PR-02/12 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 1

Na temelju članka 17. Izjave o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću Odašiljači i veze, Uprava Odašiljača i veza, d.o.o. iz Zagreba, na svojoj 159. sjednici održanoj dana 6. kolovoza 2007. usvojila je

PRAVILNIK O RADU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1. Ovim Pravilnikom u društvu s ograničenom odgovornošću Odašiljači i veze (u daljnjem tekstu: Poslodavac) uređuje se: sklapanje ugovora o radu (na neodređeno ili određeno vrijeme); prestanak ugovora o radu; probni rad, pripravništvo, radno vrijeme; odmori i dopusti; zaštita života i zdravlja radnika; sistematizacija radnih mjesta; pravila reda i druga važna pitanja u svezi s radom radnika u radnom odnosu kod Poslodavca. Drugim aktima, u sklopu područja, uređuju se pitanja koja nisu utvrđena ovim Pravilnikom (plaće, zaštita na radu, organizacija rada - ustroj unutrašnje organizacije i dr.). Poslodavac samostalno uređuje strukturu i broj radnika, potrebna radna mjesta, uvjete koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje poslova ukoliko ti uvjeti nisu utvrđeni zakonom ili drugim propisom, te rješava svoj organizacijski ustroj sukladno Zakonu, odnosno Izjavi o osnivanju. Pravilnik se izravno primjenjuje na sve radnike, osim u odredbama kojih se prava, obveze i odgovornosti za pojedine radnike rješavaju na drugačiji način određen Zakonom, drugim općim aktom, odnosno ugovorom o radu.

Članak 2. Ukoliko se Kolektivnim ugovorom koji obvezuje Poslodavca i radnike pojedina pitanja u svezi s radom radnika utvrde povoljnije od uvjeta određenih ovim Pravilnikom, ili ovim Pravilnikom određena prava i obveze nisu uređena, primjenjuju se izravno odredbe Kolektivnog ugovora. U slučaju da se pisanim sporazumom sklopljenim između Poslodavca i radnika u skladu sa zakonom pojedina pitanja u svezi s radom radnika urede na drugačiji način, primjenjuju se odredbe iz sporazuma. U slučaju da ugovor o radu upućuje na primjenu pojedinih odredaba iz ovog Pravilnika, te odredbe postaju sastavni dio ugovora o radu.

Članak 3.

O pravima i obvezama iz radnog odnosa, odnosno o ostvarivanju tih prava i obveza u ime Poslodavca odlučuju predsjednik i članovi Uprave ili osoba koju oni ovlaste pisanim ovlastima, odnosno punomoći.

PR-02/12 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 2

II. RADNI ODNOSI 1. Sklapanje Ugovora o radu i zasnivanje radnog odnosa

Članak 4. Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku i mora sadržavati sve uglavke propisane Zakonom i Kolektivnim ugovorom. Ugovorom o radu određuje se dan početka rada. Ako radnik iz neopravdanih razloga ne počne raditi na dan određen ugovorom, ugovor se raskida te se poništavaju sve radnje koje su eventualno provedene u svezi sa zasnivanjem radnog odnosa.

Članak 5. Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme, iz razloga utvrđenih Zakonom, odnosno Kolektivnim ugovorom. Ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti samo pod uvjetom da te poslove nije moguće obaviti preraspodjelom na druge radnike, odnosno preraspodjelom radnog vremena. Radnik koji je sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme ima sva prava, obveze i odgovornosti kao i radnik koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje važiti istekom roka na koji je sklopljen, odnosno prestankom razloga zbog kojih je ugovor sklopljen, a tim danom prestaje i radni odnos na određeno vrijeme.

Članak 6.

Odluku o potrebi sklapanja ugovora o radu donosi Uprava. Odluku o izboru kandidata donosi Uprava ili osoba koju Uprava ovlasti. Poslodavac će o slobodnim radnim mjestima i posebnim uvjetima za zasnivanje radnog odnosa u slučaju iz gornjeg stavka obavještavati (putem organizacijske jedinice zadužene za kadrovske poslove) Hrvatski zavod za zapošljavanje. Uprava može donijeti odluku o oglašavanju slobodnog radnog mjesta putem sredstava javnog informiranja. 2. Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa

Članak 7.

Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje poslova radnog mjesta ovisno o složenosti, vrsti i naravi posla, dani su u popisu i opisu poslova - Sistematizacija radnih mjesta (dalje: Sistematizacija), koji čine prilog i sastavni dio ovog Pravilnika.

PR-02/12 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 3

Članak 8. U Sistematizaciji se mogu kao posebni uvjeti utvrditi: - stručna sprema, - radni staž, - posebna znanja i sposobnosti, - radno iskustvo, - godine života, - posebna zdravstvena sposobnost, u skladu sa zakonskim propisima i drugim pravilima.

Članak 9. Stručna sprema (vrsta i stupanj, smjer ili struka ili određena vrsta zanimanja) može se za obavljanje određenih poslova utvrditi i alternativno.

Članak 10. Pod radnim stažem smatra se vrijeme koje je radnik proveo na radu, a koje se upisuje u radnu knjižicu radnika. Pod radnim iskustvom smatra se vrijeme koje je radnik proveo obavljajući određene poslove.

Članak 11. Posebna znanja mogu se utvrditi zbog učinkovitijeg i potpunijeg obavljanja poslova. Pod posebnim znanjima smatraju se dodatna znanja, izvan stručne spreme, potrebna za obavljanje poslova, kao što su znanje stranog jezika, poznavanje rada na računalu, određena specijalnost, stručni ispit i sl. Specijalnost i poseban stručni ispit kao uvjet za obavljanje poslova obvezno se mora utvrditi kad je zakonom ili propisom to predviđeno.

Članak 12. Za pojedine poslove, poglavito veće složenosti i odgovornosti, Poslodavac može tražiti pribavljanje dokaza o dobrim rezultatima u dosadašnjem radu (preporuka - radna ocjena).

Članak 13. Prije donošenja odluke o izboru, može se provjeravati stručna i druga radna sposobnost kandidata za obavljanje poslova radnog mjesta sukladno Sistematizaciji. Provjeru radne sposobnosti iz gornjeg stavka obavlja ovlaštena osoba ili komisija od tri člana koju imenuje Uprava. Provjera se može obavljati putem izrade određene zadaće, testiranja ili na drugi odgovarajući način. U slučaju negativnog rezultata provjere, ne može se donijeti odluka o izboru kandidata za sklapanje ugovora, odnosno zasnivanju radnog odnosa.

PR-02/12 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 4

3. Probni rad

Članak 14. Probni rad može se utvrditi u Sistematizaciji zbog provjere stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika nakon sklapanja ugovora o radu i stupanja radnika na rad. Dužina probnog rada može se utvrditi ovisno o složenosti poslova, sukladno zakonu. Za poslove za koje se traži stručna sprema do IV stupnja, probni rad ne može trajati duže od dva mjeseca, a za ostale poslove do šest mjeseci. Ukoliko je probni rad predviđen Sistematizacijom, mora se izrijekom utvrditi u ugovoru o radu.

Članak 15. Obavljanje poslova tijekom probnog rada prati komisija od tri člana ili stručna osoba koju imenuje Uprava. Ako je ocjena iz gornjeg stavka negativna, otkazuje se ugovor o radu uz otkazni rok od sedam dana.

Članak 16.

Prethodna provjera stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika i probni rad, ne mogu se utvrditi za obavljanje poslova pripravnika. Radnik može tražiti zaštitu svojih prava u roku od 15 dana od dana dostave otkaza ugovora o radu zbog negativne ocjene probnog rada. III. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD 1. Pripravnici

Članak 17. Poslodavac može zasnovati radni odnos s osobom koja se prvi puta zapošljava u zanimanju za koje se školovala, u svojstvu pripravnika. Pripravnik iz stavka 1. ovog članka osposobljava se za samostalni rad u zanimanju za koje se školovao. Odluku o sklapanju ugovora o radu s pripravnikom donosi Uprava ili druga osoba na temelju ovlasti Uprave.

Članak 18. Ugovor o radu s pripravnikom sklapa se na neodređeno vrijeme.

PR-02/12 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 5

Iznimno, s pripravnikom se može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme, radi osposobljavanja za samostalni rad u zanimanju radi kojeg se školovao i obavljanja pripravničkog staža. Pripravniku iz stavka 2. ovog članka prestaje radni odnos po sili Zakona, protekom roka na koji je sklopljen ugovor o radu. Odluku o sklapanju ugovora o radu na određeno vrijeme s pripravnikom, donosi Uprava ili osoba koju ona ovlasti.

Članak 19. Pripravnički staž traje najduže godinu dana. Sadržaj i dužina trajanja praktične obuke pripravnika provodi se po programu koji utvrđuje Uprava ili ovlaštena osoba. Za praćenje praktične obuke pripravnika imenuje se mentor. Radi potrebnog osposobljavanja, pripravnik se može u toku pripravničke obuke uputiti na rad kod drugog poslodavca.

Članak 20. Na početku pripravničkog staža, pripravnik mora biti upoznat s mjerama zaštite na radu. Prije isteka pripravničkog staža provodi se provjera znanja pripravnika po programu Komisije. Pripravniku koji nije zadovoljio u pripravničkom stažu prestaje radni odnos i otkazuje se ugovor o radu.

Članak 21. Pripravniku koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, pa uslijed bolesti koja je zahtijevala duže liječenje, uslijed porodnog dopusta ili u drugim opravdanim slučajevima nije bio u mogućnosti u cjelini provesti praktičnu obuku ili se pripremiti i položiti ispit - provjeru znanja, može se produžiti rok za polaganje ispita - provjere znanja za vrijeme za koje je bio nenazočan na radu. 2. Volonteri

Članak 22. Uprava, odnosno na temelju njezine ovlasti druga osoba, može donijeti odluku o sklapanju ugovora o volonterskom radu, s osobom koja je završila odgovarajuće školovanje (bez zasnivanja radnog odnosa) radi osposobljavanja za samostalni rad u zanimanju za koje se školovala, uz uvjete utvrđene zakonom. Volonterski rad traje toliko koliko traje i pripravnički staž. Za obavljanje volonterskog rada sklapa se ugovor u pisanom obliku.

PR-02/12 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 6

Volonter stječe pravo polaganja stručnog ispita, uz uvjete i na način kao i pripravnici. 3. Stručno osposobljavanje i obrazovanje radnika

Članak 23. Poslodavac je dužan omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.

Članak 24. Radi proširivanja i stjecanja novih znanja, radnika se može uputiti na specijalizaciju, poslijediplomski studij i doktorat.

Članak 25. Radi stjecanja novih znanja, usavršavanja vezanih za uvođenje nove tehnologije, organizacije rada, donošenje novih propisa i tome slično, Uprava ili ovlaštena osoba, može na zahtjev radnika donijeti odluku o upućivanju na polaganje ispita za projektiranje, građenje i nadzor, ispita zaštite od požara, pravosudni ispit i tome slično, ako je to u interesu Poslodavca.

Članak 26. Na prijedlog rukovoditelja organizacijske jedinice radnik se može uputiti na učenje stranog jezika, ako je tijekom rada radnika utvrđena potreba za znanje ili dodatno znanje još jednog stranog jezika. Radnik koji želi steći veći stupanj školskog obrazovanja od onog kojeg ima, može se na prijedlog rukovoditelja organizacijske jedinice u kojoj radnik radi uputiti na obrazovanje uz rad pod uvjetima koji su propisani Zakonom.

Članak 27. Odluke u svezi s upućivanjem radnika na specijalizaciju, doktorat, doškolovanje, učenje stranih jezika i sl. sukladno odredbama članka 24. do 26. ovog Pravilnika, donosi Uprava.

Članak 28.

S radnikom upućenim na stručno usavršavanje ili obrazovanje sukladno odredbama ovog Pravilnika, sklapa se ugovor o međusobnim pravima i obvezama. 4. Stipendiranje

Članak 29. Da bi se osigurao potreban broj radnika određene stručnosti, Poslodavac može stipendirati studente, odnosno učenike. Odluku o potrebi stipendiranja studenata i učenika donosi Uprava.

PR-02/12 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 7

S izabranim stipendistom sklapa se ugovor o stipendiranju kojim se reguliraju sva prava i obveze između stipendiste i Poslodavca. 5. Školovanje djece samohranih roditelja

Članak 30. Poslodavac će novčano pomagati školovanje djece samohranih roditelja – radnika OiV-a, neovisno o stupnju školovanja, prema slijedećim mjerilima: Prihod po članu obitelji od prosječne neto plaće u OiV-u u prethodnom tromjesečju

Visina pomoći po djetetu u postotku od prosječne neto plaće isplaćene u prethodnom tromjesečju u OIV-u

Broj isplata u tekućoj godini školovanja

30 %

70 %

dva puta, na početku svakog polugodišta/semestra

50 %

50 %

jednom na početku školske godine

70 %

30 %

jednom na početku školske godine

Za obračun bespovratne pomoći za školovanje djece samohranih roditelja uzimat će se neto plaća za tromjesečno razdoblje koje prethodi izračunu i odobravanju pomoći, u pravilu za VI, VII i VIII mjesec tekuće godine. IV. PRIVREMENI PREMJEŠTAJ RADNIKA

Članak 31. Radnik će obavljati poslove radnog mjesta za obavljanje kojih je sklopio ugovor o radu. Radnika se može privremeno premjestiti, bez izmjene ugovora o radu, na poslove kojih sadržaj nije bitno različit od njegova ugovora o radu i to u izuzetnim slučajevima u kojima se osigurava uredno odvijanje poslova iz razloga: - više sile, - zamjene nenazočnog radnika, - privremenog povećanja, odnosno smanjenja opsega poslova, - zastoja u obavljanju određenih poslova. Privremeni premještaj iz prethodnog stavka traje dok traju izuzetne okolnosti, a najdulje tri mjeseca. O privremenom premještaju odlučuje Uprava ili ovlaštena osoba.

Članak 32. Za vrijeme premještaja iz članka 31. ovog Pravilnika, radnik ima pravo na plaću koju bi ostvario da je obavljao poslove svog radnog mjesta, ukoliko je to za njega povoljnije.

PR-02/12 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 8

Članak 33. Radnicu - trudnicu i ženu koja doji dijete, Poslodavac mora privremeno premjestiti na druge odgovarajuće poslove, ako radi na takvim poslovima koji ugrožavaju njezin ili djetetov život ili zdravlje. Privremeni premještaj Poslodavac mora opozvati kada zdravstveno stanje žene dopusti njezin povratak na poslove na kojima je prethodno radila.

Članak 34. Radniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, a po ocjeni ovlaštene osobe, odnosno tijela, Poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe odnosno tijela, ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih poslova za koje je on sposoban, koji što je više moguće moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. V. RADNO VRIJEME 1. Puno radno vrijeme, raspored i korištenje radnog vremena

Članak 35. Puno radno vrijeme radnika kod Poslodavca iznosi 40 sati tjedno. Puno radno vrijeme može biti jednokratno, petodnevno, određeno prema zadaćama i u smjenama. Subota se smatra neradnim radnim danom glede ostvarivanja prava radnika po osnovi rada (godišnji odmor, dopusti i sl.) Raspored radnog vremena koji se odnosi na tjedno radno vrijeme, dnevno radno vrijeme i početak i završetak radnog vremena, utvrđuje se po organizacijskim jedinicama, posebnom odlukom Uprave. O rasporedu i promjeni radnog vremena Poslodavac će pisanim putem obavijestiti radnike tjedan dana unaprijed, osim u slučaju uvođenja prekovremenog rada. 2. Nepuno radno vrijeme

Članak 36. Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom radnik i Poslodavac će sklopiti kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada zahtijeva rad u nepunom radnom vremenu.

Članak 37. Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom može se sklopiti i za rad na poslovima na kojima rade radnici s pravom na kraće radno vrijeme.

PR-02/12 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 9

3. Skraćeno radno vrijeme

Članak 38. Radnici koji rade na poslovima na kojima uz primjenu mjere zaštite na radu nije moguće ukloniti štetne utjecaje, a radi zaštite njihovog zdravlja, utvrđuje se radno vrijeme u trajanju kraćem od punog radnog vremena. Radnici koji rade sa skraćenim radnim vremenom ostvaruju sva prava kao da rade s punim radnim vremenom. 4. Preraspodjela radnog vremena

Članak 39. U pojedinoj organizacijskoj jedinici može se temeljem Kolektivnog ugovora izvršiti preraspodjela radnog vremena ako to zahtijeva priroda djelatnosti odnosno posla, organizacija rada, bolje korištenje sredstava rada, racionalnije korištenje radnog vremena ili izvršenje određenih poslova i zadaća u utvrđenim rokovima. Preraspodjela radnog vremena utvrđuje se tako da ukupno radno vrijeme radnika u tijeku kalendarske godine u prosjeku ne bude duže od punog radnog vremena. Preraspodjela radnog vremena ne smatra se prekovremenim radom.

Članak 40. Odluku o preraspodjeli radnog vremena u skladu s odredbama Zakona donosi Uprava. Kod preraspodjele radnog vremena, ukupno radno vrijeme u prosjeku ne može biti duže od 40 sati u radnom tjednu u tijeku godine. Malodobniku se ne može odrediti obveza rada u preraspodijeljenom radnom vremenu, a za trudnicu, majku s djetetom do tri godine starosti, samohranom roditelju s djetetom do šest godina starosti, te radniku koji radi s nepunim radnim vremenom kod dva ili više poslodavca, potreban je njihov pisani pristanak. 5. Prekovremeni rad

Članak 41. U iznimnim slučajevima propisanim Zakonom, radno vrijeme radnika može trajati i duže od punog radnog vremena (u nastavku teksta: prekovremeni rad).

Članak 42. Odluku o prekovremenom radu donosi Uprava ili osoba koju ona ovlasti, s time da se radniku može narediti prekovremeni rad samo u slučajevima i pod uvjetima propisanim Zakonom. Rukovoditelji nemaju pravo na isplatu prekovremenog rada.

PR-02/12 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 10

6. Noćni rad i smjenski rad

Članak 43. Rad u vremenu između 22 sati i 6 sati ujutro sljedećeg dana, smatra se noćnim radom. Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena tako da pojedini radnik radi noću uzastopce najviše jedan tjedan. Radno vrijeme noću i u smjenama poseban je uvjet rada pri utvrđivanju prava radnika iz radnog odnosa. VI. ODMORI I DOPUSTI 1. Stanka

Članak 44. Radnik koji radi u punom radnom vremenu ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta koja se ubraja u radno vrijeme. Radnik koji radi dulje od 10 sati dnevno ima pravo na odmor iz stavka 1. ovoga članka u dvostrukom trajanju. Odmor (stanka) se mora organizirati na način da se ne prekida proces rada ukoliko to tehnološki postupak ne dopušta. Radnici koji rade na objektima na kojima narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja odmora (Sljeme, Srđ i Zadar), kumulirane neiskorištene stanke koriste kao slobodne dane. 2. Dnevni odmor

Članak 45. Radnik ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno. 3. Tjedni odmor

Članak 46. Radnik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno. Ako je neophodno da radnik radi nedjeljom mora mu se osigurati korištenje tog odmora na način utvrđen kolektivnim ugovorom ili sporazumom.

PR-02/12 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 11

4. Godišnji odmor

Članak 47. Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana, a malodobni radnik od najmanje 24 radna dana. Radnik stječe pravo na korištenje godišnjeg odmora nakon 6 mjeseci neprekidnog rada. Ne smatra se prekidom rada za stjecanje prava na godišnji odmor ako se radnik zaposli u roku od osam dana od prestanka prethodnog radnog odnosa. U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, blagdani i neradni dani.

Članak 48. Radnik ima pravo na 1/12 godišnjeg odmora za svakih navršenih mjesec dana rada: - ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja

šestomjesečnog roka čekanja, nije stekao pravo na godišnji odmor, - ako radni odnos prestane prije završetka šestomjesečnog roka čekanja, - ako radni odnos prestane prije 1. srpnja.

Članak 49. Trajanje godišnjeg odmora pojedinog radnika utvrđuje se na temelju kriterija iz Kolektivnog ugovora.

Članak 50. Rukovoditelj svake organizacijske jedinice dužan je sastaviti okvirni plan godišnjih odmora za iduću kalendarsku godinu uzimajući u obzir potrebe posla i zahtjeve radnika i to u roku od 15 dana od dana usvajanja Poslovnog plana. Po jedan dan od godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti jedanput godišnje na dan koji želi, a još jedan dan ako postoji mogućnost, ali uz obvezu da o tome najmanje dva dana ranije obavijesti neposrednog rukovoditelja.

Članak 51. Odluka o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora treba sadržavati sve kriterije po kojima je radniku utvrđena dužina godišnjeg odmora i vrijeme u koje će koristiti godišnji odmor.

Članak 52. Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela. Ukoliko radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi u pravilu do 31. siječnja iduće godine. Iznimno, radnik može koristiti drugi dio godišnjeg odmora najkasnije do 30. lipnja iduće godine, uz dogovor sa Sindikatom.

PR-02/12 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 12

Članak 53. Radnik koji je započeo korištenje godišnjeg odmora krajem kalendarske godine nastavlja korištenje godišnjeg odmora bez prekida i u narednoj godini.

Članak 54 Radnik koji je započeo korištenje godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten uslijed bolesti ili porodnog dopusta, ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, uz dogovor sa Sindikatom. 5. Plaćeni dopust

Članak 55. Radnik ima pravo na plaćeni dopust do 7 radnih dana u tijeku kalendarske godine sukladno odredbama Kolektivnog ugovora.

Članak 56. Radnik koji je odlukom nadležnog tijela Poslodavca upućen na stručno ili opće školovanje, školovanje za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme trajanja seminara, odnosno stručne prakse i polaganja ispita, ako se održavaju za vrijeme redovnog radnog vremena, a može mu se odobriti plaćeni dopust i radi pripremanja za polaganje ispita.

Članak 57. U svrhu polaganja stručnog ispita radnik ima pravo na plaćeni dopust od tri radna dana, od kojih jedan dan koristi na dan polaganja stručnog ispita.

Članak 58. Odluku o plaćenom dopustu donosi Uprava. Vrijeme plaćenog dopusta smatra se kao vrijeme provedeno na radu. 6. Neplaćeni dopust

Članak 59. Radniku se može odobriti neplaćeni dopust na njegov zahtjev. Odluku o neplaćenom dopustu donosi ovlaštena osoba. Prigodom donošenja odluke iz prethodnog stavka ocijenit će se osnovanost zahtjeva radnika, kao i odrediti dužina dopusta, vodeći računa da se time ne ometa normalan rad i ne povećavaju nerazmjerno izdaci zbog ovog dopusta.

PR-02/12 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 13

Članak 60. Za vrijeme dopusta bez naknade plaće radnikova prava i obveze iz radnog odnosa miruju, ako Zakonom nije drugačije određeno. VII. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA 1. Zaštita i sigurnost na radu

Članak 61. Poslodavac je obvezan osigurati zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika u svakom obliku povezanom s radom, a poglavito: održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te prilagođavati promjenama okolnosti, primijeniti mjere zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, obavljati mjerenja neionizirajućeg zračenja i buke u radnom prostoru, sprječavati opasnost na radu, obavještavati radnike o opasnosti na radu i osposobljavati ih za rad na siguran način, te provoditi ostale propisane mjere zaštite na radu. Radnik je odgovoran za vlastitu sigurnost i zdravlje, kao i sigurnost i zdravlje ostalih radnika na koje utječu njegovi postupci na radu. Radnik je u provedbi mjera zaštite i sigurnosti obvezan pravilno upotrebljavati sredstva rada, osobnu zaštitnu opremu, odmah obavijestiti Poslodavca o događaju koji predstavlja moguću opasnost, te provoditi druge propisane ili od Poslodavca utvrđene mjere. 2. Zaštita privatnosti radnika

Članak 62. Radnici su obvezni Poslodavcu dostaviti sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama u oblasti rada, a radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa i podatke: za obračun poreza i dohotka i određivanje osobnih odbitaka, podatke o školovanju i određenim specijalističkim znanjima, zdravstvenom stanju i stupnju invalidnosti, o ugovornoj zabrani utakmice s prethodnim poslodavcem, podatke vezane uz zaštitu majčinstva. Novi i izmijenjeni podaci moraju se pravodobno dostaviti ovlaštenoj osobi. Radnici koji ne dostave utvrđene podatke snose štetne posljedice toga propusta.

Članak 63. Poslodavac će posebno opunomoćiti osobu koja smije podatke o radnicima prikupljati, koristiti i dostavljati trećim osobama. O prikupljanju, obrađivanju, korištenju i dostavljanju trećim osobama podataka o radniku, Poslodavac će donijeti odluku uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća, kao i imenovanju osobe koja je ovlaštena nadzirati provedbu te odluke.

PR-02/12 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 14

3. Zaštita dostojanstva radnika

Članak 64.

Poslodavac je dužan štititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla, tako da osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi uznemiravanju i spolnom uznemiravanju. U cilju zaštite dostojanstva radnika, poslodavac će naročito voditi računa pri donošenju odluka o uređenju radnih i sanitarnih prostorija, izboru obvezne radne odjeće, načinu kontrole radnika i imovine, te pri odlučivanju o svim pitanjima uvjeta rada koja izravno ili neizravno mogu uzrokovati izloženost radnika različitim oblicima uznemiravanja.

Članak 65. Poslodavac će imenovati osobu koja je ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane uz zaštitu dostojanstva radnika. Osoba iz stavka 1. ovog članka obvezna je što je moguće prije, a najkasnije u roku od osam dana od dana dostave pritužbe, ispitati navode radnika koji je podnio pritužbu. U postupku rješavanja pritužbi radnika, imenovana osoba može, ako ocijeni potrebnim, zatražiti izjašnjavanje osoba u odnosu na koje je podnesena pritužba. Imenovana osoba je obvezna pažljivo ispitati svaki navod radnika, pazeći da postupak provjere i ispitivanja ne povrijedi dostojanstvo tog i drugih radnika. Radnik može zahtijevati da pri davanju izjave bude prisutan sindikalni povjerenik, predstavnik radničkog vijeća ili odvjetnik. Imenovana je soba obvezna odmah poduzeti potrebne radnje radi sprječavanja daljnjeg uznemiravanja radnika. Sadržaj poduzetih radnji i mjera ovisi o okolnostima slučaja (prijedlog drugačijeg rasporeda rada određenih radnika ako to priroda posla omogućava, razmještaj radnika u poslovnim prostorijama, usmeno upozorenje, pisano upozorenje uz najavu prestanka ugovora o radu, otkaz ugovora o radu i dr.). U odnosu na prikupljene podatke i činjenice, te u odnosu na poduzete i predložene mjere zaštite dostojanstva radnika, imenovana osoba je obvezna štititi privatnost i dostojanstvo svih sudionika i doprinositi atmosferi međusobnog uvažavanja i poštovanja zaposlenih radnika, nezavisno od njihovog hijerarhijskog položaja u radnoj sredini. Svi prikupljeni podaci i činjenice predstavljaju poslovnu tajnu. Povreda odredbi o tajnosti podataka od strane osobe imenovane za primanje i rješavanje pritužbi radnika, predstavlja tešku povredu obveza iz radnog odnosa. VIII. ZAŠTITA MAJČINSTVA, MALODOBNIKA I RADNIKA KOJI SU

PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD

Članak 66. Posebna zaštita na radu, u skladu sa zakonom, Pravilnikom o zaštiti na radu i ovim Pravilnikom, osigurava se ženama, radnicima za vrijeme trudnoće i s malim djetetom, malodobnim radnicima i radnicima koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad.

PR-02/12 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 15

Članak 67. Za vrijeme trudnoće, poroda i njege djeteta, zaposlena žena obvezno koristi porodni dopust u razdoblju od 28 dana prije poroda do šest mjeseci djetetova života. Ako se radnica odluči za korištenje prava rada s polovicom punog radnog vremena do jedne godine života djeteta, odnosno za blizance, trojke, četvorke, odnosno više djece jednake dobi do navršene treće godine djetetova života, koristit će ga na taj način da svaki radni dan radi polovicu punog radnog vremena. Izuzetno, ako to interes rada dozvoljava, ovlaštena osoba može, na zahtjev radnice, utvrditi i drugačiji raspored ovog radnog vremena, pod uvjetom da prosječno radno vrijeme u tijeku korištenja ovog prava iznosi polovicu punog radnog vremena.

Članak 68. Prava radnice – majke poslije rođenja djeteta može koristiti radnik koji je otac djeteta i radnik – posvojitelj djeteta, u slučajevima i pod uvjetima propisanim Zakonom.

Članak 69. Malodobnom radniku ne može se odrediti da radi duže od punog radnog vremena u preraspodijeljenom radnom vremenu i noću. Izuzetno od odredaba iz prethodnog stavka kada je to prijeko potrebno zbog više sile, malodobniku se može odrediti da radi noću, uz uvjete i po postupku za odobravanje noćnog rada radnika utvrđenog Zakonom.

Članak 70. Radniku invalidu Poslodavac je dužan osigurati sva prava u skladu s propisima o mirovinsko – invalidskom osiguranju. IX. PRESTANAK UGOVORA O RADU 1. Načini prestanka ugovora o radu

Članak 71. Ugovor o radu prestaje: - smrću radnika, - istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, - kada radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja, - dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog nesposobnosti za rad, - sporazumom radnika i Poslodavca, - otkazom, - odlukom nadležnog suda.

Članak 72. Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu može dati radnik i Poslodavac.

PR-02/12 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 16

Sporazum o prestanku ugovora o radu sklapa se u pisanom obliku i sadrži poglavito: - podatke o strankama i njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu; - datum prestanka ugovora o radu. Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju radnik i Poslodavac, odnosno ovlaštena osoba. 2. Otkaz ugovora o radu

Članak 73. Ugovor o radu mogu otkazati Poslodavac i radnik. 3. Redoviti otkaz Poslodavca

Članak 74. Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz ugovoreni otkazni rok ako za to ima opravdan razlog, u slučaju: - ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili

organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz), - ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog

određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz), - ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem

radnika).

Članak 75. Poslovno i osobno uvjetovan otkaz dopušten je samo ako Poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima. Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, Poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako Poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima.

Članak 76. Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem, Poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza. Prije redovitog i izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika, Poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu.

PR-02/12 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 17

4. Redoviti otkaz radnika

Članak 77. Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ne navodeći za to razlog. 5. Izvanredni otkaz

Članak 78. Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Članak 79. Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Članak 80. Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanoga ponašanjem ili radom radnika, Poslodavac je dužan pisano pozvati i omogućiti radniku da iznese svoju obranu ovlaštenoj osobi. 6. Redoviti otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme

Članak 81. Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena tim ugovorom. 7. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza, te tijek otkaznog roka

Članak 82. Otkaz mora imati pisani oblik. Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje. Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza. Radnik ima pravo podnošenja zahtjeva za zaštitu svojih prava.

PR-02/12 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 18

Članak 83. Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja porodnog dopusta, dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, korištenja posvojiteljskog dopusta, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vojne službe te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu, određenim Zakonom.

Članak 84. Ako Poslodavac otkazuje ugovor o radu, on mora dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz. Radnik je dužan dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz samo ako ugovor o radu otkazuje izvanrednim otkazom. 8. Otkazni rok

Članak 85. U slučaju redovitog otkaza primjenjuje se otkazni rok utvrđen Zakonom, odnosno Kolektivnim ugovorom.

Članak 86. Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti nenazočan na radu četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

Članak 87. Ako radnik na zahtjev Poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, Poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Članak 88. Odredbe ovog Pravilnika o otkazu primjenjuju se i na slučaj kada Poslodavac otkaže ugovor i istovremeno predlaže radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima. X. PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI IZ RADNOG ODNOSA,

PRAVILA PONAŠANJA

Članak 89. Radnik je dužan u ispunjavanju svojih radnih obveza pridržavati se Zakona i drugih općih akata, te izvršavati naredbe i upute svojih pretpostavljenih u skladu s ugovorom o radu. Radnik je dužan posao obavljati savjesno i ponašati se lojalno i susretljivo prema suradnicima. Radnik je dužan sukladno svom položaju štititi ugled Odašiljača i veza i kloniti se svega što može štetiti ugledu i povjerenju.

PR-02/12 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 19

Radnik ne smije obavljati privatne poslove za vrijeme radnog vremena. Radnik ne smije, za svoj ili tuđi račun, obavljati poslove iz djelatnosti Poslodavca bez izričite pisane suglasnosti ili naloga Poslodavca.

Članak 90. Nepridržavanje odredaba iz članka 88. predstavlja povredu radnih obveza. XI. POVREDE OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA 1. Osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa

Članak 91.

Poslodavac će otkazati ugovor o radu bez obveze poštovanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz) u slučaju da je radnik počinio osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa. Osobito teškim povredama radne obveze smatraju se poglavito ove povrede: - Obavljanje poslova iz djelatnosti Poslodavca, za svoj ili tuđi račun, osim uz izričitu pisanu

suglasnost Poslodavca; - Neizvršavanje ili nemarno izvršavanje poslova, a koje je utjecalo na redovno odvijanje

poslova, smanjenje ugleda Poslodavca, prouzročilo štetu Poslodavcu, i ugrozilo život i sigurnost ljudi, i materijalnih dobara veće vrijednosti

- Neopravdana izočnost s posla dulje od tri radna dana uzastopce odnosno pet dana godišnje; - Nezakonito ili neodgovorno korištenje sredstava Poslodavca čime je nanijeta šteta

Poslodavcu ili smanjen ugled Poslodavca; - Otuđivanje ili uništavanje imovine Poslodavca; - Zlouporaba položaja ili prekoračenje danih ovlaštenja; - Zlouporaba iskaznice OiV-a; - Protupravno pribavljanje imovine ili druge koristi; - Povrede propisa o zaštiti na radu čime su mogli biti ugroženi ljudski životi, zdravlje ili

sigurnost, te imovina veće vrijednosti; - Kršenje radne discipline koje ometa proces rada ili međusobne odnose radnika (izazivanje

tučnjave, konzumiranje alkohola ili narkotika i drugo); - Spolno uznemiravanje hijerarhijski podređenih radnika; - Povreda odredaba o tajnosti podataka od strane osobe imenovane za primanje i rješavanje

pritužbi radnika; - Druge osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa zbog kojih, uz uvažavanje svih

okolnosti i interesa ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć. 2. Ostale povrede obveza iz radnog odnosa

Članak 92.

Poslodavac može redovito otkazati radniku (otkaz zbog skrivljenog ponašanja) zbog povreda radnih obveza kako slijedi: - Odavanje poslovne ili druge tajne utvrđene zakonom, općim aktom ili odlukom Uprave; - Uporaba sredstava Poslodavca suprotno njihovoj namjeni ili gospodarski neracionalna i

nesvrsishodna uporaba sredstava Poslodavca; - Davanje netočnih podataka ako je to bilo od bitnog utjecaja na donošenje odluka; - Propuštanje radnje, čime se ometa ili onemogućuje proces rada ili upravljanje;

PR-02/12 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 20

- Neovlaštena posluga sredstvima koja su povjerena radnicima za obavljanje poslova, odnosno radnih zadaća;

- Neobavljanje, neredovito ili nepravovremeno obavljanje poslova odnosno radnih zadaća koji su u svezi s obranom i zaštitom;

- Nedostavljanje isprava i podataka na zahtjev ovlaštenih tijela; - Neovlašteno iznošenje sredstava izvan radnih prostorija društva; - Uporaba sredstava za privatne svrhe; - Neprijavljivanje učinjene štete; - Krivotvorenje isprava, zapisnika, odluka, kao i drugih akata nadležnih tijela ili službi; - Prikrivanje oštećenih sredstava za rad; - Grubo ili nepristojno ponašanje prema drugim radnicima ili građanima koji se obraćaju

Poslodavcu, ili poslovnim partnerima; - Spolno uznemiravanje hijerarhijski nadređenih radnika; - Uznemiravanje ili spolno uznemiravanje drugih radnika; - Svaka radnja ili propuštanje radnje u svezi s radom koja ima obilježje kaznenog djela,

privrednog prijestupa ili prekršaja; - Neizvršavanje zakonskih, ugovornih ili drugih obveza zbog kojih je mogla nastati ili je

nastala materijalna ili druga šteta za Poslodavca; - Nepristupanje provjeri znanja iz zaštite na radu, kao i nepristupanje zdravstvenom

pregledu, kada je on predviđen za poslove i radne zadaće koje radnik obavlja; - Upravljanje neispravnim vozilom Poslodavca, nevođenje brige o tehničkom pregledu

vozila i neuredno vođenje putnog radnog lista i druge dokumentacije vozila (za vozače); - Neizvršavanje ili neuredno izvršavanje radnih zadaća i nepridržavanje drugih obveza iz

rada (zakašnjavanje na rad, odbijanje zadaća, aljkav odnos prema radu i dr.) Osim povreda radnih obveza nabrojenih u stavku 1. ovog članka, Poslodavac može redovito otkazati radniku zbog povreda radnih obveza utvrđenih i drugim općim aktima Poslodavca.

Članak 93. Osim naznačenih povreda radnih obveza Poslodavac može otkazati radniku i zbog drugih razloga kojima se krše radne obveze ili narušava radna disciplina, a koje proizlaze iz poslova koje radnik obavlja ili su utvrđene drugim aktima Poslodavca. XII. NAKNADA ŠTETE 1. Odgovornost radnika

Članak 94. Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu Poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.

Članak 95. Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao. Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima. Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

PR-02/12 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 21

Članak 96. Visina štete utvrđuje se na osnovi knjigovodstvene vrijednosti stvari ili procjenom.

Članak 97. Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je naknadio Poslodavac, dužan je Poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

Članak 98. Radnik se može djelomično ili potpuno osloboditi plaćanja naknade štete ako je slabog imovnog stanja te bi ga isplata potpune naknade dovela u oskudicu. Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na radnika koji je štetu uzrokovao kaznenim djelom s umišljajem. 2. Odgovornost Poslodavca

Članak 99. Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. 3. Zastara potraživanja za naknadu štete

Članak 100. Potraživanje naknade uzrokovane štete zastarijeva za tri godine i teče od dana saznanja za štetu i počinitelja. U svakom slučaju, ovo potraživanje zastarijeva za pet godina od kada je šteta nastala. Kada je šteta uzrokovana kaznenim djelom, a za kazneno gonjenje je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog gonjenja. Potraživanje naknade štete koju Poslodavac isplati trećoj osobi zastarijeva prema radniku koji je štetu prouzrokovao u roku od šest mjeseci od dana isplaćene naknade. XIII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 101. Radnik koji smatra da mu je Poslodavac povrijedio neko od njegovih prava iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dana dostave odluke kojom je ono povrijeđeno, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje tog prava.

PR-02/12 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 22

Sve odluke u svezi s ostvarenjem prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom donosi Uprava ili osobe koje ona ovlasti posebnom pisanom punomoći. Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na postupak zaštite dostojanstva radnika iz članaka 62.a i 62.b.

Članak 102. Sve odluke o ostvarivanju prava neposredno se uručuju radniku na radnom mjestu uz potpis i naznaku datuma. Odbije li radnik primiti odluku iz prethodnog stavka, osoba koja dostavlja načinit će zabilješku s naznakom pokušaja dostave i istog dana je staviti na oglasnu ploču u sjedištu Poslodavca. Dan isticanja odluke na oglasnoj ploči smatra se danom uručenja odluke radniku.

Članak 103. Ako radnik nije na radu, odluka iz prethodnog članka dostavlja se putem dostavljača Poslodavca, javnog bilježnika ili poštom uz povratnicu na njegovu posljednju poznatu adresu (koju je radnik prijavio Poslodavcu). Potvrdu o dostavljanju potpisuju primatelj i dostavljač, a primatelj slovima upisuje i dan prijema. Odbiju li primitak odluke iz prethodnog stavka radnik ili odrasli član njegovog obiteljskog domaćinstva, ili se utvrdi netočna ili nepotpuna adresa radnika, odluka se idućeg dana stavlja na oglasnu ploču, a danom izvršene dostave smatra se treći dan od dana isticanja na oglasnu ploču. U slučaju da radnik ima punomoćnika, dostavljanje se vrši punomoćniku. U odluci o ostvarivanju prava, Poslodavac je dužan dati radniku pouku o pravu ulaganja zahtjeva za zaštitu prava i upozoriti ga na rok za ulaganje zahtjeva i na tijelo kojem se zahtjev upućuje.

Članak 104. Zahtjev za zaštitu prava zadržava izvršenje odluke do njezine konačnosti, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu, u kojem slučaju ugovor o radu prestaje danom uručenja odluke o otkazu ugovora o radu. Zahtjev za zaštitu prava razmatra i o njemu odlučuje Uprava.

Članak 105. U postupku odlučivanja o pravima i obvezama radnika, Uprava ili ovlaštena osoba će se savjetovati, odnosno zatražiti prethodnu suglasnost radničkog vijeća, odnosno sindikata i to za slučajeve i na način propisan u Zakonu o radu.

PR-02/12 ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o. 23

Članak 106. Uprava ili ovlaštena osoba dužna je u roku od 15 dana od primitka zahtjeva za zaštitu prava, nakon brižljivo i svestrano razmotrenog predmeta, donijeti svoju odluku primjenjujući analogno postupovne odredbe Zakona o općem upravnom postupku za rješavanje drugostupanjskog organa o žalbi.

Članak 107. Radnik može u roku od 15 dana od primitka odluke ili proteka roka od 15 dana od uloženog zahtjeva, zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. XIV. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU

Članak 108. Radnici zaposleni kod Poslodavca imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.

Članak 109. Radi ostvarivanja prava iz prethodnog članka kod Poslodavca se može formirati radničko vijeće. XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 110. Sastavni dio ovog Pravilnika je Sistematizacija radnih mjesta (Liste i opisi poslova) i opći akti o unutrašnjoj organizaciji OiV-a, te plaćama i drugim primanjima radnika OiV-a. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaju vrijediti odredbe Pravilnika o radu usvojenog na 133. sjednici dana 18. siječnja 2007. sa svim naknadnim izmjenama i dopunama. Ovaj Pravilnik o radu stupa na snagu 1. listopada 2007.

Član Uprave Zdenko Luburić

Ovaj Pravilnik o radu objavljen je na oglasnoj ploči dana _____________________________.

Tajnik Uprave Saša Vilović