pravilnik o tehnickim normativima za dizalice
TRANSCRIPT
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
1/59
PRAVILNIK O TEHNI^KIM NORMATIVIMA
ZA DIZALICE
PRIMENJENE MERE ZA[TITE NA RADU
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
2/59
PRAVILNIK O TEHNI^KIM NORMATIVIMA ZA DIZALICE
I. OSNOVNE ODREDBE
^lan 1.
Ovim pravilnikom propisuju se:1) tehni~ki uslovi i zahtevi koji moraju biti ispunjeni pri projektovanju,
proizvodnji, monta`i, rukovanju i odr`avanju dizalica;
2) tehni~ki uslovi i zahtevi koji moraju biti ispunjeni pri projektovanju iproizvodnji mehanizama, sklopova i delova dizalica;
3) tehni~ki uslovi i zahtevi koji moraju biti ispunjeni pri ugradnji ostaleopreme za dizalice;
4) postupak, na~in i intervali obaveznih pregleda ispitivanja dizalica;5) tehni~ki uslovi za kori{}enje dizalica;6) tehni~ka dokumentacija dizalice.Pod dizalicom, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se ma{ina
povremenog dejstava namenjena za podizanje, spu{tanje i preme{tanje tereta u
prostoru obe{enog o kuku ili pridr`avanog nekim drugim sredstvom za prihvatanje
tereta.
^lan 2.Odredbe ovog pravilnika primenjuju se na slede}e vrste dizalica:
1) mosne dizalice svih tipova;2) portalne i pouportalne dizalice i njihove kombinacije sa obrtnim postoljima
i pokretnim krakovima (fabri~ke, lu~ke, pristani{ne, brodogradili{ne i dr.);
3) pokretne i nepokretne konzolne dizalice (radni~ke, gra|evinske, lu~ke idr.);
4) pokretne i nepokretne dizalice sa tornjem i stubom, obrtnim postoljem ipokretnim krakom (lu~ke i brodogradili{ne toranjske dizalice, gra|evinske
i monta`ne stubne dizalice, igle i dr.);
5) mobilne (samohodne) dizalice sa obrtnim ili ~vrstim postoljem, saokretnim i nagibnim krakom (dizalice na vozilima sa pneumaticima ili
gusenicama, {inskim vozilima i sli~no);
6) sve ostale dizalice koje rade pomo}u ~eli~nog u`eta, lanca ili nekogdrugog elementa za podizanje terera, a po konstrukciji su kombinacija
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
3/59
raznih tipova drugih dizalica (kabl-dizalice, striper-dizalice, kle{ne, ulo`ne,
a|usta`ne, kontejnerske i sli~no);
7) kotura~e i vitla svih tipova koji su pode{eni za rad sa ~eli~nim u`etom ililancem koji se koriste kao saostalni ure|aji, odnosno u sastavu drugih
pokretnih ure|aja za dizanjem spu{tanje i preno{enje tereta.Odredbe ovog pravilnika, odnose se i na sva pomo}na nose}a sredstva
dizalice (korpe, traverze grabilice, kuke i na razne naprave od u`adi i
lanaca koje slu`e za no{enje i vezivanje tereta i sli~no).
^lan 3.
Podaci neophodni za projektovanje, konstruisanje i izgradnju dizalica
vanserijske proizvodnje odre|eni su upitnim listom za dizalice, prema
jugoslovenskom standardu za dizalice.
^lan 4.
Ako se na dizalicama nalaze ugra|eni ili postavljeni sudovi pod pritiskom
vazduha ili gasa, takvi sudovi moraju odgovarati propisima o tehni~kim normativima
za izradu i upotrebu pokretnih zatvorenih sudova za komprimovane te~ne i pod
pritiskom rastvorene gasove.parnih kotlova u dizalice
Parni kotlovi i ugradnja parnih kotlova u dizalice moraju odgovarati propisima
o tehni~kim normativima za izradu i upotrebu parnih kotlova, parnih sudova,
pregreja~a pare i zagreja~a vode.
^lan 5.
Brzina kretanja voznog vitla i dizalice pri upravljanju sa poda ne sme biti ve}a
od 32 m/min ako je komanda vezana za vozno vitlo, odnosno ve}a od 50 m/min ako
komanda nije vezana za vozno vitlo.ova odredba se ne odnosi na dizalice kojima se
upravlja sa pulta pomo}u daljinske komande niti na dizalice kod kojih dizali~ar pri
kretanju mosta ili voznog vitla stoji u mestu.Kod dizalica predvi|enih za monta`e i druge radove koji zahtevaju posebnu
ta~nost i pa`nju pri spu{tanu tereta, mogu se, po potrebi, predvideti manje brzine
dizanja, odnosno spu{tanja zahvatnog sredstva i preno{enje tereta, odnosno
obrtanja kraka (pomo}u dvobrzinskih motora i sl.).
^lan 6.
Elektri~ni ure|aji (elektromotori, prekida~i, sklopke, kontroleri i dr.) dizalice
na elektri~ni pogon predvi|ene za rad u prostoriji u kojoj nastaju eksplozivne sme{e
gasova, para ili zapaljive pra{ine moraju biti protieksplozivno za{ti}eni prema
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
4/59
jugoslovenskim standardima za konstrukciju, izradu i ispitivanje elektri~nih ure|aja
za rad u atmosferi eksplozivnih sme{a.
Mehani~ki elementi dizalica predvi|enih za rad u prostoriji u kojoj nastaju
eksplozivne sme{e gasova, para ili zapaljive povr{ine moraju onemogu}iti
nastajanje iskre u toku rada dizalice. Svi elementi koji u toku rada dolaze ume|usobni kontakt moraju da budu izra|eni od materijala koji ne izazivaju varnicu.
Dizalice iz st. 1. i 2. ovog ~lana moraju imati odbojnike izra|ene od tvrde
gume.
^lan 7.
Dizalica mora na vidnom mestu imati fabri~ku tablicu koja sadi`i slede}e
podatke:
1)
naziv i sedi{te ili registrovani broj proizvo|a~a;2) vrstu dizalice sa oznakom tipa (samo ako se radi o serijskoj
proizvodnji);
3) nosivost, u tonama;4) fabri~ki broj;5) godinu izrade;6) pogonsku klasu dizalice.
^lan 8.
Rekonstrukcija dizalice dozvoljena je samo po prethodno izra|enom projektu
iz koga se vidi da rekonstrukcijom ne}e biti ugro`ena sigurnost rada dizalice.
Postavljene te`e dizalice ili vi{e dizalica na postoje}u stazu dizalice
(nadzemnu ili prizemnu) dozvoljeno je samo po prethodno izra|wnom projektu iz
koga se vidi da stabilnost, odnosno sigurnost rada dizalice, kao sigurnost i
stabilnost nose}ih delova hale i drugih objekata ne}e biti ugro`eni pove}anjem
tereta.
^lan 9.
Kvalitet nose}e metalne konstrukcije i delova mehanizama dizalica od metala
ili legura mora biti u skladu sa odredbama odgovaraju}ih jugoslovenskih standarda.
Proizvo|a~ dizalice mora pribaviti dokaz o kvalitetu materijala ugra|enog u
nose}e metalne konstrukcije.
^lan 10.
Pod manevarskim prostorom dizalice, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva
se prostor koji je ograni~en gabaritom dizalice pri njenom kretanju u polju delovanja
sa sredstvom za prihvatanje tereta u krajnjem gornjem polo`aju.
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
5/59
Pod manipulacionim prostorom dizalice, u smislu ovog pravilnika,
podrazumeva se prostor koji je ograni~en najvi{im i najni`im polo`ajem sredstva za
prihvatanje tereta, krajnjim bo~nim polo`ajem zahvatnog sredstva u polju delovanja
dizalice, kao i njihovim krajnjim polo`ajima na krajevima dizali~ne staze.
U manevarskom prostoru dizalice i u slobodnom prostoru oko dizalice nesmeju se nalaziti niti u njih zadirati delovi stacioniranih objekata.
Slobodan prostor oko dizalice odre|en je odgovaraju}im jugoslovenskim
standardom.
Dizalica iz jednog nivoa ne sme zadirati u manevarski prostor dizalice i
slobodni prostor oko dizalice iz drugog nivoa. Pri radu dizalice na vi{em nivou iz
njenog manipulacionog prostora mora se ukloniti svaka dizalica sa vi{eg nivoa.
Projektovanje dizalica
^lan 11.
Pri projektovanju dizalica moraju se uzeti u obzir uslovi u kojima }e dizalica
raditi (temperatura okoline, pra{ina, vla`nost, prisustvo opasnih gasova i dr.).
Pri projektovanju dizalica se mora svrstati u pogonsku klasu prema
jugoslovenskom standardu za dizalice.
^lan 12.
Ako na dizalici postoje dva ili vi{e mehanizama dizanja ili voznih vitala, a
nosivost konstrukcije je odre|ena zbirom pojedinih nosivosti, nazivana nosivst
ozna~ava se sa Q1+Q2+...
Ako na dizalici postoje dva ili vi{e mehanzama za dizanje ili voznih vitala, a
nosivost konstrukcije je odre|ena najve}om nosivo{}u, nazivana nosivost
ozna~ava se sa Q1/Q2/...
Ako na dizalici postoje dva ili vi{e jednakih voznih vitala ili mehanizamadizanja, a nazivana nosivost konstrukcije odre|ena je umno{kom broja voznih vitala
ili mehanizaa dizana i najve}e nosivosti pojedinog voznog vitla ili mehanizma
dizanja, nazivana nosivost ozna~ava se sa n x (Q1+Q2...) ili n x (Q1/Q2...).
Kod dizalica sa krakom (strelom) pored nazivne nosivosti mora biti ozna~en i
dohvat tako da se ova dizalica ozna~ava: nosivost u tonama puta dohvat u metrima
(Q x 1).
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
6/59
^lan 13.
Nazivana nosivost, visina dizanja, radna brzina, rasponi dizalica i rasponi
dvo{inskih voznih vitala odre|uju se prema tehnolo{kim zahtevima za dizalicu iz
odgovaraju}ih jugoslovenskih standada za dizalice.
^lan 14.
Ako je na lokaciji dizalice seizmi~nost tla najmanje VII stepena modifikovanje
Merkalijeve skale, pri odre|ivanju sigurnosti dizalice moraju se uzeti u obzir i
seizmi~ka optere}enja odre|ena odgovaraju}im jugoslovenskim standardima.
^lan 15.
Odnos raspona mosne dizalice prema rastojanju osa kranjih to~kova ili
vode}ih to~kova na ~eonim nosa~ima u pravcu pruge, kod pojedina~nih pogona
mora biti manji od 6, a kod portalnih dizalica sa jednom elasti~nom nogom manji
od 7. Kao odstojanje osovina to~kova smatra se odstojanje izme|u krajnjih to~kova
na ~eonom nosa~u.
Ako se za vo`nju upotrebljava centralni pogon (sa transmisijom), odnosi iz
stava 1. ovog ~lana moraju se smanjiti za 25%.
Ako dizalica ima ure|aj za spre~avanje zako{avanja iskakanja sa {ina ili
to~kove za vo|enje dizalice po {inama, odnos iz stava 1. ovog ~lana mo`e se
pove}ati.
^lan 16.
Konstrukcione mere za sigurnost rada sa dizalicama, slobodan prostor oko
dizalice i minimalne mere gabarita pe{a~kih platformi di` dizali~nih staza i na
dizalicama moraju odgovarati jugoslovenskim standardima za dizalice.
^lan 17.Horizontalno rastojanje izme|u ivica najisturenijih delova pokretnih stubnih,
portalnih ili poluportalnih dizalica, pretovarno-utovarnih mostova i drugih dizalica
postavljenih na otvorenom prostoru ili gabarita drugih nepokretnih objekata
postavljenih u neposrednoj blizini dizali~ne staze tih dizalica do visine 2 m od tla ne
sme biti manja od 500 mm, a na visini preko 2 m od tla manje od 100 mm.
Horizontalno rastojanje izme|u ivica najisturenijih pokretnih delova mosne
dizalice (nosa~a to~kova mosta) i nepokretnih delova konstrukije zgrade (zidova,
stubova, ograde ili ivice pe{a~kih staza i dr.) u neposrednoj blizini dizalice ne sme
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
7/59
biri manje od 100 mm. Ovo rastojanje se utvr|uje pri simetri~nom polo`aju to~kova
u odnosu na {inu.
Pri prilago|avanju specijalnih dizalica objektima kod kojih su zbog
tehnolo{kih uslva potrebna manja rastojanja (za regalna skladi{ta, kontejnere i sl.)
dozvoljena su manja rastojanja od rastojanja propisanih stavom 1. ovog ~lana,zavisno od funkcionalnih i tehnolo{kih potreba.
^lan 18.
Sigurnost protiv preturanja i protiv pomeranja dizalica delovanjem vetra, kao i
na~in njihovog provetravanja mora odgovarati jugoslovenskim standardima za
dizalice.
^lan 19.Pokretne okretne dizalice na nadzemnim kolosecima, uskog raspona moraju
imati odgovaraju}e ure|aje za prihvatanje sile preturanja, odnosno naprave za
hvataje za {ine koloseka (lance, ru~na ili automatska kle{ta, ru~nu ili automatsku
bravu i dr.), ako odredbama jugoslovenskog standarda za sigurnost protiv
preturanja dizalice nije utvr|eno da je dizalica potpuno stabilna.
Pokretne dizalice sa kolosekom na tlu moraju se obezbediti protiv preturanja,
kako je to predvi|eno tehni~kim uputstvom proizvo|a~a.
^lan 20.
Ako su u tehni~kom uputstvu date granice ja~ine ili brzine vetra pri kojem se
dizalica mora u~vrstiti za tlo ili za okolne objekte, dizalica mora biti snabdevena
ure|ajem za merenje brzine vetra (anemometrom), koji mora biti postavljen na
najvi{u ta~ku dizalice, odnosno gde je brzina vetra najve}a, a vrednost brzine vetra
mora se pokazivati u kabini ili na donjem delu dizalice ako je upravljanje sa poda.
^lan 21.
Dizalice koje se kre}u po {inama na otvorenom, kao i na natkrivenom
prostoru, gde postoji mogu}nost pokretanja dizalice pod dejstvom vetra, moraju
imati ure|aj za sidrenje (kle{ta, ru~ne ili automatske brave, lanci i dr.) radi
spre~avanja ne`eljenog kretanja dizalice pod dejstvom vetra.
Ako se za sidrenje ugrade kle{ta ili drugi ure|aj automatskog dejstva, u
strujni krug pogonskog elektromotora mora se ugraditi isklju~iva~ koji }e spre~iti
da se dizalica stavi u pogon ako kle{te ili drugi ure|aj automatskog dejstva nisu
otvoreni, odnosno podignuti.
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
8/59
Ure|aj automatskog dejstva mora imati i mogu}nost ru~nog stavljanja u
pogon.
^lan 22.
Na prora~un nose}e ~eli~ne konstrukcije dizalice primenjuju se odredbe
odgovaraju}ih propisa o tehni~kim normativima i jugoslovenskim standardima za~eli~ne konstrukcije i dizalice.
Nose}i delovi ~eli~ne konstrukcije dizalica moraju biti obezbe|eni od krtog
loma izborom materijala odgovaraju}e `ilavosti shodno jugoslovenskom standardu
za nose}e ~eli~ne konstrukcije.
Za spajanje nose}e metalne konstrukcije zavarivanjem mora se koristiti
dodatni materijal (elektrode, `ice) i primeniti postupak zavarivanja (ru~ni,
automatski i sl.) koji garantuje sigurnost nosivosti zavarenog spoja. Proizvo|a~dizalice mora dati dokaz o kvalitetu dodatnog materijala.
Za spajanje vitalnih delova nose}e metalne konstrukcije vijcima moraju se
koristiti vijci za spojeve nose}ih ~eli~nih konstrukcija koji garantuju sigurnost
nosivosti veza utvr|enu odgovaraju}im jugoslovenskim standardom.
1. Mehanizmi, sklopovi i delovi dizalica^lan 23.
Mehanizmi dizanja na ru~ni pogon moraju biri konstruisani tako da je
onemogu}eno povratno obrtanje pod dejstvom te`ine tereta.
Sila na lancu potrebna za dizanje nazivanog tereta na ru~nim pogonima ne
sme biti ve}a od 300 N, a sila ru~ici od 150 N (za jednu osobu).
^lan 24.
Prenosna kotura~a sa kukom i jednim ili vi{e `lebastih koturova (u`nica) i
kudeljnim ili drugim nemetalnim nose}im u`etom (gra|evinska i sli~na lako
prenosna kotura~a sa jednim ili vi{e koturova) sme se koristiti za vertikalno dizanje
tereta mase do 500 kg, a koeficijent sigurnosti u`eta na kotura~i ne sme biti manji
od 8.
^lan 25.
Pogonski mehanizam za dizanje tereta i pogonski mehanizam za promenu
ugla kraka na dizalicama na ru~ni ili motorni pogon moraju imati sigurnu mehani~ku
ko~nicu zatvorenog tipa.
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
9/59
Ko~nice iz stava 1. ovog ~lana moraju biti u stanju da nazivno optere}enje
dizalice i probno optere}enje dr`e na ma kojoj visini.
Kod mehanizma za dizanje tereta ili za promenu ugla kraka na dizalicama na
elektromotorni ili drugi pogon sa ~vrstim kinematskom vezom izme|u pogonskog
motora i bubnja vitla, po pravilu, u sastavu ure|aja za ko~enje kao ko~ni dobo{(ko~ni venac) koristi se ona polovina spojnice koja je pri~vr{}ena za osovinu
reduktora, odnosno koja je u ~vrstoj kinematskoj vezi sa bubnjem.
Ure|aj za ko~enje na mehanizmu za dizanje tereta mo`e se nalaziti i na vratilu
motora pod uslovom da spojnica koja spaja vratilo motora i reduktora mo`e da
prenese dva puta ve}i momenat od nazivanog momenta motora (primer: vitla tipa
Demag kod kojih se koriste ko~ioni motori).
^lan 26.
Mehanizam za dizanje rastopljenih metala, otrovnih, jetkih, eksplozivnih,
radioaktivnih i drugih opasnih materijala mora imati dve mehani~ke ko~nice
zatvorenog tipa, od kojih svaka mo`e dr`ati nazivni teret, uklju~uju}i i probni teret,
na bilo kojoj visini.
Ako na dizalici iz stava 1. ovog ~lana postoje dva jednaka i odvojena
mehanizma za dizanje tereta (dva bubnja), svaki na poseban pogon sa zajedni~kom
napravom za preno{enje posuda, na svakom takvom mehanizmu mo`e se nalaziti
samo po jedna mehani~ka ko~nica zatvorenog tipa ako izme|u bubnjeva tih
mehanizama postoji ~vrsta kinematska veza (zup~anik i dr.).
Ako se za ove slu~ajeve upotrebljavaju tipska vitla kompaktne izvedbe,
dozvoljava se jedna ko~nica, ali se tipska nosivost vitla mora smanjiti na 67%.
U slu~aju iz stava 3. ovog ~lana, na vidnom mestu postavlja se dopunska
tablica sa oznakom nosivosti tog materijala izra`enim u t i nazivom tog materijala.
^lan 27.
Kod brzina dizanja iznad 25 m/min mora se predvideti smanjivanje brzine pre
kona~nog ko~enja.
^lan 28.
Mehanizam za vo`nju mora imati ugra|enu ko~nicu ako je brzina vo`nje ve}a
od 20 m/min kod to~kova sa kotrljanim le`ajima, odnosno 40 m/min kod to~kova sa
kliznim le`ajima. Dizalice koje se kre}u po {inama na otvorenom ili aktkrienom
prostoru moraju imati na mehanizmu za vo`nju ko~nicu zatvorenog tipa bez obzira
na brzin vo`nje.
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
10/59
^lan 29.
Za brzine vo`nje iznad 80 m/min mora se predvideti smanjivanje brzine pre
kona~nog ko~enja.
Veli~ina usporenja dizalice uzima se izme|u 0.1 i 0.4 m/s2 na osnovu uslova da
vreme usporenja bude u granicama od 5 do 10 s.
^lan 30.
Mehanizam za okretanje postolja sa krakom ili kraka (strele) portalnih, stubnih
(gra|evinskih) i drugih dizalica sa obrtnim postoljem ili obrtnim krakom (strelom)
mora imati mehani~ku ko~nicu zatvorenog ili otvorenog tipa.
Mehanizmi za okretanje kraka (strele) na dizalicama koje rade na otvorenom
prostoru, a imaju mogu}nost neograni~enog okretanja moraju dozvoliti slobodnoobrtanje postolja ili kraka (strele) pod delovanjem vetra.
^lan 31.
Ure|aji za prihvatanje tereta (kuke, grabilice, traverzni polipi, kle{ta i dr.) i
drugi sklopovi u`nice moraju biti tako konstruisani da je spre~eno ispadanje
olabavljenog u`eta iz leba u`nice.
Kabla za dovod elektri~ne energije na ure|aj za prihvatanje tereta mora se
odmotavati namotavati istovremeno sa kretanjem ura|aja za prihvatanje tereta,
odnosno mora ga sinhrono pratiti i biti za{ti}en od mehani~kog o{te}enja.
^lan 32.
Reduktori moraju biti dimenzionirani prema re`imu rada i na maksimalne
momente kod pokretanja. Reduktori moraju imati lako pristupa~ne elemente za
kontrolu niva ulja, za odzra~ivanje, punjenje i ispu{tanje ulja.
^lan 33.
Mehani~ke ko~nice kod dizalica mogu biti otvorenog ili zatvorenog tipa.
Pod ko~nicom zatvorenog tipa, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se
ure|aj za to~enje koji automatski ko~i u trenutku prekida pogonske energije na
mehanizmu za ko~enje ili prestanka delovanja sile za dizanje tereta.
Pod ko~nicom otvorenog tipa, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se
ure|aj za ko~enje kojim se ostvaruje ko~enje ru~nim no`nim delovanjem na
mehanizam poluga ru~ne, pneumatske ili hidrauli~ne ko~nice.
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
11/59
Ugradbene mere ko~nica moraju odgovarati jugoslovenskom standardu za
dizalice.
Ko~ione opruge moraju biti optere}ene na pritisak. Ko~nice moraju imati
mogu}nost pode{avanja zazora izme|u ko~ione povr{ine i obloge.
Ko~nice mehanizma za dizanje i mehanizma za promenu ugla kraka morajuimati koeficijent sigurnosti ko~enja najmanje 2, a sve ostale ko~nice do 1.5.
Na dizalicama koje rade na otvorenom prostoru ko~nice moraju biti za{ti}ene
od uticaja vremenskih nepogoda, kako ne bi do{lo do smanjenja koeficijenta trenja.
^lan 34.
Bubanj i pri~vr{}ivanje za bubanj moraju biti prema odgovaraju}im
jugoslovenskim standardima.
Bubnjevi za te`e vrste pogona (za tre}u i vi{u pogonsku klasu) ne smeju biti
od sivog liva.
^lan 35.
Du`ina bubnja i vitla na motorni pogon na koje se namotava ~eli~no u`e ili
lanac mora biti takva da na bubnju ostane najmanje dva slobodna navoja
neodmotanog u`eta, odnosno lanca kadda je sklop za prihvatanje tereta dizalice u
najni`em polo`aju.
Bubanj vitla dizalice na motorni pogon sa jednoslojnim namotavanjem u`eta
mora na svojoj povr{ini imati urezan navojni `leb. Konstrukciono re{enje bubnja ili
bubnja i ure|aja za vo|enje u`eta mora da obezbedi pravilno namotavanje u`eta na
bubanj (namotaj do namotaja).
Upotreba bubnja sa glatkom povr{inom (bez urezanog `leba) na dizalici na
motorni pogon dozvoljena je samo ako je zbog konstrukcionih razloga (usled velike
visine dizanja, ograni~ene du`ine bubnja i sl.) neophodno vi{eslojno namotavanje
u`eta ili lanca na bubanj, pri ~emu se mora osigurati pravilno namotavanje.
^lan 36.
Bubnjevi sa `lebom i bubnjevi bez `leba (glatki bubnjevi) moraju na krajevima
imati ivi~njake.
Visina ivi~njaka na bubnju sa `lebom ne sme biti manja od 1.5 puta pre~nika
u`eta, mereno od gornje ivice namotanog u`eta.
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
12/59
Visina ivi~njaka na glatkom bubnju mora nadvisiti gornji sloj potpuno
namotanog u`eta ili lanca najmanje za visinu od 1.5 puta pre~nika u`eta, mereno od
gornje ivice namotanog u`eta.
Visina ivi~njaka na glatkom bubnju mora nadvisiti gornji sloj potpuno
namotanog u`eta ili lanca najmanje za visinu od 1.5 puta pre~nika u`eta, odnosnoza visinu {irine karike lanca.
Bubnjevi koji se ne nalaze u ku}i{tu koje spre~ava ispadanje u`eta ne moraju
na krajevima imati ivi~njake.
^lan 37.
To~kovi na voznim vitlima i dizalicama mraju bez o{te}enja da prenose
optere}enje za koje su vozno vitlo i dizalica projektovani. To~kovi moraju
odgovarati jugoslovenskim standardima za dizalice zavisno od tipa konstrukcije.Ako se koriste to~kovi bez vode}eg venca, za vo|enje je obavezna ugradnja
vode}ih to~kova.
Za vo`nju voznog vitla po donjoj lameli profilisanog nosa~a (I nosa~a i sli~no)
to~kovi mogu biti posebnog oblika, zavisno od re{enja pogona vo`nje i vo|enja
voznih kolica.
Zazor izme|u vode}eg venca to~ka i {ine, odnosno vode}ih to~kova i {ine
mora omogu}iti ispravan hod dizalice.
^lan 38.
Kabina mora biti tako sme{tena na dizalici da dizali~ar ima potpun pregled
manipulacionog prostora i da mo`e pratiti kretanje ute|aja za prihvatanje tereta,
odnosno tereta u toku svih radnih operacija.
Odredba stava 1. ovog ~lana primenjuje se i na nepokretne pultove kod
dizalica sa upravljanjem na daljinu.
Odredba stava 1. ovog ~lana ne odnosi se na dizalice sa ure|ajem zaautomatsko pribli`avanje kuke na odre|enu ta~ku.
^lan 39.
Kabina mora biti dovoljno prostrana da omogu}ava sme{taj, odr`avanje i
bezopasnu upotrebu aparata i ure|aja za upravljanje sme{tenih u kabini. Kabina
mora sa svih strana imati ogradu visine najmanje 1 m i mora imati elektri~no
osvetljenje.
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
13/59
Visina kabine u kojoj dizali~ar radi u stoje}em polo`aju bez sedi{a ne sme biti
manja od 2 m. Kabina na dizalicama koje rade u pokrivenoj prostoriji ne mora imati
krov. Ako kabina nema punu ogradu ili ako je ograda zastakljena, pri dnu mora imati
punu ivi~nu za{titu visine najmanje 150 mm.
Visina kabine dizalice sa krovom u kojoj dizali~ar radi u sede}em polo`aju nesme biti manja od 1.8 m, a visina ograde ne sme biti manja od 1 m.
Visina kabene na mobilnim dizalicama u kojoj dizali~ar radi u sede}em
polo`aju ne sme biti manja od 1.35 m.
^lan 40.
Pokretne kabine na dizalicama za visoko regularna skladi{ta moraju imati i
automatski ure|aj za spre~avanje pada kabine ako do|e do kidanja nose]eg u`eta
kabine.^lan 41.
Pod kabine mora biti izra|en od materijala sa toplotno izolacionim
svojstvima. Pod kabine na dizalicama na lelktromotorni pogon mora biti pokriven
prostirkom od gume ili drugog materijala dielektri~nih svojstava.
Stolica dizali~ara mora da bude udobna, sa le|nim naslonom i mogu}no{}u
pode{avanja po visini i po vodoravnom pravcu i u~vr{}ena za pod.
Vrata za ulazak u kabinu moraju biti najmanje 1.8 m x 0.50 m ako su na zidu ili
0.5 m x 0.55 m ako su na plafonu ili podu (u tom slu~aju su potrebne lestve za ulaz u
kabinu, kao i poklopac na ulazu).
Mora postojati mogu}nost da se kabina zaklju~a.
^lan 42.
Kabina na dizalicama koje rade na otvorenom prostoru mora biti zatvorena sa
svih strana i mora imati krov i staklene prozore.
Prozori moraju biti takvi da se mogu lako ~istiti sa spoljne i sa unutra{nje
strane kabine i moraju omogu}iti dizali~aru izlazak u slu~aju potrebe. Kabina mora
biti zagrevana ako je temperatura ispod +100C, odnosno provetravanja ako je
temperatura iznad +250C. Elementi grejanja moraju biti za{ti}eni od slu~ajnog
dodira.
^lan 43.
Dizalice za preno{enje rastopljenog metala ili u`arenih masa mraju imati
kabinu od nezapaljivog materijala, a stakla kabine moraju biti od vatrostalnog
materijala. Unutra{njost kabine mora biti toplotno izolovana.
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
14/59
Kabina na dizalicama koje rade u prostorijama sa velikom koncentracijom
pra{ine i {tetnih gasova mora imati ure|aj za dovo|enje sve`eg vazduha ili klima-
ure|aj sa pre~i{}avajem vazduha.
Kabine na dizalicama koje rade u zatvorenim prostorijama u kojima je
temperatura preko 400
C (livnice, `eljezare i sl.) moraju biti snabdevene ure|ajem zadovo|enje sve`eg vazduha.
^lan 44.
Zadnja strana otvorene kabine mora biti najmanje 0.4 m udaljena od ~vrsto
stoje}ih delova zgrade ili ure|aja.
Zadnja strana kabine na postoje}im dizalicama koja je udaljena za manje od
0.4 m od ~vrsto stoje}ih delova zgrade mora se po celoj {irini i visini kabine ograditi
~vrstom punom ogradom.^lan 45.
Upravlja~ki ure|aj na dizalicama mora biti pristupa~an i tako postavljen da se
njime mo`e lako, bezbedno i bez posebnog fizi~kog napora rukovati dizalicom.
Upravlja~ki ure|aj mora biti tako sme{ten, odnosno izveden da je pri
pravilnom opslu`ivanju spre~eno nenamerno pokretanje drugih komandi.
Pravac i vrsta kretanja moraju biti jasno i nedvosmisleno obele`eni na
upravlja~kom ure|aju.
^lan 46.
Ako su upravlja~ke kutije predvi|ene za upravljanje sa poda obe{ene o
dizalicu ili vozno vitlo, upravlja~ki elementi se nakon prestanka delovanja sile
moraju vratiti u neutralan polo`aj.
Vise}a upravlja~ka kutija mora biti postavljena tako da osobi koja upravlja
dizalicom omogu}ava da se nalazi na bezopasnom rastojanju od podignutog tereta.
Kod vise}ih upravlja~kih kutija kod kojih je prilikom upravljanja mogu}e da se
rukovalac ili upravlja~ka kutija zaokrene moraju se na uo~ljivom mestu i na dizalici
jasno ozna~iti smerovi kretanja dizalice saglasno sa oznakama smerova kretanja na
upravlja~koj kutiji.
^lan 47.
Upravlja~ki ure|aji mogu biti postavljeni u kabini na dizalici ili na
stacionarnom pultu odvojeno od dizalice. Komande mogu biti raspore|ene za no`no
i ru~no upravljanje. Smer delovanja na komande treba da bude, ako je to mogu}e,
saglasno smeru kretanja, tako da kretanje tereta, nose}eg sredstva, odnosno dela
dizalice odgovara pokretanju komandi ili je za dizali~ara u logi~noj saglasnosti.
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
15/59
Komande dizanja, okretanja i isklju~enja u nu`di su, po pravilu, sa desne, a
komande vo`nje i upozoravaju}i signal sa leve strae voza~a. Za upravljanje se mo`e
upotrebiti sklopka sa polugama ili tasteri. Polu`na sklopka mo`e biti i krstasta (za
dva kretanja). Komanda za no`no ko~enje mo`e biti sa desne, a za no}no davanje
upozoravaju}ih signala sa leve strane.Komande za ru~no upravljanje pomo}u poluga u kabini mobilnih dizalica
moraju biti sme{tene ispred sedi{ta rukovaoca dizalice i raspore|ene po redu sa
leve prema desnoj strani rukovaoca: okretanje, izvla~enje-uvla~enje kraka, dizanje-
spu{tanje tereta, dizanje-spu{tanje kraka.
Ako se upravlja~ka kabina nalazi na konkretnom delu dizalice, smer delovanja
na komande ne}e uvek biti saglasan smeru kretanja. U tom slu~aju rukovalac
dizalice mora se orijentisati prema stacionarnim okolnim objektima, a naupravlja~kom ure|aju mora se nalaziti dodatna tablica sa jasno nedvosmisleno
ozna~enim smerovima kretanja dizalice, zavisno do polo`aja upravlja~ke kabine.
Ako je upravlja~ki ure|aj izveden izvan kabine, mora postojati mogu}nost da
se zaklju~a. Upravlja~ki ure|aj mora imati tastr za upozoravaju}i siglnal i taster za
isklju~ivanje u nu`di.
^lan 48.
Radi opslu`ivanja i odr`avanja mehanizama, konstrukcije i opreme, na
dizalicama se moraju predvideti i postaviti bezbedni prilazi i prolazi (radne
platforme, galerije, i pe{a~ke staze), prema jugoslovenskim standardima za dizalice.
Ako se dizalice na ru~ni pogon ili motori pogon sa upravljanjem sa poda, kao
i vise}e jednogredne i dvogredne dizalice i vise}i motorni vitli i kotura~e koje se
kre}u na jednom nosa~u mogu odr`avati pomo}u sigurnih prenosnih platformi,
skela, lestava ili na drugi prigodan i bezbedan na~in, na njih se ne moraju postavljati
prilazi, prolazi, radne platforme ili galerije.
^lan 49.
Ako se za prilaz na mosnu dizalicu koristi metalno stepeni{te, ono se
postavlja pod uglom od 750 prema horizontali. Stepeni{te za prilaz dizalici ili radnoj
platformi sa pola hale mora biti {iroko najmanje 600 mm, a svaki pojedina~ni
stepenik sme biti visok najvi{e 300 mm. Stepenici mogu biti hrapave povr{ine ili do
dve ili tri horizontalno i paralelno polo`ene okrugle metalne {ipke odgovaraju}eg
pre~nika. Stepeni{te sa otvorene strane mora imati ~vrstu metalnu ogradu visine
najmanje 1 m.
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
16/59
^lan 50.
Vertikalni i kosi prilazi dizalici sa uglom nagiba ve}im od 750 prema
horizontali mogu biti izvedeni i kao ~vrste metalne lestve. Pre~ke lestvi moraju biti
od okrgle metalne {ipke pre~nika majmanje 16 mm, ili od cevi pre~nika 25 mm ili od
kvadratne cevi 30 mm x 20 mm. Osni razmak lestvi za prilaz kabini sa mosta dizalicene sme biti manji od 350 mm.
Lestve iz stava 1. ovog ~lana ~ija je visina ve}a od 3 m moraju da imaju,
po~evo do sedme pre~ke (oko 2 m od pola), lednu za{titnu ogradu ako ne postoji
druga za{tita od pada. Ledna za{titna ograda izra|uje se od ~eli~nih traka koje se
postavljaju u obliku lukova pri~vr{}enih za stranice lestve na me|usobnom
odstojanju ne ve}em od 1500 mm. Odstojanje izme|u vrha luka i lestve ne sme biti
manje od 650 mm niti ve}e od 700 mm, a radijus luka mora iznositi 350 mm. Lukovisu me|usobno spojeni sa najmanje pet pljosnatih traka.
Na lestvama ~ija je visina ve}a od 10 m, na rastojanjima od po 6 do 10 m
moraju se ugraditi odmarali{ta (uzane platforme ili podesti).
Ako su lestve pri~vr{}ene za zid ili stub, od povr{ine zida, odnosno stuba
moraju biti udaljene najmanje 150 mm. Rastojanje od gornje pre~ke do gazne
povr{ine platforme ne sme biti ve}e od 100 mm.
Rukohvati lestve (stranice) za prila`enje ivicama platformi i prilaznim
pe{a~kim stazama i rukohvati lestve za prila`enje radnoj platformi kroz otvor u podu
moraju se produ`iti najmanje za 1000 mm iznad poda prilaza (platforme i sl.) na
kome se lestve neposredno zavr{avaju. Ako postoji opasnost od pada pri prelazu sa
lestve na pod platforme, odnosno sa poda platforme na lestve, le|na za{titna
ograda se mora produ`iti na istu visinu.
^lan 51.
Vodoravni prolazi (galerije, pe{a~ke staze i radne platforme) za prila`enje
dizalici i njenim delovima radi opslu`ivanja i radi odr`avanja mehanizma,
konstrukcije i opreme dizalice moraju biti izra|eni od ~vrstog materijala i
prora~unati za koncentrisano optere}enje najmanje 3000 N.
Podovi prolaza iz stava 1. ovog ~lana moraju biti ravni sa hrapavom
povr{inom radi spre~avanja klizanja.
Vodoravni prolazi iz stava 1. ovog ~lana postavljeni na visinu ve}u od 1.2 m
iznad poda ili tla moraju biti ogra|eni na na~i utvr|en jugoslovenskim standardom
za dizalice, a ograda mora biti visoka najmanje 1 m. Vertikalni stubovi ograde
moraju biti prora~unati i izra|eni tako da rukohvat ograde mo`e izdr`ati
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
17/59
horizontalno optere}enje na rukohvatu od najmanje 700 N/mm. Na otvorenim
stranama radne platforme mra se postaviti puna ivi~na za{tita visoka najmanje 50
mm.
^lan 52.
[irina poda pe{a~kih staza ili radnih platformi predvi|enih za opslu`ivanje iodr`avanje dizalica mosnog tipa mora iznositi najmanje 400 mm.
Ako je pe{a~ka staza mosih dizalica polo`ena du` dizali~ne staze u istom
nivou sa {irinom dizalice, slobodna {irina prilaza (rastojanje izme|u ograde pe{a~ke
staze i najsigurnijeg pokretnog dela dizalice) ne sme biti manja od 400 mm.
Visina slobodnog prostora iznad platforme mora biti najmanje 1800 mm. Kod
mosnih dizalica sa golim kliznim vodovima polo`enim ni`e od 2.5 m iznad pe{a~ke
staze ili pored pe{a~ke staze na kra}em rastojanju od 1.2 m od ograde , pe{a~kastaza iz stava 1. i 2. ovog ~lana mora se na pogodan na~in obezbediti protiv
opasnosti od direktnog dodira sa vodovima pri prolazu pe{a~kom stazom (`i~nom
ogradom, postavljanjem pe{a~ke staze na suprotnu stranicu dizalice i sl.).
^lan 53.
Otvori na podovima prolaza iz ~lana 51. ovog pravilnika kroz koje bi mogao
propasti alat ili u koje bi radnik mogao upasti moraju biti pokriveni odgovaraju}im
poklopcem.
Otvori za prolaz u podu na pe{a~koj stazi ili platformi iz ~lana 51. ovog
pravilnika i otvori na podu ili krovu kabine iz ~lana 41. ovog pravilnika moraju imati
~vrst poklopac sa {arnirima ili na zasun.
Veli~ina otvora za prolaz u podu prolaza ili platforme iz ~lana 51. ovog
pravilnika mora biti najmanje 400 mm x 500 mm.
^lan 54.Za bezbedno ula`enje u kabinu mosne ili druge dizalice moraju se postaviti
posebni prilazi (platforme, podesti i sl.) sa ~vrstim nepokretnim lestvama.
Pod prilazne platforme postavlja se, po pravilu, u istom nivou sa podom
kabine. Slobodna v isina od poda prilaza do najni`eg pokretnog dela dizalice
(konstrukcije mosta i sl.) ne sme biti manja od 1800 mm. Horizontalno ostojanje
izme|u ivice poda prilazne platforme i praga ulaza u kabinu, pri postavljanju dizalice
uz prilaznu platformu, ne sme biti manje od 60 mm niti ve}e od 150 mm.
Ako prilaznu platformu nije mogu}e postaviti u istom nivou sa podom kabine,
ona se mo`e postavljati i ni`e od nivoa poda kabine, ali ne ni`e od 250 mm aji se pri
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
18/59
postavljanju prilazne platforme na istom nivou sa podom kabine ne bi mogla posti}i
slobodna visina od najmanje 1800 mm od poda do najni`eg pokretnog dela dizalice
(konstrukcije mosta i sl.) ili ako je prilazna platforma postavljena uz ~eoni zid
prostorije (kalkan), a ne postoji mogu}nost da rastojanje izme|i poda prilazne
platforme i poda kabine odgovara odredbi stava 2. ovog ~lana.Pri postavljanju prilazne platforme uz ~eoni zid prostorije ni`e od nivoa poda
kabine dozvoljava se nadila`enje kabine iznad prilazne platforme, s tim da pri
potpuno sabijenim odbojnicima dizalice na platformi ostane slobodan prostor {irok
najmanje 400 mm. Pri takvom polo`aju prilazne platforme vertikalno odstojanje
izme|u dna kabine i poda prilazne platforme ne sme biti manje od 100 mm.
^lan 55.Pe{aka staza sa vi{e od dve mosne dizalice na zajedni~koj dizali~noj stazi i sa
kabinama na mostu ili vitlu, po pravilu, izvodi se po celoj du`ini kranske staze
(galerija).
Upotreba zajedni~ke pe{a~ke staze za dva susedna polja sa dizali~nim
stazama na istoj visini dozvljena je samo kao je obezbe|en bezopasan ulazak u
kabine i izlazak iz kabina dizalica.
Prilazna platforma za ulaz u kabinu mosne dizalice koja je sama na dizali~noj
stazi i za prilaz mostu dizalice na elektromotorni pogon sa upravljanjem sa poda
(bez kabine) mo`e se postaviti na pogodno mesto du` dizali~ne staze, na jedan kraj
dizali~ne staze ili uz ~eoni zid prostorije, odnosno gra|evinskog objekta. Prilazne
platforme za ulaz u kabine dveju mosnih dizalica na zajedni~koj dizali~noj stazi
moraju se postaviti za svaku dizalicu posebno, i to na krajevima dizali~ne staze ili
na dva razli~ita pogodna mesta du` dizali~ne staze.
Sve kabine mosnih dizalica koje se ne mogu napustiti u svakom trenutku
moraju imati lestve napravljene od materijala prema ~lanu 67. ili u`e odgovaraju}e
du`ine sa ~vorovima pre~nika najmanje 25 mm koje na jednom kraju ima kuke
podesne za pri~vr{}ivanje za zid kabine ili konstrukciju mosta dizalice.
^lan 56.
Opasna mesta na dizalici moraju da se ozna~e upadljivom bojom. Istureni
pokretni delovi dizalice (odbojnici, ~ista~i pruge, noge portala, delovi za prihvatanje
tereta, ~ela nosa~a to~kova i dr.) u neposrednoj blizini galerija, pe{a~kih staza ili
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
19/59
radnih platformi moraju biti obele`eni upadljivom bojom u vidu pruga jednake {irine
polo`enih pod uglom od 450, prema odgovaraju}em jugoslovenskom standardu.
^lan 57.
Pristupa~ni pokretni i okretni delovi moraju biti za{ti}eni od slu~ajnogzahvatanja pri radu na dizalici.
Za{titnici iz stava 1. ovog ~lana moraju biti tako ugra|eni da u otvorenom
polo`aju ostaju pri~vr{}eni za ku}i{te. Pri~vr{}enje pomo}u lanca nije dozvoljeno.
^lan 58.
Mesta za podmazivanje na dizalici moraju biti obele`ena crvenom bojom i
pristupa~na.
^lan 59.
Vratila moraju biti dimenizonisana na najve}i momenat kod pokretanja ili
ko~enja. Naprezanja u vratilima moraju i kod pokretnog momenta biti ispod
dozvoljene granice zamaranja.
^lan 60.
Za no{enje ili vezivanje tereta, vu~u ili zatezanje ure|aja dizalice ili delova
dizalice i druge sli~ne svrhe na dizalici i pri radu sa dizalicom smeju se
upotrebljavati samo ~eli~na u`ad koja u smislu kvaliteta materijala od kog su
izra|ena, mera i na~ina izrade ispunjavaju uslove utvr|ene jugoslovenskim
standardima za ~eli~nu u`ad.
^eli~na u`ad koja se upotrebljavaju na dizalici moraju imati dokaz o kvalitetu.
Dotrajala ili o{te}ena nose}a ~eli~na u`ad (pokretna i nepokretna) na
dizalicama, po pravilu, ne smeju se zameniti ~eli~nom u`adi manjih mera ili slabijih
karakteristika. Izuzetno, dotrajala ili o{te}ena nose}a ~eli~na u`ad mogu se zameniti
~eli~nom u`adi manjih mera i slabijih karakteristika samo uz smanjenje nazivnenosivosti dizalcie prema novom prora~unu.
^lan 61.
Nose}a ~eli~na u`ad na dizalici kojom se prenosi rastopljeni ili u`areni metal,
odnosno rastopljena {ljaka (u livnici, topionici i valjaonici) moraju imati metalno
jezgro. Ako postoji opasnost od otapanja nazivnog sloja na toj u`adi, ona se po
pravilu, {tite od neposrednog delovanja zra~enja visoke temperature i prskanja
rastopljene mase postavljanje {titnika od ~eli~nog lima odgovaraju}e debljine i
podesnog oblika (korita ili kupe), sa sjajnom povr{inom.
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
20/59
^lan 62.
^eli~na u`ad (nose}a, teretna, zatezan i sl) pri~vr{}uju se za konstrukciju
voznog vitla, odnosno za druge delove dizalice na na~in koji isklju~uje mogu}nost
o{te}enja i prekida u`eta (~eli~ni ~ahurama, spojnim naglavcima i dr.).
Kraj nose}eg u`eta pri~vr{}uje se na bubanj dizalce, po pravilu, pomo}u klinaili ~eli~nih konusnih kovanih, presovanih ili livenih ~ahura, odnosno na drugi
siguran na~in.
Upotreba ~ahura livenih od sivog liva nije dozvoljena.
^lan 63.
Kao stalna oprema u dizalicama mogu se upotrebljavati pokretna (nose}a i
vu~na) i nepokretna (nose}a, zatezna i vode}a) ~eli~na u`ad, pou`ena unakrsno ili
istosmerno, gola ili pocinkovana koja svojom ja~inom odgovaraju nazivnom
optere}enju dizalice.
Pokretna ~eli~na u`ad iz stava 1. ovog ~lana ne smeju se nastavljati
upletanjiem.
Izuzetno od stava 2. ovog ~lana, krajevi vu~nog u`eta za pokretanje voznog
vitla i u`ad za sli~ne namene mogu se sastaviti upletanjem radi izrade beskrajnog
u`eta. Du`ina upletanja takvog u`eta kod u`adi pre~nika do 15 mm mora iznositi
najmanje 6 m, kod u`adi pre~nika do 19 mm najmanje 8 m, a kod u`adi pre~nika
do 22 mm najmanje 9 m.
^lan 64.
^eli~na u`ad na dizalicama moraju se zameniti ako su dotrajala ili ako su pod
optere}enjem pala sa dobo{a ili u`nice kotura~e, odnosno kotura za izravnavanje
sila i o{tetila se, odnosno ako se pri pregledu najo{te}enijeg mesta na du`ini od
jednog koraka utvrdi vi{e prekinutih `ica nego {to je navedeno u tabeli 1:
Konstrukcija u`eta6 x 19 = 114 8 x 19 =152 6 x 37 = 222 8 x 37 = 296 18 x 19 = 342Koeficijent
sigurnostiu`eta
unakrsno
pou`eno
isto-smernopou`eno
unakrsnopou`eno
isto-smernopou`en
o
unakrsno
pou`eno
isto-smernopou`eno
unakrsnopou`eno
isto-smernopou`eno
unakrsno
pou`eno
isto-smernopou`eno
do 6,3 12 6 18 9 22 11 30 15 36 18
iznad 6,3do 7,1
14 7 20 10 26 13 32 16 38 19
iznad 7,1 16 8 24 12 30 15 34 17 40 20
Tabela 1
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
21/59
^eli~na u`ad na dizalicama za preno{enje rastopljenih ili opasnih materijala
moraju se zameniti ako se na najo{te}enijem mestu na du`ini od jednog koraka
utvrdi vi{e od polovine prekinutih `ica navedenih u tabeli 1 ovog ~lana.
Za ~eli~nu u`ad ~ija konstrukcija i broj `ica nisu navedeni u tabeli 1 ovog
~lana grani~na vrednost prekinutih `ica odre|uje se prema koeficijentima sigurnostiu`eta na slede}i na~in:
1) za koeficijent sigurnosti do 6.3 grani~na vrednost prekinutih `ica je do 10%ukupnog broja ica
2) za koeficijent sigurnosti od 6.3 do 7.1 grani~na vrednost prekinutih `ica je do12% od ukupnog broja `ica
3) za koeficijent sigurnosti iznad 7.1 grani~na vrednost prekinutih `ica je do 14%od ukupnog broja `ica.Dotrajala ~eli~na u`ad moraju se zameniti i ako je broj prekinutih `ica ispod
grani~nih vrednosti iz tabele 1 ovog ~lana ili ispod procenta iz stava 3. ovog ~lana
ako je ukupan broj prekinutih i korodiranih ili istanjenih `ica na celoj du`ini u`eta
dostigne 40% od ukupnog broja `ica u u`etu.
^lan 65.
Zabranjena je upotreba ~eli~ne u`adi sa prelomima ili sa pro{irenim
strukovima, kao i upotreba ~eli~ne u`adi o{te}ene na bilo koji na~in.
^lan 66.
Pomo}na nose}a sredstva od ~eli~ne u`adi koja se upotrebljavaju za
vezivanje i ve{anje tereta na kuku dizalice moraju u smislu kvaliteta i mere
ispunjavati uslove propisane u ~lanu 60. ovog pravilnika.
^eli~na u`ad i veze od ~eli~ne u`adi iz stava 1. ovog ~lana moraju se
odr`avati u ispravnom stanju i redovno pregledati.Pomo}na nose}a sredstva od ~eli~ne u`adi za vezivanje i ve{anje tereta
moraju imati oznaku o maksimalnoj nosivosti, broju naprave i datumu izrade
utisnutu na pri~vr{}enoj plo~ici, prstenu i sli~no.
Ako se veze od ~eli~ne u`adi ili pojedina u`ad za vezivanje, odnosno ve{anje
tereta ne upotrebljavaju, moraju se dr`ati uredno slo`ena na posebnim stalcima ili
ve{alicama i moraju biti za{ti}ena od vlage i pra{ine.
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
22/59
^lan 67.
U`ad od biljnih vlakana (kudelje, manile, sisla, pamuka i dr.) i u`ad od
hemijskih vlakana mogu se upotrebljavati na dizalicama samo za vezivanje ili
ve{anje na kuku dizalice tereta na ivicama koje ne mogu da o{tete u`e.
U`ad iz stava 1. ovog ~lana smeju se, izuzetno, koristiti kao nose}a (teretna)u`ad samo na kotura~i (gra|evinskoj kotura~i i sl.) za ru~no dizanje tereta mase do
500 kg ako u`e ima dokaz o kvalitetu i nosivosti.
Veze u`adi od biljnih, odnosno hemijskih vlakana, kao i svako pojedino u`e za
vezivanje tereta mora imati oznakiu dozvoljenog optere}enja (tablicu, oznaku bojom
i sl.).
Pri prora~unu nosivosti u`adi oz st. 1. i 2. ovog ~lana koeficijent sigurnosti
mora iznositi najmanje 10.U`ad od biljnih vlakana moraju se ~uvati na posebnim stalcima ili ve[alicama
i moraju biti za{ti}ene od vlage i pra{ine. U`ad od biljnih vlakana izlo`ena vlazi
impregniraju se katranom od borovine, karbolom ili drugim sredstvima za za{titu od
truljenja.
^lan 68.
Lanci za no{enje i vezivanje tereta koji se stalno upotrebljavaju na dizalicama,
pojedina~no ili kao veze, moraju u smislu izrade, kvaliteta materijala, oblika i mera
zaodovoljavanja odredbe odgovaraju}ih jugoslovenskih standarda.
Kalibrisani lanci koji se upotrebljavaju kao stalno nose}a sredstva na
dizalicama moraju u smislu izrade odgovarati jugoslovenskom standardu za
kalibrisane lance.
Dozvoljeno optere}enje lanaca iz stava 1. ovog ~lana mora se ispitati na na~in
odre|en odgovaraju}im jugoslovenskim standardima. Izve{taj o izvr{enom
ispitivanju lanaca mora se dostaviti prilikom predaje dizalice.
Lanci koji se stalno upotrebljavaju na dizalicama moraju se odr`avati u
ispravnom stanju i periodi~no pregledati i ispitivati probnim optere}enjem prema
odgovaraju}im jugoslovenskim standardima.
^lan 69.
Koeficijent sigurnosti zavarenih lanaca za no{enje tereta mora se odrediti
prema uslovima rada dizalice, ali ne sme biti manji od 3 za dizalice na ru~ni pogon
niti manji od 6 za dizalice na motorni pogon, ako se lanci namotavaju na dobo{ saglatkom povr{inom.
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
23/59
Koeficijent sigurnosti kalibrisanog lanca ne sme biti manji od 3 za dizalice na
ru~ni pogon niti manji od 8 za dizalice na motorni pogon, ako se lanac namotava na
lan~anik (kotur sa zupcima).
^lan 70.
Dozvoljeno optere}enje lanaca ili veze od lanaca koji se ve{aju na kukudizalice mora biti obele`eno na tablici pri~vr{}enoj na lanac ili vezu od lanaca.
Lanci ili veze od lanaca ne smeju se optere}ivati iznad dozvoljenog
optere}enja, osim pri probnom ispitivanju.
^lan 71.
Lanac se sme privremeno skratiti samo pomo}u odgovaraju}ih elemenata za
skra}ivanje lanaca.
Zabranjeno je skra}ivanje lanaca vezivanjem u ~vorove ili spajanjem ~lanaka
pomo}u vijaka.
Nastavljanje kratkog ili o{trog lanca vr{i se prema jugoslovenskim
standardima za lance.
^lan 72.
Pri vi{estrukom omotavanju lanaca oko tereta, delovi istog lanca (namotaji)
moraju se nalaziti {to bli`e jedan drugom. Lanci se moraju za{titi od o{trih ivica
tereta drvenim ili zaobljenim ~eli~nim podmeta~ima.
Pri nepovoljnim uslovima rada (~esta udarna optere}enja, rad na temperaturi
neposredne okoline vi{oj od +1000C ili ni`oj od -100C, ~esta grani~na optere}enja i
sl.) korisno optere}enje lanca ili veze od lanca ne sme prelaziti polovinu
dozvoljenog optere}enja predvi|enog za upotrebu lanaca pod normalnim uslovima.
Lanci koji se stalno upotrebljavaju na dizalicama moraju se odr`avati i
popravljati prema jugoslovenskim standardima za lance i uputstvu proizvo|a~a.
^lan 73.
Pomo}na nose}a sredstva (alke, prelazne karike, prstenovi, u{ke, traveze i sl.)
koja se koriste na dizalicama za preno{enje tereta moraju na vidnom mestu imati
oznaku nosivosti, odnosno talicu sa oznakom nosivosti i ozna~enu sopstvenu
masu.
Pomo}na nose}a sredstva iz stava 2. ovog ~lana koja su izra|ena od kovanog
~elika i koja spadaju u stalnu opremu dizalice moraju se odr`avati i popravljati
prema odgovaraju}im jugoslovenskim standardima.
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
24/59
^lan 74.
Dozvoljeno optere}enje veze od lanaca ili u`adi od dve grane mora se
smanjiti zavisno od veli~ine ugla izme|u te dve suprotne grane veza. Smanjenje
nosivosti u odnosu na dozvoljeno optere}enje zatezanjem iznosi:
1) ako je ugao izme|u dve suprotne grane lanaca oko 60...15%;2) ako je ugao izme|u dve suprotne grane lanaca oko 90...30%;3) ako je ugao izme|u dve suprotne grane lanaca oko 120...50%;
Za vezu od lanaca ili u`adi koji nisu navedeni u stavu 1. ovog ~lana
dozvoljeno optere}enje se prora~unava.
Zabranjena je upotreba veze od lanaca ili u`adi sa uglom ve}im od 1200
izme|u dve suprotne grane lanaca.
Veze iz stava 1. ovog ~lana mogu se ve{ati na kuku dizalice samo pomo}ualki, prelaznih karika, u{ki i sl., izra|enih prema odgovaraju}im jugoslovenskim
standardima.
^lan 75.
Petlje na krajevima ~eli~nog ili vlaknastog u`eta mogu se izra|ivati
upletanjem pojedinih strukova u`eta, a kod ~eli~nog u`eta i na drugi na~in prema
odgovaraju}im jugoslovenskim standardima.
Upletanje ~eli~ne u`adi radi izrade petlji obavljaju samo lica posebno stru~no
osposobljena za taj posao.
^lan 76.
Kuke za ve{anje tereta na dizalicama izra|uju se prema odgovaraju}im
jugoslovenskim standardima.
Svaka kuka na dizalici mora imati dokaz o kvalitetu koji daje proizvo|a~.
Kuke na dizalicama kod kojih postoji opasnost od ispadanja nose}eg
sredstva iz otvora kuke (pomo}nog u`eta, lanca, veza, zave{enih grabilica, metalnih
sudova, magneta i sl.) moraju na pogodan na~in (automatskim zatvara~em,
posebnom kukom i sl.) biti obezbe|ene od ispadanja.
Na lu~kim, gra|evinskim, kabl-dizalicama sa kukom i mobilnim dizalicama
mora postojati obezbe|enje od ispadanja nose}eg sredstva iz otvora kuke prema
stavu 3. ovog ~lana.
^lan 77.
Pre~nik u`nice i profil `leba utvr|eni su odgvaraju}im jugoslovenskim
standardima.
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
25/59
U`nice za te`e vrste pogona (za tre}u pogonsku klasu i vi{e) ne smeju biti od
sivog liva.
2. Elektri~ne instalacije^lan 78.
Elektri~na instalacija dizalice mora ispunjavati i uslove utvr|ene
odgovaraju}im jugoslovenskim standardima i propisima o tehni~kim normativima
za elektri~ne instalacije niskog napona do 1000 V.
^lan 79.
Radi rukovanja i upravljanja rasklopljenim i razvodnim ure|ajem, hodnici
dizalica moraju biti visoki najmanje 1.8 m i {iroki najmanje 0.4 m. Ako zbog
konstrukcionih razloga nije mogu}a visina od 1.8 m, ona mo`e biti i 1.4 m, ali se pritom {irina hodnika mora pove}ati za najmanje 0.7m.
Ako se hodnici za rukovanje u kutijastim nosa~ima suze popre~nim zidovima
za oja~anje, onda otvori unjima moraju biti visoki najmanje 1.0 m i {iroki najmanje
0.6 m.
^lan 80.
Nenamerno pokretanje pogona dizalice pri usporavanju napona posle
njegovog nestanka ili posle uklju~ivanja rasklopnog aparata za priklju~ivanje na
mre`u (dizali~nog prekida~a ili dizali~ne sklopke) mora se spre~iti (npr. elektri~nom
blokadom, mehani~kim vra}anjem mehanizma za uklju~ivanje u isklju~eni polo`aj i
sl.)
^lan 81.
Rasklopni aparati se moraju tako postaviti da su radovi na njihovom
odr`avanju, posebno na provetravanju njihovog dejstva mogu}i bez opasnosti.
Kod dizalica se mogu koristiti svi rasklopni aparati, uklju~uju}i i kontaktore.
^lan 82.
Glavni klizni vodovi ili glavni pokretni priklju~ni vodovi dizalice moraju se
isklju~ivati rasklopnim aparatima za priklju~ivanje na mre`u (najmanje sklopkom) uz
potpuno isklju~ivanje svih neuzemljenih provodnika.
Umesto rasklopnog aparata za priklju~ivanje na mre`u mo`e se koristiti
spojnica za mre`u (utika~ i priklju~nica) pod uslovom da spojnica podnosi
isklju~ivanje pod optere}enjem do 16 A ili da je blokirana tako da se utika~ ne mo`eizvu}i pod optere}enjem.
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
26/59
^lan 83.
Rasklopni aparati za priklju~ivanje na mre`u moraju se nalaziti na lako
pristupa~nim mestima na prilazima dizalice tako da se mogu brzo isklju~iti, direktno
ili daljinskim upravlja~em.
Kod potralnih dizalica sa pokrivenim kliznim vodom ili pokretnim priklju~nimvodom rasklopni aparat za priklju~ivanje na mre`u na prilazima dizalice ne mra se
postaviti ako se dizalica mo`e islju~iti pod optere}enjem sa pe{a~ke staze portalne
dizalice.
^lan 84.
Ako se klizni vodovi napajaju na vi{e mesta, svako mesto napajanja mora
iamti svoj rasklopni aparat za priklju~ivanje na mre`u, a svi ovi aparati se moraju
istovremeno automatski isklju~ivati u slu~aju da se bilo koji od njih isklju~i.Ako se klizni vodovi napajaju na vi{e mesta, oni se ponovo mogu uklju~iti
samo sa jednog mesta, sa kojeg je vidljiv najve}i deo kliznih vodova. Ponovno
uklju~ivanje sa samo jednog mesta ne mora se predvideti ako rasklopni aparati za
priklju~ivanje na mre`u imaju blokadu ponovnog uklju~ivanja.
^lan 85.
Rasklopni aparati za priklju~ivanje na mre`u, njihovi komandni ure|aji i njihov
polo`aj isklju~eno moraju se kao takvi ozna~iti.
Rasklopni aparati za priklju~ivanje na mre`u i komandni ure|aji moraju se
zaklju~ivanjem obezbediti od slu~ajnog i neovla{}enog uklju~ivanja.
Za dizalice na gradili{tima kao rasklopni aparat za priklju~ivanje na mre`u
mo`e se koristiti glavni rasklopni aparat u rasklopnom ili razvodnom bloku, pod
uslovom da je taj glavni rasklopni aparat zaklju~ivanjem obezbe|en od slu~ajnog i
neovla{}enog uklju~ivanja.
^lan 86.U posebnim slu~aevima (npr. kod postavljanja dva sistema glavnih kliznih
vodova koji se koriste za napajanje dezalice prema izboru ili kod podele jednog
glavnog kliznog voda na elektri~ki razdvojene odeljke) mo`e se, zbog
prilago|avanja lokalnim uslovima, odstupiti od odredaba ~l. 82. do 85. ovog
pravilnika ako se odgovaraju}a bezbednost osigura na drugi pouzdan na~in.
^lan 87.
Svaka dizalica mora biti opremljena rastavlja~em koji rastavlja postrojenja od
glavnog kliznog voda ili savitljivog glavnog priklju~nog voda.
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
27/59
Rastavlja~i se moraju zaklju~avanjem obezbediti od slu~ajnog i neovla{}enog
uklju~ivanja. Odspojivi oduzima~ struje smatra se rastavlja~em ako u otvorenom
polo`aju obezbe|uje rastavni razmak.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, rastavlja~ se ne postavlja ako se
njime napaja samo jedna dizalica kojom se rukuje sa poda ili ako je dizali~nasklopka postavljena elektri~ni neposredno iza oduzima~a struje glavnog kliznog
voda, a ima osobine rastavlja~a.
^lan 88.
Na dizalici mora postojati najmanje jedna dizali~na skopka pomo}u koje se
mogu zaustaviti sva kretanja dizalice, osim kod dizalica kod kojih postoji samo
elektromotorni pogon za ure|aj za dizanje (sva vrste pogona, osim ru~nog pogona) i
kod ove{tanih vitlova kojima se upravlja sa poda, a vo`nja vitla se obavlja ru~no ilimotorom snage do 500 W.
Dizali~na sklopka mora isklju~ivati sve neuzemljene provodnike glavnog
strujnog kola za pokretanje dizalice i mora se zaklju~ivati u polo`aju isklju~eno.
Priklju~ak elektri~nih ure|aja za dr`anje tereta koji se ne mo`e dr`ati u
beznaponskom stanju (npr. elektromagneta) mora biti ispred dizali~ne sklopke.
^lan 89.
Posebna strujna kola koja ne smeju biti isklju~ena pri radu na odr`avanju ili
popravkama postavljaju se tako da je njihovo napajanje nezavisno do kliznih
vodova ili kliznih prstenova.
Posebnim strujnim kolima iz stava 1. ovog ~lana napajaju se priklju~nice i
rasveta, zagrevane i ventilacija, ugra|eni liftovi, liftovi i dizalice za popravke,
elektri~ni ure|aji i sli~no.
Posebna strujna kola bezbednonsnog malog napona priklju~uju se ispred
rastavlja~a.
Posebna strujna kola koja nisu bezbedonosnog malog napona moraju se
priklju~iti preko drugog rastavlja~a, koji se mora obezbediti od lju~ajnog i
neovla{}enog uklju~ivanja. Strujno kolo se mo`e elektri~no razdvojiti od mre`e.
^lan 90.
Poseban klizni vod ili poseban klizni prsten mora se koristiti kao za{titni
provodnik dizalice kada se energija dovodi pomo}u kliznih vodova ili kliznih
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
28/59
prstenova. Nosa~ kliznih vodova ili kliznih prstenova za{titnog provodnika mora se
jasno razlikovati od drugih nosa~a.
Klizni vod za za{titni provodnik ne sme tokom normalnog pogona provoditi
struju. Ne zahteva se polaganje na izolatore kliznog voda koji je za{titni provodnik.
^lan 91.
Dizalica koja se napaja preko kliznog voda mora biti povezana sa za{titnim
provodnikom preko klizne papu~ice. Za ovu svrhu se ne smeju koristiti valjci,
koturovi i sl.
Oduzima~ struje za{titnog provodnika mora da bude takav da se ne mo`e
lako zameniti drugim oduzima~em struje.
^lan 92.Klizni vodovi se moraju polo`iti ili za{tititi tako da pri penjanju ili obila`enju
(npr. prelazi preko staze dizalice i platforme iznad nosa~a dizlice, uklju~uju prilaze)
postoji najmanje za{tita od direktnih dodira prema ~lanu 52. ovog pravilnika, dok je
najmanja vrednost dohvata ruke nadole 0.1 m.
Klizni vodovi moraju da budu postavljeni ili za{ti}eni tako da ih sredstva za
no{enje i dizanje tereta kada se klate ne mogu dota}i.
Klizni vodovi preseka ispod 25 mm2
Cu i iznad 150 mm2
Cu moraju biti strujne{ine.
Klizni vodovi preseka od 25 mm2 Cu mogu biti i `ice.
^lan 93.
Najmanji razmaci izme|u delova pod naponom i uzemljenih delova pri
prinudnom vo|enju oduzima~a struje po kliznom vodu ne smeju biti ispod 10 mm,
{to se mo`e obezbediti (npr. kolicima oduzima~a struje ili konstrukcijom dizalice).
Kod fabri~ki izra|enih i ispitanih dizalica radnog napona do 500 V razmak
izme|u delova pod naponom i uzemljenih delova ne sme biti manji od 6 mm.
^lan 94.
Ako vo|enje odizuma~a struje po kliznom vodu nije prinudno, razmaci
izme|u delova pod naponom i uzemljenih delova ne smeju biti manji od 10 mm ako
su oduzima~ki odvojeni od kliznog voda ({to je u praksi mogu}e usled njihanja
oduzima~a struje ili kretanja dizalice sa oduzima~kima u odnosu na klizni vod).
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
29/59
^lan 95.
Ako je klizni vod klizna srujna {ina, razmak izme|u potpora ne sme biti ve}i
od 2.5 m. Ako je klizni vod okrugla ili profilisana `ica, a dizalica ima raspon kliznog
voda do 12 m potpore se ne moraju postaviti.
Za dizalice sa ve}im rasponom kliznog voda od 12 m razmak potpora ne smebiti ve}i od 8 m.
Za klizne vodove sa automatskim zatezanjem dozvoljavaju se ve}i razmaci
izme|u potpora pod uslovom da su npr. ugib, otklon usled pritiska vetra i dr.
najmanje jednaki odgovaraju}im vrednostima kliznog voda koji je ~vrsto zategnut
na potporama razmaka od 8 m.
^lan 96.
Izolatori moraju biti od kerami~kog ili njemu odgovaraju}eg glatkogmaterijala.
Izolator kliznog voda mora imati puznu stazu najmanje 60 mm.
U ote`anim uslovima (npr. u prostorijama sa agresivnom atmosferom ili gde
postoji opasnost od talo`enja (skupljanja) provodljive pra{ine ili u kanalima kliznih
vodova) puzne staze se ne smeju smanjiti ispod 60 mm.
Kod prostorno {tedljive izvedbe kliznog voda (npr. mali klizni vod) puzna
staza mora biti najmanje 30 mm, pod uslovom da swe odgovaraju}im posebnim
merama (kao {to je npr. pokrivanje vodova) spre~i smanjenje puznih staza usled
talo`enja pra{ine ili vlage.
^lan 97.
Pomerljivi priklju~ni vodovi dizalice moraju se postaviti i voditi tako da se
spre~e o{te}enja koja mogu nastati pomeranjem.
Pomerljivi priklju~ni vodovi biraju se prema vrsti rada i naprezanja i moraju
biti savitljivi kablovi za prenosna tro{ila sa izolacijom i pla{tom od gume, tako da je
dozvoljena upotreba kabla najlak{e izrade koji odgovara tipu GN-50. kod ve}ih
mehani~kih optere}enja ili za priklju~ne vodove koji kli`u po zemlji moraju se
izabrati odgovaraju}i specijalni kablovi.
^lan 98.
Ure|aji koji spre~avaju povla~enje pomerljivih priklju~nih vodova po zemlji
(npr. dobo{i, gusenice, lanci i dr.) moraju se konstruisati i izvesti tako da unutra{nji
pre~nik savijanja kabla na svim mestima na kojima se klabl savija tokom normalnog
rada ne bude manji od 10-struke vrednosti pre~nika kabla za kablove spolja{njeg
pre~nika do 21.5 mm. Za kablove spolja{njeg pre~nika ve}eg od 21.5 mm najmanji
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
30/59
dozvoljeni unutra{nji pre~nik savijanja kabla je 12.5-struka vrednost spolja{njeg
pre~nika kabla.
Na kablovskim kolicima najmanja dozvoljena vrednost unutra{njeg pre~nika
savijanja kablova spolja{njeg pre~nika do 8 mm je 6.3-struka vrednost spolja{njeg
pre~nika kabla, a za kablove spolja{njeg pre~nika iznad 12.5 mm je 10-strukavrednost spolja{njeg pre~nika kabla.
Za velika ubrzanja ili usporenja, veliki broj ciklusa i sl. projektom se moraju
odrediti odgovaraju}e mere, s tim da je najmanja vrednost unutra{njeg pre~nika
savijanja kabla 10-struka vrednost spolja{njeg pre~nika kabla.
Pri kori{}enju pljosnatih kablova debljina kabla mora odgovarati spolja{njem
pre~niku kabla.
Pravi deo kabla izme|u dve krivine kod avijanja u obliku slova S mora bitijednak najmanje 20-strukoj vrednosti spolja{njeg pre~nika kabla.
^lan 99.
Trajno optere}enje zatezanja kablova ne sme biti ve}e od 20 N/mm2 svedeno
na ukupni presek bakrenih faznih provodnika kabla. Za{titni provodnik i/ili neutralni
provodnik se mogu ura~unati u ukupan presek ako imaju isti presek kao fazni i ako
nisu podeljeni.
^lan 100.
Dobo{ za namotavanje pomerljivih priklju~nih vodova mora se automatski
namotavati.
Presek provodnika kabla koji se manotava na dobo{ mora se odabrati tako da
ne do|e do prekora~enja dozvoljenog zagrevanja provodnika kada je kabl potpuno
nomotan i strujno optere}en.
^lan 101.
Za stalno polaganje vodova kablovi se koriste prema uslovima koji vladaju u
svakom konkretnom slu~aju (npr. u ote`anim uslovima rada korite se kablovi tipa
PP 41).
Ako se korite kablovi sa izolacijom i pla{tom od gume, oni ne smeju biti lak{e
izrade od kablova tipa GG/J, a kablovi sa izolacijom i pla{tom od PVC ne smeju biti
lak{e izrade od kablova tipa PP/J.
Za ve}e dizalice gde ne postoji poseban razlog za mehani~ku za{titu, za
osnovni tip kabla ne smeju se koristiti kablovi lak{e izrade od kablova tipa PP/OO.
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
31/59
^lan 102.
Na otvorenom prostoru kablovi se mogu polagari na obujmice po konstrukciji
dizalice.
^lan 103.
Ako se konstrukcija dizalice koristi kao za{titni vod, onda se mora obezbediti:a) neposredna veza konstrukcije dizalice i oduzima~a struje za{titnog
provodnika, ako se energija dovodi pomo}u kliznog voda;
b) priklju~ak za{titnih provodnika elektri~nih pogonskih sredstava sakonstrukcijom tako da se ostvari dopunska provodna veza (npr.
savitljivim bakarnim provodnicima sa kablovskim stopicama) ili da se
elektri~na pogonska sredstva dobro u~vrste vijcima za konstrukciju
(npr. elasti~nim podlo`nim plo~icama, lepezastim podlo`nim plo~icamai dr.).
^lan 104.
U upravlja~ke lance pomo}u kojih se dizalicama rukuje sa poda moraju se
ugraditi izolatori (neposredno iznad dohvata ruke ili, ako je lanac kratak, u blizini
njegovog gornjeg u~vr{}enja) ili se mora upotrebiti gajtan za rukovanje od
izolacionog materijala.
Upravlja~ki lanci i gajtani iz stava 1. ovog ~lana moraju iznad rukohvata imati vo|ice
kako bi se izbeglo upredanje.
Dizalice kojima se rukuje sa poda moraju se automatski zaustaviti ako se
ure|aj za upravljanje pusti iz ruku, osim dizalica kod kojih se ure|aji za upravljanje
nalaze na stabilnim pultovima.
3. Ostala oprema za dizalice
^lan 105.Dizalice na elektromotorni pogon moraju imati sigurnosne ure|aje za
automatsko zaustavljanje pogona islju~enjem struje (krajnji isklju~iva~ - grani~na
sklopka), i to ma mehanizmu:
1) Za dizanje tereta kod svih tipova dizalica;2) Za vo`nju dizalice i voznog vitla ako njihova nazivna brzina vo`nje prelazi 32
m/min; za dizalice i volna vitla koja prenose usijanje ili rastopljene metale ovaj
ure|aj se mora ugraditi bez obzira na brzinu kretanja dizalice ili voznog vitla;3) Za dizanje kraka (dizalice sa nagibnim krakom);
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
32/59
4) Za ograni~enje bilo kog drugog kretanja dizalice, odnosno delova dizalice akoneblagovremenim ograni~enjem njihovog kretanja mo`e do}i do udesa na
dizalici.
Ure|aji iz stava 1. ovog ~lana moraju biti pode{eni tako da omogu}e kretanje
u suprotnomsmeru.
Odredbe ovog ~lana ne odnose se na monta`ne igle i mosne dizalice kod
kojih je ko~enje mosta na kraju dizali~ne staze obezbe|eno na drugi na~in
(podizanjem {ina i sl.), ako ni na male kompatne dizalice nosivosti do 2 t kod kojih
se na mehanizmu dizanja mo`e upotrebiti i drugi sigurnosni ure|aj (automatska
spojnica bez isklju~enja elektri~ne struje i sl.), koji mora posedovati dokaz o
funkcionalnom ispitivanju.^lan 106.
Grani~na sklopka (krajnji isklju~iva~) na mehanizmu za dizanje tereta na
dizalici bilo kog tipa mora biti pode{ena tako da je u stanju da zaustavi
neoptere}eno zahvatno sredstvo dizalice na odre|enom odstojanju od gornje ivice
zahvatnog sredstva, od branika vitla ili kotura za izravnavanje, odnosno vode}e
kotura. To odstojanje ne sme biti manje od:
1) 100 mm kod svih tipova vitlova;2) 300 mm kod ostalih dizalica, osim kod kabl-dizalica;3) 1000 mm kod kabl-dizalica.
Grani~na sklopka (krajnji isklju~iva~) vo`nje mora biti pode{ena tako da
isklju~i pogon elektromotora kako bi dizalica i u neoptere}enom stanju do{la do
odbojnika bez udara u njih.
^lan 107.
Dizalice svih tipova kod kojih preopter}enje dovdi do preturanja dizalice
moraju imati pokaziva~ ugla nagiba kraka ili dohvata i u njemu najve}e dozvoljeno
optere}enje i rasklopni ure|aj (automatski isklju~iva~) koji spre~ava preoptere}enje
dizalice.
Pokaziva~i moraju biti lako uo~ljivi sa radnog mesta dizali~ara.
Rasklopni ure|aj (automatski isklju~iva~) mora spre~iti podizanje tereta i
pove}anja dohvata ili isklju~iti pogon dizanja i pogon promene dohvata.
Ako rasklopni ure|aj (automatski isklju~iva~) isklju~uje pogon dizanja i
pogon pomeranja dohvata, mora se omogu}iti premo{}enje isklju~iva~a radi
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
33/59
spu{tanja tereta na tlo, odnosno smanjenje dohvata. Ure|aj za premo{}enje mora
biti zaklju~an.
Ako dizalica ima dve ili vi{e karakteristika nosivosti, dozvoljena je ugradnja
samo jednog rasklopnog ure|aja (automatskog isklju~iva~a) na onu nosivost sa
kojom dizalica trenutno radi.^lan 108.
Ako pretovarni mostovi i kabl-dizalice sa pogonom kretanja mosta ili
ma{inskih ku}ica bez pomo}i transmisije i sa jednim od nose}ih stubova na zglobu
nemaju automatski ure|aj za izravnanje isko{enja mosta, odnosno nose}eg u`eta,
oni moraju imati grani~nik za isklju~enje pogona kretanja kad ugao isko~enja
mosta, odnosno u`eta izme|u stubova prelazi dozvoljenu granicu odre|enu
prora~unom u projektu.Grani~nik iz stava 1. ovog ~lana na dizalici mosnog tipa sa odvojenim
pogonima za vu~u mosta mora se postaviti samo ako je to, zavosno od prostorne
krutosti konstrukcije, predvi|eno projektom dizalice.
^lan 109.
Dizalice sme{tene na otvorenom prostoru (npr. mosna, portalna,
poluportalna, gra|evinska, stubna, pretovaarni most, kabl-dizalica i dr.) moraju se
za{tititi od udara groma.
Za{tita od groma na dizalicama iz stava 1. ovog ~lana mora odgovarati
propisima o tehni~ikim normativima za gromobrane.
Dizalice na elektri~ni pogon iz stava 1. ovog ~lana u TT sistemu (razvodni
sistem kod koga je radno uzemljnje odvojeno od za{titnog uzemljenja) smatraju se
za{ti}enim od udara groma ako imaju najmanje dva odvojena uzemljiva~a sa dva
zemljovoda do neizolovane i vru}e pocinkovane gvozdene `ice ili vru}e
pocinkovane gvozdene trake. Presek zemljovoda ne sme biti manji od 50 mm2 pri
polaganju van zemlje, odnosno na menji od 100 mm2 pri polaganju u zemlju.
Dizalice na elektri~ni pogon iz stava 1. ovog ~lana u TN sistemu (razvodni
sistem kod koga su za{titni provodnik i neutralni provodnik spojeni) smatraju se
za{ti}enim od udara groma ako se {ine spoje sa uzemljiva~em najmanje na dva
mesta koloseka sa dva zemljovoda od neizolovane i vru}e pocinkovane gvozdene
`ice ili vru}e pocinkovane gvozdene trake. Presek zemljovoda ne sme bii manji od
50 mm2 pri polaganju van zemlje, odnosno ne manji od 100 mm2 pri polaganju u
zemlju.
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
34/59
Pojedina~ni delovi dizalice koji nisu spojeni zavarivanjem ili prilago|enim
vijcima sa tesnim nasedom, radi za{tite od udara groma, moraju se spajati
glavinskom vezom od vru}e pocinkovane trake sa najmnjim presekom od 50 mm2.
To~kovi dizalice ne smatraju se pouzdanom galvanskom vezom, pa je u tom slu~aju
obavezna ~eli~na ~etka ili klizne papu~e koje pod pritiskom didiruju glavu {ine. Sveove veze moraju biti najmanje duple.
^lan 110.
Svaka pokretna dizalica, kojom se upravlja iz kabine ili daljinskim
upravljanjem, mora imati sredstvo za davanje zvu~nih signala (tramvajsko zvonce,
sirenu, trubu i sl.) radi upozorenja na opasnost pri dizanju, preno{enju, odnosno
spu{tanju tereta iznad njih, odnosno u njihovoj neposrednoj blizini.
Zvu~ni signal iz stava 1. ovog ~lana mora se jasno ~uti u manipulacionomprostoru dizalice.
^lan 111.
U kabini dizalice moraju biti postavljeni ru~ni aparati za ga{enje po`ara i
uputstvo za rukovanje dizalicom sa opisom radnji koje nisu dozvoljene.
^lan 112.
Na dizalici ili voznom vitlu moraju se ugraditi oslonci radi spre~avanja pada u
slu~aju loma to~kova, odnosno osovina to~kova. Rastojanje izme|u donjih ivica
oslonca i povr{ine kotrljanja {ine ne sme biti ve}e od 25 mm.
Oslonci iz stava 1. ovog ~lana moraju biti konstruisani i za nosa~ to~kova
pri~vr{}eni tako da mogu dr`ati most, postolje ili vozno vitlo i pod najve}im
dozvoljenim optere}enjem dizalice, uklju~uju}i i ispitno optere}enje.
^lan 113.
Pokretne dizalice sa kolosekom na tlu moraju imati ~ista~ za ukljanjanjestranih predmeta sa {ina voznih staza.
Dizalice sa kolosekom iznad tla i njihova vozna vitla moraju imati ~ista~ samo
ako na {ine pada materijal iz tehnolo{kog procesa.
^lan 114.
Krajevi i staza pokretnih dizalica i voznog vitla na motorni pogon, sa
kolosekom polo`enim iznd tla ili na tlu, moraju imati ~vrste metalne ili armirane
betonske branike.
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
35/59
Branici iz stava 1. ovog ~lana moraju biti projektovani i izra|eni tako da mogu
izdr`ati udar pokretne mase dizalice ili voznog vitla optere}enog najve}im
dozvoljenim optere}enjem pri vo`nji nazivnom brzinom. Pri prora~unu udarne sile
dizalica opremljenih grani~nikom sklopkom (krajnjim isklju~ivanjem) brzina vo`nje
mo`e se smanjiti najvi{e na polovinu nazivne brzine dizalice ili voznog vitla.Branici na dizali~nim stazama dizalica pri~vr{}uju se, po pravilu, za nosa~
dizali~ne staze po kojoj se dizalica kre}e, odnosno za zid ili stub gra|evinskog
objekta ili za {ine koloseka, ako je takav na~in pri~vr{}enja prora~unom dokazan
kao siguran.
Branici ili ~eoni nosa~i dizalice, odnosno voznog vitla na motorni pogon
moraju imati elasti~ne odbojnike.
^lan 115.Na krajevima staze pokretnih dizalica ili voznih vitala na ru~ni pogon, na
{inama moraju biti ugra|eni zaustavlja~i za ograni~enje vo`nje.
^lan 116.
Ako na istoj pruzi rade dve ili vi{e dizalica, odnosno dve ili vi{e voznih vitala,
svaka dizalica, odnosno svako vozno vitlo mora imati elasti~ni odbojnik na strani
me|usobnog sudaranja.
Ako je brzina dizalice ili voznog vitla iz stava 1. ovog ~lana ve}a od 50 m/min,
oni moraju imati i ure|aj za isklju~enje vo`nje koji spre~ava ili smanjuje ja~inu
sudara.
^lan 117.
Protivtegovi i balast moraju biti pri~vr{}eni za nose}u konstrukciju dizalice i
obezbe|eni od spadanja sa dizalice.
Ako se kao balast na dizalici koristi materijal u rasutom stanju, on mora biti
sme{ten u ~vrstom, zatvorenom i plombiranom metalnom sanduku. Sanduk morabiti izra|en tako da je za vreme atmosferskih nepogoda nemogu}e prodiranje vode
u njega i gubitak ili pove}anje te`ine balasta. Upotreba peska za balast na
gra|evinskoj stubnoj dizalici dozvoljena je samo u hermeti~ki zatvorenom i
plombiranom metalnom sanduku ili u kesonu. Skidaju}i protivtegovi moraju imati
oznaku veli~ine mase.
^lan 118.
Pod dizali~nom stazom, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se nosa~(~eli~ni profili, betonske grede i sl.), odnosno podloga (zemljana ili betonska sa
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
36/59
drvenim, ~eli~nim ili betonskim pragovima) zajedno sa kolosekom i priborom za
me|usobno spajanje i pri~vr{}ivanje {ina za nosa~, odnosno podlogu.
Nosa~ {ina, odnosno podloga koloseka moraju da budu izgra|eni i
postavljeni prema tehni~kim prora~unima i monta`nim crte`ima sa naznakom
dozvoljenih odstupanja (tolerancije) kod onih elemenata kranskih staza (me|usobnorastojanje {ina, popre~na i uzdu`na horizontalnost koloseka, izvijanje i ugib nosa~a
i dr.) koji obezbe|uju sigurnost rada dizalice.
Vrsta dizaliceVrsteodstupanja Mosna Stubna Portalna S krakom
L32m 105
108
Odstupanje
{ine od pravelinije na du`ini40m
15 10 15 10
L32m 15
20 do 50 (podoptere}enjem za{irinu koloseka
2,5 do 6m)15
20 do 50 (podoptere}enjem za{irinu koloseka
2,5 do 6m)
Dozvoljeniuspon {ine uuzdu`nompravcu nadu`ini od 10m
10 40 20 40
B10m 10
Odstojanjevisine gornjeivice {ine (uuzdu`nompreseku) nasusednimstubovima prirastojanjustubova B
B>10m 0,01% B ali ne ve}e od 15mm
po visini 1Odstojanjedizali~ne {inena sastavu po {irini 1
Tabela 2 Dozvoljena odstupanja dizali~nih {ina, u mm
Odstupanja dizali~nih {ina i/ili staza moraju biti u okviru dozvoljenih
vrednosti navedenih u tabeli 2, a za vise}e dizalice u okviru dozvoljenih vrednosti
navedenih u tabeli 3 ovog pravilnika. O odstupanjima dizali~nih {ina ili staza mora
postojati dokaz (npr. geodetski snimak i sli~no).
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
37/59
Visinsko odstupanje donjih ivicasusednih nosa~a staze u
popre~nom preseku
Vrsta vise}ih dizlica
Odstupanjegornjih ivica
donjegpojasa staze
upopre~nompreseku pri
rasponu, L
na osloncimaizme|u
oslonaca
Odstupanjegrede oduzdu`ne
projektovaneose
Vise}e dizlice nadva ili vi{e oslonca L/1500 6 10 3
Vise}e dizlice saspojnicama na
mestu su~eljavanjastaza
L/1500 2 2 3
Tabela 3 Dozvoljena odstupanja staza vise}ih dizalica, u mm
^lan 119.
Tip {ine koloseka za kretanje mosta, vitla (ma~ke) i postolja ili suba dizalice
mora da odgovara prora~unatom pritisku po to~ku dizalice.
[ine moraju da budu postavljene i pri~vr{}ene za nosa~, odnosno podlogu
kranske staze tako da je nemogu}e njihovo bo~no i vertikalno pomeranje pri prolazu
dizlaice pod punim optere}enjem.
Osnovni tehni~ki podaci o koloseku ({inama, nosa~ima {ina, pragovima,
kolose~nom priboru i dr.) za dizalice koje se kre}u po {inama polo`enim na kranske
staze na visini ili na tlu, a naro~ito na gra|evinske pokretne dizalice koje se ~esto
preme{taju (gra|evinske, stubne, kabl-kranove i druge dizalice) moraju da se unose
u mati~nu knjigu.
^lan 120.
[ine koloseka stubnih gra|evinskih dizalica moraju se polagati na podlogu
prethodno dobro izravnatu (nivelisanu) i nabijenu na na~in odre|en prora~unom i
crte`ima kojima je proverena stabilnost koloseka od prevrtanja i ugibanja.
[ine koloseka iz stava 1. ovog ~lana moraju biti postavljene na gradili{te da
ne bi do{lo do klizanja terena zbog blizine temeljne jame objekta ili se temeljna jama
objekta mora obezbediti od klizanja terena.
^lan 121.
Drveni pragovi moraju biti izra|eni od zdravog i tvrdog gra|evinskog drveta
(bor, jela, hrast, bukva i dr.), {iroki najmanje 240 mm i visoki najmanje 160 mm.
Du`ina pragova mora biti takva da krajevi praga sa spolja{nje strana kolosekaprelaze {ine sa obe strane najmanje za po 300 mm.
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
38/59
^lan 122.
[ine se za drvene pragove pri~vr{}uju, po pravilu, kolose~nim priborom
(vezicom, tirfonom, {inskim ekserima, rebrastim, nateznim i obi~nim podlo`nim
plo~icama i dr.), koji mora odgovarati tipu {ine i jugoslovenskim standardima za
postrojenja {inskog saobra}aja.[ine se spajaju metalnim plo~icama sa obe strane vertikalne {ine, i to
neposredno iznad praga. Po pravilu, spoj se izvodi kosim rezom {ina.
Ako se {ine koloseka stubnih gra|evinskih dizalica pola`u na polupragove ili
na posebne betonske stope, mora se onemogu}iti me|usobno pomeranje
polaganjem najmanje tri produ`ena praga u jednu deonicu koloseka (12 do 15 m) ili
postavljanjem ~vrstih ~eli~nih zatega. Pri izgradnji koloseka za portalnu dizalicu ili
drugu dizalicu sa stalnim kolosekom polo`enim na tlo i sa odstojanjem izme|u {inave}im od 5 m ne moraju se postavljati ~vrste ~eli~ne zatege izme|u {ina ako je
bo~no pomeranje {ine onemogu}eno na drugi na~in (betonskim nosa~ima,
betonskim stopama sa utorom i sl.).
[ine kvadratnog oblika spajaju se pri~vr{}ivanjem na donju plo~u.
Na dilatacionim spojevima mora se omogu}iti pomeranje {ine samo u
uzdu`nom pravcu.
^lan 123.
Posle polaganja {ina koloseka na pragove ili polupragove prostor izme|u
pragova, odnosno polupragova mora se popuniti tucanikom, {ljunkom ili peskom.
4. Monta`na dizalica^lan 124.
Dizalica se montira prema crte`ima proizvo|a~a, a specifi~ne i slo`ene
dizalice i prema projektu monta`e.Projekat monta`e iz stava 1. ovog ~lana sadr`i:
1) tehni~ki opis monta`e i plan izvo|enja radova na monta`i;2) izvod stati~kog prora~una u uslovima monta`e dizalice;3) projekat monta`e skele (stati~ki prora~un i odgovaraju}e crte`e) ako se
dizalica montira pomo}u skele.
Monta`a ~eli~ne konstrukcije dizalice mora odgovarati propisima o tehni~kim
normativima za monta`u ~eli~nih konstrukcija.
Za{tita od korozije dizalice i njenih delova odre|uje se projektom dizalice.
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
39/59
5. Pregledi i ispitivanje dizalice^lan 125.
Dizalica, njeni delovi i oprema podle`u pregledima i ispitivanjima pre pu{tanja
u rad (prvi pregled i ispitivanje), pregledima i ispitivanjima u odre|enim vremenskim
intervalima i vanrednim pregledima i ispitivanjima.
Pregledi i ispitivanja u odre|enim vremenskim intervalima su: dnevni,
nedeljni, mese~ni, godi{nji i generalni.
Pregled i ispitivanje dizalice, njenih delova i opreme, pored rokova navedenih
u stavu 2. ovog ~lana, mogu se vr{iti i u drugim rokovima, zavisno od pogonske
klase dizalice, uslova pod kojima dizalica radi, uputstva proizvo|a~a dizalice,
potreva i drugih okolnosti koje mogu uticati na sigurnost rada dizalice, njenih
delova i opreme.Pregled i ispitivanje dizalice mora se obaviti nakon dokaza stati~ke stabilnosti
dizali~ne staze idobijanja geodetskog snimka koloseka dizalice.
^lan 126.
O izvr{enom pregledu i ispitivanju pre pu{tanja u rad dizalice (prvi pregled i
ispitivanje) daju se izve{taj i potvrda koji ~ine sastavni deo mati~ne knjige dizalice.
Rezultati mese~nih, godi{njih i vanrednih pregleda i ispitivanja upisuju se u
kontrolnu knjigu dizalice.
O izvr{enom generalnom pregledu i ispitivanji izdaje se izve{taj i rezultati se
upisuju u kontrolnu knjigu dizalice.
^lan 127.
Pregled i ispitivanje dizalice, njenih delova i opreme pre pu{tanja u rad (prvi
pregled i ispitivanje) vr{i se kod dizalica koje se isporu~uju u kompletnom obliku
odmah posle zavr{ene izrade, odnosno pre isporuke i kod dizalica koje se ugra|uju
u objekte ili koje se zbog slo`enosti, odnosno glomaznosti konstrukcije mogu
kompletirati tek na mestu kori{}enja posle zavr{ene monta`e, a pre pu{tanja u rad.
^lan 128.
Dnevnim pregledom i ispitivanjem ispravnosti dizalice, njenih delova i opreme
utvr|uje se, po pravilu, slede}e:
1) da li je vozna staza slobodna (pregled obe {ine);2) da li ispravno radi ko~nica na pogonskom mehanizmu za pokretanje
mosta, za pokretanje voznog vitla i za dizanje tereta;
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
40/59
3) da li su nosiva sredstva ispravna (vizuelni pregled kuke i u`eta);4) da li je rasklopni aparat ispravan (zatvoren, neo{te}en itd.);5) da li su ispravni elektri~ni klizni vodvi (da li na vodovima ili u njihovoj
neposrednoj blizini ima promena, lomova usled pada nekog predmeta,
velikog iskrenja itd.);6) da li dizali~na sklopka u kabini pravilno isklju~uje i uklju~uje strju;7) da li funkcioni{e hidrauli~na i pneumatska instalacija;8) da li je ispravan ure|aj za osiguranje dizalice od pokretanja vetrom;9) da li su ispravne grani~ne sklopke (krajnji isklju~iva~i) ugra|ene za
ograni~enje pojedinih kretanja;
10)da li je ispravno dugme za brzo isklju~enje u nu`di svih pogona dizalice;11)
da li je ispravan sistem za podmazivanje i da li su pritegnute mazalice;
12)da li je mobilna dizalica postavljena u granicama dozvoljenog nagiba;13)da li kod mobilnih dizalica ispravno radi ure|aj za spu{tanje, dizanje i
fiksiranje kraka;
14)da li ure|aj za otvaranje i zatvaranje grabilice radi ispravno;15)da li ure|aji za prenos tereta pomo}u nosivog elektromagneta rade
ispravno.
^lan 129.
Nedeljni pregledi i ispitivanje dizalice, njenih delova i opreme, pored pregleda
i ispitivanja propisanih ~lanom 128. ovog pravilnika, sastoji se, po pravilu, od:
1) pregleda stanja uzemljenja i ispravnosti vodova prema zemlji (vizuelnipregled spojeva {ina uzemljnja na oba kraja staze);
2) ispitivanja ispravnosti celokupnog osvetljenja;3) vizuelnog pregleda prilaznih lestvica i ograde na stazi dizalice;4) pregleda i pode{avanja svih nose}ih elemenata (kuke, u`ad, kotura~e i sl.)
i ure|aja za ko~enje;
5) pregleda i izmene kontakata na kontrolerima, kontaktorima i oduzima~ima;6) pregleda ispravnosti ure|aja za podmazivanje i dodavanje maziva;7) pregleda spojnica i drugih elemenata za prenos snage, bez otvaranja
reduktora ako to nije potrebno;
8) pregleda i podmazivanja mehani~kih delova elektri~nih ure|aja naelektromotorima, grani~nim sklopkama (krajnjim prekida~ima),
kontrolerima i ostalom.
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
41/59
^lan 130.
Mese~ni pregled i ispitivanje ispravnosti dizalice, njenih delova i opreme,
pored pregleda i ispitivanja propisanih u ~lanu 129. ovog pravilnika, sastoji se, po
pravilu, od:
1) pregleda staza, spojeva {ina i pri~vr{}enja uz konstrukciju ili nosivibetonski deo;
2) pregleda gornjeg i donjeg stroja dizali~ne staze dizalice sa kolosekompostavljenim na tlo;
3) pregleda ko~nice na mehanizmu dizanja, uklju~uju}i i otko~nu napravu;4) pregleda ko~nice na ure|aju za pokretanje mosta;5) vizuelnog pregleda nosivih delova dizalice, koji su sastavni deo dizalice
(traverze, kuke, u`eta i njegovog namotavanja na bubanj, u~vr{}ivanjau`eta na bubanj, kotura i njihovih le`i{ta i osovina);
6) pregleda celokupnog osvetljenja;7) vizuelnog pregleda pogona za pokretanje mosta voznog vitla i ure|aja za
dizanje tereta (to~kova, osovina, zup~anika i le`aja reduktora);
8) podmazivanja ma{}u spoljnih zup~anika, dodavanja masti u mazalicu idolivanja ulja u reduktore prema {emi podmazivanja;
9) vizuelnog pregleda rasklopnih aparata u kabini i na mostu (zategnutost,mehani~ka o{te}enja izolatora i nasedanje kontakata);
10)pregleda oduzima~a struje (ne smeju biti nagoreli i o{te}eni);11)vizuelnog pregleda elektri~nih vodova od oduzima~a struje do motora;12)pregleda ispravnosti ure|aja za kratko spajanje dizalice s dizali~nom
stazom (metalni oduzima~ mora dobro nalegati na {inu i stvoriti pouzdan
elektri~ni i mehani~ki spoj izme|u {ina i mosta), pri ~emu se vizuelno
proverava premo{}enje na spojevima samih {ina i krajnjih uzemljiv~a;
13)ispitivanja ispravnosti blokiranja glavne sklopke s kontrolerima (svaki odkontrolera pojedina~no se pomakne iz nultog polo`aja i proverava
mogu}nost uklju~enja glavne sklopke na dizalici);
14)proveravanja elektri~ne grejalice, ventilatora i priklju~nog kabla;15)proveravanja ispravnosti i delovanja grani~nih sklopki (krajnjih
isklju~iva~a) na vo`nju mosta, vo`nju voznog vitla i pogon dizanja u oba
polo`aja;
16)proveravanja ~isto}e ku}i{ta elektromotora, naro~ito performacijeza{titnih kapa ventilatora;
-
8/3/2019 Pravilnik o Tehnickim Normativima Za Dizalice
42/59
17)kontrole stanja povr{ina kliznih prstenova (prstenovi moraju biti ~isti iklatki);
18)pregleda ispravnosti ulo`aka topljivih osigura~a i bimetalnog releja injihove pode{enosti prema nazivnim vrednostima strujnog kola;
19)pregleda elektroure|aja na mehanizmu za dizanje i preno{enje tereta saelektromagnetom (kablova, spojeva, utika~a, bubanja za namotavanje
kabla i ostalog u vezi sa elektromagnetom);
20)pregleda ispravnosti rada glavnih rasklopnih aparata (da li se svi kontaktiisklju~uju pravovremeno), a naro~ito glavnog rasklopnog aparata koji se
zaklju~ava;
21)pregleda rada motora (oslu{kivanjem i instrumentima) i kontrolera(otvaranjem njihovih ku}i{ta i pregledom kontakata, ~etkice i dr.);
22)pregleda stanja uzemljenja i ispravnosti spojeva i vodova prema zemlji(vizuelni pregled spojeva {ina i uzemljiva~a na oba kraja staze);
23)pregleda stanja hidrauli~ne i pneumatske instalacije (zaptivenosti, nivoaulja, pre~ista~a itd.).
^lan 131.
Godi{nji pregled i ispitivanje dizalice, njenih delova i opreme sasto