Pravni lijekovi u prekršajnom

postupku izvadak iz predavanja

2.1. Rad prvostupanjskog suda ili tijela

državne uprave u povodu žalbe

Žalba se podnosi sudu ili tijelu državne upravekoje vodi prekršajni postupak, a koje je izrekloprvostupanjsku odluku. Sud ili tijelo državneuprave ima pravo da nepravodobnu i nedopuštenužalbu odbaci rješenjem.

Prekršajni zakonom nije predvidio mogućnostposebne žalbe na rješenje prvostupanjskog sudaodnosno tijela državne uprave o odbacivanjužalbe. Ako žalbu nije odbacio, prvostupanjski sudodnosno tijelo državne uprave ima dužnostpravodobnu i dopuštenu žalbu sa spisompredmeta dostaviti Visokom prekršajnom sudukao drugostupanjskom sudu.

2.2. Rad drugostupanjskog suda po žalbi

Drugostupanjski sud donosi odluku o žalbi na sjednicivijeća bez održavanja rasprave.

Kada spisi povodom žalbe stignu drugostupanjskomsudu, predsjednik žalbenog vijeća određuje sucaizvjestitelja, koji treba pripremiti svoje izviješće ostanju stvari.

Na sjednicu se vijeća mogu pozvati okrivljenik injegov branitelj, ako predsjednik vijeća ili vijećesmatra da bi nazočnost nekog od njih bila korisna zarazjašnjenje stvari.

Ako se postupak vodi po zahtjevu državnogodvjetnika, tada će se državnom odvjetniku prijezakazivanja sjednice dostaviti spis na razmatranje.Državnog odvjetnika u tom slučaju treba i obavijestitio sjednici vijeća koji ima pravo na njoj prisustvovati.

Sjednica vijeća počinje izviješćem sucaizvjestitelja o stanju stvari.

Drugostupanjski sud ispituje presudu uonom dijelu u kojem se pobija žalbom i to izosnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi.Sud po službenoj dužnosti ispituje jesu lipresudom na štetu okrivljenika povrijeđeneodredbe prekršajnog materijalnog prava i jeli u postupku nastupila zastara prekršajnogprogona.

Sud donosi svoje odluke u obliku rješenja ipresude pa tako sud odlučuje na slijedećenačine:

a) odbacuje žalbu (rješenjem) kao

nepravodobnu ili nedopuštenu,

b) odbija žalbu (presudom) kao neosnovanu

i potvrđuje prvostupanjsku odluku kad

utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se

odluka pobija niti postoje povrede zakona

na koje se pazi po službenoj dužnosti,

c) ukida prvostupanjsku odluku

(rješenjem) te, ili upućuje predmet

prvostupanjskom tijelu na ponovno

odlučivanje, ili preinačuje prvostupanjsku

odluku.

Drugostupanjski će sud rješenjem ukinutiprvostupanjsku odluku i vratiti predmet naponovno suđenje ako utvrdi da postoji bitnapovreda odredaba prekršajnog postupka, ili akosmatra da zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenogčinjeničnog stanja treba naložiti novu glavnuraspravu pred prvostupanjskim sudom ili tijelomdržavne uprave koje vodi prekršajni postupak.

Drugostupanjski će sud, prihvaćajući žalbupresudom preinačiti prvostupanjsku odluku akoutvrdi da su odlučne činjenice u prvostupanjskojodluci pravilno utvrđene i da se s obzirom nautvrđeno činjenično stanje po pravilnoj primjenizakona ima donijeti drukčija odluka.

Zabrana reformatio in peius tj. donošenje

nepovoljnije odluke po okrivljenika koji je

uložio žalbu vrijedi i u prekršajnom

postupku. Takva je „preinake na gore“

zabranjena jedino ako je izjavljena samo

žalba u korist okrivljenika odnosno,

postupajući po žalbi protiv okrivljenika,

može se za okrivljenika donijeti

nepovoljnija odluka.

3. Izvanredni pravni lijekovi3.1. Obnova postupka

Obnova prekršajnog postupka jest

izvanredni pravni lijek koji se može

koristiti protiv pravomoćnih presuda

odnosno rješenja o prekršaju.

Zahtjev za obnovu prekršajnog postupka

može postaviti osuđenik ili ovlašteni

tužitelj i prema takvom zahtjevu može se

obnoviti prekršajni postupak ili u korist

osuđenika ili na njegovu štetu.

Prekršajni postupak će se obnoviti u koristosuđenika u slijedećim slučajevima:

a) ako se dokaže da je presuda ili druga odlukautemeljena na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazusvjedoka, vještaka ili tumača,

b) ako se dokaže da je do presude ili druge odlukedošlo zbog kaznenog djela odgovorne osobetužitelja ili suca,

c) ako se iznesu nove činjenice ili podnesu novidokazi koji su sami za sebe ili u svezi s prijašnjimdokazima prikladni da prouzroče oslobođenjeosuđenika ili njegovu osudu po blažem propisu,

d) ako je osuđenik za isto djelo više puta osuđen iliako je više osuđenika osuđeno zbog istog djelakoje je mogao počiniti samo jedan osuđenik ilineke od njih.

Prekršajni se postupak na štetu osuđenikamože ponovno provesti na zahtjevovlaštenog tužitelja ako je:

a) optužni prijedlog pravomoćno odbačenzato što nije bilo ovlaštenog tužitelja,

b) optužni prijedlog pravomoćno odbačen izrazloga što je tužitelj podnio optužniprijedlog umjesto da izda obvezniprekršajni nalog,

c) prekršajni postupak pravomoćnoobustavljen jer nije bilo ovlaštenog tužitelja,

d) optužba pravomoćno odbijena jer nije biloovlaštenog tužitelja.

O zahtjevu za obnovu postupka odlučuje

sud ili tijelo državne uprave koje je vodilo

prekršajni postupak (prvostupanjsko

tijelo). U rješavanju o zahtjevu ne može

sudjelovati sudac koji je sudjelovao u

donošenju prijašnje odluke.

Ako zahtjev nije odbačen (zbog formalnih

nedostataka), predsjednik vijeća odredit

će da se izvide činjenice i pribave dokazi

na koje se poziva u zahtjevu.

Nakon provedenih izvida sud će rješenjem, ako jezahtjev osnovan, dopustiti obnovu prekršajnogpostupka ili će zahtjev odbiti ako novi dokazi nisuprikladni da dovedu do nove presude.

Protiv rješenja kojim se zahtjev za obnovupostupka odbacuje, odbija ili usvaja i dopuštaobnova, nije dopuštena žalba.

Za novi postupak koji se vodi na temelju rješenjakojim je dopuštena obnova prekršajnog postupkavaže iste odredbe kao i za prvi postupak.

Kad sud u novom postupku donese presudu,izreći će da se prijašnja presuda djelomično ili ucijelosti stavlja izvan snage ili da se ostavlja nasnazi. Sud je u novom postupku uvijek vezanzabranom „preinake na gore“ ako je obnovapostupka provedena u korist kažnjenika.

3.2. Zahtjev za izvanredno ublažavanje kazne

Ublažavanje pravomoćno izrečene kaznedopušteno je kad se nakon pravomoćnosti odlukeo prekršaju pojave okolnosti kojih nije bilo kadase izricala odluka ili sud za njih nije znao iako supostojale, a one bi očito dovele do blaže osude.

Zahtjev za izvanredno ublažavanje kazne mogupodnijeti osuđenik i uz njegovu privolu njegovbranitelj, te njegovi srodnici koji su ovlaštenipodnijeti žalbu protiv odluke o prekršaju unjegovu korist.

Zahtjev za izvanredno ublažavanje kazne podnosise prvostupanjskom prekršajnom sudu, koji gazajedno sa spisom predmeta dostavlja Visokomprekršajnom sudu na odlučivanje.

3.3. Zahtjev za zaštitu zakonitosti

Protiv pravomoćnih sudskih odluka i

protiv sudskog postupka koji je prethodio

tim pravomoćnim odlukama, državni

odvjetnik Republike Hrvatske može

podići zahtjev za zaštitu zakonitosti ako je

povrijeđen zakon.

O zahtjevu za zaštitu zakonitosti odlučuje

Vrhovni sud Republike Hrvatske.