pravilnik o studiju - unizg.hr o studiju 14...prakse utvrĎuju se sporazumom izmeĎu fakulteta i...
TRANSCRIPT
1
Na temelju članka 17. stavka 1. točke 6. Statuta Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
Fakultetsko vijeće Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na svojoj sjednici održanoj 26.
veljače 2014. donijelo je
PRAVILNIK O STUDIJU
2
Sadržaj
OPDE ODREDBE ....................................................................................................................................... 3
OBLICI NASTAVE ...................................................................................................................................... 3
1. Predavanja ................................................................................................................................ 3
2. Seminari.................................................................................................................................... 4
3. Vježbe ....................................................................................................................................... 5
4. Praktična nastava…………………………………………………………………………………………………………………. 5
4.a. Praktične vježbe……………………………………………………………………………………………………………………. 5
4.b. Pravna klinika .......................................................................................................................... 6
4.c. Simulirana suđenja (moot courts) ........................................................................................... 6
4.d. Terenska praksa ....................................................................................................................... 7
4.e. Stručna praksa.......................................................................................................................... 7
5. Rad s mentorom ....................................................................................................................... 7
6. Konzultacije………………………………………………………………………………………………………………………… 8
ISPITI ........................................................................................................................................................ 8
ZAVRŠETAK STUDIJA .............................................................................................................................. 11
STUDENTI ............................................................................................................................................... 12
EVIDENCIJA O OSOBNIM PODACIMA STUDENATA…………………………………………………………………………… 15
ZAKLJUČNA ODREDBA ......................................................................................................................... 165
3
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Pravilnikom o studiju (dalje u tekstu: Pravilnik) ureĎuje se izvoĎenje različitih oblika nastave,
način polaganja ispita i ispitni rokovi, izrada diplomskog i završnog rada, status studenata te
druga pitanja.
(2) Izrazi koji se u ovom Pravilniku koriste u muškom rodu, odnose se jednako na osobe muškog i
ženskog spola.
Članak 2.
Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni pravni studij, preddiplomski sveučilišni
studij socijalnog rada, diplomski sveučilišni studij socijalnog rada, diplomski sveučilišni studij
socijalne politike te stručni studiji izvode se sukladno studijskom programu i izvedbenom planu
nastave.
Članak 3.
(1) Akademska godina traje od 1. listopada do 30. rujna.
(2) Zimski semestar u pravilu traje od 1. listopada do 28. veljače, a ljetni od 1. ožujka do 30.
rujna.
(3) Nastava u zimskom semestru izvodi se, u pravilu, od 1. listopada do 31. siječnja, a u ljetnom
semestru od 1. ožujka do 15. lipnja.
Članak 4.
(1) Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara, vježbi, pravnih klinika, simuliranih suĎenja,
rada s mentorom, terenske ili stručne prakse i drugih oblika nastave, te pojedinačnih i skupnih
konzultacija.
(2) Nastava za izvanredne studente izvodi se prema posebnom izvedbenom planu nastave.
(3) Nastavu izvode nastavnici Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (dalje u tekstu: Fakultet).
(4) Na temelju posebne odluke Fakultetskog vijeća izvoĎenje nastave može se povjeriti
zaposlenicima Fakulteta u suradničkim zvanjima i nastavnicima koji nisu zaposlenici
Fakulteta.
(5) Vanjski suradnici, posebice stručnjaci iz prakse, mogu sudjelovati u odreĎenim oblicima
nastave (seminari, vježbe, praktična nastava i slično) na temelju odluke Fakultetskog vijeća ili
na temelju sporazuma koji je uz odobrenje Fakultetskog vijeća sklopio Fakultet s pravnom
osobom u kojoj vanjski suradnici obavljaju svoj posao ili sa strukovnim udruženjem kojem
pripadaju.
Članak 5.
(1) Studenti su dužni pohaĎati nastavu.
(2) Nastavnik potpisom na kraju semestra potvrĎuje da je student uredno pohaĎao nastavu.
4
OBLICI NASTAVE
1. Predavanja Članak 6.
Studenti se na predavanjima upoznaju sa sadržajem nastavnih predmeta studijskog programa,
teorijskim spoznajama, praktičnim rješenjima hrvatskog pravnog, upravnog i političkog sustava,
te sustava socijalnog rada i socijalne politike, kao i s usporednim europskim i drugim sustavima.
2. Seminari Članak 7.
(1) Rad u seminarima obavlja se radi šireg i dubljeg upoznavanja studenata s materijom nastavnih
predmeta, a na seminarima sveučilišnih studija i radi uvoĎenja u znanstveni rad.
(2) Studenti su dužni upisivati se na seminare u skladu sa studijskim programom i izvedbenim
planom nastave.
(3) Studenti mogu sudjelovati i u radu drugih seminara odgovarajuće godine studija, ako uvjeti
izvoĎenja tog seminara to dopuštaju. ECTS bodovi ostvareni pohaĎanjem dodatnih seminara
evidentiraju se samo u dopunskoj ispravi o studiju.
(4) Na početku akademske godine odnosno semestra dekan će utvrditi broj seminarskih grupa i
studenata u grupama (u pravilu ne više od 30 studenata), uzimajući u obzir broj nastavnika i
suradnika na pojedinoj katedri.
Članak 8.
Nastavnici obveznih predmeta dužni su prije početka akademske godine objaviti plan rada
u seminaru iz pojedinih predmeta.
Članak 9.
(1) Student je u okviru seminara dužan izraditi seminarski rad koji mora biti pozitivno ocijenjen
i/ili položiti kolokvij najkasnije do kraja onog semestra u kojem završava rad u seminaru.
(2) Tijekom studijske godine student sveučilišnog studija u okviru upisanih seminara predviĎenih
studijskim programom i izvedbenim planom nastave mora imati barem jedan pozitivno
ocijenjen seminarski rad. Pozitivno ocijenjen seminarski rad uvjet je za pozitivnu ocjenu
barem jednog seminara, koja se upisuje u indeks studenta.
(3) Uspjeh na seminaru ocjenjuje se ocjenom izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i
nedovoljan (1).
Članak 10.
(1) Student je dužan upisati u indeks seminar iz predmeta koji je izabrao, odnosno u koji je
rasporeĎen, ali uzimajući u obzir da može upisati seminar samo iz onog predmeta koji je
upisao u tekućoj akademskoj godini.
(2) RasporeĎivanje studenata po seminarskim grupama iz pojedinih predmeta provodi se
prvenstveno na temelju odabira studenata. Ako broj studenata koji su se prijavili za pohaĎanje
seminara iz odreĎenog predmeta premašuje broj raspoloživih mjesta u seminarskim grupama
iz tog predmeta, a koji je utvrĎen sukladno članku 7. stavku 4. ovoga Pravilnika, studenti će se
u seminarske grupe rasporediti na temelju rang-liste uspješnosti prijavljenih studenata.
Prednost pri upisu odabranog seminara imat će oni studenti koji su u prethodnom razdoblju
ostvarili bolji uspjeh u studiju.
5
(3) Rang-lista uspješnosti studenata utvrĎuje se na temelju broja položenih ispita i ocjena
ostvarenih tijekom studija.
(4) Studenti koji u predviĎenom roku i na predviĎeni način nisu odabrali seminar koji žele
pohaĎati rasporedit će se na seminare iz onih predmeta za koje broj raspoloživih mjesta
premašuje broj prijava.
(5) Nastavnik potpisom na kraju semestra potvrĎuje da je student uredno sudjelovao u radu
seminara.
(6) Prolazne ocjene o uspjehu na seminaru upisuju se u indeks.
(7) Student koji nije ispunio svoje seminarske obveze, sljedeće je akademske godine obvezan
upisati seminar prethodne akademske godine. Nastava iz upisanog seminara mora se odvijati u
onom semestru u kojem se odvijala i nastava iz neuspješno pohaĎanog seminara.
Članak 11.
(1) Smatra se da je student uredno sudjelovao u radu seminara ako je bio nazočan na najmanje tri
četvrtine održanih sati rada seminara.
(2) Dekan na prijedlog nastavnika odlučuje o vremenu i načinu naknadnog izvršenja obveze iz
stavka 1. ovoga članka.
3. Vježbe
Članak 12.
(1) Vježbe se izvode radi stjecanja praktičnih znanja i vještina.
(2) Vježbe se izvode u skladu s izvedbenim planom nastave.
(3) Vježbe se mogu održavati i izvan Fakulteta u skladu sa sporazumima koje Fakultet sklopi s
drugim institucijama.
(4) Rad na vježbama odvija se prema uputama i pod nadzorom predmetnog nastavnika.
Članak 13.
(1) Vježbe se upisuju u indeks ako su, sukladno studijskom programu, predviĎene kao zaseban
kolegij kojem se pripisuje odreĎen broj ECTS bodova.
(2) Na upis vježbi na odgovarajući se način primjenjuju pravila članka 10. stavaka 1.- 4. ovoga
Pravilnika.
(3) Potpisom na kraju semestra u kojem završavaju vježbe, nastavnik potvrĎuje da je student
uredno sudjelovao u radu na vježbama.
(4) Student mora biti nazočan na najmanje tri četvrtine održanih sati vježbi te izvršiti obveze
utvrĎene za upisane vježbe, što nastavnik evidentira u indeks.
(5) Ako student ne izvrši obveze utvrĎene za upisane vježbe na odgovarajući se način primjenjuje
pravilo iz članka 10. stavka 7. ovoga Pravilnika.
4. Praktična nastava
Članak 14.
(1) Studenti pravnog studija upisuje po izboru jedan od oblika praktične nastave: praktične vježbe,
pravnu kliniku ili simulirano suĎenje (moot courts) u skladu sa studijskim programom i
izvedbenim planom nastave.
(2) Studenti studija socijalnog rada obavljaju kao praktični dio nastave terensku nastavu u skladu
sa studijskim programom i izvedbenim planom nastave.
6
(3) Studenti stručnog studija javne uprave obavljaju stručnu praksu u skladu sa studijskim
programom i izvedbenim planom nastave.
4.a. Praktične vježbe
Članak 15.
(1) Praktične vježbe praktični su dio nastave koji studenti obavljaju u jednoj od ustanova, društava
ili ureda vanjskih dionika s kojima Fakultet ima sklopljen sporazum. Broj studenata koji će
obavljati praktične vježbe u pojedinoj ustanovi, društvu ili uredu te drugi uvjeti obavljanja
prakse utvrĎuju se sporazumom izmeĎu Fakulteta i vanjskih dionika.
(2) Obavljene praktične vježbe evidentiraju se u indeks studentu na temelju ispunjenog dnevnika
rada i obrasca koji su ovjereni u ustanovi u kojoj su obavljali praksu.
4.b. Pravna klinika Članak 16.
(1) Pravna klinika je oblik nastave tijekom kojeg studenti pružaju besplatnu pravnu pomoć u
konkretnim pitanjima iz pravne prakse pod stručnim nadzorom nastavnika i suradnika.
(2) U pravnoj klinici mogu se u okviru cilja i programa pravne klinike pružati svi zakonom
dopušteni oblici pravne pomoći, a osobito davati opće pravne informacije, pružati pravni
savjeti i izraĎivati pismena. Studenti nisu ovlašteni neposredno zastupati stranke pred sudom,
ali mogu pratiti sudske rasprave i u okviru rada pravne klinike pomagati osobama ovlaštenima
za zastupanje pred sudom.
(3) Pravnoj klinici mogu se kao korisnici obratiti osobe koje su ovlaštene koristiti besplatnu
pravnu pomoć prema odredbama posebnih propisa. Pravna klinika pružit će pomoć ovlaštenoj
osobi ako je to u skladu s ciljem i programom pravne klinike. Pravnoj klinici samo se iznimno
mogu obratiti i osobe koje ne zadovoljavaju uvjete iz posebnih propisa. Tim će se osobama
pružiti pomoć ako je pitanje zbog kojeg se klinici obraćaju od interesa za rad klinike i rad sa
studentima.
(4) Pravna klinika radi u skladu sa studijskim programom i izvedbenim planom nastave.
Članak 17.
(1) Radom pravne klinike rukovodi nastavnik ili druga kvalificirana osoba koju ovlasti Fakultet.
(2) Pravna klinika u pravilu djeluje pri Fakultetu. Pravna klinika može na temelju sporazuma s
organizacijama, ustanovama i osobama ovlaštenima za pružanje besplatne pravne pomoći svoj
rad izvoditi i izvan Fakulteta.
(3) Rad pravne klinike financira se iz sredstava Fakulteta, sredstava koje klinika ostvari na
temelju mjerodavnog zakona i drugih izvora.
(4) Unutrašnja organizacija i status pravne klinike ureĎuju se općim aktom kojeg na prijedlog
voditelja pravne klinike donosi Fakultetsko vijeće.
Članak 18.
(1) Rad u pravnoj klinici upisuje se u indeks.
(2) Voditelj pravne klinike prvim potpisom na početku semestra potvrĎuje da se student prijavio
za rad u pravnoj klinici. Na temelju evidencije rada u pravnoj klinici i izvješća mentora,
voditelj klinike na kraju semestra potvrĎuje da je student uspješno sudjelovao u radu pravne
klinike.
(3) Uspješan rad u pravnoj klinici vrednuje se u skladu sa studijskim programom.
7
4.c. Simulirana suđenja (moot courts)
Članak 19.
(1) Simulirano suĎenje sastoji se od sudjelovanja studenata u analizi i obradi hipotetičkog slučaja
te u simuliranu provoĎenju sudskog postupka tijekom kojeg studenti, nastojeći pobijediti u
postupku, preuzimaju različite procesne uloge, u pravilu nastupajući u ime jedne od stranaka
postupka.
(2) Simulirano suĎenje može imati oblik natjecanja koje organizira i provodi Fakultet ili neka
druga domaća ili inozemna visokoškolska ustanova ili profesionalna organizacija.
Članak 20.
(1) Fakultetsko vijeće može, na prijedlog nastavnika, unaprijed utvrditi listu simuliranih suĎenja
koja se priznaju kao oblik nastave.
(2) Fakultetsko vijeće može, na prijedlog studenta koji je sudjelovao u simuliranu suĎenju koje
nije uvršteno na listu iz stavka 1. ovoga članka i uz preporuku nastavnika, odlučiti da mu se
sudjelovanje u takvu suĎenju prizna kao oblik nastave.
(3) Odlučujući o prijedlozima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Fakultetsko vijeće uzima u obzir
prirodu hipotetičkog slučaja i simulirana suĎenja, uloženi trud studenta, doprinos simulirana
suĎenja razvoju znanja i vještina relevantnih za studij, uspjeh na natjecanju i druge relevantne
okolnosti.
(4) Simulirano suĎenje upisuje se u indeks i vrednuje sukladno studijskom programu.
4.d. Terenska praksa Članak 21.
(1) Terenska praksa studente socijalnog rada uvodi u praktičan rad iz pojedinih područja
socijalnog rada i socijalne politike, a izvodi se u okviru pojedinih predmeta sukladno
studijskom programu i izvedbenom planu nastave.
(2) Terenska praksa izvodi se izvan Fakulteta, u za to predviĎenim ustanovama i udrugama.
(3) Rad na terenskoj praksi odvija se prema uputama predmetnog nastavnika i ovlaštenog
mentora.
(4) Terenska praksa upisuje se u indeks. Nastavnik potpisom na kraju semestra potvrĎuje da je
student izvršio sve obveze predviĎene izvedbenim planom nastave.
4.e. Stručna praksa
Članak 22.
(1) Stručna praksa namijenjena je upoznavanju studenata stručnog studija javne uprave s
funkcioniranjem, načinom upravljanja, rada i postupanja, ustrojstvom i drugim pitanjima
važnima za organizacije javne uprave.
(2) Stručna praksa izvodi se u tijelima državne uprave, upravnim tijelima jedinica lokalne i
regionalne samouprave, javnim ustanovama i drugim pravnim osobama s javnim ovlastima u
kojima je moguće zapošljavanje stručnih prvostupnika javne uprave.
(3) Student je dužan voditi dnevnik stručne prakse i izraditi završni pisani izvještaj te oba
dokumenta predati nastavniku-voditelju stručne prakse.
8
(4) Stručna praksa upisuje se u indeks. Potpisom na kraju semestra nastavnik-voditelj stručne
prakse potvrĎuje da je student izvršio sve obveze u vezi sa stručnom praksom koje su
predviĎene izvedbenim planom nastave.
5. Rad s mentorom Članak 23.
(1) Student integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog pravnog studija upisuje
predmet „Napredni seminar i izrada diplomskog rada“ radi upoznavanja s materijom pojedinih
cjelina (capita selecta) nastavnih predmeta na višoj razini, provoĎenja samostalnog znanstvenog
rada te izrade i obrane diplomskog rada.
(2) Nastavnik kojeg student izabere pri upisu predmeta iz st. 1. ovoga članka ujedno je i mentor
diplomskoga rada. Pojedini nastavnik može biti mentorom najviše desetoro studenata.
(3) Nastava iz predmeta „Napredni seminar i izrada diplomskog rada“ odvija se u obliku seminara,
pojedinačne ili skupne konzultativne nastave.
6. Konzultacije Članak 24.
(1) Svrha je konzultacija da se studentima omogući razjašnjavanje pojedinih dijelova studijskoga
gradiva.
(2) Konzultacije obavljaju nastavnici i suradnici.
(3) Broj sati konzultacija tjedno odreĎuje Fakultetsko vijeće.
(4) Vrijeme održavanja konzultacija utvrĎuje se izvedbenim planom nastave. Odstupanja od
utvrĎenih termina potrebno je na odgovarajući način unaprijed objaviti.
ISPITI
Članak 25.
(1) Znanje studenata može se provjeravati i ocjenjivati tijekom nastave, a konačna se ocjena
utvrĎuje na ispitu.
(2) Ispiti se polažu iz svih nastavnih predmeta koje je student upisao, prema utvrĎenom
studijskom programu.
(3) Student sveučilišnih studija iz čl. 2. ovoga Pravilnika može polagati ispite iz nastavnih
predmeta odreĎene studijske godine tek kad ostvari 50 ECTS bodova iz prethodne studijske
godine sukladno studijskom programu, a preostale ECTS bodove treba ostvariti tijekom
tekuće studijske godine.
(4) Student stručnih studija može polagati ispite iz nastavnih predmeta odreĎene studijske godine
tek kad je ostvario 60 ECTS bodova prethodne studijske godine.
Članak 26.
(1) Student može pristupiti polaganju ispita iz odreĎenog nastavnog predmeta ako je odslušao
predavanja i u propisanom roku te na propisani način podnio prijavu za polaganje ispita.
(2) Student koji redovito ispunjava svoje studijske obveze, a tijekom studija je na ispitima
postigao prosjek ocjena najmanje 3,5, ima pravo polagati ispite iz upisanih predmeta prije
završetka nastave. Student gubi pravo na prijevremeno polaganje ispita iz tih predmeta ako na
ispitu bude ocijenjen negativnom ocjenom.
Članak 27.
9
(1) Ispiti se polažu usmeno, ili pisano i usmeno, ili izvedbom odnosno prezentacijom praktičnoga
rada.
(2) O načinu polaganja ispita odlučuje Fakultetsko vijeće na prijedlog katedre.
(3) Ako se ispit polaže pisano i usmeno, pisani dio ispita polaže se prije usmenog, a usmeni ispit
mora se, osim u posebno opravdanim slučajevima, održati u roku od najviše pet radnih dana
od održavanja pisanog ispita.
(4) Student ne može pristupiti usmenom dijelu ispita ako nije zadovoljio na pisanom dijelu ispita.
(5) Pisani i usmeni dio ispita čine cjelinu i ocjenjuju se jedinstvenom ocjenom.
Članak 28.
(1) Ispiti se održavaju u redovitim i izvanrednim ispitnim rokovima.
(2) Redoviti su ispitni rokovi sljedeći:
a. zimski ispitni rok, od 1. do 28. veljače
b. ljetni ispitni rok, od 10. lipnja do 15. srpnja
c. jesenski ispitni rok, od 1. do 30. rujna.
(3) U redovitim ispitnim rokovima student ima pravo ponovno pristupiti ispitu, ali izmeĎu dvaju
polaganja ispita mora proteći najmanje dva tjedna.
(4) O utvrĎivanju izvanrednih ispitnih rokova i načinu njihova provoĎenja odlučuje Fakultetsko
vijeće na prijedlog dekana. Dekan svoj prijedlog izraĎuje uz pribavljeno mišljenje studentskih
predstavnika.
Članak 29.
(1) Student prijavljuje ispit u skladu s godišnjim rasporedom ispita koji utvrĎuje Fakultetsko
vijeće.
(2) Student prijavljuje ispit preko računala koristeći odgovarajući programski modul.
(3) Prilikom prijave polaganja ispita student je dužan pridržavati se redoslijeda polaganja ispita,
odreĎen u članku 25. stavku 3. i 4. ovoga Pravilnika.
(4) Student ima pravo odjaviti ispit u skladu s godišnjim rasporedom ispita.
(5) Student odjavljuje ispit preko računala koristeći odgovarajući programski modul.
(6) Ako student nije pristupio polaganju ispita, a nije odjavio ispit sukladno stavku 4. i 5. ovoga
članka, prijavljeni mu se ispit uračunava u ukupan broj mogućih izlazaka na ispit iz istog
nastavnog predmeta, sukladno članku 35. ovoga Pravilnika, osim u osobito opravdanim
slučajevima, o čemu odlučuje dekan na temelju odgovarajuće priložene dokumentacije.
Članak 30.
Vrijeme i mjesto polaganja ispita odreĎuje nastavnik pred kojim se ispit polaže.
Članak 31.
(1) Ispit se, u pravilu, polaže pred nastavnikom koji na Fakultetu predaje nastavni predmet iz
kojega se ispit polaže.
(2) Ispit se može polagati i pred zaposlenikom Fakulteta u suradničkom zvanju kojem je odlukom
Fakultetskog vijeća dana ovlast izvoĎenja nastave (venia docendi), te dodatna ovlast
provoĎenja ispita (venia examinandi).
(3) Ispit se polaže na temelju literature predviĎene izvedbenim planom nastavnog predmeta.
(4) Ako je izvedbenim planom za odreĎenu akademsku godinu utvrĎena nova ispitna literatura,
ispit se prema toj literaturi polaže nakon završetka predavanja gradiva koje je obraĎeno u toj
literaturi.
Članak 32.
(1) Ako se ispiti zbog spriječenosti ili odsutnosti nastavnika ne bi mogli na vrijeme obaviti, dekan
ili predstojnik katedre može odrediti da se ispiti iz odreĎenog nastavnog predmeta u
odreĎenom roku polažu pred nekim drugim nastavnikom Fakulteta, odnosno osobom koja je
izabrana u znanstveno-nastavno odnosno nastavno zvanje.
10
(2) Student kojega je odreĎeni nastavnik na usmenom ispitu negativno ocijenio ima pravo sljedeći
put polagati ispit pred drugim nastavnikom iste katedre ako na katedri ima dva ili više
nastavnika ovlaštenih za izvoĎenje nastave i održavanje ispita.
Članak 33.
(1) Usmeni ispiti su javni.
(2) Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad s pisanog dijela ispita prije održavanja
usmenog dijela ispita.
Članak 34.
(1) O ispitima se vodi ispitni zapisnik za svaki nastavni predmet zasebno. Za jedan nastavni
predmet vodi se samo jedan ispitni zapisnik.
(2) U ispitni zapisnik unose se podaci o studentu, nastavnom predmetu iz kojeg se polaže ispit,
uspjehu pristupnika na ispitu i o drugim okolnostima koje su važne za polaganje ispita.
(3) Prolazna ocjena o uspjehu studenta na ispitu unosi se u indeks studenta.
(4) Ako se podaci o uspjehu studenta na ispitu uneseni u ispitni zapisnik ne podudaraju s
podacima u indeksu, mjerodavna je, dok se ne dokaže suprotno, ocjena koju je ispitivač unio u
ispitni zapisnik i ovjerio svojim potpisom.
Članak 35.
(1) Uspjeh studenta na ispitu i drugim provjerama znanja izražava se sljedećim ocjenama: izvrstan
(5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2), nedovoljan (1).
(2) Ocjena nedovoljan (1) nije prolazna i upisuje se samo u ispitni zapisnik.
(3) Ocjenu nedovoljan (1) dobiva i student koji odustane tijekom ispita. Iznimno, u slučaju kad
student koji položi pisani dio ispita, a iz osobito opravdanih razloga ne uspije izaći na usmeni
dio ispita, dekan može odlučiti drugačije na temelju odgovarajuće priložene dokumentacije.
Članak 36.
(1) Student koji nije zadovoljan postignutom ocjenom na ispitu, može u roku 24 sata nakon
priopćenja ocjene podnijeti zahtjev za ponavljanje ispita pred povjerenstvom. Zahtjev se
podnosi dekanu.
(2) Ako utvrdi da je zahtjev pravodoban, dekan imenuje predsjednika i dva člana povjerenstva
pred kojim će se ispit ponoviti. Ispitivač s čijom ocjenom student nije bio zadovoljan ne može
biti predsjednikom povjerenstva.
(3) Dekan odreĎuje vrijeme ponavljanja ispita, a ispit se mora ponoviti u roku tri radna dana od
podnošenja zahtjeva studenta.
(4) Pisani dio ispita neće se ponoviti, nego će povjerenstvo ponovno ocijeniti pisani rad studenta.
(5) Povjerenstvo donosi odluku većinom glasova.
(6) Odluka povjerenstva o uspjehu na ispitu je konačna.
Članak 37.
(1) Ispit iz istog nastavnog predmeta može se polagati najviše četiri puta. Četvrti put ispit se
polaže pred nastavničkim povjerenstvom.
(2) Nastavnička povjerenstva pred kojima se ispit polaže četvrti put imenuje dekan iz reda
nastavnika.
(3) Nastavničko povjerenstvo sastoji se od predsjednika i dvaju članova. Predsjednik se u pravilu
imenuje iz reda nastavnika koji predaju nastavni predmet koji se ispituje.
(4) Nastavničko povjerenstvo odlučuje većinom glasova.
(5) Odluka nastavničkog povjerenstva je konačna.
11
Članak 38.
(1) U indeks studenta koji četvrti put nije položio ispit iz istog nastavnog predmeta, upisat će se o
tome posebna zabilješka.
(2) Ako se ispit polaže pisano i usmeno, a student osmi put polaže ispit iz istog nastavnog
predmeta, nastavničko povjerenstvo zajedno ocjenjuje pisani rad pristupnika i student ima
pravo pristupiti usmenom ispitu bez obzira na uspjeh na pisanom dijelu ispita.
(3) Ako ni osmi put ne položi ispit, student gubi pravo studiranja na upisanom studiju.
Članak 39.
(1) Student je dužan polagati ispit iz nastavnog predmeta koji je upisao.
(2) Podatak o položenom ispitu iz neobvezatnog nastavnog predmeta unosi se u indeks studenta i
u ispravu koja se izdaje uz diplomu o završenom studiju.
Članak 40.
Student koji ne položi ispit iz nastavnog predmeta u akademskoj godini u kojoj je upisao taj
predmet, dužan ga je polagati prema izvedbenom planu nastavnog predmeta važećem za
akademsku godinu u kojoj polaže ispit.
ZAVRŠETAK STUDIJA
Članak 41.
(1) Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni pravni studij završava polaganjem svih ispita
i dovršenjem ostalih studijskih obveza te izradom i obranom diplomskog rada.
(2) Preddiplomski sveučilišni studij iz socijalnog rada završava polaganjem svih ispita i
dovršenjem ostalih studijskih obveza te izradom i obranom završnog rada.
(3) Diplomski sveučilišni studij iz socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij iz socijalne
politike završava polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza te izradom i
obranom diplomskog rada.
(4) Preddiplomski stručni studij javne uprave i preddiplomski stručni porezni studij završava
polaganjem svih ispita i dovršenjem ostalih studijskih obveza te izradom i obranom završnog
rada.
(5) Specijalistički diplomski stručni studij javne uprave završava polaganjem svih ispita i
dovršenjem ostalih studijskih obveza te izradom i obranom diplomskog rada.
(6) Obrani diplomskog odnosno završnog rada student može pristupiti nakon što položi sve
propisane ispite i dovrši ostale studijske obveze.
(7) Ako student obrani diplomski odnosno završni rad prije nego što je položio sve propisane
ispite i izvršio druge studijske obveze, dekan će poništiti odluku o obrani diplomskog odnosno
završnog rada.
(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka student je dužan prijaviti i izraditi novi diplomski odnosno
završni rad.
(9) Diplomski odnosno završni rad može se pisati iz obveznih predmeta ili predmeta modula,
odnosno smjera.
(10) Završni rad na preddiplomskom sveučilišnom studiju iz socijalnog rada te diplomski rad na
diplomskom sveučilišnom studiju iz socijalnog rada i diplomskom sveučilišnom studiju iz
socijalne politike može se pisati iz upisanih predmeta koji se izvode na Studijskom centru
socijalnog rada.
(11) Završne i diplomske radove Fakultet će objaviti te kopirati na javnoj internetskoj bazi
Nacionalne i sveučilišne knjižnice sukladno posebnim propisima.
Članak 42.
12
(1) Studentu koji je tijekom studija izradio pisani rad koji prema svom sadržaju i opsegu odgovara
diplomskom radu, Fakultetsko vijeće na prijedlog katedre može taj rad priznati kao diplomski
rad. Student je dužan uz zahtjev za priznavanje pisanog rada kao diplomskog priložiti
prijedlog predmetnog nastavnika te primjerak pisanog rada.
(2) Studentu koji je tijekom studija izradio pisani rad koji prema svom sadržaju i opsegu odgovara
završnom radu, predstojnik katedre na prijedlog predmetnog nastavnika može taj rad priznati
kao završni rad. Student je dužan uz zahtjev za priznavanje pisanog rada kao završnog priložiti
prijedlog predmetnog nastavnika te primjerak pisanog rada.
Članak 43.
(1) Mentor u postupku izrade diplomskog odnosno završnog rada mora biti nastavnik Fakulteta ili
zaposlenik u suradničkom zvanju iz čl. 31. st. 2. ovoga Pravilnika ili nositelj predmeta.
(2) Povjerenstvo za ocjenu i obranu diplomskog odnosno završnog rada ima tri člana a
predsjedava mu mentor studenta.
(3) Rok za usmenu obranu diplomskog ili završnog rada utvrĎuje predsjednik povjerenstva. Rok
ne može biti dulji od 30 dana od dana kad je rad dostavljen povjerenstvu.
(4) Pisani diplomski ili pisani završni rad kao i usmena obrana rada moraju biti ocijenjeni
prolaznom ocjenom većine članova povjerenstva. Ako je pisani rad ili usmena obrana
diplomskog odnosno završnog rada ocijenjena negativno, student je dužan izraditi novi
diplomski odnosno završni rad.
STUDENTI
Članak 44.
(1) Status studenta stječe se upisom na Fakultet.
(2) Student može biti redovit ili izvanredan.
(3) Redoviti student studira prema studijskom programu koji se temelji na studiranju u punom
radnom vremenu.
(4) Izvanredni student studira isti studijski program kao i redoviti, ali prema posebnom
izvedbenom planu.
Članak 45.
(1) Gost student je redoviti ili izvanredni student drugog visokog učilišta koji upisuje dijelove
studijskog programa na Fakultetu sukladno posebnom ugovoru s visokim učilištem o
priznavanju ECTS bodova. Status gosta studenta traje najdulje jednu akademsku godinu.
(2) Prava i obveze gosta studenta, način podmirivanja troškova njegova studija, mogućnost
nastavka studija na visokom učilištu i druga pitanja vezana uz status gosta studenta, ureĎuju se
ugovorom s drugim visokim učilištem.
Članak 46.
(1) Akademsku godinu student započinje upisom.
(2) Početni i završni dan upisa utvrĎuje Fakultetsko vijeće.
(3) Vrijeme upisa objavljuje se na mrežnoj stranici i oglasnoj ploči Fakulteta.
(4) Prilikom prvog upisa studentu se izdaje studentska isprava. Studentskom se ispravom
dokazuje status studenta.
Članak 47.
(1) Status redovitog studenta ima student za vrijeme propisanog trajanja studija, a najviše za
vrijeme koje je za dvostruko dulje od propisanog trajanja studija. U vrijeme trajanja studija iz
ovog stavka ne uračunava se vrijeme mirovanja obveza studenta.
13
(2) Student koji studira dulje od roka iz stavka 1. ovoga članka može nastaviti studij kao
izvanredan student.
Članak 48.
(1) Redoviti student upisuje višu godinu studija bez plaćanja participacije sve dok redovito
ostvaruje uvjete za upis više godine studija te ako u vrijeme upisa u višu godinu studija
prosjek njegovih ocjena iz ispita koje je položio od početka studija iznosi najmanje 3,5 po
ECTS bodu.
(2) Redoviti student koji prima stalnu novčanu pomoć upisuje više godinu studija bez plaćanja
participacije sve dok redovito ostvaruje uvjete za upis više godine studija bez obzira na
prosjek ocjena.
(3) Redoviti student koji ne ostvaruje uvjete iz stavka 1. i 2. ovoga članka sudjeluje u pokriću
troškova studija plaćanjem participacije u školarini.
(4) Iznos participacije u školarini za akademsku godinu utvrĎuje Fakultetsko vijeće odlukom.
Iznos participacije u školarini odreĎuje se na osnovi vrijednosti jednog ECTS boda.
(5) Redoviti student koji je izgubio pravo na studij u statusu redovitog studenta, može nastaviti
studij kao izvanredni student.
Članak 49.
Izvanredni student ima pravo upisati višu godinu studija kao redovni student ako redovito
upisuje višu godinu studija te ako u vrijeme upisa u višu godinu studija prosjek njegovih ocjena iz
ispita koje je položio od početka studija iznosi najmanje 3,5 po ECTS bodu.
Članak 50.
(1) Na zahtjev studenta njegove obveze miruju za vrijeme služenja vojnog roka, za vrijeme
trudnoće studentice i do godine dana starosti djeteta.
(2) U slučaju spriječenosti u ispunjavanju studentskih obveza zbog teže bolesti koja je trajala duže
od tri mjeseca i ako je ta bolest takve prirode da je studenta onemogućavala u izvršavanju
njegovih studentskih obveza, može mu se odobriti mirovanje studentskih obveza.
(3) U drugim osobito opravdanim slučajevima na zahtjev studenta dekan može odobriti mirovanje
obveza.
(4) Vrijeme mirovanja ne računa se u vrijeme trajanje studija.
(5) Za vrijeme mirovanja obveza student može polagati ispite ako je za polaganje tih ispita
ispunio uvjete.
(6) Ako je za vrijeme mirovanja obveza došlo do promjene u studijskom programu i izvedbenom
planu nastave, student može nastaviti studij prema važećem studijskom programu i
izvedbenom planu nastave.
Članak 51.
(1) Student može nastaviti prekinuti studij prema upisanom studijskom programu i izvedbenom
planu nastave samo ako od zadnjeg položenog ispita nije proteklo više od dvije godine.
(2) Ako je od zadnjeg položenog ispita proteklo više od dvije godine, student može nastaviti studij
prema važećem studijskom programu i izvedbenom planu nastave.
(3) Student ne može nastaviti prekinuti studij, ako prije prekida studija nije položio nijedan ispit.
Članak 52.
Status studenta prestaje:
1. završetkom studija,
2. ispisom sa studija, s danom izdavanja ispisnice,
3. kad student ne upiše sljedeću ili istu akademsku godinu,
4. kad student u dvije uzastopne akademske godine ne ostvari barem 35 ECTS bodova,
14
5. kad redovitom studentu istekne dvostruko vrijeme od vremena propisanog trajanja studija,
6. ako student ni osmi put ne položi ispit iz istog nastavnog predmeta,
7. isključenjem studenta na temelju stegovne odluke, s danom kad rješenje o isključenju postane
pravomoćno, i
8. u drugim slučajevima predviĎenim općim aktom Sveučilišta.
Članak 53.
(1) Student koji je na nekom drugom pravnom studiju u Republici Hrvatskoj u redovitom roku
stekao uvjete za upis u drugu, treću, odnosno četvrtu godinu integriranog preddiplomskog i
diplomskog sveučilišnog studija, propisane na ovom Fakultetu, može nastaviti studij na ovom
Fakultetu.
(2) Studentu kome se odobri prijelaz na Fakultet u smislu stavka 1. ovoga članka priznat će se
odgovarajuće godine studija provedene na drugom pravnom fakultetu. Od položenih ispita
priznat će mu se ispiti iz predmeta čiji nastavni programi odgovaraju nastavnim programima
odnosnih predmeta na Fakultetu.
(3) Prijelaz iz stavka 1. ovoga članka može se izvršiti samo u redovitom upisnom roku u
akademsku godinu, u mjesecu rujnu.
(4) O molbi studenta da mu se dopusti prijelaz odlučuje dekan Fakulteta. U rješenju kojim se
dopušta prijelaz dekan će, pošto pribavi mišljenje predstojnika katedre odlučiti koji se ispiti
položeni na drugim fakultetima, priznaju studentu na Fakultetu i odobriti mu upis sukladno
odredbama ovoga Pravilnika.
(5) Student koji je na drugom visokom učilištu izgubio pravo studiranja na istovrsnom studiju, ne
može nastaviti studij na Fakultetu.
Članak 54.
Student koji je studirao na nekom pravnom fakultetu u inozemstvu ili na fakultetu na kojem se
studira socijalni rad, može tražiti da mu se dopusti prijelaz na Fakultet na način i uz uvjete
utvrĎene člankom 53. ovoga Pravilnika.
Članak 55.
(1) Student koji je na drugom visokom učilištu u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu
u redovitom roku stekao uvjete za upis u drugu godinu stručnog
preddiplomskog studija propisane na ovom Fakultetu, može nastaviti studij
na stručnom preddiplomskom studiju ovog Fakulteta.
(2) Studentu kojem se odobri prijelaz na studij u smislu stavka 1. ovog
članka priznat će se godina studija provedena na drugom visokom učilištu.
Od položenih ispita priznat će mu se ispiti iz predmeta čiji nastavni
programi odgovaraju nastavnim programima odnosnih predmeta na Fakultetu,
prema odluci Fakultetskog vijeća. O molbi studenta da mu se dopusti prijelaz odlučuje dekan
Fakulteta. U rješenju kojim se dopušta prijelaz dekan će, nakon što pribavi mišljenje
predstojnika katedre, odlučiti koji se ispiti položeni na drugim fakultetima priznaju studentu
na Fakultetu i odobriti mu upis sukladno odredbama ovoga Pravilnika.
(3) Prijelaz iz stavka 1. ovog članka može se izvršiti samo u redovitom
roku za upis u akademsku godinu u mjesecu rujnu.
(4) Student koji je na drugom visokom učilištu izgubio pravo studiranja na istovrsnom studiju, ne
može nastaviti studij na Fakultetu.
Članak 56.
(1) Student kojem je dopušten prijelaz na Fakultet prema odredbama članka 53., 54. i 55. ovoga
Pravilnika, može se upisati u sljedeću studijsku godinu kad ispuni uvjete propisane ovim
Pravilnikom i kad položi ispite iz onih nastavnih predmeta koji su kao obvezatni propisani u
studijskom programu i izvedbenom planu Fakulteta za godine studija koje prethode godini
studija u koju se student upisuje a koje mora polagati na temelju odluke o prijelazu na
Fakultet.
15
(2) Student iz stavka 1. ovoga članka može polagati ispite koje je dužan položiti iz prethodne
studijske godine, odmah nakon upisa na Fakultet.
Članak 57.
(1) Studenti drugih visokih učilišta i osobe koje su završile studij na nekom drugom visokom
učilištu, mogu na Fakultetu upisati pojedine nastavne predmete i polagati ispite iz tih
nastavnih predmeta. Prijava za upis nastavnih predmeta podnosi se dekanu Fakulteta koji
odlučuje o upisu.
(2) Studentu iz stavka 1. ovoga članka izdaje se uvjerenje o položenim ispitima.
Članak 58.
(1) Studentu koji se ispisuje s Fakulteta izdaje se isprava s podacima o položenim ispitima,
stečenim ECTS bodovima, godini upisa na studij, godini posljednjeg upisa na studijsku godinu
te stegovnim postupcima ako su u tijeku. O provedenom ispisu unosi se posebna zabilješka u
indeks studenta koji se ispisuje s Fakulteta.
(2) Student koji prelazi na Fakultet s drugog pravnog fakulteta dužan je prilikom podnošenja
molbe za odobrenje prijelaza podnijeti službenu potvrdu fakulteta s kojega želi prijeći s
podacima navedenim u stavku 1. ovoga članka.
Članak 59.
(1) Student koji ne ispunjava uvjete za upis u sljedeću godinu studija upisuje se u godinu studija u
koju je bio upisan.
(2) Tijekom studija redoviti student može istu godinu studija ponovno upisati samo jedanput.
Članak 60.
Prilikom upisa u odreĎenu godinu student je dužan upisati predavanja i druge oblike obvezatne
nastave utvrĎene ovim Pravilnikom, propisane studijskim programom i izvedbenim planom
nastave, te odlukama Fakulteta za svaki obvezatni i izborni predmet one godine studija u koju se
student upisuje.
Članak 61.
(1) Molbu za reguliranje svoga statusa student može podnijeti dekanu samo za vrijeme upisnog
roka.
(2) Žalbu protiv rješenja dekana student može podnijeti Povjerenstvu za žalbe u roku od 15 dana
od primitka rješenja.
(3) Članove povjerenstva iz reda nastavnika imenuje Fakultetsko vijeće.
(4) Člana povjerenstva iz reda studenata imenuje Fakultetsko vijeće na prijedlog studentskog
zbora.
EVIDENCIJA O OSOBNIM PODACIMA STUDENATA
Članak 62.
Fakultet vodi sljedeće evidencije o osobnim podacima studenata:
1. evidencija prijavljenih za postupke upisa na studij;
2. evidencija o ispitima i drugim studijskim obvezama;
3. evidencija izdanih isprava o završetku studija te stečenim akademskim i stručnim nazivima i
akademskim stupnjevima;
4. druge evidencije propisane zakonom, općim aktima Fakulteta i Sveučilišta.
16
ZAKLJUČNA ODREDBA
Članak 63.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o studiju od 29. listopada 2008.
te Izmjene i dopune Pravilnika o studiju od 30. lipnja 2010.
Članak 64.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objave na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici
Fakulteta.
Dekan
Prof. dr. sc. Hrvoje Sikirić