1 / 25

Na temelju članka 26. i članka 27. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/2014) i članka 22. Statuta Sveučilišta u Zagrebu Fakulteta elektrotehnike i računarstva (dalje u tekstu: Poslodavac ili Fakultet), Fakultetsko vijeće na svojoj 648. sjednici održanoj 20. svibnja 2015. godine donosi

PRAVILNIK O RADU

I. OPĆE ODREDBE

Predmet uređivanja

Članak 1.

Ovim Pravilnikom o radu (dalje u tekstu: Pravilnik) uređuju se međusobna prava i obveze radnica i radnika Fakulteta (dalje u tekstu: radnik) i Poslodavca.

Izrazi koji se koriste u Pravilniku, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Odnos s drugim pravilima i propisima

Članak 2.

Na pitanja koja nisu uređena Pravilnikom, neposredno se primjenjuju odredbe zakona, kolektivnih ugovora i ugovora o radu.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, Pravilnikom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i Fakulteta, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako zakonom nije drukčije određeno.

Ako odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredaba Pravilnika one postaju dio ugovora o radu.

Temeljna prava i obveze iz radnog odnosa

Članak 3.

Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama Poslodavca osobno obavljati preuzeti posao.

Poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika.

Radnik je obvezan posao iz stavka 1. ovoga članka obavljati savjesno i stručno, pridržavajući se propisa, pravila struke i propisanih odnosno zadanih rokova, u skladu s načelom javnosti, ne koristeći ga radi osobnog probitka.

Radnik je dužan u svom radu koristiti nova saznanja i kontinuirano raditi na usvajanju i primjeni suvremenih dostignuća u okviru svoje struke te se, sukladno mogućnostima i potrebama rada, trajno stručno usavršavati.

Radnik je dužan stručno i savjesno sudjelovati u povjerenstvima u koje ga imenuje Fakultetsko vijeće, dekan ili od dekana ovlaštena osoba.

2 / 25

Poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način koji ne ugrožava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima.

Članak 4.

Rad kod Poslodavca organiziran je kroz ustrojstvene jedinice kojima rukovodi voditelj.

Voditelj ustrojstvene jedinice dužan je organizirati proces rada u ustrojstvenom dijelu kojim rukovodi, u skladu s propisima i općim aktima Poslodavca te uputama dekana i ovlaštenih radnika, u skladu s prirodom i vrstom rada.

Voditelj ustrojstvene jedinice iz stavka 1. ovoga članka odgovoran je, u granicama svojih ovlaštenja, za kvalitetno izvršenje poslova unutar ustrojstvene jedinice kojom rukovodi i za rad radnika u ustrojstvenoj jedinici kojom rukovodi, bez obzira na njihovu osobnu odgovornost.

Voditelj ustrojstvene jedinice iz stavka 1. ovoga članka dužan je podnijeti prijavu radi utvrđivanja povrede obveze iz radnog odnosa za koju postoji osnovana sumnja da ju je počinio radnik njegove ustrojstvene jedinice.

Članak 5.

Radnik je dužan pridržavati se odredaba zakona, drugih propisa, kolektivnog ugovora koji obvezuje Poslodavca, Pravilnika i ugovora o radu.

Radnik je dužan izvršavati naloge voditelja ustrojstvene jedinice i nadređenog radnika.

Radnik je ovlašten staviti pisanu primjedbu onome tko je izdao nalog ako smatra da je nalog nezakonit, suprotan pravilima struke ili ako ocijeni da izvršenje naloga može izazvati veću štetu.

Ponovljeni nalog u pisanom obliku radnik je dužan izvršiti te je u tome slučaju oslobođen od odgovornosti za posljedice njegova izvršenja.

Radnik ne smije biti pozvan na odgovornost i ne smije se staviti u nepovoljniji položaj zbog primjedbe stavljene prema stavku 3. ovoga članka.

Radnik ne smije izvršiti nalog čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo iako je nalog ponovljen jer u suprotnom odgovara kao i osoba koja je nalog izdala.

Članak 6.

U slučaju nastupanja izvanrednih okolnosti, osobito više sile, zamjene odsutnog radnika ili radnika koji privremeno obavlja druge poslove, obavljanje poslova nepopunjenog radnog mjesta, privremenog povećanja odnosno smanjenja opsega rada, zastoja u obavljanju određenih poslova, kvara na sredstvu rada, radnik je obvezan privremeno, dok te okolnosti traju, obavljati i druge poslove za koje nije sklopio ugovor o radu, ali za koje je osposobljen.

Za vrijeme privremenog obavljanja drugih poslova radnik ima pravo na plaću utvrđenu za poslove koje privremeno obavlja, ako je ona za radnika povoljnija.

Članak 7.

Poslodavac vodi evidenciju o radnom vremenu, a način na koji se evidencija vodi i ovjerava te podaci koje sadrži određuju se posebnom odlukom dekana.

3 / 25

II. ZABRANA DISKRIMINACIJE I ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA

Postupak i mjere zabrane diskriminacije

Članak 8.

Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju, sukladno posebnim zakonima.

Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika

Članak 9.

Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima.

Poslodavac je dužan štititi dostojanstvo radnika za vrijeme rada, osiguravajući takve uvjete rada u kojima radnici neće biti izloženi uznemiravanju, spolnom uznemiravanju niti bilo kojem obliku diskriminacije.

Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.

Članak 10.

Radnik koji smatra da je uznemiravan ima pravo povjereniku za zaštitu dostojanstva radnika kojeg imenuje dekan (dalje u tekstu: povjerenik) podnijeti pritužbu u pisanom obliku ili usmeno u kojem slučaju povjerenik sastavlja pisanu bilješku koju potpisuje radnik koji podnosi pritužbu.

Povjerenik je dužan najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

Povjerenik, radi utvrđivanja činjeničnog stanja u svezi s pritužbom, provodi dokazni postupak pri čemu je ovlašten saslušavati podnositelja pritužbe, svjedoke, osobu za koju se tvrdi da je podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala, obaviti suočenje, obaviti očevid te poduzimati i druge radnje u svrhu prikupljanja dokaza kojima se može utvrditi osnovanost pritužbe. Dokazni postupak povjerenik je dužan provoditi na način kojim se jamči tajnost postupka, svih prikupljenih podataka i zaštita privatnosti svake osobe u postupku te kojim se u najmanjoj mjeri šteti djelatnosti Poslodavca.

Članak 11.

Povjerenik će nakon provedenog postupka izraditi pisano izvješće u kojem će utvrditi je li radnik koji je podnio pritužbu uznemiravan ili spolno uznemiravan te obavijestiti dekana o eventualnoj potrebi hitnog poduzimanja mjera radi sprečavanja daljnjeg uznemiravanja radnika.

Dekan u poduzimanju mjera koje su primjerene određenom slučaju uznemiravanja, nije vezan prijedlogom povjerenika, ali ako izrekne mjeru ili mjere različite od onih koje je predložio povjerenik, isto je dužan pisano obrazložiti, uz navođenje mjere ili mjera koje je predložio povjerenik.

Radnik nezadovoljan poduzetim mjerama ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom. Za vrijeme prekida rada radnik ima pravo na naknadu plaće, a ako se pravomoćnom sudskom

4 / 25

odlukom utvrdi da dostojanstvo radnika nije povrijeđeno Poslodavac ima pravo zahtijevati povrat isplaćene naknade plaće za vrijeme u kojem radnik nije radio.

III. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

Zasnivanje radnog odnosa

Članak 12.

Svatko može slobodno, ravnopravno i pod jednakim uvjetima, na način propisan zakonom i Pravilnikom, zasnovati radni odnos na Fakultetu, ako ispunjava opći uvjet za zasnivanje radnog odnosa utvrđen zakonom i posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa na određenim poslovima određene zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o ustroju Fakulteta.

Radni odnos između radnika i Poslodavca zasniva se sklapanjem ugovora o radu u pisanom obliku.

Ugovor o radu mora sadržavati sastojke propisane zakonom, a pitanja koja nisu uređena ugovorom o radu rješavaju se neposrednom primjenom odredaba Pravilnika te odluka Poslodavca donesenih na temelju ovlasti iz akata Poslodavca.

Osim dijelova propisanih zakonom o radu i aktima Poslodavca, ugovor o radu može sadržavati i odredbe koje su od bitnog značenja za obavljanje ugovorenih poslova te odredbe koje utvrdi Poslodavac u dogovoru s pojedinim radnikom.

Trajanje ugovora o radu

Članak 13.

Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, osim ako zakonom ili Pravilnikom nije drukčije određeno.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje Poslodavca i radnika dok ga jedna od ugovornih strana ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen zakonom, kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom.

Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme njegova trajanja, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Članak 14.

Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru mora navesti.

Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Ograničenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka ne odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme.

5 / 25

Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora, smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme.

Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 3. ovoga članka.

Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona o radu ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Mjesto rada

Članak 15.

Poslove radnih mjesta radnici obavljaju u mjestu koje je sjedište Poslodavca i u drugim mjestima prema potrebi rada.

Provjera sposobnosti

Članak 16.

Prije sklapanja ugovora o radu s novim radnikom Poslodavac može izvršiti provjeru stručnih i radnih sposobnosti potrebnih za obavljanje poslova radnog mjesta za koje se sklapa ugovor o radu.

Provjeru sposobnosti kandidata obavlja povjerenstvo za izbor koje imenuje dekan odnosno osoba koju on pisano ovlasti, a može se provesti putem razgovora, izrade pisanog uratka, testiranja ili na drugi prikladan način.

Odredbe ovoga članka ne odnose se na znanstveno-nastavna, nastavna, suradnička i stručna radna mjesta na koje se primjenjuju odredbe posebnih zakona, propisa i internih akata Poslodavca.

Uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Članak 17.

Osim općih uvjeta za prijam radnika u radni odnos, Pravilnikom o ustroju propisuju se posebni uvjeti za prijam u radni odnos radnika na pojedino radno mjesto kao što su, ali ne isključivo, određeni stupanj obrazovanja odnosno stručna sprema i struka, radni staž u struci, posebne stručne vještine i znanja, položen potreban stručni ispit, posebna zdravstvena sposobnost.

Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o ustroju određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu može se sklopiti samo s radnikom koji udovoljava traženim uvjetima.

Strani državljanin ili osoba bez državljanstva može sklopiti ugovor o radu pod uvjetima propisanim zakonom kojim se uređuje zapošljavanje tih osoba.

Članak 18.

Prilikom sklapanja ugovora o radu, radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.

6 / 25

Članak 19.

Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova Poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled.

Troškove liječničkog pregleda snosi Poslodavac.

Članak 20.

Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto i sklapanja ugovora o radu Poslodavac ne smije od kandidata tražiti podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom.

Na nedopuštena pitanja radnik ne mora odgovoriti.

Članak 21.

Izbor nastavnika i suradnika obavlja se po postupku utvrđenom Statutom Fakulteta i posebnim zakonom.

Probni rad

Članak 22.

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad, a trajanje probnog rada propisuje se kolektivnim ugovorom.

Ako je radnik bio odsutan najmanje deset dana, probni se rad može iznimno produžiti zbog objektivnih razloga za onoliko vremena koliko je radnik bio odsutan.

Probni rad radnika ocjenjuje stručno povjerenstvo od najmanje tri člana koje imenuje dekan, a čiji članovi moraju biti iste ili više stručne spreme od spreme tražene za obavljanje poslova radnog mjesta na kojem se prati probni rad radnika.

Radniku koji nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom koji mora biti u pisanom obliku i obrazložen.

Radniku kod otkaza zbog nezadovoljavanja na probnom radu pripada pravo na otkazni rok u trajanju najmanje sedam dana.

IV. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA

Zaštita i sigurnost na radu

Članak 23.

Poslodavac je dužan primjenjivati propise s područja zaštite na radu i raditi na unaprjeđenju zaštite na radu i organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.

Radnik je dužan upoznati se s uvjetima radnog mjesta i eventualnim opasnostima, brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih radnika i osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada, u skladu s osposobljenošću i uputama koji su mu na poslu osigurani.

Radnik je dužan pridržavati se zabrane pušenja i pristati na provjeru je li pod utjecajem alkohola, drugih sredstava ovisnosti te pristupiti zdravstvenim, psihofizičkim i drugim pregledima na koje je upućen.

7 / 25

Ako radnik ne pristane na provjeru je li pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti ili se iz neopravdanih razloga dva puta ne odazove na zdravstveni, psihofizički ili drugi pregled na koje je upućen, Poslodavac može pokrenuti postupak redovitog otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika.

Zaštita privatnosti radnika

Članak 24.

Za vrijeme trajanja radnog odnosa Poslodavac ne smije od radnika tražiti podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom.

Članak 25.

U Kadrovskoj službi Poslodavca za svakog se radnika prikupljaju i vode podaci sukladno važećim propisima o evidencijama u području rada.

Radnik je dužan Poslodavcu dostaviti podatke utvrđene evidencijama iz stavka 1. ovoga članka kao i druge podatke o kojima ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom kao što su, ali ne isključivo, korištenje prava po osnovi trudnoće, statusa roditelja, statusa posvojitelja, profesionalne bolesti, ozljede na radu, profesionalne nesposobnosti za rad, invalidnosti odnosno neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti.

Svaku promjenu podataka iz stavka 2. ovoga članka, radnik je dužan prijaviti Kadrovskoj službi Poslodavca odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promjene.

Ako radnik ne prijavi Poslodavcu promjenu podataka sukladno stavku 3. ovoga članka, Poslodavac se oslobađa odgovornosti za štetne posljedice koje bi mogle nastupiti u svezi s navedenim propustom radnika.

Članak 26.

Osobni podaci radnika smiju se prikupljati i dostavljati trećim osobama samo na temelju zakona ili uz izričitu prethodnu suglasnost radnika danu u pisanom obliku.

V. OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE

Obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje radnika

Članak 27.

Poslodavac omogućava radnicima obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje sukladno mogućnostima i potrebama rada, a radnici su dužni za potrebe svog radnog mjesta sudjelovati u oblicima obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja na koja su upućeni na teret Poslodavca.

Osposobljavanje pripravnika

Članak 28.

Osobe koje se prvi put zapošljavaju u zanimanju za koje su se školovale Poslodavac može zaposliti kao pripravnika uz osposobljavanje za rad pod nadzorom mentora kojeg imenuje dekan.

Nakon proteka pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela. Pisani dio ocjenjuje mentor koji je nadzirao i pratio rad pripravnika, dok se usmeni dio polaže pred ispitnim povjerenstvom od tri člana koje imenuje dekan.

8 / 25

Status pripravnika ne odnosi se na radnike zaposlene na znanstveno-nastavna, nastavna, suradnička i stručna radna mjesta.

Članak 29.

Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili drugim propisom kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, Poslodavac može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad mora se sklopiti u pisanom obliku.

Stručno osposobljavanje za rad traje najduže koliko traje i pripravnički staž.

Ako zakonom nije drukčije propisano, na osobu iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga pravilnika osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći, naknadi plaće te prestanku ugovora o radu.

VI. RADNO VRIJEME

Puno radno vrijeme

Članak 30.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno, ako zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije određeno kraće trajanje punog radnog vremena.

Puno radno vrijeme je jednokratno i obavlja se u jednoj, dvije ili tri smjene, od ponedjeljka do petka ili prema rasporedu koji određuje Poslodavac.

Kontrola početka i završetka radnog vremena obavlja se pomoću kontrolnih uređaja i/ili upisivanjem u evidenciju korištenja radnog vremena, a napuštanje radnog prostora dopušteno je isključivo uz dozvolu nadređenog voditelja.

Radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do 180 sati godišnje, samo ako mu dekan za takav rad izda pisanu suglasnost.

Preraspodjela radnog vremena

Članak 31.

Ako priroda posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jedne kalendarske godine u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, tako da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.

Preraspodijeljeno radno vrijeme iznosi najdulje 48 sati tjedno i ne smatra se prekovremenim radom.

Nepuno radno vrijeme

Članak 32.

Rad u nepunom radnom vremenu ugovorit će se ako organizacija rada, priroda i opseg posla ne zahtijevaju rad u punom radnom vremenu, a može se ugovoriti i za rad na poslovima koje rade radnici s pravom na skraćeno radno vrijeme.

9 / 25

Skraćeno radno vrijeme

Članak 33.

Na poslovima s posebnim uvjetima rada, na kojima niti uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika, sukladno posebnom propisu.

Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu može se ugovoriti da radnik koji na poslovima iz stavka 1. ovoga članka ne radi u punom radnom vremenu, dio radnoga vremena, najduže do punog radnog vremena, radi na nekim drugim poslovima koji nemaju narav poslova iz stavka 1. ovoga članka.

Pri utvrđivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, skraćeno radno vrijeme iz stavka 1. ovoga članka izjednačuje se s punim radnim vremenom.

Noćni rad

Članak 34.

Rad između 22 sata navečer i 6 sati ujutro idućega dana, neovisno o trajanju, smatra se noćnim radom.

Ako je rad organiziran u smjenama mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik noću radi uzastopce najviše tjedan dana.

Prekovremeni rad

Članak 35.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev Poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava Poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev Poslodavac je dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad usmeno naložen.

Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno, a prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od stoosamdeset sati godišnje, osim ako je drugačije ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od dvjestopedeset sati godišnje.

Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika, a trudnice, roditelji s djetetom do tri godine života, samohrani roditelji s djetetom do šest godina života i radnici koji rade u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca te radnik koji radi u punom radnom vremenu kod više poslodavca i radnik koji radi kod više poslodavaca, a čije je ukupno radno vrijeme 40 sati tjedno, mogu raditi prekovremeno samo ako dostave Poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

Odluku o prekovremenom radu radnika donosi dekan na prijedlog voditelja ustrojstvene jedinice.

10 / 25

Raspored radnog vremena

Članak 36.

O rasporedu radnog vremena, vodeći računa o potrebama koje zahtijeva priroda posla pojedine službe ili radnika, pisanom odlukom odlučuje dekan ili osoba koju on za to ovlasti.

Poslodavac je dužan pisanim putem ili objavom na intranetskoj oglasnoj ploči Poslodavca obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučajevima prijeke potrebe za radom radnika.

Kod Poslodavca postoji i smjensko radno vrijeme i rad u turnusima, ovisno o nastavnom planu i satnici nastave.

Članak 37.

Noćni radnik je radnik koji prema svom dnevnom rasporedu radnog vremena redovito radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada ili koji tijekom uzastopnih dvanaest mjeseci radi najmanje trećinu svoga radnoga vremena u vremenu noćnoga rada.

VII. ODMORI I DOPUSTI

Stanka

Članak 38.

Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnoga dana pravo na odmor (stanku) u trajanju od 30 minuta.

Vrijeme korištenja odmora određuje dekan pisanom odlukom iz članka 36. stavka 1.

Odmor se ubraja u radno vrijeme, ali nije moguće skraćenje radnoga vremena nekorištenjem odmora.

Dnevni odmor

Članak 39.

Radnik ima pravo na dnevni odmor između dva radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

Tjedni odmor

Članak 40.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata neprekidno kojemu se pribraja dnevni odmor iz članka 39. ovoga pravilnika.

Radnik ima pravo koristiti tjedni odmor nedjeljom, odnosno u dan koji nedjelji prethodi odnosno iza nje slijedi.

11 / 25

Godišnji odmor

Članak 41.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna odnosno 20 radnih dana, što se može uvećati do najviše 30 radnih dana, ovisno o složenosti poslova radnog mjesta, radnom stažu, uvjetima rada, rezultatima rada, zdravstvenom stanju radnika te osobnim i obiteljskim prilikama radnika.

Maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani određeni Zakonom.

Članak 42.

Broj radnih dana godišnjeg odmora na koje radnik ima pravo utvrđuje se tako da se najnižem propisanom broju dana godišnjeg odmora iz članka 43. ovoga pravilnika dodaju dani prema sljedećim kriterijima:

1. prema složenosti poslova:

� poslovi za koje je uvjet doktorat znanosti - 5 radnih dana,

� poslovi za koje je uvjet završen sveučilišni dodiplomski studij ili stručni studij u trajanju od najmanje četiri godine odnosno završen preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno poslovi za koje je uvjet magisterij znanosti - 4 radna dana,

� poslovi prvostupnika (ili VŠS) - 3 radna dana,

� poslovi SSS - 2 radna dana,

� ostali poslovi - 1 radni dan.

2. prema dužini radnog staža:

� od 6 do 12 godina - 3 radna dana,

� od 12 do 18 godina - 4 radna dana,

� od 18 do 24 godine - 5 radnih dana,

� od 24 do 30 godina - 6 radnih dana,

� od 30 do 36 godina - 7 radnih dana,

� preko 36 godina - 8 radnih dana.

3. prema posebnim socijalnim uvjetima:

� roditelju, posvojitelju, skrbniku za svako dijete do 15 godina starosti - 2 radna dana,

� roditelju, posvojitelju, skrbniku djeteta s težim smetnjama u razvoju - 3 radna dana,

� osobi s invaliditetom - 3 radna dana.

4. prema uvjetima rada:

� radnici koji stalno i redovito rade na poslovima s posebnim uvjetima - 2 radna dana.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana niti manje od četiri tjedna, neovisno o broju obračunatih dana godišnjeg odmora.

12 / 25

Pri računanju godišnjeg odmora uzima se da je tjedno radno vrijeme kod Poslodavca raspoređeno na pet radnih dana od ponedjeljka do petka.

Članak 43.

Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela pri čemu tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor mora iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i Poslodavac drugačije ne dogovore.

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje Poslodavac najkasnije do 30. lipnja tekuće godine te o rasporedu izvješćuje radnike najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Radnik ima pravo koristiti najmanje dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji uz obvezu da o tome izvijesti Poslodavca ili osobu koju on ovlasti, najmanje dva dana prije njegovog planiranog korištenja.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Članak 44.

Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 45.

U slučaju prestanka ugovora o radu, Poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Visina naknade iz stavaka 1. ovoga članka utvrđuje se u visini prosječne mjesečne plaće radnika u prethodna tri mjeseca, razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.

Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova na temelju odluke Poslodavca.

Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

U slučaju prekida godišnjeg odmora zbog plaćenog dopusta ili razdoblja privremene nesposobnosti za rad, radnik je dužan vratiti se na rad onoga dana kada bi mu godišnji odmor redovito završio da nije bilo plaćenog dopusta ili privremene nesposobnosti za rad. Ostatak godišnjeg odmora koristit će naknadno, prema sporazumu s Poslodavcem.

Ako plaćeni dopust ili razdoblje privremene nesposobnosti za rad završava nakon što bi trebao završiti godišnji odmor, radnik se vraća na rad po završetku trajanja plaćenog dopusta odnosno razdoblja privremene nesposobnosti za rad.

Članak 46.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na puni godišnji odmor određen na način propisan odredbama ovoga pravilnika, nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa na Fakultetu.

Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor odnosno radnik koji u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka, nije stekao pravo na godišnji odmor ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

13 / 25

Radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja, ima pravo na puni godišnji odmor za tu kalendarsku godinu.

Plaćeni dopust

Članak 47.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada (plaćeni dopust) do ukupno najviše deset radnih dana u sljedećim slučajevima:

� sklapanja braka - 5 radnih dana,

� rođenja djeteta - 5 radnih dana,

� smrti supružnika, srodnika po krvi u pravoj liniji i njihovih supružnika, brata, sestre, osobe koje je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osobe koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici. posvojenika, posvojitelja - 5 radnih dana,

� smrti brata, sestre, djeda, bake te roditelja supružnika - 2 radna dana,

� preseljenje u istom mjestu stanovanja - 2 radna dana,

� preseljenje u drugo mjesto stanovanja - 4 radna dana,

� teške bolesti roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja - 3 radna dana,

� nastupanja na kulturnim i športskim priredbama - 1 radni dan,

� sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti - 2 radna dana,

� elementarne nepogode - 5 radnih dana,

� darivanja krvi - 2 radna dana,

� ostali opravdani razlozi - do 2 radna dana.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka i za svako darivanje krvi, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine koristio po drugim osnovama.

Ako slučaj iz stavka 1. ovoga članka nastane za vrijeme dok je radnik na godišnjem odmoru, na zahtjev radnika godišnji odmor se prekida te radnik koristi plaćeni dopust.

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblje plaćenog dopusta smatra se vremenom provedenim na radu.

Pravo na plaćeni dopust odobrava dekan na temelju pisanoga zahtjeva radnika.

O opravdanosti razloga iz stavka 1. točke 12. ovoga članka odlučuje dekan.

Neplaćeni dopust

Članak 48.

Dekan može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.

Neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka u trajanju do mjesec dana radniku može odobriti dekan, dok neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka u trajanju dužem od mjesec dana radniku može odobriti dekan uz prethodno pozitivno mišljenje Fakultetskog vijeća o potrebi i mogućnosti korištenja neplaćenog dopusta.

14 / 25

Neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka u trajanju duljem od mjesec dana, radniku koji ne sudjeluje u nastavi na Fakultetu odobrava dekan.

Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.

Studijski dopusti

Članak 49.

Radniku Fakulteta može se na njegov zahtjev odobriti plaćeni ili neplaćeni dopust za korištenje studijskog dopusta radi znanstvenog ili stručnog usavršavanja ili sudjelovanja u radu znanstvenih ustanova ili međunarodnih organizacija, ako je to u interesu unapređenja nastave i znanstvenog rada na Fakultetu te ako je dopust predviđen planom znanstvene i stručne djelatnosti Fakulteta.

Radnik koji je na studijskom dopustu na temelju stavka 1. ovoga članka, ima pravo na plaćeni dopust od najdulje jedne godine, a naknada plaće isplaćuje mu se u visini prosječne mjesečne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.

Članak 50.

Radnik na suradničkom radnom mjestu ostvaruje pravo na studijski dopust uz uvjete navedene u članku 49. ovoga pravilnika za vrijeme poslijediplomskog studija u inozemstvu, za što mu se može odobriti dopust od najdulje četiri godine te radi poslijedoktorskog usavršavanja u inozemstvu, za što mu se može odobriti dopust od najdulje dvije godine.

Radnik koji je na usavršavanju u inozemstvu na temelju stavka 1. ovoga članka, ima pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju od najdulje jedne godine, a za ostale godine može mu se odobriti neplaćeni dopust.

Ako radnik napusti usavršavanje bez suglasnosti Fakulteta, dužan je vratiti Fakultetu sve troškove koje je Fakultet imao, a koji su nastali organizacijom obavljanja nastave i ispunjavanjem drugih obveza radnika u razdoblju u kojem je koristio pravo na studijski dopust, osim u slučaju više sile ili teže bolesti.

Nakon završetka usavršavanja radnik je dužan raditi na Fakultetu najmanje onoliko koliko je proveo na usavršavanju, osim ako njegovim ugovorom o radu ili ugovorom o projektu na kojem sudjeluje, nije drugačije definirano razdoblje trajanja radnoga odnosa. U suprotnom radnik je dužan Fakultetu nadoknaditi sve troškove nastale tijekom usavršavanja.

Troškovi iz stavka 4. ovoga članka umanjuju se proporcionalno vremenu provedenom na radu nakon studijskog dopusta.

Članak 51.

Uz zahtjev za odobrenje plaćenog ili neplaćenog dopusta iz članaka 49. i 50. ovoga pravilnika radnik prilaže:

� obrazloženje programa usavršavanja s očekivanim rezultatima,

� mišljenje mentora o programu usavršavanja (ako je radnik polaznik poslijediplomskog studija na Fakultetu),

� suglasnost zavodskog kolegija, uz dokaz kontinuiranog obavljanja nastave i ispunjavanje drugih obveza odsutnog radnika.

15 / 25

Članak 52.

Trajanje odobrenog plaćenog ili neplaćenog dopusta iz članaka 49. i 50. ovoga pravilnika može se produljiti, uz potpisivanje ugovora o međusobnim odnosima između Fakulteta i radnika, a uz zahtjev za produljenjem radnik prilaže:

� izvješće o postignutim rezultatima s popisom radova objavljenih ili pripravljenih tijekom usavršavanja,

� kratko obrazloženje daljnjeg programa rada i očekivanih rezultata,

� mišljenje mentora o tijeku usavršavanja (ako je radnik polaznik poslijediplomskog studija na Fakultetu),

� suglasnost zavodskog kolegija, uz dokaz kontinuiranog obavljanja nastave i ispunjavanje drugih obveza odsutnog radnika.

Kod višegodišnjeg korištenja dopusta, radnik je dužan jednom godišnje održati javno predavanje iz svog programa istraživanja. Predavanje organizira matični zavod.

Članak 53.

Nakon završenog usavršavanja radnik je u roku 15 dana obvezan prodekanu za znanost podnijeti izvješće koje sadrži kratki opis programa usavršavanja i postignutih rezultata s popisom objavljenih ili pripravljenih radova, primjerak svakog rada i primjerak doktorske disertacije, ako je tijekom usavršavanja napisana.

Članak 54.

Zahtjev za odobrenje studijskog dopusta radnik podnosi prodekanu za znanost najkasnije tri dana prije Dekanskog kolegija odnosno najkasnije 15 dana prije početka traženog dopusta.

Zahtjev odobrava Fakultetsko vijeće.

Članak 55.

Radnici na znanstveno-nastavnom radnom mjestu redovitog profesora u trajnom zvanju, redovitog profesora, izvanrednog profesora ili docenta, na temelju ugovora o radu imaju pravo na korištenje slobodne studijske godine radi znanstvenog i stručnog usavršavanja ili za znanstveno-stručni rad uz naknadu osnovne plaće.

Zahtjeve radnika odobrava Fakultetsko vijeće na temelju suglasnosti zavodskog kolegija u kojoj su navedeni dokazi o osiguranju kontinuiranog obavljanja nastave i ispunjavanje drugih obveza odsutnog radnika.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka radnici imaju pravo koristiti jednom u sedam godina i to nakon šest neprekinutih godina rada na Fakultetu u znanstveno-nastavnom zvanju.

Ako radnik raskine ugovor o radu za vrijeme korištenja studijske godine, dužan je Fakultetu nadoknaditi troškove nastale organizacijom obavljanja nastave i ispunjavanjem drugih obveza radnika u razdoblju u kojem je koristio studijsku godinu.

Članak 56.

Radnicima na znanstveno-nastavnom, znanstvenom, nastavnom i suradničkom radnom mjestu može se jednom u kalendarskoj godini odobriti plaćeni dopust u trajanju do tri mjeseca radi:

� suradnje na projektu,

� upoznavanja s novim tehnikama i metodama rada,

16 / 25

� korištenja instrumenata kojih nema na Fakultetu, a potrebni su u radu na projektu.

Članak 57.

Za vrijeme trajanja radnog odnosa u sustavu znanosti i visokog obrazovanja sveukupno plaćeni dopust radniku odobren na temelju članaka 49. i 50. ovoga pravilnika ne može biti dulji od pet godina.

VIII. ZAŠTITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA

Članak 58.

Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu niti joj otkazati ugovor o radu zbog njezine trudnoće, niti smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći i dužan je priznati sva prava koja radniku pripadaju na temelju trudnoće ili roditeljskog, odnosno posvojiteljskog statusa.

IX. ZAŠTITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD

Članak 59.

Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti te je privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka, Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu u razdoblju privremene nesposobnosti za rad zbog liječenja ili oporavka.

Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na prestanak ugovora o radu sklopljenoga na određeno vrijeme.

Članak 60.

Radnik je dužan što je moguće prije obavijestiti Poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju.

Za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad potvrđene propisanom liječničkom potvrdom radniku pripadaju sva zakonom propisana prava.

X. PLAĆE, NAKNADE PLAĆE I DRUGI MATERIJALNI PRIMICI RADNIKA

Plaće, naknada plaće i ostala primanja

Članak 61.

Za obavljeni rad radnik ima pravo na plaću koju je Poslodavac dužan isplatiti u novcu.

Radnik ima pravo na naknadu plaće najmanje u visini prosječne plaće isplaćene radniku u prethodna tri mjeseca za vrijeme dok ne radi zbog godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom, obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog obrazovanja na koje ga je uputio Poslodavac, obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti, zastoja u poslu do kojeg je došlo bez njegove krivnje i drugih slučajeva utvrđenih zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Radnik ima pravo i na druga primanja propisana zakonom, kolektivnim ugovorom, Pravilnikom ili ugovorom o radu.

17 / 25

Osnovna plaća

Članak 62.

Osnovnu plaću radnika za puno radno vrijeme i uobičajeni radni učinak predstavlja umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža.

Osnovna plaća radnika koja ne tereti Državni proračun Republike Hrvatske utvrđuje se rješenjem ili odlukom Poslodavca, a na temelju njihovog prethodnog sporazuma.

Dodaci na plaću

Članak 63.

Dodaci na osnovnu plaću su položajni i stimulativni dodaci.

Radnik izabran na položaj može ostvariti pravo na položajni dodatak, ovisno o složenosti i značenju poslova organizacijske jedinice kojom upravlja.

Isplatu i visinu položajnog dodatka u svakom pojedinačnom slučaju utvrđuje dekan.

Radniku se može isplatiti stimulativni dodatak na plaću kao rezultat posebnog zalaganja i kreativnosti u radu radnika odnosno povećanog opsega posla.

Isplatu i visinu stimulativnog dodatka na plaću u svakom pojedinačnom slučaju utvrđuje dekan.

Članak 64.

Ako radnik zbog rasporeda radnog vremena, potrebe posla ili drugog razloga radi prekovremeno, noću, nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom, za koje je Zakonom određeno da su neradni, ima pravo na povećanu plaću.

Članak 65.

Sva prava u svezi s plaćama radnika, naknadama plaća i ostalim materijalnim pravima radnika poput, ali ne isključivo: božićnice, jubilarne nagrade, dara djetetu do 15 godina starosti, potpore zbog invalidnosti, potpore za slučaj smrti, potpore u slučaju smrti člana uže obitelji, dnevnice za službeno putovanje u zemlji i inozemstvu, terenskog dodatka, naknade za odvojeni život od obitelji ili otpremnine prilikom odlaska radnika u mirovinu, uređuju se sukladno temeljnim postavkama Državnoga proračuna i gospodarskom politikom Republike Hrvatske, Uredbom Vlade Republike Hrvatske, odnosno kolektivnim ugovorom, kao i dogovorom između Poslodavca i radnika čija plaća ne tereti Državni proračun.

Rokovi i razdoblje isplate plaće

Članak 66.

Plaća se isplaćuje u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

Datum isplate plaće za radnike čija plaća tereti sredstva državnog proračuna određen je doznakom proračunskih sredstava za plaće.

Radnicima čija plaća ne tereti državni proračun isplaćuje se najkasnije do petnaestog dana u tekućem mjesecu.

Radnik ima pravo izabrati banku preko koje će mu se isplaćivati plaća.

18 / 25

Poslodavac je dužan na zahtjev radnika uplatiti obustavu iz plaće pri čemu prednosni red naplate iz plaće radnika imaju pravomoćna rješenja o ovrsi koja su donijela sudska i upravna tijela Republike Hrvatske.

XI. IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA

Članak 67.

Radniku koji pokaže interes za stvaranje izuma ili istraživanje mogućnosti tehničkih unapređenja u svezi s djelatnošću Poslodavca, Poslodavac može posebnom odlukom odobriti novčana sredstva za stručnu literaturu, odnosno potrebnu opremu.

Članak 68.

Radnik je dužan izvijestiti Poslodavca o svojem izumu ostvarenom na radu ili u svezi s radom, kao i o onom ostvarenom izvan rada, ako je u svezi s djelatnosti Poslodavca.

Podatke o izumu iz stavka 1. ovoga članka, radnik je dužan čuvati kao poslovnu tajnu i ne smije ih priopćiti trećoj osobi bez odobrenja Poslodavca, a radnik ima pravo na nadoknadu utvrđenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.

Izumi ostvareni na radu ili u svezi s radom

Članak 69.

O svojem izumu koji nije ostvaren na radu ili u svezi s radom, radnik je dužan obavijestiti Poslodavca ako je izum u svezi s djelatnošću Poslodavca te mu pisano ponuditi ustupanje prava u svezi s tim izumom.

Poslodavac je dužan u roku od mjesec dana očitovati se o ponudi radnika iz stavka 1. ovoga članka.

Na ustupanje prava na izum iz stavka 1. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe obveznog prava o prvokupu.

Članak 70.

Ako Poslodavac prihvati primijeniti tehničko unapređenje koje je predložio radnik, dužan mu je isplatiti nadoknadu utvrđenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.

Ako nadoknada nije utvrđena na način iz stavka 1. ovoga članka, sud će odrediti primjerenu nadoknadu.

XII. RAD IZVAN FAKULTETA

Članak 71.

Znanstveno-nastavno ili stručno djelovanje radnika izvan Fakulteta te interesi koji iz toga djelovanja proizlaze, ne smiju biti u protivnosti s interesima Fakulteta.

Članak 72.

Za obavljanje znanstveno-nastavne i stručne djelatnosti izvan Fakulteta kojom se stječe novčana ili materijalna dobit, radnici su dužni tražiti suglasnost dekana.

Dekan će takvu suglasnost dati ako predviđena aktivnost radnika nije u suprotnosti s njegovim redovnim radnim obvezama i općim interesima Fakulteta.

19 / 25

XIII. NAKNADA ŠTETE

Odgovornost radnika

Članak 73.

Radnik koji na radu, ili u svezi s radom, namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu Poslodavcu, dužan je štetu nadoknaditi.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je prouzročio.

Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on prouzročio, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.

Ako je više radnika štetu prouzročilo počinjenjem kaznenog djela, za štetu odgovaraju solidarno.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je nadoknadio Poslodavac, dužan je Poslodavcu nadoknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

Odluku o odgovornosti radnika, naknadi štete i oslobođenju plaćanja od naknade štete donosi Poslodavac.

Članak 74.

Naknada štete određuje se u paušalnom iznosu od 500,00 kn, ako je prouzročena:

� tučnjavom dva ili više radnika u vrijeme rada,

� zakašnjenjem u dolasku na posao, izlaskom s posla u vrijeme rada ili napuštanjem radnog mjesta prije kraja radnog vremena,

� neopravdanim izostankom s rada,

� zastojem u radu uslijed nestručnog rukovanja sredstvima za rad,

� nemarnim, nestručnim obavljanjem poslova i radnih zadataka, odnosno obavljanjem povjerenih poslova sa zakašnjenjem i mimo određenih rokova,

� pušenjem na mjestima koja za to nisu predviđena,

� korištenjem sredstava za rad s nepažnjom ili neprimjereno i oštećenje sredstva rada,

� neprimjerenim odnosom prema suradnicima, studentima i strankama,

� prestankom rada prije isteka otkaznog roka.

Članak 75.

Ako je šteta prouzročena štetnom radnjom mnogo veća od Pravilnikom određenog paušalnog iznosa naknade, Poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno utvrđene štete.

Članak 76.

Radnik koji za vrijeme rada bude zatečen pod utjecajem alkohola, osim što je time počinio povredu obveze iz radnog odnosa dužan je Poslodavcu naknaditi štetu i to:

� ako odbije testiranje na alkohol ili druga sredstva ovisnosti ili se utvrdi da je bio pod utjecajem sredstva ovisnosti, ili se ponovno utvrdi da je bio pod utjecajem alkohola (svaki sljedeći put) - u visini od 5.000,00 kn,

20 / 25

� ako se utvrdi da je pod utjecajem alkohola s koncentracijom alkohola u krvi od 1,51 ‰ na više - u visini od 3.250,00 kn,

� ako se utvrdi da je pod utjecajem alkohola s koncentracijom alkohola u krvi od 1,01 do 1,50 ‰ - u visini od 2.500,00 kn,

� ako se utvrdi da je pod utjecajem alkohola s koncentracijom alkohola u krvi od 0,51 do 1,00 ‰ - u visini od 1.750,00 kn,

� ako se utvrdi da je pod utjecajem alkohola s koncentracijom alkohola u krvi od 0,01 do 0,50 ‰ - u visini od 1.250,00 kn.

Članak 77.

Nakon što se ispune uvjeti za naknadu štete na temelju ovoga pravilnika, radnik je dužan štetu naknaditi na temelju odluke Poslodavca, s tim da radnik nakon donošenja odluke može dati suglasnost za uskratu iznosa naknade štete na plaći ili naknadi plaće.

Dekan pisanom odlukom može radnika koji štetu nije prouzročio počinjenjem kaznenog djela, djelomično ili potpuno osloboditi plaćanja naknade štete, ako je slabog imovnog stanja te bi ga isplata potpune naknade dovela u oskudicu.

Odgovornost Poslodavca

Članak 78.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava.

Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na svaku štetu koju je Poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

XIV. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Način prestanka ugovora o radu

Članak 79.

Radniku ugovor o radu prestaje na način i uz uvjete utvrđene zakonom.

Sporazum o prestanku ugovora o radu

Članak 80.

Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu može dati radnik i Poslodavac.

Sporazum o prestanku ugovora o radu sklapa se u pisanom obliku i sadrži osobito:

� podatke o strankama i njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,

� datum prestanka ugovora o radu.

Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju radnik i dekan.

21 / 25

Otkaz ugovora o radu

Članak 81.

Ugovor o radu mogu otkazati Poslodavac i radnik.

Redoviti otkaz Poslodavca

Članak 82.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz ugovoreni ili propisani otkazni rok ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

� ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),

� ako radnik ne može uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),

� ako radnik krši obveze iz radnog odnosa, a osobito zbog:

o neizvršavanja ili nesavjesnog, nekvalitetnog, nepravovremenog i nemarnog izvršavanja radnih obveza utvrđenog od neposrednog voditelja,

o onemogućavanja drugih radnika da izvršavaju svoje radne obveza,

o neopravdanog nedolaska na posao ili samovoljnog napuštanja posla,

o nedozvoljenog korištenja sredstvima poslodavca,

o povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara,

o pušenja na mjestima koja za to nisu predviđena,

o zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti,

o davanje netočnih podataka o nesreći na radu, odsutnosti s rada, službenom putovanju i drugih netočnih podataka s ciljem da se stekne imovinska ili druga korist za sebe ili drugoga,

o nanošenja štete,

o nepropisnog i neuljudnog odnosa prema studentima, suradnicima ili strankama, ili njihovo šikaniranje,

o drugih nespomenutih povreda radnih obveza iz rada i u svezi s radom koje u postupku utvrđivanja odgovornosti utvrdi poslodavac (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika),

� ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).

Članak 83.

Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, poslodavac će voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, Poslodavac će radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

22 / 25

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika Poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

Redoviti otkaz radnika

Članak 84.

Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ne navodeći za to razlog.

Izvanredni otkaz ugovora o radu

Članak 85.

Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika Poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

Članak 86.

Osobito teškom povredom obveze iz radnog odnosa smatraju se primjerice:

� izazivanje tučnjave u vrijeme rada,

� svjesno neizvršavanje obveza iz ugovora o radu,

� odbijanje izvršenja radnoga zadatka,

� neopravdani izostanak s posla više od jednog dana,

� učestalo kršenje pravila rada,

� odavanja poslovne tajne,

� konkurencija radnika poslodavcu na način protivan zakonu,

� konzumiranje alkohola ili opojnih droga u vrijeme radnog vremena ili rad pod utjecajem alkohola ili opojnih droga,

� otuđenje materijala, sirovina, dokumenata i drugih stvari poslodavca,

� otuđenje stvari radnika zaposlenog kod poslodavca ili stvari u vlasništvu studenta,

� neovlašteno prisvajanje imovinske koristi,

� namjerno uništavanje imovine Poslodavca,

� ne otpočinjanje s radom dana navedenog ugovorom o radu,

� zlouporaba korištenja bolovanja,

� osobito neprimjereno, nepoželjno i grubo ponašanje prema studentima, suradnicima, strankama ili ostalim osobama s kojima radnik redovito u svom radu kontaktira,

� uznemiravanje ili spolno uznemiravanje radnika ili studenta,

23 / 25

� nanošenje štete ugledu poslodavca,

� kazneno djelo u svezi s radnim odnosom, ako je radniku određen pritvor,

� odbijanje rada za vrijeme štrajka na nužnim poslovima koji se u sporazumu sa Sindikatom ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada,

� sudjelovanje u nezakonitom štrajku,

� druge nespomenute povrede radnih obveza iz rada i u svezi s radom koje u postupku utvrđivanja odgovornosti poslodavac ocijeni kao osobito teške povrede radne obveze.

Stranka ugovora o radu koja, u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.

Udaljenje radnika

Članak 87.

Radnik može privremeno biti udaljen s radnog mjesta osobito u slučajevima:

� kad bude zatečen u izvršenju teže povrede radne obveze,

� kad je zbog neispunjavanja ili neurednog ispunjavanja svojih radnih obveza znatno poremetio odvijanje procesa rada,

� kad su zbog teže povrede radne obveze bitnije poremećeni međusobni odnosi radnika,

� kad postoji opasnost od ponavljanja povrede radne obveze, prikrivanja dokaza, utjecanja na kolege u svrhu prikrivanja povrede radne obveze, ugrožavanja redovitog odvijanja procesa rada i slično.

Privremeno udaljenje s radnog mjesta traje najdulje do donošenja odluke o povredi radne obveze zbog koje je odluka donesena, a za vrijeme privremenog udaljenja radnik ostvaruje naknadu plaće za poslove radnog mjesta koje obavlja.

Oblik i dostava otkaza te tijek otkaznoga roka

Članak 88.

Otkaz mora imati pisani oblik i mora se dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza ugovor o radu.

Trajanje otkaznog roka

Članak 89.

U slučaju redovitog otkaza otkazni rok utvrđuje se u duljini određenoj zakonom.

Za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

Radniku koji je tijekom otkaznog roka oslobođen obveze rada, poslodavac je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka.

24 / 25

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

Članak 90.

Odredbe ovoga pravilnika koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kad Poslodavac otkaže ugovor i istodobno predlaže radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).

Savjetovanje s radničkim vijećem o otkazu

Članak 91.

O namjeri da otkaže ugovor o radu Poslodavac je dužan savjetovati se s radničkim vijećem, a ako radničko vijeće nije osnovano onda je dužan savjetovati se sa sindikalnim povjerenikom.

Radničko vijeće odnosno sindikalni povjerenik mora u roku od osam dana, a u slučaju izvanrednog otkaza u roku od pet dana, dostaviti svoje očitovanje o namjeravanoj odluci Poslodavca. Radničko vijeće odnosno sindikalni povjerenik mora obrazložiti svoje protivljenje odluci Poslodavca.

Ako se radničko vijeće odnosno sindikalni povjerenik ne očituje o namjeravanoj odluci Poslodavca smatra se da nema primjedbi na odluku.

Otpremnina

Članak 92.

Radnik kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.

Članak 93.

Ako radnik ima pravo na otpremninu, njezina visina određuje se u skladu s važećim propisima.

XV. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 94.

Radnik koji smatra da mu je Poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje toga prava.

Ako Poslodavac u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno Poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa.

Članak 95.

Sve odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom donosi dekan.

Clanak 96.

Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih pisanih akata u svezi 5 ostvarivanjem prava obveza radnika obavlja se u pravilu neposrednom predajom radniku.

Potvrdu 0 izvrsenom dostavljanju (dalje u tekstu: dostavnica) potpisuju primatelj dostavljae. Primatelj ce na dostavnici osobno brojkom i slovima naznaeiti datum primitka.

Radniku se odluka moze dostaviti i putem poste, na adresu koju je prijavio Poslodavcu. U slueaju neuspjele dostave, odbijanja primitka iii nepoznate adrese, dostavljanje se obavlja isticanjem na elektroniekoj oglasnoj ploei na intranetskim stranicama Poslodavca. Istekom roka od osam dana od isticanja odluke na intranetskim stranicama Poslodavca smatra se da je dostavljanje izvrseno.

Clanak 97.

Ako radnik ima punomocnika, dostavljanje se obavlja osobi koja je odredena za punomocnika.

Clanak 98.

Odluke Poslodavca koje se urucuJu radniku trebaju sadrZavati uputu 0 pravu na podnosenje zahtjeva za zastitu prava iii konstataciju da je odluka konaena.

XVI. PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clanak 99.

Na ostala pitanja u svezi 5 radnim odnosom, a koja nisu uredena Pravilnikom, niti ugovorom 0 radu izmedu radnika i Poslodavca, primjenjuju se na odgovarajuci naein odredbe Zakona 0 radu i ostalih vazecih propisa.

Clanak 100.

Izmjene i dopune ovoga pravilnika donose se na naein propisan Zakonom 0 radu za njegovo donosenje.

Clanak 101 .

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave na intranetskim stranicama Fakulteta, a njegovim stupanjem na snagu prestaje vaziti Pravilnik 0 radu Fakulteta (klasa: 003-05/10-01/6, urudzbeni broj : 251-67/410-10/1 , od 1. srpnja 2010. godine), kao i Pravilnik 0 znanstvenom i struenom usavrsavanju (broj : 01-45/4-2002, od 19. studenoga 2002. godine) .

Suglasan sindikalni povjerenik Fakulteta:

~k~ Prof. dr. sc. Stjepan Bogdan

Urudlbirano: 01 .06.201509:59:51 Dekan KlasifiKacijska oznaka 003-06/16'-01/28

1111111111111111111111111111111111111111 _ '0''''

Urudlbeni bro; \ Priloga

261-67/100-16/1 Mi~""ti Grgic

Ovaj pravilnik objavljen je 1. lipnja 2015. godine.

25 / 25