz zauzeo postavljenu stazu tokom odbrojavanja

vremena razrješenja od 90 sekundi, data komanda za razrješenje kontroliranog puta vožnje e se poništiti. To e se prikazati preko mirnog crvenog indikatora za glavne puteve vožnje.

Eventualna upotreba komande za razrješenje

kontroliranog puta vožnje sa vozom u prilazu se posebno registruje.

, 1. 9. 2014. 68 - 177

lan 82. (Gubitak kontrole nad putem vožnje)

(1) Stanje puta vožnje "gubitak kontrole puta vožnje" pokazuje da je put bio pod kontrolom i da je ona sada izgubljena iz bilo kog razloga (kvar na izolovanom odsjeku, gubitak kontrole skretnice i sl.). Sistem e automatski zatvoriti ulazni signal. Nije mogu e ponovo otvoriti ovaj signal bez razrješenja prethodno postavljanjenog puta vožnje.

(2) Za pokazivanje stanja "gubitak kontrole puta vožnje" koji je nastao usljed kvara na izolovanom odsjeku, po etni indikator treba da treperi u zelenoj boji (ili plavoj boji za manevarske puteve vožnji) a krajnji indikator i dalje da pokazuje mirno zeleno svjetlo (ili mirno plavo svjetlo za manevarske puteve vožnje). Kvar izolovanog odsjeka se prikazuje kao zauze e izolovanog odsjeka (crvena boja).

(3) Za pokazivanje stanja "gubitak kontrole puta vožnje" koji

je nastao usljed kvara na skretnici, po etni indikator se gasi a krajnji indikator i dalje treba da pokazuje mirno zeleno svjetlo (ili mirno plavo svjetlo za manevarske puteve vožnje). Gubitak kontrole nad skretnicom se prikazuje trep u im indikatorom kraka skretnice u zelenoj boji (ili plavoj ako se radi o manevarskoj vožnji). Bez obzira na gubitak kontrole, sve skretnice ostaju i dalje zabravljene u zadatom putu vožnje.

lan 83.

(Hitno razrješenje puta vožnje) (1) U slu aju hitne potrebe nastale zbog gubitka kontrole nad

postavljenim putem vožnje u bilo kom položaju voza (voz u prilazu, voz zaposjeo postavljeni put vožnje, voz prošao ulazni signal, jedan dio postavljenog puta vožnje razriješen), potrebno je predvidjeti posebnu komandu za hitno razrješenje postavljenog puta vožnje.

(2) Komanda za hitno razrješenje postavljenog puta vožnje se

izvršava sa kašnjenjem od 90 sekundi. Jednom kada po ne te i, vrijeme hitnog razrješenja puta vožnje se ne može više zaustaviti, tj. ova komanda se uvijek izvršava bez obzira na trenutni položaj voza. Vrijeme razrješenja se prikazuje preko treptanja krajnjeg indikatora u crvenoj boji. Upotreba ove komande se obavezno registruje.

lan 84. (Razrješenje puta vožnje vozom)

(1) Putem vožnje se automatski razrješava odsjek po odsjek pri kretanju voza, nakon sekvencijalnog zaposijedanja i osloba anja odsjeka postavljenih staza.

(2) Uslovi za razrešenje odsjeka C su sljede i:

a) pružni odsjek C je ve zaposjednut i oslobo en, b) pružni odsjek D je zaposjednut, c) potvrda da je odsjek B ve razriješen, i d) po etni odsjek A može biti slobodan ili zaposjednut.

lan 85. (Automatsko razrješenje puta pretr avanja)

(1) Nakon što je voz u potpunosti zaposjeo krajnji odsjek, kada se postepeno izvrši razrješenje puta vožnje do krajnjeg odsjeka i kada je put pretr avanja slobodan, automatski po inje odbrojavanje vremena od 30 sekundi za razrješenje puta pretr avanja.

(2) Indikacija vremena razrješenja puta pretr avanja može biti prikazana preko zelenog trep u eg indikatora odredišta puta vožnje.

(3) Po isteku vremena od 30 sekundi, automatski se

razrješava i put pretr avanja. Ukoliko se put pretr avanja zaposjedne tokom vremena razrješenja, razrješenje puta pretr avanja se stopira i indikator odredišta puta vožnje se vra a na mirnu indikaciju. U ovom slu aju, put vožnje se mora razriješiti pomo u komande za hitno razrješenje puta vožnje.

lan 86. (Greške u zaposijedanju odsjeka)

(1) Ako na postavljenoj stazi puta vožnje nakon stanja zaposjednutosti slijedi stanje slobode/osloba anja a da sljede i odsijek nije zaposjednut u pravcu putovanja u vremenu tolerancije od 2 sec, kažemo da je došlo do greške u zaposijedanju. Ovo stanje je potrebno snimiti kao grešku u zaposijedanju postavljenog puta vožnje.

(2) Ukoliko je sistem registrovao i snimio grešku u zaposjedanju u putu vožnje, put vožnje se može razriješiti samo posebnom komandom za hitno razrješenje puta vožnje. Postepeno razrješenje puta vožnje više nije mogu e.

GLAVA IX MONITORSKI PRIKAZ

lan 87. (Prijava operatera za rad)

Prijava operatora na MMI (interfejs ovjek-mašina) je neophodna kako bi se kontrolirao pristup sistemu osiguranja. Ostvaruje se preko korisni kog naloga koji se sastoji od imena korisnika, lozinke i korisni ke grupe.

68 - 178 , 1. 9. 2014.

lan 88. (Prikaz na monitoru)

(1) Svaki prikaz na monitoru treba biti podijeljen na odre ena podru ja: b) indikator vrijeme/datum, c) komandni tasteri, d) linija unosa/linija potvrde, i e) linija dijagnosti kih poruka.

(2) Generalni prikaz kompletnog monitorskog prikaza neke stanice sa prate im funkcionalnim aktivnim dijelovima ekrana, može da izgleda kao na slici iz priloga broj 7.

lan 89. (Indikatori ispravnog rada monitora)

(1) Monitorski prikaz sistema osiguranja mora biti siguran, što zna i da: a) sistem osiguranja garantuje da prikaz na ekranu

odgovara stanju na terenu, b) da se registruje bilo kakva greška opreme, i c) da se o grešci u sistemu operater odmah obavještava

(u realnom vremenu). (2) U principu, indikator o radu monitora treba da sadrži

elemente kao na sljede oj slici:

a) Indikator boje/rada prikazuje sve boje koje može da

prikaže sigurnosni monitor. Sam indikator treba biti podijeljen na dva dijela i to gornji stati ni dio i donji trep u i dio. Pomo u gornjeg dijela ovog indikatora operater može vizuelnim pore enjem prepoznati bilo kakve nepravilnosti vezane za boje odre enog kolosje nog prikaza. Donji trep u i dio služi kao potvrda operateru da slika na ekranu nije "zale ena". Ukoliko donji dio indikatora ne trep e, prikaz na monitoru nije siguran.

b) Broja (Counter-CT) prikazuje broj upotrebe posebnih komandi vezanih za sigurnost.

c) Indikator ažurnosti slike ekrana ("A") prikazuje dali je prikaz na monitoru aktuelan tj. dali su najnovije poruke iz sistema osiguranja proslije ene i prikazane na monitoru. Ako je trenutni prikaz aktuelan, indikator je bijele boje. Crveni indikator zna i da radna stanica operatera još uvijek obra uje poruke iz sistema osiguranja.

d) Indikator obrnutog u itavanja slike na ekranu ("R") predstavlja indikator sigurnosne provjere prikaza po tzv. proceduri "obrnutog u itavanja prikaza na ekranu". Ovom procedurom se prikaz na ekranu u itava unazad po obadva kanala a zatim se dobijeni rezultati me usobno upore uju. Samo ako radna stanica otpravnika vozova pro e ovaj test, prikaz na ekranu se smatra sigurnim. Nesiguran prikaz na ekranu se ozna ava sa crvenim "R" indikatorom, dok je siguran prikaz ozna en sa bijelim "R" indikatorom. Ako prikaz na ekranu nije siguran, mogu se izvršavati komande samo nultog nivoa dok se komande prvog i drugog komandnog nivoa odbijaju.

e) Pored navedenih indikacija o radu monitora, potrebno je predvidjeti posebne komande za provjeru RAM memorije

i procesora radne stanice, provjeru kablova i interfejsa izme u radne stanice i monitora i dr.

lan 90. (Komandni tasteri)

(1) Pomo u komandnih tastera se sistemu osiguranja zadaju komande za izvršavanje funkcija upravljanja saobra aja, komande za upravljanje raznim prikazima slike na monitoru (uve an kolosje ni prikaz, prikaz elemenata sa greškom, prikaz verzije softvera i sl.), pregled grešaka u sistemu, provjeru sigurnosti rada MMI interfejsa i sl.

(2) Sve postoje e komande u elektronskom sistemu osiguranja treba da budu podijeljene na tri (3) komandna nivoa: a) komandni nivo 0, komanda se uvijek može izvršiti

bez posebnog potvr ivanja, b) komandni nivo 1 i 2, ove komande zahtijevaju

posebnu pažnju operatera te je nakon njihovog zadavanja sa komandom "IZV" potrebno izvršiti njihovu potvrdu sa tasterima IT1 i IT2 sa ili bez unošenja posebne lozinke operatera.

(3) Komande nivoa 1 i 2 su vezane za sigurnost a to su npr.: prebaci zauzetu skretnicu, prebaci presje enu skretnicu, hitno razrješenje puta vožnje, razrješenje puta vožnje sa vozom u prilazu, oprezan ulazak u stanicu sa 20 km/h, uklju i/isklju i APS, prinudno isklju enje ure aja putnog prelaza, prinudno aktiviranje/deaktiviranje lokalnog rada i druge komande koje se detaljno definišu prilikom izrade dokumenta CRS.

Bilo koja zadata komanda, bez obzira da li se unosi

pomo u miša ili tastature, prikazuje se u liniji za unos podataka (UNOS:). Nakon pritiska na taster IZV, sistem osiguranja provjerava zadatu komanda i ako je unos ispravan i mogu , komanda se prenosi u red POTV i sekvencijalno izvršava.

lan 91.

(Linija dijagnosti kih poruka) Dijagnosti ke linije se koriste da prikažu najmanje dvije

zadnje dijagnosti ke poruke.

GLAVA X SIGURNOSNE ZAVISNOSTI

lan 92. (Glavni putevi vožnje)

(1) Glavni putevi vožnje regulišu kretanje putni kih i teretnih vozova u stanici. Zahtijevi kontrole i signalizacije glavnih puteva vožnje su: a) nije postavljen neki drugi put vožnje inkompatibilan

sa željenim, b) postavljena staza i put pretr avanja su slobodni,

, 1. 9. 2014. 68 - 179

c) skretnice na postavljenoj stazi i po etne skretnice u putu pretr avanja u odgovaraju em zabravljenom položaju,

d) da je ostvarena kontrola nad bo nom zaštitom postavljene staze, i

e) da je ostvarena kontrola puta pretr avanja, uklju uju i i bo nu zaštitu puta pretr avanja.

(2) Bo na i eona zaštita glavnim signalima se ostvaruje pokazivanjem signalnog znaka zabranjene vožnje.

(3) U obezbije enom putu vožnje voza, svjetlosni grani ni kolose ni signali koje odnosni voz smije da pro e bez zaustavljanja moraju pokazivati signalni znak "vožnja dozvoljena”. Grani ni kolosje ni signali na susjednim kolosijecima sa kojih se može ugroziti obezbije eni put vožnje voza moraju pokazivati signalni znak "vožnja zabranjena".

(4) U obezbije enom putu vožnje voza svi manevarski signali za zaštitu kolosje nog puta moraju pokazivati signalni znak "manevriranje slobodno". Na susjednim kolosjecima sa kojih se može ugroziti dati put vožnje vozu ovi signali moraju pokazivati signalni znak "manevriranje zabranjeno".

(5) Prevoženje grani nog kolosje nog signala i manevarskog signala za zaštitu kolosje nog puta koji pokazuje signalni znak "vožnja zabranjena" odnosno "manevriranje zabranjeno", mora izazvati pokazivanje glavnog signala u pojam zabranjene vožnje.

(6) Ako se grani ni kolosje ni signal ili manevarski signal za zaštitu kolosje nog puta ne upali, ili na grani nom kolosje nom signalu, svijetli samo jedna sijalica, glavni signal se mora postaviti, odnosno zadržati, u pojmu zabranjene vožnje.

(7) Signalni znak "manevriranje slobodno" dat manevarskim signalom kod izlaznog signala važi za manevarske vožnje samo ukoliko glavni signal pokazuje signalni znak "stoj".

(8) Kada se vozu dozvoljava ulazak u stanicu signalnim znakom 12a "oprezan ulazak u stanicu sa 20 km/h", manevarski signali za zaštitu kolosje nog puta u putu vožnje voza moraju pokazivati signalni znak "manevriranje slobodno".

lan 93. (Manevarski putevi vožnje)

(1) Manevarski putevi vožnje su predvi eni za manevarske operacije pri ograni enim brzinama. Postavljanje manevarskog puta vožnje nije zavisno od stanja izolovanih odsjeka (zauzeti ili slobodni) na manevarskoj stazi.

(2) Uslovi za postavljanje manevarskog puta vožnje su: a) da nije postavljen vozni put vožnje, b) skretnice na postavljenoj stazi zabravljene u

odgovaraju em položaju, i c) obezbije ena bo na zaštita manevarskom putu

vožnje. (3) Na skretnicama i ukrštajima, manevarski put vožnje mora

imati bo nu zaštitu. Bo na zaštita se ostvaruje na sljede i na in: a) skretnicom ili skretnicama postavljenim u štitni

položaj i blokiranim u njemu, b) iskliznicom na kolosjeku i blokiranom u tome

položaju, c) grani nim kolosje nim signalom ili manevarskim

signalom za zaštitu kolosje nog puta ili glavnim signalom sa pojmom zabranjene vozne vožnje, i

d) dio kolosjeka izme u skretnica ili ukrštaja u manevarskom putu vožnje i drugih skretnica ili ukrštaja u bo noj zaštiti mora biti slobodan.

(4) Izolovani odsjeci u podru ju bo ne zaštite moraju biti slobodni, što je uslov za postavljanje manevarskog puta vožnje. Promjena stanja bilo kojeg izolovanog odsjeka (zauze e ili greška) u podru ju bo ne zaštite, mora u roku od 2 sekunde postaviti manevarski signal za zaštitu kolosje nog puta vožnje ili grani ni kolosje ni signal u pojam zabranjene vožnje (manevriranja).

(5) Skretnice u manevarskom putu vožnje, odnosno u bo noj zaštiti, moraju biti blokirane u položaju za namjeravanu vožnju odnosno u odgovaraju em štitnom položaju. U slu aju gubitka kontrole nad skretnicom, sistem osiguranja mora u roku od najviše 1 sekunde izvršiti uklju enje crvenih sijalica na onim grani nim kolosje nim signalima ili manevarskim signalima za zaštitu kolosje nog puta koji štite skretnicu.

(6) Zaštita od pozadnjih vožnji obezbje uje se automatskim postavljanjem manevarskih signala za zaštitu kolosje nog puta ili grani nog kolosje nog signala u položaj "vožnja zabranjena", nakon razrješenja prvog izolovanog odsjeka iza njih.

(7) Manevarski put vožnje se razrješava postepeno, osloba anjem prevezenih izolovanih odsjeka u pravilnom redosljedu. Skretnica u bo noj zaštiti se razrješava istovremeno sa skretnicom (ukrštajem) kojoj daje bo nu zaštitu.

lan 94. (Izolovani odsjeci)

(1) Prevoženi izolovani odsjeci se nalaze direktno u voznom putu vožnje i izvršavanjem puta vožnje bivaju zauzeti i oslobo eni. Ne prevoženi izolovani odsjeci se nalaze u bo noj zaštiti ili putu pretr avanja.

(2) Pri razrješenju voznog puta vožnje, izolovani odsjeci u putu pretr avanja ili bo noj zaštiti se tretiraju kao izolovani odsjeci u voznom putu vožnje.

(3) Stanje "izolovani odsjek slobodan" se mora neprekidno kontrolirati. Signalni znak za dozvoljenu vožnju na glavnom, grani nom kolosje nom ili signalu za zaštitu kolosje nog puta za ulaz u odsjek, je stalno i neposredno zavisan od stanja slobodnog izolovanog odsjeka.

(4) Prevezeni element voznog puta vožnje (izolovani odsjek kolosjeka ili skretnice) se razrješava ispunjenjem sljede ih uslova: a) odnosni izolovani odsjek mora biti prvo zauzet a

zatim oslobo en, i b) sljede i izolovani odsjek u smjeru vožnje mora biti

zauzet. lan 95.

(Skretnice u bo noj zaštiti puta vožnje) (1) Skretnica u bo noj zaštiti mora biti kontrolirana i

blokirana u odgovaraju em štitnom položaju. Greška u pravilnom položaju skretnice koja je u bo noj zaštiti mora, najkasnije u roku od 1 sekunde, da dovede do postavljanja glavnog, grani nog kolosje nog ili manevarskog signala za zaštitu kolosje nog puta u položaj zabranjene vožnje. Skretnica u bo noj zaštiti se razrješava istovremeno sa skretnicom u putu vožnje, kojoj daje bo nu zaštitu.

(2) U primjeru ispod, skretnica broj 2 svojim položajem ne može dati bo nu zaštitu voznom putu vožnje preko skretnice broj 3. Me utim, u ovom slu aju bo na zaštita se ostvaruje pomo u manevarskog signala ML2 blokiranim u položaju zabrane manevriranja. Istovremeno, zahtjev za bo nu zaštitu se prosle uje skretnici broj 1. koja se mora postaviti i blokirati za vožnju u pravac.

68 - 180 , 1. 9. 2014.

(3) U primjeru ispod, skretnica broj 1. se mora postaviti da

svojim položajem daje zaštitu prvom postavljenom voznom putu vožnje (PV1). Sljede em postavljenom putu vožnje (PV2) ne može dati bo nu zaštitu svojim položajem, ve sa manevarskim signalom MP1 blokiranim u položaju zabrane manevriranja. Ako se put vožnje PV1 prvi razriješi, skretnica 1. se odmah i automatski prebacuje u položaj bo ne zaštite za PV 2.

lan 96.

(Skretnice u eonoj zaštiti voznog puta vožnje) (1) eona zaštita voznog puta vožnje se obezbje uje

položajem skretnica, ako to omogu ava kolosje na situacija stanice.

(2) Skretnica u eonoj zaštiti se mora automatski postaviti i blokirati u zaštitni položaj prije nego što je skretnica kojoj daje eonu zaštitu blokirana.

(3) U primjeru iznad, za odabrani put pretr avanja, skretnica

broj 3. mora biti u desnom položaju, da bi dala eonu zaštitu voznom putu vožnje ulaza.

(4) U primjeru iznad, skretnice 2. i 3. štite put pretr avanja od

ugrožavanja sa boka i sa ela, zato moraju biti u štitnom položaju u pravac i u tome položaju blokirane.

lan 97. (Jednostruko štitne skretnice u zaštiti puta vožnje)

(1) Jednostruko štitne skretnice imaju dva štitna položaja za jedan vozni put vožnje.

(2) U primjeru iznad, skretnica broj 4. svojim položajem ima

mogu nost da štiti i osigurava skretnicu broj 1. ili skretnicu broj 2, koje se u postavljenom putu vožnje nalaze u položaju za vožnju kroz lijevi krak. Za ostvarenje te funkcije, skretnica broj 4. se može nalaziti u bilo kojem položaju (nije potrebno imati kontrolu pravilnoga položaja) i ne mora biti blokirana. Pri tome manevarski signali MD3 i MP4 moraju biti blokirani u pokazivanju signalnog znaka "zabranjeno manevriranje" i izolovani odsjeci skretnica 3. i 4. moraju biti slobodni.

lan 98. (Dvostruko štitne skretnice u zaštiti puta vožnje)

(1) Dvostruko štitna skretnica je skretnica u takvoj kolosje noj vezi, koja svakim svojim položajem daje bo nu ili eonu zaštitu jednom od dva mogu a puta vožnje, koje je ina e mogu e postaviti istovremeno. U slu aju postavljanja dva istovremena puta vožnje, ova skretnica svojim položajem obezbje uje bo nu zaštitu prvom postavljenom putu vožnje.

(2) U datom primjeru na slici iznad, pretpostavimo da je

skretnica broj 1. prva postavljena u voznom putu vožnje PV1. Zaštita od eonog ugrožavanja ovog puta vožnje se ostvaruje prebacivanjem i blokiranjem skretnice broj 3. u štitni položaj po lijevom kraku. Pri tome je uslov za postavljanje drugog voznog puta vožnje PV2 potrebno da manevarski signal za zaštitu kolosje nog puta MP3 bude postavljen i blokiran da pokazuje signalni znak "manevriranje zabranjeno" i da izolovani odsjek skretnice broj 3. bude slobodan.

(3) Ako se prvo izvrši vožnja PV1, skretnica 3. e se razriješiti po osloba anju izolovanog odsjeka skretnice broj 1. a skretnica broj 3. e se automatski postaviti u štitni položaj za PV2 ili e se trep u om svjetloš u dati znak da se može pojedina no postaviti u štitni položaj za PV 2.

(4) Ako je u ovom primjeru PV1 manevarski put vožnje, skretnica broj 3. e se blokirati u štitnom položaju za dati manevarski put vožnje. Zatim e se postaviti PV2, koji kao vozni ima prednost, te e se automatski izvršiti promjena položaja skretnice 3. u štitni za PV2 (prebacivanje u desni krak), a manevarskom putu vožnje e dati bo nu zaštitu blokiranjem MP3 u pokazivanju

signalnog znaka "zabrana manevriranja". lan 99.

(Središna skretnica u voznom putu vožnje) (1) Središne skretnice u putu vožnje su locirane ispred

startnog signala (izlaznog signala). (2) Kod voznih puteva vožnje izlaza, put vožnje se ra una od

zadnje osovine voza, te se ove skretnice u pogledu zavisnosti obra uju kao dio puta vožnje.

, 1. 9. 2014. 68 - 181

lan 100. (Izlazi vozova sa dijeljenih kolosjeka)

(1) Uslovi zavisnosti koji trebaju biti ispunjeni za postavljanje izlaznog puta vožnje sa dijeljenog kolosjeka, ako je lokacija voza kao na sljede im slikama su: a) središna skretnica broj 8. mora ostati zabravljena i

kontrolirana u desnom položaju, b) skretnica broj 7. mora ostati zabravljena u desnom

položaju radi bo ne zaštite, c) grani ni koloje ni signal MD8 pokazuje zabranu

vožnje radi zaštite od sustizanja i d) grani ni kolosje ni signal MP7 pokazuje zabranu

vožnje radi pružanja bo ne zaštite.

(2) Skretnica broj 8. e se automatski razriješiti kada se oslobodi njena izolacija a skretnica broj 7. nakon što se razriješi skretnica broj 8.

(3) Uslovi zavisnosti koji trebaju biti ispunjeni za postavljanje izlaznog puta vožnje sa dijeljenog kolosjeka ako je lokacija voza kao na sljede oj slici su: a) središna skretnica broj 8. mora ostati zabravljena i

kontrolirana u lijevom položaju, b) skretnica broj 7. mora biti zabravljena i kontrolirana

u lijevom položaju, i c) manevarski signali MD8 i MD7 moraju biti

postavljeni u pojam zabranjene vožnje radi pružanja bo ne zaštite.

(4) Ako izlazni put vožnje po inje od grani nog kolosje nog signala (vidjeti sliku ispod), uslovi za postavljanje dugog izlaznog puta vožnje su sljede i: a) skretnica 8. je zabravljena u pravilnom i ispravnom

položaju za vožnje po desnom kraku, b) skretnica broj 7. je zabravljena za vožnju u pravac

(bo na zaštita), c) izolovani odsjeci skretnica broj 7. i 8. slobodni, d) izolovani odsjek izme u skretnice broj 8. i izlaznog

signala slobodan, i e) izlazni signal pokazuje slobodnu vožnju.

lan 101. (Ulazi vozova na dijeljene kolosjeke)

(1) Kod kratkih ulaznih puteva vožnje voza na podijeljeni kolosjek, središna skretnica se posmatra kao dio puta vožnje, s tom razlikom što se ista razrješava uz vremensku zadršku od 30 sekundi.

(2) U prethodnom primjeru, uslovi za postavljanje kratkog

ulaznog puta vožnje, pored uslova blokiranja pozadnjih skretnica, slobodnosti izolacija i ostalih uslova, potrebno je: a) da skretnica broj 8. bude blokirana u pravilnom i

ispravnom položaju za vožnje po lijevom kraku,

b) da skretnica broj 7. bude blokirana u lijevom kraku (bo na zaštita), i

c) da izolovani odsjeci skretnica broj 7. i 8. budu slobodni.

(3) Ukoliko je voz tokom vremena razrješenja nagazio izolaciju središne skretnice broj 8, ova skretnica ostaje i dalje blokirana u lijevom kraku i tada se može razriješiti samo posebnom komandom za hitno razrješenje.

(4) Kod prolaza vozova preko dijeljenih kolosjeka (dugi ulaz), uslovi zavisnosti su isti kao kod postavljanja glavnih puteva vožnji.

lan 102. (Veza izme u aktivacije INDUSI balize i signalnog pojma)

(1) INDUSI balize su povezane sa glavnim signalima i predsignalima, instalirane su na kolosijeku kako bi obezbijedile podatke za sistem automatske zaštite voza (automatic train protection - ATP). Ponavlja i predsignala, manevarski signali i grani ni signali nisu povezani sa INDUSI balizama.

(2) Rezonantna frekvencija balize u zavisnosti od pokazivanja glavnog/prostornog signala

Signalni pojam Aktivirane INDUSI balizeCrvena (sig. pojam 4) Tamna stapanjem

2000 Hz

Crvena - Žuta 2 (12a) 2000 Hz Zelena (5a ili 5b) Nema aktivnih baliza Zuta (6) Zelena trep u a (7) Zelena-Žuta (11)

1000 Hz

Zuta 1 trep u a - Žuta 2 (8) Zuta 1 trep u a - Zelena (9) Zuta 1 trep u a - Zelena trep u a (10)

1000 Hz

(3) Rezonantna frekvencija balize u zavisnosti od pokazivanja predsignala

Signalni pojam Aktivirane INDUSI balizeŽuta (13) 1000 Hz Zelena trep u a (15) 1000 Hz Zelena (14) Nema aktivnih baliza

GLAVA XI ODRŽAVANJE SISTEMA I ŠKOLOVANJE OSOBLJA

lan 103. (Održavanje sistema)

(1) Ponu a opreme je obavezan da za službu održavanja, osim radne stanice službe održavanja koja se ugra uje u svaku stanicu, isporu i i mobilnu opremu (laptop i

68 - 182 , 1. 9. 2014.

prenosni štampa ) za kontrolu rada i otkrivanje smetnji i kvarova, radi analize rada ure aja/sklopova u nadre enim tehni kim službama održavanja u kompaniji.

(2) Vanjski dio signalno sigurnosnih ure aja se održava u skladu sa procedurama Pravilnika 400, uz primjenu posebnih uputstava za održavanje izra enih od strane isporu ioca opreme.

(3) Za održavanje unutrašnjeg elektronskog dijela SS ure aja, predvidjeti tri nivoa korektivnog održavanja i to: a) zamjena neispravnih komponenti hardvera i

prilago avanje i nadogradnja softvera, b) zamjena neispravnih štampanih plo a, i c) zamjena neispravnih modula.

(4) Zamjena neispravnih komponenti hardvera i prilago avanje odnosno nadogradnja softvera, se obavlja u tvornici ili u specijalno opremljenom servisu. Zamjenu neispravnih štampanih plo a i neispravnih modula treba da vrši posebno obu eno željezni ko osoblje.

(5) Procedura korektivnog održavanja zasniva se na indikacijama smetnji prema on line programima utvr ivanja smetnji. Program utvr ivanja i lokacija smetnji mora biti takav da omogu i nivo održavanja 2 i 3. Proizvo a treba predložiti proceduru prilikom zamjene neispravnog modula ili štampane plo ice i proceduru verifikacije poslije zamjene. Tako e treba predložiti postupke i verifikaciju nakon "totalnog" ispada.

lan 104. (Obuka osoblja)

(1) Isporu ilac opreme teba da u ponudi predvidi: a) program obuke osoblja održavanja, b) plan organizacije održavanja na nivou 1, i

c) popis neophodnih test instrumenata i specifikaciju rezervnih djelova za dvogodišnji period.

(2) Isporu ilac opreme je obavezan da u toku eksploatacije SS ure aja predlaže i implementira sva poboljšanja do kojih je došao kasnijim razvojem.

(3) Isporu ilac opreme je obavezan da definiše sva dijagnosti ka mjerenja koja treba izvoditi, kao i terminski plan izvo enja navednih mjerenja.

(4) Isporu ilac opreme je dužan da predloži program obuke operativnog osoblja (osoblja koje rukuje SS ure ajem), uz primjenu softvera za simulaciju saobra ajnih situacija.

(5) Isporu ilac opreme je dužan da isporu i tehni ku dokumentaciju za obuku u skladu sa usvojenim programom obuke najkasnije 20 dana prije po etka teoretske obuke i drugih oblika osposobljavanja kako službe upravljanja saobra ajem tako i osoblje službe održavanja signalno-sigurnosnih ure aja.

GLAVA XII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

lan 105. (Stupanje na snagu)

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Br ko Distrikta, a isti e se primjenjivati, nakon što ROŽ BiH od entiteta dobije pismenu potvrdu o prihvatanju i primjeni odredbi ovog pravilnika u svrhu izmjene Priloga I "Instrukcije za sigurnost i interoperabilnost željezni kog sistema u BiH" ("Službeni glasnik BiH" br. 11/12).

Broj 10-01-29-7-240-1/14 13. augusta 2014. godine

DobojDirektor

Borka Trkulja, s. r.

, 1. 9. 2014. 68 - 183

PRILOZI

68 - 184 , 1. 9. 2014.

, 1. 9. 2014. 68 - 185

68 - 186 , 1. 9. 2014.

, 1. 9. 2014. 68 - 187

68 - 188 , 1. 9. 2014.

, 1. 9. 2014. 68 - 189

68 - 190 , 1. 9. 2014.

, 1. 9. 2014. 68 - 191

68 - 192 , 1. 9. 2014.