PRAVO DRUŠTAVA

Pravo društava - je pravo privatnopravnog udruživanja osoba nastalo pravnim poslom radi postizanja određenog zajedničkog cilja. OBILJEŽJA: 1) da je riječ o udruženju osoba kao pravnoj zajednici; 2) da ono počiva na pravnom poslu; 3) da je usmjereno postizanju određenog zajednićkog cilja;

S obzirom na ova obilježija u materiju prava društava spadaju sljedećo oblici društava: 1) ortakluk iz ZOO-a; 2) trgovačka društva iz ZTD-a; 3) tajno društvo iz ZTD-a, i nihova preddruštva; 4) društvo za uzajamno osiguranje prema Zakonu o osiguranju, i njegovo predruštvo; 5) zadruga i zadružni savez prema Zakonu o zadrugama, i njihova preddruštva;

- ovo je NUMERUS CLAUSUS tj. ovj broj društava je zatvoren, odnosno drugi oblici nisu dopušteni.

A) POVIJEST I OPĆI DIO

1. POVIJEST

1. Koja je bila razlika između universitasa i societasa u rimskom pravu?

   Universitas je bila pravna osoba u današnjem smislu. Imala je imovinu koja je bila

pravno odvojena od članova, a oni nisu odgovarali za njezine obveze. Promjena članova

nije utjecala na njezinu opstojnost. Bila je javnopravne naravi, jer su se u tom obliku

ustrojavali država i općina. Da bi se osnovalo društvo trebala su barem 3 člana, ali bi

društvo opstalo iako bi ostao samo 1 član. Za razliku od toga, societas ili društvena

pogodba, ortakluk, bio je konsenzualni sinalagmatički ugovor, dakle obvezni odnos

samostalnih osoba bez pravne osobnosti. Societas nije imao imovinu koja bi bila

odvojena od imovine članova, a imovina usmjerena prema postizanju zajedničkih ciljeva

pripadala je članovima u idealnim dijelovima. Pojedini je član imao pravo sudjelovanja u

1

dobiti, ali je sudjelovao i u gubitku. Mogla su se ugovoriti i različita sudjelovanja u

jednome i drugome, ali ne i tako da neki član ne sudjeluje u gubitku. Svaki je član prema

trećima djelovao kao zastupnik ostalih. Članovi su odgovarali za obveze, a ako je bio

posrijedi pravni odnos posebnog povjerenja i strogo osobne naravi, smrt jednog člana

imala je za posljedicu prestanak udruživanja.

2. Koji tipovi društava su se razvili iz rimskog universitasa, a koji iz rimskog

societasa?

    Iz rimskog societasa je nastao današnji partnership (ugovor o ortaštvu), a universitas je

preteča trgovačkog društva.

3. Gdje i kada se pojavljuju commenda-e?

    Potrebe trgovaca dovele su u Italiji u 10.st. do nastajanja commenda-e

(lat.commendare=povjeriti)

4. Koji se suvremeni oblik trgovačkog društva razvio iz tog srednjovjekovnog oblika

trgovačkog društva?

   Taj je tip društva bio preteča današnjeg komanditnog i tajnog društva.

5. Koje se suvremeno trgovačko društvo razvilo iz compagnia-e?

     Javno trgovačko društvo.

6. Kakva je uloga commendatora, a kakva tractatora u commendi i na koji način su

oni dijelili ostvarenu dobit commende?

   Društvo je nastajalo na temelju ugovora kojim se imatelj kapitala (commendator)

udruživao s poduzetnikom, pomorskim prijevoznikom ili trgovcem (traetator).

2

Commendator je davao kapital (novac, robu i sl.) i nakon toga imao pasivnu ulogu, a

treatator je time radio u trgovini ili obavljao prijevoz s namjerom da time stekne korist.

Međusobno su dijelili rizik i dobit. Ako je doprinose u kapitalu davao samo

commendator, pripadale su mu ¾ ostvarene dobiti, a ako je traetator osim svoga rada

davao i kapital, običaj je bio da commendator pridonosi sa 2/3 kapitala, a traetator s 1/3,

ali se dobit dijelila popola. Treatator nije odgovarao za propast kapitala koji je uložio

commendator ako je do toga došlo slučajno ili lošim poslom (moglo se ugovoriti i

drugačije). Sporno je bilo je li se tu radilo o zajmu ili o društvu (prevladalo je posljednje.

Commendator trećima nije poznat, a posao vodi samo traetator.

7. Objasnite commenda i compagnia!

Commenda- društvo je nastajalo na temelju ugovora kojim se imatelj kapitala

(commendator) udruživao s poduzetnikom, pomorskim prijevoznikom ili trgovcem

(traetator). Commendator je davao kapital (novac, robu i sl.) i nakon toga imao pasivnu

ulogu, a treatator je time radio u trgovini ili obavljao prijevoz s namjerom da time stekne

korist. Međusobno su dijelili rizik i dobit. Ako je doprinose u kapitalu davao samo

commendator, pripadale su mu ¾ ostvarene dobiti, a ako je traetator osim svoga rada

davao i kapital, običaj je bio da commendator pridonosi sa 2/3 kapitala, a traetator s 1/3,

ali se dobit dijelila popola. Treatator nije odgovarao za propast kapitala koji je uložio

commendator ako je do toga došlo slučajno ili lošim poslom (moglo se ugovoriti i

drugačije). Sporno je bilo je li se tu radilo o zajmu ili o društvu (prevladalo je posljednje.

Commendator trećima nije poznat, a posao vodi samo traetator.

Compagnia- srednjovjekovna tvorevina nastala najprije u sjevernotalijanskim gradovima

u 13.st. I ona se poslije proširila na druga područja pa se može smatrati pretečom

današnjeg jtd-a. Osnova te tvorevine bila je u patrimonijalnom shvaćanju obiteljske

imovine koja se nakon smrti trgovca nije dijelila nego su braća zajednički upravljala

njome. Za nastanak tog društva zahtijevala se isprava kojom se društvo osniva i upis

3

društva u javni registar koji je bio dostupan svakome. Društvo je inače počivalo na

konsenzualnom ugovoru kao i societas rimskog prava, ali je taj ugovor ponekad bio i

realan. Nakon smrti trgovca posao su nastavljali njegovi sinovi, imali su jednaka prava

pri vođenju poslova pod zajedničkim imenom i u zastupanju društva i svi su odgovarali

za zajedničke obveze. Kasnije se to proteglo i na udruživanje osoba koje nisu bile u

srodstvu. Za razliku od commende, ovdje su svi članovi društva djelovali javno prema

trećima, svi su se smatrali poduzetnicima i solidarno neograničeno odgovarali

vjerovnicima za obveze cijelom svojom privatnom imovinom. Bila je to zajednica rada i

imovine u kojoj su članovi sudjelovali u dobiti i gubitku. Postojala je puna ugovorna

sloboda uređenja odnosa u društvu. 

8. U čemu se sastojalo unaprjeđenje knjigovodstva za trgovačka društva do kojeg je

došlo potkraj srednjeg vijeka?

  Potkraj srednjeg vijeka u srednjoj Europi su se društva, koja su tada bila intuitu

personae, počela mijenjati. Ona su najprije počela uz kapital koji su donijeli članovi raditi

i s kapitalom koji su dali treći kao depozit na koji su se mjesečno plaćale kamate po stopi

od 8 % na godinu. To je u 14.st. dovelo do unaprjeđenja knjigovodstva, dvostrukog

knjigovodstva i uvođenja triju vrsta konta, tj. konta osoba, vrijednosti te dobiti i gubitka.

9. Kada i gdje se javljaju prva dionička društva?

    Dionička društva su se razvila iz kolonijalnih kompanija koje su se osnivale u 17.st.

radi eksploatacije kolonija (Amerike, Istočne Indije). Najvažnije kompanije bile su

Britansko-istočnoindijska kompanija osnovana 1600. i Nizozemsko-istočnoindijska

osnovana 1602.g. U 16.st. dionička društva se šire i na ostala područja poslovanja, a

posebno su bila važna u pomorskoj trgovini, bankarstvu i osiguranju. U tome je vodeću

ulogu na europskom kontinentu imala Francuska. U Engleskoj su se prve kompanije

pojavile još u 14.st., ali su postale uobičajene tek s pojavom vanjske trgovine u 16.st. (no

4

u tim su kompanijama članovi trgovali svaki za vlastiti račun, a i odgovornost im je bila

odvojena. Tek je kasnije počelo trgovanje za zajednički račun, od 1600.g.)

10.Objasnite sustav oktroiranja pri osnivanju prvih trgovačkih društava?

   Dionička društva su se razvila iz kolonijalnih kompanija koje su se osnivale radi

eksploatacije istih. Npr. Britansko-istočnoindijska i Nizozemsko-istočnoindijska

kompanija. Za njihovo osnivanje bila je potrebna kraljevska koncesija (charter ili octroi) i

na njih su bila prenesena brojna javnopravna ovlaštenja. Bile su pretežno javnopravne

naravi, a s obzirom na nastanak, može se govoriti o sustavu oktroiranja. Važno je

napomenuti da su bile pod državnim nadzorom.

11. Koja je nacionalna kodifikacija trgovačkog prava prva uredila pravni položaj

dd-a?

    Code d'commerce 1807.g.

12. Gdje se i kada prvi put zakonski uređuje položaj dd-a?

U Francuskoj, 1807.g. donošenjem Code de commerce-a.

13. Kada je dd prvi put pravno uređen u njemačkom pravu?

    Opći njemački trgovački zakonik 1861.g.

14. Gdje i kada je prvi put pravno uređen položaj društva s ograničenom

odgovornošću?

     U Njemačkoj, 1892.g.-Zakonom o društvima s ograničenom odgovornošću

5

15. Koji je francuski propis bio uzor za izradu prvih nacionalnih kodifikacija u

drugim državama Europe?

    Code de commerce-1807.g.

16. Kojem obliku trgovačkog društva našeg prava engleski limited partnership, a

kojem general partnership?

   Engleski limited partnership odgovara našem komanditnom društvu, a general

partnership javnom trgovačkom društvu.

17. Kakva je razlika između sustava oktroiranja i sustava slobodnog ugovaranja pri

osnivanju trgovačkih društava?

    Pravi zamah dd zbio se u 19.st. i to uvođenjem liberalizma. Sustav oktroiranja se

napušta, a društva postaju društvima privatnog prava. Primjenjuju se načela privatne

autonomije i privatnog vlasništva, uvodi se sloboda udruživanja radi ostvarenja

poduzetništva, a svaki se građanin smatra potencijalnim poduzetnikom. (ipak, da bi

društvo dobilo pravnu osobnost, u to je doba još uvijek bilo potrebno odobrenje države-

sustav koncesija). Sustav oktroiranja: za osnivanje društva bila je potrebna kraljevska

koncesija (charter ili octroi) i na njih su bila prenesena brojna javnopravna ovlaštenja.

Bile su pretežno javnopravne naravi, a s obzirom na nastanak, može se govoriti o sustavu

oktroiranja. Važno je napomenuti da su bile pod državnim nadzorom.

6

HRVATSKA POVIJEST

18.      Kada i gdje se javljaju prva dionička društva u Hrvatskoj?

1794. g. u Dubrovniku su osnovana dva osiguravajuća dionička društva u modernom

smislu.

19.  Koje je vrste trgovačkih društava uređivao hrvatski Trgovački zakon iz 1875 g.?

a)     Javno trgovačko društvo

b)      Komanditno društvo

c)      Dioničko društvo

d)      Prigodno društvo (koje nije društvo, nego je zapravo bio posrijedi ortakluk)

e)      Zadruge (koje po prirodi stvari ne pripadaju u trgovačka društva)

20. Koji je pravni izvor uređivao materiju prava društava do 1948.g.?

    Hrvatski trgovački zakon

21.      Do kad je on bio na snazi na području Hrvatske?

Odredbe hrvatskog Trgovačkog zakona primjenjivale su se nakon 2.svj.rata kao pravna

pravila, i to u statusnim stvarima do 1948. taj., do ukidanja trgovačkih društava, a u

ugovornom dijelu do 1978. Kada je donesen ZOO.

22.  Koji se pravni izvori trgovačkog prava primjenjuju na području Hrvatske za

vrijeme Austro-Ugarske (1867-1918)?

     Hrvatski trgovački zakon iz 1875.g.                     

7

23. Koji se pravni akt trgovačkog prava primjenjivao u Kraljevini Hrvatskoj, a koji

u Kraljevini Dalmaciji?

   U Hrvatskoj Hrvatski trgovački zakon, prije njega Zakon o društvima (1852.), a u

Dalmaciji Trgovački zakon iz 1862., Zakon o tečevnim i gospodarskim zadrugama iz

1873., Pravila o dd-ima iz 1899 i Zakon o udrugama s ograničenim jamstvom iz 1906.

24.  Kako je tekao razvoj kodifikacije prava društava u socijalističkoj Jugoslaviji?

       U prvoj fazi administrativno upravljanje privredom uvedeno je Osnovnim zakonom

o državnim privrednim poduzećima (1946.).

      Drugu fazu obilježava uvođenje novog privrednog sustava 1950.g. Osnovnim

zakonom o upravljanju državnim privrednim poduzećima i višim privrednim udruženjima

od strane radnih kolektiva, čije donošenje obilježava početak samoupravljanja. U tom

razdoblju od značajnih regulativa valja spomenuti Uredbu o osnivanju poduzeća i radnji,

Uredbu o prestanku poduzeća i radnji, Zakon o sredstvima privrednih organizacija,

Zakon o reguliranju poslovnih odnosa na tržištu.

     Treća faza počinje 1963.g. donošenjem Ustava SFRJ, republičkih ustava i

pokrajinskih ustavnih zakona, kojima se „unaprjeđuje“ sustav samoupravljanja. Od

važnijih zakona koji su doneseni na temelju Ustava valja navesti Osnovni zakon o

poduzećima, Osnovni zakon o radnim odnosima, Zakon o sredstvima privrednih

organizacija, Osnovni zakon o izboru radničkog savjeta i drugih organa upravljanja u

radnim organizacijama, Osnovni zakon o prometu robe.

Amandmani na Ustav SFRJ 1971.g. najavili su početak novog razdoblja u razvoju

pravnog sustava na ovom području. Tako se od 1973.g. doneseni Zakon o konstituiranju i

upisu u sudski registar organizacija udruženog rada, Zakon o međusobnim odnosima

8

radnika u udruženom radu, Zakon o tvrtki i nazivu organizacije udruženog rada, Zakon o

rješavanju sporova iz međusobnih poslovnih odnosa organizacija udruženog rada...

To prijelazno stanje završava nakon donošenja Ustava 1974. donošenjem Zakona o

udruženom radu 1976. Taj zakon je bio kodifikacija temeljnih statusnih propisa te je

zamijenio „paket“ privremenih zakona donesenih 1973.g.

Konačno, Zakon o poduzećima, koji je stupio na snagu 1.1.1989. bio je zamišljen kao

zakon koji je trebao ukloniti zapreke za uvođenje novog koncepta gospodarstva

postavljene u Zakonu u udruženom radu. 

25. Kada je donesen Zakon o udruženom radu i što je on uređivao?

   Zakon o udruženom radu je donesen 1976.g. Koncepcijski je taj zakon obrađivao puno

više područja nego što je to uobičajeno u zakonodavnoj praksi. Osim organizacijskih

pitanja nositelja poslovanja, sadržavao je norme, prema tadašnjem nazivlju, za uređenje

međusobnih odnosa radnika u udruženom radu, o povezivanju osobnog rada u sustav

udruženog rada, o upravljanju i raspolaganju društvenim sredstvima, stjecanju i

raspoređivanju dohotka itd.

26. Do kada se primjenjivao Zakon o udruženom radu?

    Do stupanja na snagu Zakona o poduzećima (1.1.1989.g.)

27. Koje vrste trgovačkih društava je poznavao Zakon o poduzećima (1989.)

a) dioničko društvo

b) društvo s ograničenom odgovornošću

c) komanditno društvo

d) komanditno društvo na dionice

9

e) društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću članova (koje je odgovaralo

današnjem javnom trgovačkom društvu)

28. Koja je razlika između društvenih, privatnih i mješovitih poduzeća prema

Zakonu o poduzećima?

   Zakon je polazio od podjele poduzeća na vlasničkoj osnovi. U njemu se govorilo o

poduzeću u društvenom, privatnom i mješovitom vlasništvu, ovisno o tome u kojem su

vlasničkom režimu sredstva kojima poduzeće posluje.

29.      Kada i kojim zakonom se ponovno uvodi mogućnost osnivanja trgovačkih

društava u SFRJ i SR Hrvatskoj?

1.      siječnja 1989.g. kada je stupio na snagu Zakon o poduzećima

30.      Kada je donesen ZTD te koje mu je strano pravo bilo uzor pri izradi?

ZTD je donesen 23. studenog 1993., a uzor mu je bilo njemačko pravo.

31. Kada je donesen ZTD i kada je stupio na snagu?

   ZTD je donesen 23.11.1993., a stupio je na snagu 22.12.1993.g.

32.      Koliko je puta mijenjan ZTD?

ZTD je donešen 1993., mjenjan je dva puta ’99, zatim ’00 ,03, ’07, ’08, ’09. Dakle,

mjenjan je 7 puta.

33. Koje vrste trgovačkih društava uređuje hrvatski ZTD?

Zakon uređuje javno trgovačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo i društvo s

ograničenom odgovornošću, ali u skladu s onim što se čini u zemljama EU, trgovačkim

10

društvima proglašava se i gospodarsko-interesno udruženje. No prema uzoru na

spomenuta prava, Zakon uređuje i tajno društvo, iako ono nije trgovačko, ali je s takvim

društvima tijesno povezano. Ono se u praksi i koristi da bi netko tko nije član trgovačkog

društva ulagao u to društvo na ugovornoj osnovi.   

 34. Objasnite iz čega se vidi da je u ZTD-u prihvaćen normativni sustav osnivanja

društva?

Za osnivanje društva ne traži se, naime, nikakva suglasnost pa ni sud ne može ocjenjivati

oportunost osnivanja. Ako su za to ispunjene sve Zakonom propisane pretpostavke,

registarski sud je dužan upisati osnivanje trgovačkog društva u registar. Samo ako je to

nekim zakonom izričito zabranjeno, kad je riječ o posebno određenim djelatnostima, za

osnivanje trgovačkog društva može se tražiti odobrenje zakonom propisanog državnog

organa.

11

2. OPĆI DIO

2.1. Subjekti trgovačkog prava

1.  Objasnite pojam trgovca prema ZTD-u!

Trgovac je, ako ZTD-om nije drugačije određeno, pravna ili fizička osoba koja

samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom,

prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu. TD se može osnovati za obavljanje

gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti. TD je trgovac neovisno o tome obavlja li

gospodarsku ili neku drugu djelatnost.

2.  Mogu li se osobe koje obavljaju slobodna zanimanja smatrati trgovcima?

Osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim propisima smatraju se

trgovcima u smislu ovoga zakona samo ako je to u tim propisima određeno.

3.  Da li poljoprivrednici imaju svojstvo trgovca?

Individualni poljodjelci nisu trgovci u smislu ZTD-a.

4.  Koje vrste trgovačkih subjekata poznaje ZTD?

Trgovačka društva i trgovce pojedince.

5.  U koje osnovne skupine dijelimo TD-a?

Društva osoba i društva kapitala.

12

6.  Navedite razlike koje postoje između društava kapitala i društava osoba?

1)     Kod društava osoba može se uložiti osobni rad, dok se kod dr. kapitala ne može rad,

nego samo novac, prava i stvari

2)     Kod društva osoba članovi solidarno odgovaraju cijelom svojom imovinom, dok kod

dr. kapitala ne odgovaraju, osim u zakonom predviđenim slučajevima

7.      Na koji način ZTD definira trgovca pojedinca?

Trgovac pojedinac je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u

skladu s propisima o obrtu i upisana je u sudskom registru kao trgovac pojedinac. Fizička

osoba koja posluje u skladu s propisima o obrtu može tražiti da se upiše u sudski registar

kao trgovac pojedinac ako njen godišnji prihod prelazi svotu od 2 milijuna kuna, a dužna

je zatražiti taj upis ako joj godišnji prihod prelazi svotu od 15 milijuna kuna.

Trgovac pojedinac je trgovac. Svojstvo trgovca pojedinca stječe se upisom u sudski

registar.

8.  Kada nastaje, a kada prestaje preddruštvo?

Preddruštvo nastaje sklapanjem društvenog ugovora, odnosno usvajanjem statuta i

preuzimanjem svih dionica od strane osnivača td-a. Na odnos između osnivača prije upisa

društva u sudski registar primjenjuju se društveni ugovor, odnosno statut. Upisom td-a u

sudski registar preddruštvo prestaje.

8.A) Osnivači su se nakon sklapanja društvenog ugovora o osnivanju doo-a

prijavili na natječaj za davanje u zakup poslovnog prostora, radi

pribavljanja prostora potrebnog za obavljanje djelatnosti budućeg doo-a.

Ugovor o zakupu nakon što su izabrali najboljeg ponuđača sklopio je u ime

budućeg društva odvjetnik. Nakon sklapanja ugovora o zakupu izvršen je

13

upis doo-a u sudski registar. Tko odgovara za isplatu istoimenog poslovnog

prostora?

Do trenutka upisa u sudski registar odgovaraju odvjetnik i osnivači, a nakon upisa

u sudski registar trgovačko društvo.

(upisom TD-a u sudski registar preddruštvo prestaje, a prava stečena i obveze

preuzete djelovanjem preddruštva u ime TD-a prava su i obveze trgovačkog

društva)

9.  Tko odgovara za obveze društva prije upisa društva u sudski registar?

Prava stečena u ime td-a prije njegova upisa u sudski registar zajednička su nepodijeljena

imovina osnivača. Za obveze koje se preuzmu u ime td-a prije njegova upisa u sudski

registar odgovaraju onaj tko ih je preuzeo u ime društva i osnivači. Preuzme li ih više

osoba, one odgovaraju solidarno i neograničeno, cijelom svojom imovinom.

10.  Kakav je status prava koja su u ime TD stečena prije njegova upisa u sudski

registar (kome pripadaju)?

Prava stečena u ime td-a prije njegova upisa u sudski registar zajednička su nepodijeljena

imovina osnivača.

11.  Koja je svrha osnivanja podružnice?

Obavljanje poslovne djelatnosti izvan sjedišta društva.

12.      Može li trgovac pojedinac imati podružnicu?

Trgovac pojedinac i trgovačko društvo mogu izvan sjedišta imati podružnice u kojima

obavljaju svoje djelatnosti.

14

13.  Na koji način se podružnica osniva?

Podružnica se osniva odlukom koju donosi trgovac pojedinac ili nadležni organ

trgovačkog društva u skladu s izjavom o osnivanje društva ili društvenim ugovorom,

odnosno statutom društva. Odluku o osnivanju podružnice mora ovjeriti javni bilježnik.

14.  Ima li podružnica svojstvo pravne osobe i da li svojim poslovanjem stječe prava

i obveze za sebe?

Podružnice nisu pravne osobe. Njihovim poslovanjem prava i obveze stječe društvo.

15.  Kad prestaje podružnica?

Podružnica prestaje:

1) ako osnivač donese odluku o prestanku podružnice

2) ako osnivač prestane postojati ili ako trgovac pojedinac bude izbrisan iz sudskog

registra

16. U koje sudske registre se upisuje podružnica?

Podružnica se upisuje u sudske registre suda nadležnog po mjestu sjedišta osnivača i suda

nadležnog po mjestu sjedišta podružnice. Prijavu za upis podružnice u sudski registar

osnivač podnosi sudu nadležnom po mjestu sjedišta osnivača. Nakon toga, taj sud o tome

ex offo izvješćuje registarski sud nadležan po mjestu sjedišta podružnice radi njezina

upisa u sudski registar tog suda.

15

17.  Na koji način za obveze društva odgovaraju članovi društva osoba, a kako

članovi društva kapitala? Koja je odgovornost članova pojedinog TD-a za obveze

društva?

Trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom.

Trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze (uključujući i obveze nastale u obavljanju

obrta prije upisa u sudski registar kao TP osobno) cjelom svojom imovinom.

Članovi jtd-a i komplementari u komanditnom društvu odgovaraju za obveze društva

osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom. Članovi doo-a, dioničari dd-

a i komanditori u komanditnom društvu ne odgovaraju za obveze društva izuzev kad je to

određenom ZTD-om. Onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član TD-a ne odgovara za

obveze društva ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze. 

18.  Kako dolazi do proboja pravne osobnosti i objasnite! Da li i kada za obveze

društva mogu odgovarati i dioničari te članovi doo-a?

Temeljno pravilo je da članovi TD-a ne odgovaraju za obveze TD-a, nego samo društvo

za te obveze odgovara svojom imovinom. No, to osnovno pravilo trpi i jednu iznimku, a

to je proboj pravne osobnosti.

Pravna osoba je kao pravni subjekt odvojena od pravnih subjekata svojih članova. Ta

odvojenost može izazvati negativne posljedice skrivanjem članova iza pravne osobe

društva, postizanjem vlastitih ciljeva s kojima su ušli u društvo i izbjegavanjem svega

onoga što bi za njih moglo biti negativno u pravnim odnosima društva s trećima.

19.  Objasnite načelo ograničene odgovornosti u društvima kapitala?

Članovi doo-a, dioničari dd-a i komanditori kd-a ne odgovaraju za obveze društva izuzev

kad je to određeno ZTD-om.

16

20.  Kada može doći do odgovornosti članova društva za obveze društva?

Koje su to sitaucije koje ZTD imenuje kao situacije zlouporabe ograničene

odgovornosti?

Onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član td-a ne odgovara za obveze društva ne

može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze. Smatra se da je ispunjena

pretpostavka za odgovornost člana društva naročito:

1) Ako koristi društvo za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen

2) Ako koristi društvo da bi oštetio vjerovnike

3) Ako protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njegova imovina

4) Ako je u svoju korist ili korist neke druge osobe umanji imovinu društva iako je znao

ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze

- ova lista nije taksativna.

2.2. Tvrtka trgovačkog društva

1.  Što je to tvrtka? Navedite jedan primjer pune tvrtke!

Tvrtka je ime pod kojim TD posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu (Luka

Rijeka dd za pomorski prijevoz i špediciju)

2.  Da li je moguće u isti sudski registar upisati dvije iste tvrtke za dva različita

društva?

Tvrtka TD-a mora se jasno razlikovati od tvrtke drugog trgovca upisane u sudski registar

kod istog registarskog suda.

17

3.  Kojim se pravnim aktom određuje tvrtka?

Tvrtka td-a se određuje izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno

statutom društva.

4. Od čega se sastoji puna tvrtka td-a?

Tvrtka td-a mora uz naznaku kojom se pobliže obilježava ime društva sadržavati naznaku

predmeta poslovanja društva, a uz to:

1)     Tvrtka javnog trgovačkog društva mora sadržavati riječi „javno trgovačko društvo“ ili

naznaku „jtd“

2)     Tvrtka komanditnog društva mora sadržavati riječi „komanditno društvo“ ili oznaku

„kd“

3)     Tvrtka dioničkog društva mora sadržavati riječi „dioničko društvo“ ili oznaku „dd“

4)     Tvrtka društva s ograničenom odgovornošću mora sadržavati riječi „društvo s

ograničenom odgovornošću“ ili oznaku „doo“

5)     Tvrtka gospodarskoga interesnog udruženja mora sadržavati na početku ili na kraju

riječi „gospodarsko interesno udruženje“ ili „gui“

Ako je član u jtd-u ili komplementar u komanditnom društvu neko društvo, u tvrtki

se ,ora navesti tvrtka ili skraćena tvrtka tog društva.

18

5.  Pod kojim uvjetima se u tvrtki mogu koristiti osobna imena?

U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke osobe samo uz njen pristanak,a ako je ta

osoba umrla, uz pristanak njenih nasljednika. U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena

neke povijesne ili druge znamenite osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla

samo ako ga se koristi na prikladan način uz pristanak nasljednika.

6.  Kako TD upotrebljava svoju tvrtku?

Tvrtku i skraćenu tvrtku td je dužno upotrebljavati u obliku i sadržaju u kojem je upisana

u sudskom registru. Ako je uz tvrtku ili skraćenu tvrtku u sudski registar upisana i tvrtka

ili skraćena u prijevodu na strani jezik i pismo, tvrtku ili skraćenu tvrtku na stranom

jeziku i pismu td može upotrebljavati samo zajedno s tvrtkom na hrvatskom jeziku i

latiničnom pismu. Tvrtka ili skraćena tvrtka mora se istaknuti na poslovnim prostorijama

td-a. Skraćena tvrtka mora sadržavati karakteristični dio tvrtke i naznaku oblika td-a.

7.  Koje sve podatke moraju sadržavati poslovni papiri TD-a?

Na poslovnom papiru trgovca (pismima, računima i dr.) moraju se otisnuti njegova

tvrtka, sjedište, sud kod kojega je upisan u sudski registar i broj pod kojim je to učinjeno,

tvrtka i sjedište pravnih osoba kod kojih se vode njegovi računi i brojevi tih računa. Na

poslovnom papiru društva kapitala moraju se uz ove navedene podatke navesti: 1) iznos

temeljnog kapitala društva s naznakom je li u cijelosti uplaćen, a ako nije, s naznakom

koji dio kapitala nije uplaćen; 2) ukupan broj dionica, a izdaje li društvo dionice s

nominalnim iznosom, ti iznosi ako se radi o poslovnom papiru dd-a; 3) prezimena i

najmanje 1 ime članova uprave društva, a kod dd članova uprave, odnosno izvršnih

direktora i predsjednika nadzornog odnosno upravnog odbora.

Na poslovnom papiru jtd-a i kd-a moraju se otisnuti i imena svih članova td-a koji osobno

odgovaraju za obveze društva. Na poslovnom papiru giu-a mora se navesti i podatak o

19

skupnoj ovlasti za zastupanje, ako su članovi uprave ovlašteni tako zastupati udruženje.

Na dopisima koje upućuje osobama s kojima se nalazi u poslovnom odnosu il is kojima je

već započeo prijepisku, trgovac može upotrebljavati poslovni papir na kojem su otisnuti

samo njegova skraćena tvrtka ili skraćena tvrtka i sjedište.

8.  Kako glasi tvrtka trgovca pojedinca?

Tvrtka trgovca pojedinca mora sadržavati njegovo ime i prezime. Tvrtka trgovca

pojedinca mora sadržavati naznaku „t.p.”

9.  Na koji način trgovac štiti svoju tvrtku od zloupotreba trećih osoba?

Trgovac kome druga osoba upotrebom ili upisom iste ili slične tvrtke, koja je upisana u

sudski registar istoga ili drugoga suda, vrijeđa njegova prava, može tužbom zahtijevati da

druga osoba prestane upotrebljavati tu tvrtku, da se tvrtka te druge osobe izbriše iz

sudskog registra, te da ju se obveže da nadoknadi štetu počinjenu upotrebom tvrtke.

Tužba se podnosi sudu koji vodi sudski registar u koji je upisana tvrtka druge osobe, a

može se podnijeti u roku od 3 godine od upisa druge tvrtke u sudski registar. Bez obzira

na gore navedeno, trgovac može zaštitu svojih prava glede upotrebe i upisa tvrtke

ostvarivati i na temelju propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, te drugih propisa o zaštiti

intelektualnog i industrijskog vlasništva.

2.3. Predmet poslovanja

1.  Na koji se način određuje predmet poslovanja td-a?

Predmet poslovanja td-a utvrđuje se izjavom o osnivanju društva ili društvenim

ugovorom, odnosno statutom td-a. Predmet poslovanja td-a može biti obavljanje svake

dopuštene djelatnosti (ona djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili suprotna moralu

društva).

20

Predmet poslovanja se može ograničiti s obzirom na posebne djelatnosti i s obzirom na

oblik TD-a koji je nužan za obavljanje posebne djelatnosti + tu je potreban akt nadležnog

tijela.

2.  Objasnite teoriju ultra vires!

Znači da su nevaljani pravni poslovi koje trgovac sklopi izvan djelatnosti upisane u

sudski registar.

3.  Kakav je stav hrvatskog prava u vezi sa tim?

Prema ZTD-u valjani su pravni poslovi koje TD-o sklopi s trećima izvan djelatnosti koja

je upisana u sudski registar, odnosno djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti koja je

upisana u sudski registar, ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz

upisanu djelatnost; (ali, trgovac u tom slučaju snosi odgovarajuće posljedice).

4.  Mora li TD obavljati gospodarsku djelatnost da bi se smatralo trgovcem?

TD je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost.

(čl.2.st.5.)

5.  A trgovac pojedinac? Da. Zato jer je i trgovac pojedinac - trgovac.

6. Sjedište TD-a?

Sjedište je mjesto u kojem je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva ili

mjesto u kojem društvo trajno obavlja svoju djelatnost. Mjenja se na način određen

izjavom o osnivanju društva ili dr.ug. odnosno statutom.

21

2.4. Zastupanje trgovačkog društva

1.  Nabrojite sve vrste zastupanja koje su regulirane ZTD-om?

Zastupanje po zakonu, zastupanje po punomoći, zastupanje po zaposlenju, prokura,

trgovačka punomoć, punomoć trgovačkom putniku.

Na sve vrste zastupanja se odnosi zabrana sklapanja ugovora sa samim sobom.

2.  Tko se pojavljuje kao zastupnik po zakonu u društvima osoba, a tko u društvima

kapitala?

tp- poduzetnik/ jtd- članovi //  giu- uprava udruženja /  kd- komplementar

   dd- uprava / doo- uprava

- na zastupnike po zakonu primjenjuje se ograničenje sklapanja ugovora sa samim

sobom;

3. Zastupnici po punomoći!

Zastupnik po zakonu TD-a može dati punomoć drugoj osobi u granicama ovlasti

zastupnika koje su upisane u sudskom registru.

Primjenjuje se ograničenje sklapanja ugovora sa samim sobom.

4. Punomoćnik po zaposlenju!

Osoba čija je dužnost da kao radnik TD-a obavlja poslove koji po redovitom tijeku stvari

uključuju i sklapanje određenih ugovora, odnosno poduzimanje određenih pravnih radnji

u granicama poslova koje obavlja.

22

5.  Što je prokura? Tko je može dati i kome?

Prokura je najšira trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ZTD-om.

Prokuru može dati samo pravna i fizička osoba koja je trgovac u smislu ZTD-a, svakoj

punoljetnoj i poslovno sposobnoj osobi. Prokura se može dati 1 ili više osoba

(pojedinačna i skupna). Prokura dana dvjema ili više osoba smatrat će se skupnom ako je

u njoj tako naznačeno, u suprotnom svaka od tih osoba je prokurist koji samostalno

zastupa TD.

6. Može li trgovac pojedinac dati prokuru?

Može. Prokuru može dati samo pravna i fizička osoba koja je trgovac u smislu ZTD-a.

Trgovac pojedinac daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne može prenijeti na

drugu osobu.

7.  Koje pravne radnje ne može poduzimati prokurist?

Prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkog društva

i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se započinje stečajni

postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva. Prokurist ne može davati

punomoć za sklapanje poslova drugim osobama.

8.  Može li pravna osoba biti prokurist?

Prokura se ne može dati pravnoj osobi.

9.  Da li je prokurist vezan zabranom konkurencije?

Ne. Prokura se može dati svakoj punoljetnoj i poslovno sposobnoj osobi, bez obzira na

dužnost koju obnaša i poslove koje obavlja, izuzev ako što drugo nije predviđeno izjavom

o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom td-a.

23

10.  Na koji način se donosi odluka o davanju prokure u jtd-u, a kako u dd-u?

Jtd- potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih da vode poslove društva, osim ako

postoji opasnost od odgađanja.

Prokura se daje na način predviđen izjavom o osnivanju društva ili društvenim

ugovorom, odnosno statutom td-a.

11.  Usporedite sadržaj ovlasti iz trgovačke punomoći i prokure!

Prokurist može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun TD-

a. i zastupati ga pred upravnim i drugim državnim organima, ustanovama s javnopravnim

ovlastima, te državnim i izbranim sudovima. Prokurist ne može bez posebne ovlasti

otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkog društva i ne može davati izjave ni poduzimati

pravne radnje kojima se započinje stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do

prestanka društva. Prokurist ne može davati punomoć za sklapanje poslova drugim

osobama. Ograničenje prokure koje nije predviđeno ZTD-om nema učinka prema

trećima, bez obzira na to dali su treći za njih znali ili morali znati. Odredbe ZTD-a o

prokuri su KONGENTNE NARAVI.

Trgovački punomoćnik ovlašten je sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje

koje su u prometu uobičajene pri vođenju poduzeća ili dijela poduzeća na koje se odnosi

njegova punomoć ili koje su za to potrebne. Trgovački punomoćnik ne može bez posebne

ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine svoga vlastodavca, mjenično ili čekovno ga

obvezivati, preuzeti obveze iz jamstva, uzeti za njega zajam, nagoditi se niti voditi spor.

24

12.  Postoje li razlike u formi prokure/trgovačke punomoći, postoje li razlike u

odabiru osobe koja može biti prokurist ili trgovački punomoćnik?

I prokura i trgovačka punomoć se daje u pisanom obliku. Dok se prokura ne može dati

pravnoj osobi, trg. punomoć se može dati radniku ili drugoj osobi koju trgovac ovlasti da

vodi dio ili cijelo njegovo poduzeće.

13.  Može li prokurist prenijeti prokuru na drugu osobu?

Prokura nije prenosiva na drugu osobu. Nema pravnog učinka odredba o prokuri ili izjava

td-a kojom se prokurist ovlašćuje na prijenos prokure, kao ni izjava društva kojom se

prijenos prokure odobrava prethodno ili naknadno - KONGENTNO

14.    Objasnite pojam trgovačke punomoći!

Trgovački punomoćnik je radnik u trgovačkom društvu ili druga osoba koju trgovac

ovlasti da vodi cijelo ili dio njegovog poduzeća. Trgovački punomoćnik ima ovlašten je

sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje koje su u prometu uobičajene pri

vođenju poduzeća ili dijela poduzeća na koji se odnosi njegova punomoć.

15. Koji je opseg ovlasti trgovačkog punomoćnika?

Trgovački punomoćnik ima ovlašten je sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne

radnje koje su u prometu uobičajene pri vođenju poduzeća ili dijela poduzeća na koji se

odnosi njegova punomoć ili koji su za to potrebni.

25

16. Koje pravne radnje ne ulaze u opseg ovlaštenja trgovačke punomoći tj. koje

radnje ne može poduzimati trgovački punomoćnik bez posebne punomoći?

Trgovački punomoćnik ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine svoga

vlastodavca, mjenično ili čekovno ga obvezivati, preuzeti obveze iz jamstva, uzeti za

njega zajam, nagoditi se niti voditi spor.

Ograničenja ovlasti trg. punomoćnika, osim onih navedenih u ZTD-u nemaju učinka

prema trećim osobama koje za njih nisu znale niti su morale znati.

17. Koje su ovlasti iz punomoći trgovačkog putnika?

Trgovac može svom radniku ili drugoj osobi dati punomoć kao trgovačkom putniku.

Trgovački putnik ovlašten je u ime i za račun vlastodavca sklapati ugovore o prodaji

vlastodavčeve robe, isporučivati robu, naplaćivati cijenu iz tih ugovora, te primati izjave

od kupaca glede robe koja je predmet ugovora što ga je trgovački putnik sklopio za

vlastodavca. Trgovački putnik ovlašten je u ime i za račun vlastodavca davati izjave i

poduzimati druge pravne radnje radi očuvanja vlastodavčevih prava iz ugovora što ga je

sklopio u njegovo ime i za njegov račun.

18.  Koje radnje zastupanja ne može poduzimati trgovački putnik?

Trgovački putnik ne može bez posebne ovlasti prodavati robu uz plaćanje na poček ili u

obrocima.

19.  Objasnite razlike u ovlastima koje ima trgovački punomoćnik i trgovački

putnik!

Trgovački punomoćnik ovlašten je sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje

koje su u prometu uobičajene pri vođenju poduzeća ili dijela poduzeća na koji se odnosi

njegova punomoć ili koji su za to potrebni.

26

Trgovački putnik ovlašten je u ime i za račun vlastodavca sklapati ugovore o prodaji

vlastodavčeve robe, isporučivati robu, naplaćivati cijenu iz tih ugovora, te primati izjave

od kupaca glede robe koja je predmet ugovora što ga je trgovački putnik sklopio za

vlastodavca. Trgovački putnik ovlašten je u ime i za račun vlastodavca davati izjave i

poduzimati druge pravne radnje radi očuvanja vlastodavčevih prava iz ugovora što ga je

sklopio u njegovo ime i za njegov račun.

20.  Mogu li oni svoju punomoć prenijeti na treću osobu?

Bez izričitog ovlaštenja vlastodavca trg. punomoćnik ne može ovlasti iz punomoći

prenijeti na drugu osobu. Trgovački putnik također ne može prenijeti punomoć na treću

osobu.

21.  Vezuje li zabrana konkurencije trg. putnika i trg. punomoćnika?

Ne.

2.5. Sudski registar

1.  Kada TD stječe svojstvo pravne osobe?

TD stječe svojstvo pravne osobe upisom u sudski registar. Td gubi svojstvo pravne osobe

brisanjem društva iz trgovačkog registra.

2.    Tko vodi sudski registar i koji se sve pravni subjekti upisuju u sudski registar?

Vode ga trgovački sudovi. U registar se upisuju sljedeći subjekti upisa: 1) JTD, 2)

komanditno d., 3) GIU, 4) dd, 5) doo, 6) trgovac pojedinac, 7) ustanova, 8) zajednica

ustanova, 9) europsko društvo, 10) europsko giu, 11) zadruge, 12) savez zadruga 13)

kreditna unija, 14) druge osobe za koje je upis propisan zakonom

27

3.    Od kojih se dijelova sastoji sudski registar i što se u njih upisuje?

Sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava. Glavna knjiga je dio registra koji sadrži

podatke o subjektima upisa propisane zakonom. A registarski uložak je dio glavne knjige

koji sadrži podatke o jednom subjektu upisa. Zbirka isprava je dio registra koji sadrži

dokaze bitne za upis podataka o subjektima upisa u glavnu knjigu, druge dokaze

dostavljene ili sastavljene u postupku upisa, te rješenja donesena u postupku upisa u

registar

4.  Što mora učiniti inozemno TD da bi moglo poslovati u RH?

Inozemna trgovačka društva i inozemni trgovci pojedinci ne mogu trajno obavljati

djelatnosti na području RH dok tamo ne osnuju podružnicu. Registarski sud će, osim iz

razloga zbog kojih može odbiti upis svake podružnice u sudski registar, odbiti taj upis

ako osnivač ne dokaže: 1) da je valjano osnovan i da postoji u zemlji u kojoj ima

registrirano sjedište i da posluje; 2) da je osobama iz RH u zemlji u kojoj osnivač ima

sjedište omogućeno da osnivaju podružnice pod uvjetima pod kojima je to u RH

omogućeno i osnivaču (reciprocitet). Osnivač podnosi trgovačkom sudu na čijem

području treba biti sjedište podružnice prijavu za njezin upis u sudski registar.

5.  Kakvi su učinci upisa u sudski registar?

Nitko se ne može pozivati na to da mu nisu poznati podaci upisani u sudskom registru

koji su objavljeni na način propisan ZTD-om ili aktima trgovačkog društva. Treći se

mogu pozivati na isprave i podatke koji nisu objavljeni, osim ako se za njihov učinak

zahtijeva da ih se objavi. Svaka osoba može se pozivati na stanje upisa u registru glede

pravno odlučnih podataka i činjenica koji se upisuju u sudski registar, osim one osobe

kojoj se dokaže da joj je bilo poznato da se stvarno stanje glede tih podataka razlikuje od

stanja upisa u registru. Osoba koja je u dobroj vjeri ne može trpjeti štetu zbog toga što se

glede pravno odlučnih podataka i činjenica pouzdala u stanje upisa u sudskom registru.

28

Ako su podatak ili činjenica koji se upisuju u sudski registar netočno objavljeni, treći se

može pozvati na ono što je objavljeno, osim ako je znao da objavljeni podatak ili

činjenica ne odgovaraju onome što je upisano u sudskom registru.

6.  Kako se određuje mjesto upisa td-a u sudski registar?

Prijava za upis u sudski registar podnosi se trgovačkom sudu nadležnom po mjestu

sjedišta trgovca.

7.  U kojem roku trgovac pojedinac mora podnijeti zahtjev za upis u sudski registar?

U roku od 60 dana nakon podnošenja FINA-i godišnjih financijskih izvješća u kojima je

iskazan godišnji prihod.

8.  Objasnite načelo prvenstva pri upisu u sudski registar?

Ako se sudu radi upisa u sudski registar prijave iste tvrtke ili tvrtke koje se međusobno

jasno ne razlikuju, sud će upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena. Iznimno, upisat će

se kasnije prijavljena tvrtka ako podnositelj kasnije prijave dokaže da je u vrijeme

podnošenja ranije prijave tu tvrtku, odnosno njene bitne sastojke upotrebljavao na tržištu

kao oznaku svog poduzeća ili kao robni ili uslužni znak za označavanje svojih proizvoda

ili usluga te da je to činio prije podnositelja ranije prijave.

9.  Načelo zakonitosti pri upisu u sudski registar.

Sud će odbiti upis u sudski registar tvrtke koja nije u skladu s odredbom ztd-a.

10.  Načelo isključivosti pri upisu u sudski registar.

U isti sudski registar ne može se upisati tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj tvrtki ili

tvrtka koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke. Sud na to pazi po službenoj

29

dužnosti. Ako je u sudskom registru u koji treba upisati tvrtku podružnice takva tvrtka

već upisana, tvrtka podružnice mora sadržavati dodatak kojim se osigurava da se ona

jasno razlikuje od već upisane tvrtke.

11.  Što se sve upisuje u sudski registar?

1)     MBS (matični broj subjekta); 2) tvrtka, skraćena tvrtka i prijevod tvrtke, odnosno

naziv, skraćeni naziv i prijevod naziva; 3) sjedište- mjesto i adresa (ulica i kućni broj); 4)

predmet poslovanja- djelatnost subjekta upisa; 5) osobe ovlaštene za zastupanje

(direktori, članovi uprave, prokuristi, likvidatori, stečajni upravitelji i dr.), ime i prezime

osobe s datumom rođenja, prebivalištem, brojem i oznakom osobne identifikacijske

isprave, a za strance i država koja ju je izdala te način zastupanja; 6) pravni odnosi: a)

pravno ustrojbeni oblik, b) datum usvajanja osnivačkog akta na temelju kojeg se upisuje

osnivanje, datum usvajanja statuta, pravila te datumi i kratki sadržaj izmjene i dopune tih

akata, c) ako je subjekt upisa osnovan na određeno vrijeme, vrijeme njegova trajanja, d)

datum odluke o statusnoj promjeni te novi pravno-ustrojbeni oblik, e) razlog za prestanak

te postupak likvidacije, f) odluke stečajnog suda koje se upisuju po službenoj dužnosti, g)

prestanak subjekta upisa

30

B) DRUŠTVA OSOBA (JTD, KD, GIU, tajno društvo)

1.JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO

Javno trgovačko društvo- trgovačko društvo u koje se udružuje 2 ili više osoba zbog

trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara

vjerovnicima društva neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom. Član društva

može biti svaka fizička ili pravna osoba. Ako ZTD-om nije drugačije propisano, na JTD

primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortaštvu.

1.1. Pravni odnosi između članova (dispozitivne odredbe)

1.      Na koji način se unose ulozi u jtd i koja pravila u vezi s tim propisuje ZTD?

Ako nije drugačije ugovoreno, članovi društva moraju unijeti jednake uloge. Član može u

društvo uložiti novac, stvari, prava, rad i druge usluge ili dobra. Vrijednost nenovčanog

uloga članovi sporazumno određuju u novcu. Član društva nije dužan povisiti prvobitno

dogovoreni ulog, niti ga dopuniti ako se on smanji zbog gubitka društva.

2.  Što znači neograničena i solidarna odgovornost komplementara cijelom svojom

imovinom?

Članovi jtd-a i komplementari u kd-u odgovaraju za obveze društva osobno, solidarno i

neograničeno cijelom svojom imovinom. To znači da odgovaraju i preko iznosa uloženog

u društvo (visina uloga) te da se vjerovnik može u cijelosti naplatiti od bilo kojeg člana

društva.

31

3.  Što sve komplementari mogu unijeti u jtd?

Član može u društvo uložiti novac, stvari, prava, rad i druge usluge ili dobra. Vrijednost

nenovčanog uloga članovi sporazumno određuju u novcu.

4.  Moraju li ti ulozi biti jednaki?

Ako nije drugačije ugovoreno, članovi društva moraju unijeti jednake dijelove.

5.      Koja pravila vrijede za člana jtd-a u pogledu naknade troškova što ih je učinio

za društvo?

Ako član društva učini za društvo troškove za koje se prema okolnostima može uzeti da

su potrebni, ili ako neposredno zbog obavljanja poslova društva, ili zbog opasnosti koja

je s time povezana, pretrpi štetu, društvo mu je dužno to nadoknaditi. Na iznos novca

kojega je dužno platiti članu, društvo mora platiti i kamate od dana kada su mu nastali

izdaci, odnosno od kada mu je pričinjena šteta pa sve dok mu se oni ne nadoknade. Član

društva može na ime troškova koji su potrebni za obavljanje poslova društva zahtijevati

da mu društvo plati predujam. Pravni odnosi između članova društva uređuju se

društvenim ugovorom.

6.  Koga vezuje zabrana konkurencije u jtd-u? je li ta zabrana apsolutna?

Obvezuje sve članove društva. Ta zabrana nije apsolutna, od nje se može odstupiti u 

slučaju pristanka ostalih članova. Smatra se da je dan pristanak ako je ostalim članovima

pri pristupanju toga člana bilo poznato da je on član drugog društva u kojemu osobno

odgovara, a nije mu članstvo u društvu bili izručiti uvjetovano s time da u drugome

društvu napusti sudjelovanje kao član koji osobno odgovara.

32

7.      Koje mogućnosti stoje na raspolaganju jtd-u ako je njegov član vodio za svoj ili

tuđi račun poslove koje ulaze u djelatnost društva (zabrana konkurencije i povreda

zabrane konkurencije)?

Može li član jtd istodobno biti komplementar u nekom drugom jtd-u? zašto?

Član društva ne smije bez izričitog pristanka ostalih članova voditi poslove koji ulaze u

predmet poslovanja društva, niti u nekom trgovačkom društvu sudjelovati kao član koji

osobno odgovara. Povrijedi li član društva ovu obvezu, društvo može od njega zahtijevati

naknadu štete. Umjesto naknade štete, društvo može zahtijevati od člana da on poslove

koje je vodio u vlastito ime prizna kao poslove sklopljene za račun društva, odnosno da

društvu preda sve što je primio od poslova koje je obavio za tuđi račun ili da mu ustupi

pravo na ono što bi trebao primiti iz takvog posla. Ne dira se u pravo ostalih članova

društva da zahtijevaju prestanak društva. Zahtjevi društva zastarjevaju za 3 mjeseca od

dana kada su ostali članovi društva saznali za gore navedenu povredu; a bez obzira na to

saznanje zahtjevi zastarjevaju u roku od 5 godina od dana učinjene povrede.

7.a).  Da li komplementar jtd-a može biti dioničar u dd-u koje se bavi istom

gospodarskom djelatnošću?

NE. Zato jer član društva ne smije bez izričitog pristanka ostalih članova: 1)voditi

poslove koji ulaze u predmet poslovanje društva; 2) niti u nekom drugom TD-u

sudjelovati kao član koji osobno odgovara. (čl.76.st.1)

8.  Tko u jtd-u vodi poslove društva? Je li moguće prenijeti ovlast vođenja poslova

samo na neke komplementare i na koji način? .  Koja prava u tom slučaju imaju

isključeni komplementari?

Svaki član društva ima pravo i obvezu da vodi poslove društva.

Ako je društvenim ugovorom vođenje poslova prenijeto na jednoga ili na više određenih

članova društva, ostali članovi društva su od toga isključeni.

33

Svaki se član može, pa i kad je isključen od vođenja poslova društva, osobno obavijestiti

o poslovima društva, pregledati knjige i obaviti uvid u dokumentaciju, te za sebe sastaviti

godišnja financijska izvješća. Ta se prava ne mogu isključiti ni ograničiti, ako postoji

razlog za pretpostavku da se poslovi društva ne vode pošteno ni uredno.

9.  Objasnite koja je razlika između skupnog i pojedinačnog poslovodstva (vođenje

poslova i zastupanje društva)?

Ako su svi članovi društva ili više njih ovlašteni voditi poslove društva, svaki je od njih

ovlašten da ih sam vodi (pojedinačno poslovodstvo). Ako se neki od članova društva koji

su ovlašteni voditi poslove društva usprotivi poduzimanju neke radnje, ta se radnja ne

može poduzeti.

Ako je društvenim ugovorom određeno da članovi društva koji su ovlašteni voditi

poslove društva to mogu činiti samo skupno, za poduzimanje svakog posla potrebna je,

osim ako postoji opasnost od odgađanja, suglasnost svih ovlaštenih članova (skupno

poslovodstvo).

10.  Ima li jtd upravna i nadzorna tijela?

Ne.

11.  Da li i kada komplementari koji su isključeni iz vođenja i zastupanja društva

mogu davati i obvezujuće upute komplementarima koji vode i zastupaju društvo?

(čl.80)

Društvenim ugovorom može se predvidjeti da se članovi društva koji su ovlaštni voditi

poslove društva moraju pridržavati uputa koje daju ostali članovi društva.

Mogu davati obvezujuće upute. Kada postoji takva obveza član društva može odstupiti

od dobivenih uputa: 1)ako s obzirom na okolnosti smatra da one nisu opravdane; 2)ako bi

34

bilo štetno da se odgađa s poslom; 3) ako smatra da bi oni odobrili njegovo postupanje

kada bi im stvarno stanje bilo poznato.

12.  Da li ovlast za vođenje poslova uključuje i ovlast za poduzimanje radnji koje

prelaze okvir redovnog poslovanja?

Ovlast za vođenje poslova obuhvaća sve radnje koje se redovno poduzimaju u poslovanju

društva. Za poduzimanje radnji koje prelaze okvir redovnog poslovanja potrebna je

suglasnost svih članova.

13.  Tko daje prokuru u jtd-u?

Za davanje prokure potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih da vode poslove

društva, osim ako bi postojala opasnost od odgađanja. Prokuru može opozvati svaki član

društva koji ju je ovlašten podjeliti sam ili zajedno s drugim članovima.

14.      U čemu se sastoji pravo na obavještenost (pravo nadzora) člana jtd-a?

Svaki se član društva, pa i kada je isključen od vođenja poslova društva, osobno

obavijestiti o poslovima društva, pregledati knjige i obaviti uvid u dokumentaciju, te za

sebe sastaviti godišnja financijska izvješća.

15.      Mogu li se ta prava ograničiti ili isključiti?

Ta se prava ne mogu isključiti ni ograničiti, ako postoji razlog za pretpostavku da se

poslovi društva ne vode pošteno ni uredno.

16.  Kojom većinom donose odluke članovi jtd-a?

Za donošenje odluka društva potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih da sudjeluju

u odlučivanju.

35

Ako je društvenim ugovorom utvrđeno da se odluke donose većinom glasova, u sumnji se

većina računa prema broju članova.

17.  Na koji način se dijeli dobit i gubitak jtd-a između članova (komplementara)?

Da li je od tog zakonskog rješenja moguće odstupiti i kako?

1/3 dobiti tekuće godine dijeli se na članove društva tako da svakom od njih pripadne dio

koji odgovara njegovom udjelu u kapitalu društva. Pri izražavanju udjela u dobiti koji

članu pripada, ulozi koje je član tijekom poslovne godine unio u društvo računaju se u

srazmjeru s vremenom koje je proteklo od uplate. Ako je član u poslovnoj godini smanjio

svoj udio u kapitalu, uračunava se tako smanjeni udio u srazmjeru s vremenom koje je

proteklo od učinjenog smanjenja. (kapitalno načelo)

Preostale 2/3 dobiti tekuće godine koji prelazi udjele u dobiti izračunate prema gore

navedenom, kao i gubitak u toku poslovne godine, dijele se na članove društva na

jednake dijelove. (personalno načelo)

Od ovog zakonskog rješenja je moguće odstupiti, pošto su ovo odredbe dispozitivne

naravi, pa je logično da se društvenim ugovorom može urediti i drugačija podjela dobiti i

gubitka.

1.2. Pravni odnosi članova društva prema trećima (kongentne odredbe)

1.      Može li član slobodno raspolagati svojim udjelom u društvu?

Član društva ne može bez suglasnosti ostalih članova raspolagati svojim udjelom u

društvu.

2.  Na koji način se uređuje vođenje i zastupanje jtd-a (skupno i pojedinačno)?

Svaki član je ovlašten zastupati društvo, ako društvenim ugovorom nije isključen od

zastupanja. 36

Društvenim ugovorom može se odrediti da svi članovi ili više njih mogu zastupati

društvo samo skupno. Članovi ovlašteni za skupno zastupanje mogu ovlastiti pojedine

između sebe da u ime društva poduzimaju određene poslove ili određene vrste poslova.

Za izjavu volje trećih prema društvu dovoljno je da je ona izjavljena jednome od članova

ovlaštenih da skupno zastupaju društvo.

Društvenim ugovorom može se odrediti da su članovi društva, kada više njih ne djeluje

skupno, ovlašteni zastupati društvo samo zajedno s prokuristom.

Član društva može sklapati pravne poslove i poduzimati pravne radnje pred sudom i

izvan njega s time da može otuđiti i opteretiti nekretnine te dati i opozvati prokuru.

Ograničenje ovlasti za zastupanje ne djeluje prema trećima. To vrijedi ako se ovlast

ograničava samo na određene poslove ili vrste poslova, a ako se treba ostvariti samo pod

određenim okolnostima, za određeno vrijeme ili na određenom mjestu.

3.      Ako jednom jtd-u pristupi novi član, na koji način on odgovara za obveze

društva nastale prije njegova pristupanja?

Za obveze društva nastale prije pristupa, novi član odgovara vjerovnicima cijelom

svojom imovinom i solidarno s ostalim članovima društva. Drugačiji sporazum članova

društva glede njihove odgovornosti nema učinka prema trećima.

1.3. Prestanak društva i istupanje članova iz društva

1.      Koji su razlozi za prestanak jtd-a?

Razlozi za prestanak društva su:

1)     Istek vremena za koje je osnovano

2)     Odluka članova društva

3)     Pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u sudski registar

bio nezakonit

4)     Stečaj društva 37

5)     Smrt, odnosno prestanak nekog od članova društva, ako što drugo ne proizlazi iz

društvenog ugovora

6)     Ostvarivanje stečaja nad nekim od članova društva

7)     Otkaz nekoga od članova društva ili njegovog vjerovnika

8)     Pravomoćna odluka suda

2.  Pod kojim pretpostavkama može vjerovnik određenog člana društva otkazati

društveni ugovor i na taj način dovesti do prestanka društva?

Vjerovnik člana društva koji u posljednjih 6 mjeseci bezuspješno pokuša provesti ovrhu

na pokretnom imovinom člana društva i na temelju ovršne isprave zapljeni njegov udio u

društvu i prenese zahtjev za isplatom onoga što bi članu pripalo iz društva nakon što ono

prestane, može otkazati društveni ugovor 6 mjeseci prije kraja poslovne godine, bez

obzira na to je li društvo osnovano na određeno il ina neodređeno vrijeme. Vjerovnik

može od društva zahtijevati samo ono što bi članu pripalo nakon prestanka društva.

3.      Na koji način utječe na društvo činjenica da je jedan od njegovih članova umro?

Kada društvo prestane zbog smrti nekog od članova, njegov nasljednik mora bez

odgađanja izvjestiti o smrti člana, i ako postoji opasnost od odgađanja, mora nastaviti s

poslovima ostavitelja sve dok ostali članovi zajedno s njime ne odrede nešto drugo. Ostali

članovi dužni sun a isti način privremeno nastaviti s obavljanjem poslova koji sui m

povjereni. U tome smislu smatra se da društvo i dalje postoji.

4.  Tko i kada istupa iz jtd-a kada dođe do otkaza društvenog ugovora ili smrti,

odnosno stečaja nekog od članova društva

Kad je društvenim ugovorom određeno da će se u slučaju ako član otkaže taj ugovor ili

umre ili se nad njim otvori stečaj, društvo nastaviti s ostalim članovima, iz društva istupa

38

član kod kojega nastupe takve okolnosti u vrijeme kada bi da nema odredaba društvenog

ugovora, društvo prestalo.

5.  Koji su pravni učinci istupanja člana iz jtd-a?

Udio člana koji istupa iz društva prirasta ostalim članovima. Predmeti koje je član koji

istupi iz društva dao društvu na uporabu moraju mu se vratiti. Članu koji je istupio iz

društva isplaćuje se u novcu ono što bi on primio na temelju obračuna koji bi se napravio

kada bi u vrijeme njegova istupanja društvo prestalo postojati. Ako vrijednost imovine

društva nije dostatna za to da se pobiju dugovi društva i udjeli članova u kapitalu društva,

član koji je istupio iz društva mora društvu platiti dio nepokrivenog iznosa, srazmjerno

njegovom sudjelovanju u gubitku društva. Član koji je istupio iz društva odgovara

vjerovnicima za obveze društva nastale do upisa njegova istupanja iz društva u sudski

registar.

6.  U pogledu kojih poslova član koji je istupio iz društva mora u njima sudjelovati?

Član koji je istupio iz društva sudjeluje u dobiti i u gubitku iz poslova koji u vrijeme

njegova istupanja još nisu bili završeni. Društvo je ovlašteno završiti poslove onako kako

smatra da je to najprimjerenije..

7.  Kada je moguće da dođe do preoblikovanja jtd-a u komanditno društvo na

temelju ZTD-a?

Na koji način je uređeno nastavljanje društva s nasljednicima u slučaju smrti nekog

od člana društva?   Kada i

kako dolazi do preoblikovanja jtd u komanditno društvo u slučaju smrti jednog od

članova?

U slučaju nasljeđivanja društva s nasljednicima. Ako je društvenim ugovorom određeno

da će se društvo u slučaju smrti člana nastaviti s njegovim nasljednicima, svaki nasljednik

39

može svoje sudjelovanje u društvu uvjetovati time da mu se na temelju dotadašnjeg

udjela u dobiti prizna položaj komanditora i dio uloga ostavitelja koji mu pripada prizna

kao njegov komanditni ulog u društvu. Ako ostali članovi ne prihvate prijedlog

nasljednika za preoblikovanje u kd, on može zahtijevati da istupi iz društva bez obveze

da za to da otkazni rok. Nasljednici mogu navedena prava ostvariti u roku od 3 mjeseca

od dana pravomoćnosti odluke o nasljeđivanju.

1.4. Likvidacija

1.  Što je postupak likvidacije, tko su likvidatori i što su njihove ovlasti?

Likvidacija se provodi nakon nastanka razloga za prestanak društva, ako članovi ne

dogovore drugačiji način obračuna i podjele imovinu društva ili se nad društvom ne

otvori stečaj.

Likvidaciju najčešće provode svi članovi društva kao likvidatori ako odlukom članova ili

društvenim ugovorom nije određeno da je provedu pojedini članovi društva ili druge

osobe. Više nasljednika jednoga člana društva moraju imenovati zajedničkog zastupnika.

Na prijedlog neke od tih osoba likvidatore može zbog važnih razloga imenovati sud na

čijem je području sjedište društva. Sud može imenovati likvidatorima osobe koje nisu

članovi društva. Ograničenje ovlasti likvidatora bez pravnog je učinka prema trećima.

Likvidatori moraju završiti tekuće poslove, naplatiti potraživanja društva, unovčiti

preostalu imovinu i podmiriti vjerovnike. Radi dovršenja poslova koji su u tijeku oni

mogu sklapati i nove poslove.

U granicama svog poslovnog djelovanja likvidatori zastupaju društvo. Više nasljednika

jednoga člana društva moraju imenovati zajedničkog zastupnika. Na prijedlog neke od tih

osoba likvidatore može zbog važnih razloga imenovati sud na čijem je području sjedište

društva. Sud može imenovati likvidatorima osobe koje nisu članovi društva.

40

2. KOMANDITNO DRUŠTVO

Komanditno društvo- trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi

trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom od kojih najmanje jedna

odgovara za obveze društva solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom

(komplementar), a najmanje jedna odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog

imovinskog uloga u društvo (komanditor).

Ako odredbama zakona nije drugačije određeno, na komanditno društvo primjenjuju se

odredbe ZTD-a kojima se uređuje jtd.

1.  Objasnite pojam komanditora u kd-u?

Osoba koja odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga u

društvo.

2.  Kakav je utjecaj komanditora na donošenje odluka?

Komanditor se ne može usprotiviti odlukama ni postupcima komplementara, osim

odlukama i postupcima koji se donose ili poduzimaju izvan granica redovnog poslovanja

društva.

3.  Koja su prava komanditora u kd-u? (vrijedi i za tajnog člana u tajnom društvu!)

Komanditor ima pravo zahtijevati da mu se predaju prijepis ili preslika godišnjih

financijskih izvješća društva radi provjere njihove ispravnosti, ta da mu se u tu svrhu

dozvoli uvid u poslovne knjige društva. Kad postoji opravdani razlog, sud će na zahtjev

komanditora u svako doba naložiti da komanditoru i izvan gore navedenih slučajeva

priopći financijska izvješća društva u pisanom obliku, te da mu da druga razjašnjenja i

omogući uvid u poslovne knjige društva i druge isprave + udio u dobiti.

41

Komanditor nema posebna prava (iz čl.84.) 1) da se osobno obavijesti o poslovima

društva; 2) da pregleda knjige; 3) da obavi uvid u dokumentaciju; 4) da za sebe sastavi

G.F.I.;

4.  Da li se na komanditora primjenjuje zabrana konkurencije?

Ne.

5.  Udio u dobiti i gubitku kod komanditnog društva?(čl.139.)

Isto kao kod jtd-a.

Dobit tekuće godine pripisuje se komanditorovom  ulogu u kapital društva sve dok on ne

dosegne iznos koji se društvenim ugovorom obvezao uplatiti kao svoj ulog. U snošenju

gubitka nastalog poslovanjem društva komanditor sudjeluje samo do iznosa svoga udjela

u kapitalu društva, a i s neuplaćenim dijelom iznosa koji se društvenim ugovorom

obvezao uplatiti kao svoj ulog.

6.  Mora li komanditor vratiti iznose koje je primio na temelju usvojenih

financijskih izvješća, ako nije do kraja uplatio ulog?

Komanditor nije dužan vratiti iznose koje je na temelju usvojenih godišnjih financijskih

izvješća primio u dobroj vjeri kao udio u dobiti društva.

7.  Može li komanditor voditi poslove i zastupati kd?

Ne.

8.  Da li mu se može dodijeliti prokura i da li bi se tada na njega primjenjivala

zabrana konkurencije?

Komanditor nije ovlašten zastupati društvo. Iznimno od toga, komanditoru se može

odlukom svih komplementara dati prokura i trgovačka punomoć.

42

9.  Na koji način odgovara komanditor koji nije do kraja platio svoj ulog?

Ako je uplatio ulog u cijelini ne odgovar za obveze društva. Ako komanditor ne uplati u

cjelini ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom, odgovara vjerovnicima društva

neposredno i solidarno s ostalim članovima društva do visine ugovorenoga uloga

umanjenoga za uplaćeni dio. DAKLE, odgovara samo za razliku između uplaćenog djela

i iznosa koji se obvezao uplatiti.

Ako se komanditoru isplati njegov ulog , to prema vjerovnicima djeluje kao da ulog nije

uplaćen.

10.  Koje je stanje mjerodavno za utvrđivanje iznosa duga?

U odnosu prema vjerovnicima društva mjerodavan je iznos komanditorovog uloga koji je

upisan u sudskom registru, osim ako se na uobičajeni način ne objavi ili društvo

vjerovnicima na drugi način priopći da je taj ulog veći.

11.  Dovodi li smrt ili prestanak komanditora do prestanka kd-a?Smrt ili prestanak

komanditora koji je pravna osoba ne dovodi do prestanka društva.

12.  Koji su razlozi za prestanak kd-a?

Razlozi za prestanak društva su:

1)     Istek vremena za koje je osnovano

2)     Odluka članova društva

3)     Pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u sudski

registar bio nezakonit

4)     Stečaj društva

43

5)     Smrt, odnosno prestanak nekog od članova društva koji su fizičke osobe, ako

što drugo ne proizlazi iz društvenog ugovora

6)     Ostvarivanje stečaja nad nekim od članova društva

7)     Otkaz nekoga od članova društva ili njegovog vjerovnika

8)     Pravomoćna odluka suda

13.  Tko su likvidatori kd-a i koja je svrha postupka likvidacije?

Nije li drugačije određeno odlukom članova ili društvenim ugovorom, likvidatori kd-a su

svi komplementari. Svrha likvidacije je podjela imovine društva.

14.  Mogu li komplementari slobodno prenositi svoj poslovni udjel na treće osobe?

Ne. Član društva ne može bez suglasnosti ostalih članova slobodno raspolagati svojim

udjelom.

 

44

3. GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE

Gospodarsko interesno udruženje- pravna osoba koju osnivaju dvije ili više fizičkih i

pravnih osoba da bi olakšale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje čine

predmete njihova poslovanja te da bi poboljšale ili povećale njihov učinak ali tako da ta

pravna osoba za sebe ne stječe dobit.

ZAŠTO? To je oblik povezivanja gosp. subjekata na određeno vrijeme na

statusnopravnoj osnovi. DJELATNOST mora biti u vezi sa gosp. djelatnostimačlanova

udruženja kao pomoćna djelatnost njihovim djelatnostima.

1.  Da li je g.i.u. društvo osoba ili društvo kapitala? Objasnite!

Društvo osoba. Giu je pravna osoba koju osnivaju dvije ili više fizičkih i pravnih osoba

da bi olakšale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje čine predmete njihova

poslovanja te da bi poboljšale ili povećale njihov učinak ali tako da ta pravna osoba za

sebe ne stječe dobit. Udruženje se osniva bez temeljnog kapitala. Djelatnost udruženja

mora biti u vezi s gospodarskim djelatnostima njegovih članova kao pomoćna djelatnost

njihovim djelatnostima. Prava članova ne mogu se izraziti vrijednosnim papirima.

Drugačija odredba ugovora o osnivanju ili odluka članova udruženja je ništava.

2.  Koja se pravila supsidijarno primjenjuju na giu?

Supsidijarno se primjenjuju odredbe ZTD-a o jtd-u.

3.  Koje djelatnosti ne smije obavljati giu u okviru svojeg predmeta poslovanja?

Udruženje ne može:

1)     Ostvarivati neposredne ni posredne ovlasti vođenja ni nadzora nad

djelovanjem poduzeća njegovih članova, drugih društava i fizičkih osoba

45

2)     Neposredno ni posredno držati dionice ili udjele u poduzećima članova; ono

to ne može činiti ni u drugim poduzećima izuzev kada je to potrebno radi

ostvarenja cilja udruženja ali samo za račun članova

3)     Biti članom drugoga udruženja

4)     Pribavljati sredstva na tržištu kapitala

 4.  Tko može biti član giu-a?

Članovi udruženja mogu biti osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost. U udruženje se

mogu učlaniti i osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim

propisima.

5.  Kako odgovaraju članovi udruženja za obveze giu-a?

Članovi udruženja odgovaraju za obveze udruženja neograničeno cijelom svojom

imovinom.

6.  Kakva je odgovornost novog člana za obveze nastale prije njegovog pristupanja?

Novi član odgovara i za obveze udruženja koje su nastale prije njegova pristupanja

udruženju. Klauzulom sadržanom u ugovoru o osnivanju ili odredbom u pravnome aktu

kojim se novoga člana prima u udruženje može ga se osloboditi te odgovornosti. To

oslobođenje ima učinka prema trećima samo ako je objavljeno.

7.  Kako se dijeli dobit giu-a?

Dobit ostvarena obavljanjem djelatnosti udruženja jest dobit članova i dijeli se među

njima u omjeru određenim ugovorom o osnivanju udruženja, a ako o tome u njemu nema

odredaba, na jednake dijelove. (isto vrijedi i za gubitak)

46

8.  Tko donosi odluku o upotrebi dobiti?

(ČLANOVI UDRUŽENJA) Svaki član ima 1 glas (ugovorom o osnivanju udruženja

može se određenim članovima dati i više glasova pod uvjetom da 1 član ne može sam

imati većinu glasova).

9.  Kakva su pravila o ustupanju udjela u udruženju?

Svaki član udruženja može djelomično ili u cjelini ustupiti svoj udio u udruženju

drugome članu ili trećoj osobi. Ustupanje je moguće samo ako se s time suglase svi ostali

članovi udruženja. Član udruženja može svoje sudjelovanje u udruženju koristiti za

davanje osiguranja,a li samo onda ako se s time slože svi ostali članovi udruženja, osim

ako ugovor o osnivanju udruženja ne određuje što drugo. Onaj kome je dano osiguranje

ne može na temelju toga postati članom udruženja.

10.  Kada je moguće i na koje načine isključiti člana iz giu-a?

Člana se može isključiti iz udruženja iz razloga sadržanih u ugovoru u osnivanju

udruženja, a u svakome slučaju onda 1) ako grubo povrijedi svoje obveze, 2) ako

prouzroči teške smetnje u radu udruženja ili 3) ako postoji opasnost da će te smetnje

prouzročiti. 4) člana se može po tužbi na prijedlog većine ostalih članova udruženja

isključiti odlukom suda, osim ako ugovor o osnivanju udruženja ne određuje nešto drugo.

11.  Koje organe ima giu? Da li se društvenim ugovorom mogu predvidjeti i drugi

organi? Na koji način organi giu-a donose odluke?

Organe udruženja čine članovi koji djeluju zajedno i uprava koja se sastoji od jednog ili

više članova. Ugovorom o osnivanju mogu se predvidjeti i drugi organi. U tom se slučaju

određuju i njihove ovlasti. Članovi udruženja koji djeluju kao organ mogu donositi sve

odluke koje su potrebne za ostvarenje predmeta poslovanja udruženja. Svaki član ima 1

47

glas. Ugovorom o osnivanju udruženja može se određenim  članovima dati i više glasova

pod uvjetom da 1 član ne može imati većinu glasova. Na poticaj člana uprave ili na

zahtjev člana udruženja, član odnosno članovi uprave dužni su se posavjetovati sa članom

udruženja kako bi donijeli odluku.

12.  Kada članovi udruženja moraju jednoglasno donijeti odluke?

Članovi udruženja mogu samo jednoglasno donositi odluke o:

1)     Izmjeni predmeta poslovanja udruženja

2)     Izmjeni broja glasova koji pripadaju članu udruženja

3)     Izmjeni uvjeta za donošenje odluka

4)     Produženju trajanja udruženja iznad vremena određenog ugovorom o osnivanju

5)     Izmjeni doprinosa svakoga ili pojedinog člana udruženja za financiranje udruženja

6)     Izmjeni bilo koje druge obveze člana, osim ako ugovor o osnivanju ne određuje što

drugo

7)     Svakoj drugoj izmjeni ugovora o osnivanju, osim ako ugovor ne određuje što drugo

13.  Tko je ovlašten voditi poslove giu-a?

Poslove udruženja vode jedna ili više fizičkih osoba koje se u upravu udruženja imenuju

ugovorom o osnivanju ili odlukom članova.

14.  Tko zastupa giu?

Udruženje prema trećima zastupa samo osoba koja čini upravu udruženja, a ako ih je

više, svaka od njih. Prema trećima se ne može isticati ograničenje ovlasti člana uprave

sadržano u ugovoru o osnivanju ili u odluci članova udruženja čak i ako je objavljeno.

Član uprave obvezuje udruženje prema trećima ako djeluje u njegovo ime i onda kada

poduzima radnje koje prelaze okvir predmeta poslovanja G.I.U., osim ako udruženje

48

dokaže da je treći znao ili da mu prema okolnostima nije moglo ostati nepoznato da je

radnja poduzeta izvan predmeta poslovanja.

15.  Na koji način dolazi do prestanka giu-a?

Do prestanka giu-a dolazi odlukom članova ili odlukom suda. Odlukom članova- donosi

se jednoglasno (osim ako ugovorom o osnivanju nije drugačije određeno) i to: 1) ako je

isteklo vrijeme trajanja određeno ugovorom o osnivanju ili je nastupio neki drugi razlog

koji je u njemu predviđen za prestanak društva ili 2) ako je ostvaren predmet poslovanja

udruženja ili ga se više ne može ostvariti. Odlukom suda: po tužbi svakoga člana

udruženja, ili treće osobe koja za to ima pravni interes, ili nadležne vlasti. Prestanak

udruženja dovodi do likvidacije društva.

16.  Tko su likvidatori giu-a?

Likvidaciju provode članovi uprave udruženja, ako se to ugovorom o osnivanju udruženja

ili odlukom članova ne povjeri drugim osobama.

 

 

49

4. TAJNO DRUŠTVO

Tajno društvo- nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni član) ulaže neku imovinsku

vrijednost u poduzeće druge osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga stječe pravo

sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika. (sups. primjena-ortaštvo)

1.  Koji su razlozi osnivanja tajnog društva?

Tajno društvo nije pravna osoba i nema tvrtku. Ulog tajnog člana ulazi u imovinu

poduzetnika. Poduzetnik nastupa u pravnom prometu i isključivi je nositelj svih prava i

obveza. Ulog tajnog člana može se sastojati u novcu, stvarima i pravima čija se vrijednost

može izraziti u novcu.

Razlog osnivanja je tajnost uloga tajnog člana.

2.  Postoje li propisi o formi sklapanja ugovora o osnivanju tajnog društva?

Ne, to je neformalan ugovor.

3.  U čemu se sastoji pravo nadzora tajnog člana?

Tajni član ima pravo nadzora (ima pravo zahtijevati da mu se preda prijepis godišnjih

fin.izvješća radi provjere njihove ispravnosti, da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u

poslovne knjige i daju potrebna razjašnjenja. Kad za to postoji opravdani razlog, sud će

na zahtjev tajnog člana u svako doba naložiti poduzetniku da tajnome članu priopći

fin.izvješća društva u pisanom obliku, te da mu da druga razjašnjenja i omogući uvid u

poslovne knjige društva i druge isprave).

4.  Može li se tajnog člana osloboditi obveze da sudjeluje u gubitku?

Da. Ugovorom o tajnom društvu može se isključiti obveza tajnog člana da snosi gubitak

iskazan poslovanjem poduzetnikovog poduzeća. To se odnosi in a dobit.

50

5.  Može li ga se isključiti od prava na dobit? Zašto?

Da, zato što se odnosi između poduzetnika i tajnog člana uređuju ugovorom.

6.  Dovodi li smrt tajnog člana do prestanka društva?

Smrt tajnog člana ne dovodi do prestanka društva.

7.  Da li je tajno društvo pravna osoba?

Tajno društvo nije pravna osoba.

8.  Koje su ugovorne strane pri osnivanju tajnog društva?

Tajni član i poduzetnik.

9.  Da li tajno društvo prestaje otvaranjem stečaja nad tajnim članom?

Da.

10.  Upisuje li se tajno društvo u sudski registar?

Ne.

11.  Na koji način se dijeli dobit u tajnom društvu?

Udio poduzetnikovog poduzeća u dobiti i gubitku iskazanom poslovanjem tajnog društva

određuje se ugovorom. Ako nije određen ugovorom smatrat će se da je ugovoren udio

koji je primjeren konkretnim okolnostima.

51

12.  Koji su razlozi za prestanak tajnog društva?

Razlozi za prestanak tajnog društva su:

1)     Protek vremena na koji je sklopljen ugovor o tajnom društvu

2)     Ostvarivanje cilja zbog kojeg je sklopljen ugovor o tajnom društvu ili ako

ostvarivanje tog cilja postane nemoguće, bez obzira na to je li ugovor sklopljen na

određeno ili na neodređeno vrijeme

3)     Smrt ili prestanak poduzetnika koji je pravna osoba

4)     Ako poduzetnik prestane obavljati gospodarsku djelatnost

5)     Otvaranje stečajnog postupka nad poduzetnikom ili nad tajnim članom

13.  Provodi li se u slučaju prestanka tajnog društva postupak likvidacije?

Ne (nema svojstvo pravne osobe).

14.  Zašto se tajno društvo ne upisuje u sudski registar?

Jer nema svojstvo pravne osobe (trgovačkog društva).

15.  Kakav položaj ima tajni član u slučaju stečaja nad poduzetnikom?

Ima položaj stečajnog vjerovnika. U slučaju stečaja poduzetnika, tajni član društva ima

glede prava na povrat svoga uloga položaj stečajnog vjerovnika, ali samo u odnosu na

onaj dio uloga koji prelazi iznos njegova udjela u gubitku. Tajni član dužan je u stečajnu

masu uplatiti ulog na koji se obvezao ugovorom, ali samo u dijelu u kojem ga već nije

uplatio i u dijelu u kojem sudjeluje u snošenju gubitka iskazanog poduzetnikovog

poduzeća.

 

 

52

C) DRUŠTVA KAPITALA (dd,doo)

DIONIČKO DRUŠTVO

Dioničko društvo- trgovačko društvo u kojem članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u

temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice. Dd može imati i samo jednog dioničara.

Dioničari ne odgovaraju za obveze društva.

1. Opće odredbe

1. Koji je najniži iznos temeljnog kapitala dd-a?

Najniži iznos temeljnog kapitala je 200 000 kn.

 2.     Koji je najniži nominalni iznos dionice?

Nominalni iznos dionice ne može biti manji od 10,00 kn.

2. Dionice

1.    Što su privremenice?

Potvrde o udjelima prije potpune uplate dionica. Moraju glasiti na ime.

2.  Koja je razlika između redovnih i povlaštenih dionica?

Po sadržaju prava koja daju, dionice mogu biti redovne i povlaštene. Redovne dionice su

dionice koje imatelju daju: 1) pravo glasa u glavnoj skupštini, 2) pravo na isplatu dijela

dobiti društva (dividenda), 3) pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske odnosno

53

stečajne mase društva. Povlaštene dionice ne daju pravo glasa (ako se tako odredi

statutom). One imatelju daju neka povlaštena prava, npr. pravo na dividendu u unaprijed

utvrđenom novčanom iznosu ili u postotku od nominalnog iznosa dionice, pravo

prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase i

druga prava u skladu sa zakonom i statutom društva.

3.    Koja tri prava daje redovna dionica?

Redovne dionice daju:1)   Pravo glasa u glavnoj skupštini društva; 2)   Pravo na isplatu

dijela dobiti društva (dividenda); 3)   Pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno

stečajne mase društva;

4.    Nabrojite i objasnite vrste povlaštenih dionica?

Povlaštene dionice su dionice koje imatelju daju neka povlaštena prava, npr. pravo na

dividendu u unaprijed utvrđenom novčanom iznosu ili u postotku od nominalnog iznosa

dionice, pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske, odnosno

stečajne mase i druga prava u skladu sa zakonom i statutom društva. Povlaštena dionica

može biti kumulativna i participativna. Kumulativna  povlaštena dionica daje imatelju

dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo naplate kumuliranih neisplaćenih

dividendi prije isplate dividendi imateljima redovnih dionica. Participativna  povlaštena

dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo da pored

određene dividende naplati i dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica.

54

5.  Koju vrstu dionica je moguće izdavati bez prava glasa i u kojoj količini?

Da li je broj dionica bez prava glasa ograničen u odnosu na iznos temeljnog

kapitala?

Bez prava glasa mogu se izdati samo povlaštene dionice, ali ukupni iznos temeljnog

kapitala koji se odnosi na takve dionice ne može prijeći polovinu iznosa temeljnog

kapitala društva.

6.  Kakvo je pravo glasa kod povlaštenih dionica?

Statutom je moguće odrediti da ne daju pravo glasa, inače one daju sva članska prava

koja imaju i drugi dioničari.

7.    Koji su dijelovi isprave o dionici?

1)   Plašt dionice sastoji se, (ukoliko nije izdana u nematerijaliziranom obliku) od: a)

oznake da je dionica i njezinog nominalnog iznosa ako društvo izdaje dionice s

nominalnim iznosom, b) oznake roda dionice, c) tvrtke i sjedišta izdavatelja dionice, d)

tvrtke, odnosno imena osobe na koju glasi dionica, e) datuma izdavanja i broja dionica, f)

faksimila potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice)

2)   Kuponski arak za naplatu dividendi (svaki kupon mora sadržavati ove sastojke: a)

redni broj kupona za naplatu dividende, b) broj dionice na koju se kupon odnosi na

temelju koje se isplaćuje dividenda, c) tvrtku izdavatelja dionice, d) faksimil potpisa

statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice)

3)   Talon s kojim imatelj dionice ostvaruje pravo na nove kuponske arke ako su

iskorišteni svi kuponi za isplatu dividende (mora sadržavati broj dionice na koju se

odnosi)

55

8.  Tko donosi odluku o izdavanju dionica i kojom većinom?

Odluku o izdavanju dionica donosi glavna skupština društva ili osnivači društva u skladu

sa statutom

9.  Nematerijalizirane dionice, što su i gdje se one vode?

To je dionica koja se vodi u obliku elektroničnog zapisa na računu vrijednosnih papira u

kompjuterskom sustavu Središnje depozitarne agencije kojom se njen izdavatelj obvezuje

vlasniku ispuniti obvezu sadržanu u dionici.

10.    Po čemu se u bitnim sastojcima razlikuju dionice izdane u materijaliziranom i

nematerijaliziranom obliku (plašt)?

Dionice izdane u nematerijaliziranom obliku ne sadrže broj ni faksimil potpisa statutom

ovlaštenih osoba izdavatelja dionice.

11.  Kada postoji obveza izdavanja nematerijaliziranih dionica i pri kojoj instituciji

se vode računi za takva društva-izdavatelje i njihove dioničari?

Registar vodi Središnja depozitarna agencija. U javnoj ponudi mogu se izdavati samo

nematerijalizirani vrijednosni papiri.

12.  Kakvu ulogu u tom pogledu ima Središnja depozitarna agencija?

Ako je društvo izdalo dionice u nematerijaliziranom obliku, mjerodavno je stanje na

računu dioničara kojeg za dionice društva vodi SDA.

56

13.  U pogledu kojih dionica je moguće statutom odrediti vinkulaciju kao pretpostavku za prijenos dionica?

Vinkulacija dionica (njem. vinkulierte Namensaktien) je statutom predviđena odredba o

potrebi suglasnosti dioničkog društva za prijenos dionice na ime. Vinkulacija je zapravo

ograničenje temeljnog načela o slobodnoj prenosivosti dionica na ime. Vinkulacija ne

utječe na način prijenosa dionice na ime (indosament, cesija i sl.).

Vinkulacija služi u praksi za zaštitu porodičnih dioničkih društava od otuđenja dionica na

ime, ali ona može poslužiti i za zaštitu protiv stjecanja većine dionica od nekog trećeg i

time spriječiti uvlačenja koncerna u društvo ili nekog tko inače nije poželjan. Nadalje,

dionice se vinkuliraju kako bi se zadržali odnos sudjelovanja u društvu, osobito da neki

od dioničara ne postane većinski, zatim da zadrži dioničare do kojih je društvu posebno

stalo, posebno npr. one koji imaju dodatne obveze i sl. Ovi razlozi ne moraju se navesti u

statutu.

Statutom društva može se odrediti da je za prijenos dionice, koja je izdana u

materijaliziranom obliku potrebna suglasnost društva. Suglasnost daje uprava.

3. Osnivanje d.d.-a

OSNIVANJE - osnovna radnja pri osnivanju društva je usvajanje statute društva. Izjava

o usvajanju statuta daje se u obliku isprave koja se sastavlja kod javnog bilježnika.

Osnivači preuzimaju dionice izjavom danom kod javnog bilježnika da osnivaju društvo id

a preuzimaju obvezu uplate dionica.

1.Koja je razlika između sukcesivnog i simultanog osnivanja dd-a?

Simultano osnivanje dd-a- osnivači osnivaju društvo preuzimanjem svih dionica društva,

usvajanjem i potpisivanjem statuta te izjavom da osnivaju dd.

57

Sukcesivno osnivanje dd-a- društvo se može osnovati tako da osnivači usvoje statut,

preuzmu dio dionica i upute javni poziv (prospekt) za upis dionica pa se one upisuju na

temelju toga poziva. Razlika je u količini dionica koje se preuzima odmah pri osnivanju.

2. Kako se uplaćuju dionice?

Dionice se uplaćuju novcem, ulaganjem stvari ili prava. Dionice se uplaćuju u novcu

zakonom određenim sredstvom plaćanja na račun dioničkog društva kod kreditne

institucije u RH.

3. Koliko se najmanje mora uplatiti dionica prije upisa u trgovački registar?

Prije upisa društva u trgovački registar mora se, ako se ulozi uplaćuju u novcu, uplatiti

najmanje ¼ najnižeg iznosa te dionice za koji se ona može izdati, bez obzira na to je li

riječ o dionici u nematerijaliziranom obliku ili o dionici za koju se izdaje isprava o

dionici, a ako se dionica izdaje za viši iznos od tog iznosa dionice i cijeli iznos koji

prelazi taj iznos.

4.  Kakav je tretman stvari i prava koje se unose u temeljni kapital dd-a- prije

njegovog upisa u sudski registar?

Ako se radi o ulaganju stvari i prava, oni se moraju unijeti u cjelini.

5.  Zašto se u tom slučaju provodi revizija osnivanja?

U tom slučaju revizija je obvezna zato što se revizijom mora utvrditi gospodarska

vrijednost stvari odnosno prava, od strane neovisnog stalnog sudskog procjenitelja

odgovarajuće struke.

58

6.  U kojim slučajevima se provodi revizija osnivanja dd-a?

Jedan ili više revizora (revizori osnivanja) moraju obaviti reviziju:

1)   Ako je neki član uprave ili nadzornog, odnosno izvršni direktor ili član upravnog

odbora ujedno i osnivač društva

2)   Ako su u osnivanju preuzete dionice za račun nekoga člana uprave ili nadzornog,

odnosno izvršnog direktora ili člana upravnog odbora,

3)   Ako je neki član uprave ili nadzornog , odnosno izvršni direktor ili član upravnog

odbora u osnivanju dobio posebnu pogodnost ili je za osnivanje, odnosno za pripremu

osnivanja dobio obeštećenje ili naknadu

4)   Ako je osnivanje društva bilo ulaganjem ili preuzimanjem stvari, odnosno prava, u

kojem slučaju se za procjenu vrijednosti stvari odnosno prava koristi nalazom neovisnog

stalnog sudskog procjenitelja odgovarajuće struke

Revizore osnivanja imenuje sud.

7.  Objasnite postupak nastavka osnivanja dd-a?

Ugovori koje društvo u prve 2 godine nakon što se upiše u sudski registar sklopi s

osnivačima ili s dioničarima na čije dionice otpada više od 1/10 iznosa temeljnog kapitala

društva kojima društvo stječe stvari i prava za cijenu jednaku ili više od iznosa desetine

toga kapitala valjani su ako ih odobri glavna skupština i kada ih upiše u sudski registar.

Pravne radnje koje društvo preuzme u ispunjenju takvih ugovora nemaju pravni učinak

dok glavna skupština ne odobri ugovor i dok ga se ne upiše u sudski registar. Ugovor

mora biti sklopljen u pisanom obliku, ako nije zakonom propisano da ga se mora sklopiti

u obliku javnobilježničke isprave. Društvo mora omugućiti svakom dioničaru uvid u

takav ugovor u poslovnim prostorima društva i na njegov zahtjev bez odgađanja

besplatno dati njegovu presliku. Prije odlučivanja na glavnoj skupštini o davanju

odobrenja na ugovor, uprava mora iznijeti razloge sklapanja ugovora i obrazložiti

59

odredbe ugovora te podnijeti dioničarima pisano izvješće o tom ugovoru i u njemu

iznijeti svrhu u koju se stječe stvar ili pravo. Prije donošenja odluke na glavnoj skupštini

mora se podnijeti izjava revizora osnivanja koji su pregledali ugovor i stvar, odnosno

pravo koje se njima treba steći. Odluka kojom se odobrava ugovor valjana je ako je za

nju glasovalo toliko članova glavne skupštine koji predstavljaju najmanje ¾ temeljnog

kapitala zastupljenog na glavnoj skupštini na dan donošenja odluke, a ako se odluka

donosi u roku od godine dana od dana upisa društva u sudski registar, najmanje ¾ od

ukupnog temeljnog kapitala društva. Nakon što glavna skupština odobri ugovor, uprava

mora podnijeti prijavu za njegov upis u sudski registar. Sud može odbiti upis ugovora u

sudski registar, osim iz razloga zbog kojih i inače može odbiti upis, ako revizor

osnivanja, ili je to očigledno, izjavi da je izvješće uprave nepotpuno, sadrži pogrešne

podatke ili je protivno propisima ili je za stvar ili pravo koje treba steći ugovorena

neprimjerena velika naknada. Ove odredbe ne odnose se na ugovore kojima se stvari ili

prava stječu u okviru tekućeg poslovanja društva, u ovršnom postupku ili na burzi.

8.  Zašto je posebno uređen ovaj postupak?

Zato što se time sprječava izbjegavanje strogih propisa o reviziji pri osnivanju društva

ulaganjem stvari i prava (suglasnost glavne skupštine i upis ugovora u sudski registar).

9.  Kada se održava osnivačka skupština dd-a i kako se postupa u slučaju njezinog

neuspjelog održavanja?

Osnivačka skupština mora se održati najkasnije 2 mjeseca po proteku roka za upis

dionica koji je bio određen u prospektu. Osnivači društva sazivaju skupštinu oglasom koji

se mora objaviti na isti način kao što je bio objavljen prospekt, ali tako da između zadnje

objave oglasa i skupštine protekne  najmanje 15 dana. Sud može na zahtjev osnivača iz

opravdanih razloga za mjesec dana produljiti rok za održavanje glavne skupštine. Ako se

pravodobno ne održi osnivačka skupština, smatra se da osnivanje društva nije uspjelo. U

60

roku od 15 dana po proteku roka za održavanje osnivačke skupštine osnivači moraju

oglasom objavljenim na isti način kao i prvi prospekt pozvati upisnike dionica da

podignu svoje uplate. Ako osnivači teko ne postupe, oglas će, o trošku osnivača na

prijedlog nekog od upisnika dionica, objaviti sud.

10.  Tko bira prvu upravu i nadzorni odbor pri sukcesivnom osnivanju?

Glavna skupština društva.

11.  U kojem roku se održava osnivačka skupština dd-a u slučaju sukcesivnog

osnivanja?

U roku od 2 mjeseca od isteka roka za upis dionica.

12.  Koji je kvorum da bi osnivačka skupština kod sukcesivnog osnivanja bila

podobna da odlučuje?

Kvorum od većine svih dionica- na osnivačkoj skupštini odlučuje se većinom glasova iz

dionica zastupljenih na skupštini koje nisu izuzete od glasovanja.

13.  O čemu ona odlučuje?

Osnivačka skupština :

1)      Utvrđuje jesu li upisane, odnosno preuzete i raspoređene sve dionice, jesu li uneseni

svi ulozi koji su se po Zakonu i statutu društva morali unijeti do održavanja osnivačke

skupštine te hoće li s onim što je uneseno društvo moći slobodno raspolagati nakon što ga

se upiše u sudski registar

2)      Utvrđuje iznos troškova osnivanja koji idu na teret društva

3)      Izabire one organe društva koje po zakonu i statutu bira glavna skupština

61

14.  Kako se rješava situacija u kojoj su osnivači uputili javni poziv za upis dionica, a

dionice nisu upisane u zakonskom roku?

Rok za upis dionica ne može biti dulji od 3 mjeseca. Ako u tom roku sve dionice nisu

upisane i uplaćene, osnivači mogu sami u daljnjem roku od 15 dana upisati ili uplatiti

dionice- ako to ne učine osnivanje nije uspjelo, a upisnike treba pozvati da podignu

uplaćene iznose.

4. Pravni odnosi između društva i dioničara

1.  Što se događa u slučaju da dioničar pravovremeno ne uplati dionice? Kako se

provodi postupak isključenja dioničara zbog nepravodobne uplate dionica?

Dioničari su dužni uplatiti dionice na poziv uprave. Dioničari koji dionice ne uplate na

vrijeme dužni su od dospjelosti obveze do njezinog podmirenja platiti društvu zatezne

kamate po stopi određenoj zakonom, ako statutom za to nije propisana viša stopa. Za

nepravodobnu uplatu dionice prenošenjem društvu stvari i prava, statutom se može

predvidjeti plaćanje ugovorne kazne. Dioničarima koji pravodobno ne uplate iznos koji se

od njih traži da uplate može se preporučenim pismom dati naknadni rok s prijetnjom da

će im se po bezuspješnom proteku toga roka oduzeti dionice i ono što su već uplatili.

Davanje naknadnog roka treba objaviti u glasilu društva. Dioničarima koji usprkos tome

ne uplate iznos koji se od njih traži, javnom se objavom u korist društva oduzimaju

dionice i ono što su do tada uplatili. U objavi se moraju točno navesti dionice koje se

oduzimaju u korist društva.

2.    Na koji se način upotrebljava dobit u dd-u?

Neto dobit ostvarenu u poslovnoj godini društvo je dužno najprije uporabiti za namjene

redom kako su navedene:

1)   za pokriće gubitaka prenesenog iz ranijih godina ;

62

2)   za unos u zakonske reserve;

3)   za unos u rezerve za vlastite dionice, ako ih je društvo steklo ili ih namjerava steći ;

4)   za unos u statutarne rezerve ako ih društvo ima;

3.   Na koji način ZTD uređuje popunjavanje zakonskih rezervi i rezerve kapitala,

njihov najveći iznos i svrhu za koju se koriste?

Društvo je dužno u zakonske rezerve unositi dvadeseti dio dobiti tekuće godine umanjene

za iznos gubitka iz prethodne godine, sve dok te rezerve zajedno sa rezervama kapitala

(vezane rezerve) ne dosegnu visinu od 5 % temeljnog kapitala društva ili statutom

određeni veći dio toga kapitala.

Društvo unosi u rezerve kapitala:

1)   Dio uplaćenog iznosa za koji se uzdaju dionice koji prelazi nominalni iznos dionica, a

ako su izdane dionice bez nominalnog iznosa onaj iznos koji prelazi knjigovodstveno

iskazani iznos temeljnog kapitala što se odnosi na dionice

2)   Dio iznosa uplaćenog društvu za stjecanje zamjenjivih obveznica ili obveznica s

opcijom kupnje dionica koji prelazi nominalni iznos izdanih obveznica

3)   Iznos za koji je pojednostavnjeno smanjen temeljni kapital da bi se sredstva unijela u

rezerve kapitala

Zakonske rezerve i rezerve kapitala koje ne prelaze taj iznos mogu se upotrijebiti:

1)   Za pokrivanje gubitka iz tekuće godine, ako se on ne pokrije iz dobiti prethodne

godine niti se to može učiniti korištenjem drugih rezervi

2)   Za pokrivanje gubitka iz prethodne godine, ako se on ne pokrije iz dobiti tekuće

godine niti se to može učiniti korištenjem drugih rezervi

Dio zakonskih rezervi i rezervi kapitala koji prelaze taj iznos mogu se upotrijebiti:

1)   Za pokrivanje gubitaka iz tekuće godine, ako se to ne može učiniti iz dobiti iz

prethodne godine

63

2)   Za pokrivanje gubitka iz prethodne godine, ako se to ne učini iz dobiti tekuće godine

3)   Za povećanje temeljnog kapitala iz sredstava društva

Zakonske rezerve i rezerve kapitala ne mogu se koristiti za navedene svrhe ako se

istovremeno rezerve društva koriste za isplatu dividende.

4. Na koji način se dijeli dobit u dd-u (podjela dobiti)?

Udjeli dioničara u dobiti određuju se prema temeljnom kapitalu društva koji otpada na

njihove dionice. Ako ulozi u temeljni kapital nisu plaćeni u cjelini ili nisu uplaćeni za sve

dionice u istome omjeru, dioničari sudjeluju u podjeli dobiti u omjeru onoga što su

uplatili. Ulozi učinjeni u tijeku poslovne godine uzimaju se u obzir prema vremenu koje

je proteklo od uplate. Statutom se može odrediti i drugačiji način podjele dobiti.

5. Što se postiže postupkom amortizacije dionica?

Proglašava se nevažećom.

Ako se isprava o dionici izgubi ili uništi, može se po propisima o amortizaciji proglasiti

nevažećom.

6. Kada dd može stjecati vlastite dionice?

Društvo može stjecati vlastite dionice na temelju ovlasti glavne skupštine za njihovo

stjecanje koja vrijedi najviše 5 godina i određuje uvjete pod kojima se one mogu stjecati,

naročito najveći broj dionica koje ono treba steći, vrijeme za koje je dana ovlast za

stjecanje dionica i, ako se dionice stječu naplatnim putem, najveću i najmanju vrijednost

onoga što društvo za to daje. Društvo ne smije stjecati vlastite dionice da bi njima

trgovalo. Pri svakom stjecanju dionica uprava odnosno izvršni direktori društva moraju

utvrditi da su za to ispunjeni uvjeti propisani ZTD-om.

64

Društvo može stjecati vlastite dionice i bez za to dobivene ovlasti glavne skupštine:

1)   Ako je to potrebno da bi se od društva otklonila teška šteta koja neposredno predstoji;

2)   Ako dionice treba ponuditi da ih steknu zaposleni u društvu ili u nekome od društava

koje je s njime povezano, s time da ih u roku od godine dana od dana stjecanja mora

prenijeti tim osobama;

3)   Ako se dionice stječu zato da bi se po odredbama ZTD-a obeštetilo dioničare društva

ili manjinske dioničare o njemu ovisnih društava;

4)   Ako je stjecanje nenaplatno ili ako stjecanjem financijska institucija kupuje dionice

komisiono;

5)   Ako ih stječe od dioničara zbog toga što nije u potpunosti uplatio iznos za koji su

izdane;

6)   Na temelju univerzalnog pravnog sljedništva;

7)   Na temelju odluke glavne skupštine o povlačenju dionica po propisima o smanjenju

temeljnog kapitala društva;

8)   Nadmetanjem provedenim od strane suda da bi društvo namirilo neku svoju tražbinu

prema dioničaru;

7.  Koliki je najveći dopušten broj vlastitih dionica koji može držati društvo?

Na stečene dionice zajedno s postojećim vlastitim dionicama društva ne smije otpadati

više od 10% temeljnog kapitala društva, te uz obvezu stvaranja rezervi za takve dionice.

8.  Da li je moguće na temelju vlastite dionice isplatiti dividendu?

Ne. Prava iz vlastitih dionica miruju.

65

9.  Kako će se postupiti u slučaju ako je količina vlastitih dionica veća od najvećeg

dopuštenog broja vlastitih dionica?

Ako društvo protivno propisima o stjecanju vlastitih dionica stekne vlastite dionice, mora

ih otuđiti u roku od godinu dana. Ako se dionice steknu propisno, društvo mora u roku od

3 godine nakon stjecanja dionica otuđiti onaj dio dionica koji prelazi 10 %  temeljnog

kapitala. Ako se vlastite dionice ne otuđe u tim rokovima, društvo ih mora povući.

10.  Zašto postoje ograničenja u pogledu stjecanja vlastitih dionica?

Ograničenja i pogledu stjecanja vlastitih dionica od strane društva postoje jer se time

ugrožava njegov temeljni kapital.

5. ORGANI DIONIČKOG DRUŠTVA

5.1. Uprava

Ovlasti uprave -

1) vođenje poslova društva na vlastitu odgovornost (članovi uprave moraju se u

odnosu na društvo u vođenju poslova držati ograničenja koja sui m u okviru propisa

postavljena statutom, odlukama nadzornog odn. upravnog odbora i glavne skupštine te

poslanikom o radu glavne skupštine)

2) zastupanje (ne može se ograničiti)

3)priprema i provođenje odluka glavne skupštine

Na članove uprave se odnosi zabrana konkurencije. Suglasnost daje nadzorni odn.

upravni odbor.

66

1. Kako će se postupiti ako je odobren kredit članovima uprave ili prokuristi mimo

zakonom propisanog postupka?

Daje li se krediti protivno zakonu, mora ga se, bez obzira na odredbe ugovora, odmah

vratiti, osim ako nadzorni odbor naknadno ne donese odluku kojom odobrava davanje

kredita.

2. Kada postoji obveza uprave da vodi registar dionica i koja je svrha njegovog

vođenja?

Obveza postoji kada se izdaju dionice u materijaliziranom obliku.

Svrha: u odnosu prema društvu vrijedi kao dioničar samo onaj tko je upisan u registru

dionica. Kada se prenosi dionica vrši se brisanje ranijeg dioničara i upis novog u registar.

3. Kakvu ulogu u tom pogledu ima SDA?

Ako je društvo izdalo dionice kao vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku,

mjerodavno je stanje na računu dioničara kojeg za dionice društva vodi zakonom

ovlaštena pravna osoba (SDA).

4.  O čemu sve uprava mora izvještavati nadzorni odbor i u kojim rokovima mora

podnijeti ta izvješća?

Uprava mora izvještavati nadzorni odbor, odnosno upravni odbor o:

1)      Poslovnoj politici i o drugim načelnim pitanjima budućeg vođenja poslova te

odstupanjima od ranijih predviđanja s navođenjem razloga za to;

2)      Rentabilnosti poslovanja društva, a napose rentabilnosti upotrebe vlastitog kapitala;

3)      Tijeku poslova, napose prihoda i stanja društva;

4)      Poslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za rentabilnost poslovanja i za

likvidnost društva;

67

Nadzorni, odnosno upravni odbor može zahtijevati od uprave da ga izvješćuje i o drugim

pitanjima koja su od značaja za poslovanje i stanje društva. Uprava podnosi izvješće o

poslovnoj politici najmanje jednom godišnje, ako izmjena stanja ili nova pitanja ne

nalažu da se o tome izvijesti bez odgađanja, izvješće o rentabilnosti društva i o upotrebi

kapitala na sjednici nadzornog, odnosno upravnog odbora na kojoj se raspravlja o

godišnjim financijskim izvješćima, izvješće o tijeku poslova i o stanju društva najmanje

tromjesečno, a izvješće o poslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za rentabilnost

poslovanja i za likvidnost društva pravodobno kako bi nadzorni, odnosno upravni odbor

mogao o njima zauzeti stav.

Nadzorni, odnosno upravni odbor može u svako doba tražiti od uprave da ga izvijesti o

pitanjima koja su povezana s poslovanjem društva i koja značajnije utječu na položaj

društva ili se razumno može očekivati da bi na to mogla utjecati. On može zahtijevati

podnošenje izvješća o prilikama društva, pravnim i poslovnim odnosima s povezanim

društvima. Svaki član nadzornog, odnosno upravnog odbora može zahtijevati da uprava

podnese spomenuto izvješće nadzornom, odnosno upravnom odboru.

5.  Tko sastavlja konsolidirano godišnje izvješće društva i što se u njemu prikazuje?

Uprava vladajućeg društva sa sjedištem u RH, ovisna društva kojega imaju sjedište u toj

zemlji ili izvan nje, mora glavnoj skupštini podnijeti pisano konsolidirano izvješće

društva ako su jedno ili više o njemu ovisnih društava društva kapitala. U konsolidiranom

godišnjem izvješću društva mora se korektno prikazati najmanje razvitak i rezultat

poslovanja te financijsko stanje društva uključenih u konsolidaciju uzetih kao cjelina uz

opis glavnih rizika i nesigurnosti kojima su izložena. To mora biti uravnotežen prikaz i

potpuna analiza razvoja, rezultata poslovanja i financijskog položaja društava uključenih

u konsolidaciju uzetih kao cjelina s opsegom i složenošću njihova poslovanja. U mjeri u

kojoj je to potrebno za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja i financijskog položaja

društva, analiza mora uključiti financijske, a ako je to potrebno i druge pokazatelje koji se

odnose na pojedine poslove uključujući i obavijesti o zaštiti okoliša i o radnicima. Kada

68

je to potrebno, u analizi se mora dodatno objasniti iznose navedene u konsolidiranim

godišnjim financijskim izvješćima.

U odnosu na ta društva u izvješću se mora prikazati:

a)      Svi važniji poslovni događaji koji su se pojavili nakon proteka poslovne godine

b)      Očekivani razvoj tih društava u budućnosti uzetih kao cjelina

c)      Djelovanje tih društava uzetih kao cjelina na području istraživanja i razvoja

d)      Broj i nominalni iznos, a ako su izdane dionice bez nominalnog iznosa,

knjigovodstvena vrijednost svih dionica vladajućeg društva koje drži ono samo, o njemu

ovisna društva ili osoba koja djeluje u svoje ime, a za račun tih društava

e)      Za sva društva obuhvaćena konsolidacijom podatke o upotrebi financijskih

instrumenata te podatke važne za prosudbu stanja njihove imovine, njihovih obveza,

financijskog položaja, dobiti i gubitka, ciljeva upravljanja financijskim rizicima i

politikama uključujući i politiku poduzimanja mjera zaštite od gubitka u pojedinim

važnijim vrstama predviđenih poslova koji se posebno računovodstveno iskazuju kao i

njihovu izloženost cjenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku tijeka

gotovine

f)        Opis glavnih obilježja unutarnjeg nadzora pojedinih društava i sustava upravljanja

rizicima u odnosu na postupak pripremanja i izrade konsolidiranih financijskih izvješća

kada se s vrijednosnim papirima nekog društva trguje na uređenom tržištu vrijednosnih

papira

6.    Tko u dd-u utvrđuje financijska izvješća?

Financijska izvješća sastavlja uprava odnosno izvršni direktori u skladu s propisima o

računovodstvu.

69

7. Objasnite pojam pozornosti urednog i savjesnog gospodarstvenika prema ZTD-u

koji se primjenjuje na članove uprave?

Članovi uprave moraju voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog

gospodarstvenika i čuvati poslovnu tajnu društva. Članovi uprave koji povrijede svoje

obveze odgovaraju za štetu društvu kao solidarni dužnici.

8.  Kakvo je pravilo o teretu dokazivanja te pozornosti?

U slučaju spora članovi uprave moraju dokazati da su primjenili pozornost urednog i

savjesnog gospodarstvenika.

9.  Navedite primjeričnu listu situacija u kojima ZTD smatra da postoji njihova

odgovornost za štetu?

Članovi uprave naročito su odgovorni za štetu ako suprotno ovome zakonu :

1)   Vrate dioničarima ono što su uložili u društvo

2)   Isplate dioničarima kamate ili dividendu

3)   Upišu, steknu, uzmu u zalog ili povuku vlastite dionice društva ili nekoga drugoga

društva

4)   izdaju dionice prije nego što se za njih u cjelini uplati iznos za koji su izdane

5)   razdjele imovinu društva

6)   obave plaćanja nakon što nastupi nesposobnost društva za plaćanje, odnosno nakon

što dođe do prezaduženosti društva

7)   dadu naknadu članovima nadzornog, odnosno upravnog odbora

8)   dadu kredit

9)   kod uvjetnog povećanja kapitala izdaju dionice suprotno svrsi ili prije nego što se one

u cjelini uplate

70

10.  Kakav utjecaj na poduzimanje određenih radnji članova uprave ima odobrenje

glavne skupštine?

Obveza naknade štete ne postoji ako se radnja članova uprave temelji na odluci glavne

skupštine.

11.  A nadzornog odbora?

Odobrenje radnje od strane nadzornog, odnosno upravnog odbora ne isključuje

odgovornost.

12.  Može li se društvo odreći zahtjeva za naknadu štete prema članovima uprave?

Društvo se može odreći zahtjeva za naknadu štete ili o njemu sklopiti nagodbu tek po

proteku 3 godine od nastanka zahtjeva, ali samo onda ako se s time suglasi glavna

skupština i ako tome ne prigovori manjina koja raspolaže dionicama koje predstavljaju

najmanje 1/10 temeljnog kapitala društva i prigovor se ne unese u zapisnik sa skupštine.

To vremensko ograničenje ne vrijedi ako je onaj tko je odgovoran za naknadu štete

nesposoban za plaćanje i ako, da bi otklonio otvaranje stečaja, sklopi nagodbu sa svojim

vjerovnicima ili se pak obveza naknade štete uredi stečajnim planom.

13.  Koje su ovlasti uprave u odnosu na glavnu skupštinu dd-a?

Uprava je dužna da:

1)      Na zahtjev glavne skupštine pripremi odluke i opće akte čije je donošenje u

nadležnosti glavne skupštine

2)      Pripremi ugovore koji se mogu sklapati samo uz suglasnost glavne skupštine

3)      Izvršava odluke koje glavna skupština donese u okviru svoje nadležnosti

71

5.2. Nadzorni odnosno upravni odbor

1.    Koji su uvjeti za izbor/imenovanje članova nadzornog odbora dd-a?

Članom nadzornog odnosno upravnog odbora može biti fizička osoba koja je potpuno

poslovno sposobna. Statutom se mogu odrediti uvjeti koje osoba mora ispuniti.

Članom nadzornog odbora ne može biti:

1)      Član uprave društva

2)      Član nadzornog, odnosno upravnog odbora u 10 društava

3)      Član uprave, odnosno izvršni direktor društva koje je ovisno u odnosu na dioničko

društvo

4)      Član uprave, odnosno izvršni direktor drugog društva kapitala u čijem se nadzornom,

odnosno upravnom odboru nalazi član uprave društva

5)      Osoba koja je kažnjena za kaz.dj. zlouporabe stečaja, zlouporabe u postupku stečaja,

pogodovanja vjerovnika ili povrede obveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz

Kaznenog zakona RH i to za vrijeme od 5 godina od pravomoćnosti presude kojom je

osuđena, s time da se u to vrijeme na računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne

Osoba protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u

potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje

ta zabrana.Za člana nadzornog odbora može se imenovati samo fizička osoba koja ima

punu poslovnu sposobnost. Članove nadzornog odbora bira glavna skupština društva.

Statutom se može predvidjeti da određeni dioničari imenuju određeni broj članova

nadzornog odbora. Kada je tako propisano posebnim zakonom, u statutu se određuje broj

članova nadzornog odbora koje biraju zaposleni.

72

2.     Tko izabire, a tko imenuje članove nadzornog odbora i uz koja ograničenja?

Članove nadzornog odbora biraju glavna skupština društva, zaposleni (ako je tako

određeno statutom). Članove nadzornog odbora imenuju: određeni dioničari (imenuju

određeni broj članova no-a kad je tako određeno statutom) ili svakodobni imatelji

određenih dionica (ako je za prijenos tih dionica potrebna suglasnost društva). Dioničari

mogu u n.o. imenovati najviše 1/3 članova odbora. Ne mogu se izabrati zamjenici

članova n.o.-a.

3.     Koje su ovlasti nadzornog odbora?

1)      Nadzorni odbor nadzire vođenje poslova društva.

2)      N.o. može pregledavati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju društva,

blagajnu, vrijednosne papire i druge stvari. U tu svrhu odbor može koristiti pojedine

svoje ćlanove ili stručnjake. N.o. daje nalog revizoru za ispitivanje godišnjih financijskih

izvješća društva i koncerna.

3)      N.o. podnosi glavnoj skupštini pisano izvješće o obavljenom nadzoru. U izvješću

dužan je posebno navesti djeluje li društvo u skladu sa zakonom i aktima društva te

odlukama glavne skupštine, jesu li godišnja financijska izvješća napravljena u skladu sa

stanjem u poslovnim knjigama društva i pokazuju li ispravno imovinsko i poslovno stanje

društva te stav koji ima o prijedlogu uprave glede upotrebe dobiti i pokrića gubitka u

društvu. Članovi koji se ne slažu s nekim dijelom izvješća ili sa izvješćem u cjelini dužni

su u pisanom obliku dostaviti glavnoj skupštini svoje primjedbe.

4)      N.o. može sazvati glavnu skupštinu društva. On to mora učiniti kada je to potrebno

radi dobrobiti društva. Odluku o tome n.o. donosi običnom većinom glasova.

73

5)      Vođenje poslova društva ne može se prenijeti na n.o. Statutom ili odlukom n.o.-a

može se odrediti da se određene vrste poslova mogu obavljati samo uz prethodnu

suglasnost toga odbora. Odbije li n.o. dati suglasnost, uprava može zatražiti od glavne

skupštine da ona da potrebnu suglasnost. Glavna skupština donosi odluku o davanju

suglasnosti s većinom od najmanje ¾ od danih glasova. Statutom se ne može odrediti da

je za to potrebna veća većina niti se može zahtijevati ispunjenje dodatnih pretpostavki.

4.  Tko izabire upravni odbor, a tko izvršne direktore?

Upravni odbor izabire glavna skupština, a izvršne direktore izabire upravni odbor.

5.  Na koji način je moguće opozvati člana nadzornog odbora?

Glavna skupština opoziva člana nadzornog odbora prije isteka mandata odlukom koju

donosi 3/4 većina, a imenovanog člana onaj dioničar koji ga je imenovao i opoziv može

obaviti i sud na zahtjev nadzornog odbora ili manjinskih dioničara (oni koji imaju dionice

koje čine 10% temeljnog kapitala) kada za to postoje važni razlozi.

6.  Koliki je najveći, a koliki najmanji broj članova nadzornog odbora?

Najmanje 3 člana (statutom je moguće odrediti i veći broj, ali uvijek neparan). Najveći

broj članova ovisan je o iznosu temeljnog kapitala društva i iznosi 21 (preko 80 milijuna

kuna)

7.  Da li su u njemu zastupljeni i predstavnici radnika i na koji način?

Predstavnik radnika u n.o.-u u td-u u kojem je zaposleno više od 200 radnika, u td-u u

kojem se kao dioničar, odnosno član pojavljuje RH ili jedinice lokalne i područne

samouprave s udjelom od najmanje 25% temeljnog kapitala društva i u javnim

ustanovama, neovisno o broju radnika u tom društvu, odnosno ustanovi 1 član n.o.-a,

74

odnosno drugog odgovarajućeg tijela, mora biti predstavnik radnika. Predstavnika

radnika imenuje i opoziva radničko vijeće, odnosno radnici.

8.  Kako društvo može izabrati ustanovljavanja upravnog odbora?

Monistički sustav: Statutom se može odrediti da društvo umjesto uprave i n.o.-a ima

upravni odbor.Članove upravnog odbora bira glavna skupština društva. Statutom se može

previdjeti da određeni dioničari imenuju određeni broj članova n.o.-a. kada je tako

propisano posebnim zakonom u statutu se određuje broj članova n.o.-a koje biraju

zaposleni. Pravo imenovanja članova n.o.-a mogu imati samo određeni dioničari ili

svakodobni imatelji određenih dionica. imateljima određenih dionica može se statutom

dati pravo da imenuju članove n.o.-a ako je za prijenos tih dionica potrebna suglasnost

društva. Dioničari mogu u n.o. imenovati najviše 1/3 članova odbora. Ako u n.o.

nedostaje broj članova potreban za to da bi se u njemu mogle donositi odluke, članove

koji za to nedostaju imenovat će sud na zahtjev uprave, nekog člana nadzornog, odnosno

upravnog odbora.

5.2.1. Upravni odbor

1.  Koliki je najmanji, a koliki najviši broj članova upravnog odbora?

Najmanji broj članova je 3, a najveći 21 član.

2.  Koliko traje mandat izvršnih direktora i koji su uvjeti za njihov izbor?

Trajanje mandata izvršnih direktora uređeno je statutom, ali to ne može biti dulje od 6

godina. Uvjeti za izbor kao i kod člana uprave.

3.  Mogu li to biti i članovi upravnog odbora?

Da.

75

5.3. Postavljanje zahtjeva za naknadu štete

1.  Na koji način ZTD uređuje podnošenje tužbe u ime društva protiv članova

uprave i nadzornog odbora zbog njihovih propusta u vođenju i zastupanju uslijed

kojih je nastala štete društvu? Da li podnošenje tužbe mogu inicirati i manjinski

dioničari i na koji način?

Društvo mora postaviti samo zahtjev za naknadu štete ako tako odluči glavna skupština

običnom većinom glasova ili ako to zatraže dioničari čije dionice predstavljaju najmanje

1/10 dio temeljnog kapitala pod uvjetom da su dioničari društva najmanje 3 mjeseca prije

zaključenja glavne skupštine na kojoj to zahtjevaju. Zahtjev se može postaviti u roku 6

mjeseci od dana održavanja glavne skupštine.

Za zastupanje društva u tome glavna skupština može imenovati posebne zastupnike

društva. Ako glavna skupština odluči, odnosno spomenuta manjina dioničara zatraži

postavljanje zahtjeva, sud može na prijedlog te manjine dioničara ili dioničara koji imaju

dionice koje se odnose na temeljni kapital u iznosu od najmanje 8 milijuna kuna

imenovati druge zastupnike društva ako smatra da bi to bilo korisno za ostvarenje

zahtjeva društva. Udovolji li sud zahtjevu, troškove tog postupka snosi društvo. Društvo

je dužno imenovanim zastupnicima platiti naknadu za njihov rad i nadoknaditi troškove

koje imaju u svezi za zastupanjem. Visinu naknade i iznos troškova koje treba

nadoknaditi određuje sud. Ako društvo ne postavi zahtjev u roku, sud će na prijedlog

dioničara čije dionice predstavljaju iznos od najmanje 1/20 udjela temeljnog kapitala

društva ili najmanje njegov iznos od 4 milijuna kuna imenovati posebne zastupnike,

postoje li činjenice koje opravdavaju osnovanu sumnju da je društvu nepoštenim

djelovanjem ili grubom povredom zakona ili statuta nanesena šteta. Zastupnici koje

imenuje sud dužni su postaviti zahtjev za naknadu štete u ime društva ako svojom

stručnom prosudbom ocjene da postoje izgledi za uspjeh u sporu.

76

Zahtjeva li manjina dioničara  da se postavi zahtjev prema navedenim osobama pa

društvo ne uspije sa svojim zahtjevom ili uspije samo djelomično, dioničari koji su

zahtijevali da se postavi zahtjev dužni su društvu solidarno nadoknaditi time pričinjene

troškove u mjeri u kojoj su oni veći od noga što je dobiveno u sporu. Ako tužba bude

odbačena ili tužbeni zahtjev bude odbijen, dioničari koji su zahtijevali postavljanje

zahtjeva dužni su društvu nadoknaditi sve troškove spora, troškove suda oko imenovanje

zastupnika te troškove i naknadu isplaćenu za rad zastupnika.

5.4. Glavna skupština

1.     Na koji način se saziva glavna skupština?

Glavnu skupštinu saziva uprava koja o tome odlučuje običnom većinom glasova. Za

donošenje odluke o sazivanju glavne skupštine ovlaštene su osobe koje su u sudskom

registru upisani kao članovi uprave. Pri tome se ne dira u pravo ostalih osoba koje su po

zakonu i statutu ovlaštene sazvati glavnu skupštinu. Poziv za glavnu skupštinu mora se

objaviti u glasilu društva. Ako su dioničari društva poimenično poznati, glavnu se

skupštinu može sazvati preporučenim pismom pri čemu se dan odašiljanja pisma smatra

danom objave poziva. Ako na glavnoj skupštini sudjeluju ili su zastupljeni svi dioničari,

ona može donositi valjane odluke i kada se ne postupi po odredbama Zakona o njenom

sazivanje, ako se nijedan dioničar ne usprotivi donošenju odluka.

2.     Da li sazivanje glavne skupštine mogu inicirati i manjinski dioničari i na koji

način?

Glavnu skupštinu mora se sazvati ako to u pisanom obliku zatraže dioničari koji zajedno

imaju udjele u visini od 1/20 dijela temeljnog kapitala društva i navedu svrhu i razlog

sazivanja te skupštine. Zahtjev treba uputiti upravi. Statutom se može odrediti da to pravo

imaju i dioničari koji zajedno imaju udjele koji su manji od onih propisanih. Ne udovolji

77

li se njihovu zahtjevu, sud može ovlastiti dioničare koji su postavili zahtjev da sami

sazovu glavnu skupštinu, odnosno da objave predmet odlučivanja na toj skupštini. Sud

može istovremeno imenovati predsjednika glavne skupštine. U pozivu se mora naznačiti

da se glavna skupština saziva po ovlasti suda uz navođenje odluke kojom se ovlast daje.

Na isti način dioničari mogu zahtjevati id a se neki predmet stavi na dnevni red GS-e id a

to objavi.

3.  Tko i kada daje razrješnicu članovima uprave i nadzornog odbora?

Glavna skupština odlučuje o davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog , odnosno

upravnog odbora jednom godišnje kada su joj predočena godišnja financijska izvješća. O

davanju razrješnice pojedinom članu glasuje se odvojeno, ako tako odlući GS ili ako to

zatraže dioničari čiji udjeli zajedno čine najmanje 1/10 TK.

4.  Koja je funkcija davanja razrješnice i da li ona isključuje odgovornost članova

uprave i nadzornog odbora za rad prema društvu?

Davanjem razrješnice glavna skupština odobrava kako su članovi uprave i nadzornog,

odnosno upravnog odbora vodili društvo. To nema značaj odricanja od zahtjeva za

naknadom štete s naslova odgovornosti koji se može postaviti prema osobama kojima je

dana razrješnica. Rasprava o davanju razrješnice mora se voditi zajedno s raspravom o

upotrebi dobiti. Uprava odnosno izvršni direktori moraju podastrijeti glavnoj skupštini

godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva,ako ga je društvo dužno izraditi, i

izvješće nadzornog, odnosno upravnog odbora.

5. Kakvo je pravo glasa kod povlaštenih dionica?

Povlaštene dionice daju dioničaru sva prava iz dionica koje imaju i drugi dioničari, ali se

može odrediti da one ne daju pravo glasa u glavnoj skupštini društva.

78

6. Na koji se način mogu mjenjati prava iz povlaštenih dionica?

Za odluku kojom se ukida ili ograničava povlaštenost potrebna je suglasnost povlaštenih

dioničara. Suglasnost se daje na posebnoj skupštini povlaštenih dioničara ili posebnim

glasovanjem na glavnoj skupštini. Za donošenje odluke potrebna je većina od najmanje

¾ od danih glasova. Ukine li se povlaštenost dionica, one postaju dionice s pravom

glasa.

7.    Da li je broj dionica bez prava glasa ograničen u odnosu na iznos temeljnog

kapitala?

Bez prava glasa mogu se izdati samo povlaštene dionice. Ukupni iznos temeljnog

kapitala koji se odnosi na takve dionice ne može preći polovinu iznosa temeljnog kapitala

društva.

8.Tko imenuje posebne revizore i da li to mogu učiniti manjinski dioničari?

GS može običnom većinom glasova imenovati posebne revizore društva. Odbije li glavna

skupština imenovati posebne revizore, učinit će to sud na prijedlog dioničara koji zajedno

imaju dionice koje čine najmanje 1/20 dio temeljnog kapitala društva, ako postoji

opravdana sumnja u to da su pri osnivanju društva učinjene nepravilnosti ili da su grubo

povrijeđeni zakon, odnosno statut. Podnositelji prijedloga moraju pohraniti u društvu,

kod javnog bilježnika ili kod financijske institucije koja se bavi čuvanjem vrijednosnih

papira isprave o dionicama, ako ih je društvo izdalo, za vrijeme dok se ne odluči o

njihovu prijedlogu i učiniti vjerodostojnim da su najmanje 3 mjeseca prije održavanja

glavne skupštine bili dioničari društva. Prijedlog se mora podnijeti sudu u roku od 15

dana od dana održavanja glavne skupštine na kojoj je odbijen prijedlog da se imenuju

posebni revizori. Za posebnog revizora može se imenovati samo osoba koja ispunjava

uvjete za ovlaštenog revizora i bavi se tim poslom.

79

9. Po čemu se revizija osnivanja razlikuje od posebne revizije?

Kod posebne revizije se ne radi o nadzoru i ispitivanjima koje obavlja nadzorni odbor

društva ili država po službenoj dužnosti, nego društvo po vlastitoj inicijativi kada to

nalazi potrebnim može imenovati posebne revizore.

10.     Tko snosi troškove posebne revizije i u koju svrhu se koristi nalazi posebnog

revizora?

Troškove posebne revizije snosi društvo (na teret društva su). O svome nadzoru posebni

revizori moraju podnijeti pisano izvješće. Revizori ga moraju potpisati i bez odgađanja

predati upravi društva i trgovačkom registru kod kojega je društvo upisano. Na zahtjev

svakog dioničara uprava mu mora dati primjerak izvješća. Uprava mora podnijeti izvješće

nadzornom odboru i staviti ga na dnevni red naredne glavne skupštine.

11.  Što je svrha posebne revizije i čemu ona prethodi?

Svrha posebne revizije je pribavljanje potrebnih informacija i dokaza koji su potrebni za

vođenje odgovarajućih postupaka protiv osnivača, uprave i nadzornog odbora za štetu

koju su nanijeli društvu; ona se provodi nakon ranije provedene revizije osnivanja i

redovite revizije godišnjih financijskih izvješća.

5.5 Godišnja financijska izvješća

1. Tko sastavlja godišnja financijska izvješća?

Financijska izvješća sastavlja uprava odnosno izvršni direktori u skladu s propisima o

računovodstvu.

80

2.  Opišite postupak utvrđivanja financijskog izvješća?

Financijska izvješća sastavlja uprava društva. Uprava je dužna podnijeti izvješće na uvid

nadzornom odboru. Nadzorni odbor ima obvezu ispitati izvješće i sastaviti pisano

izvješće koje dostavlja glavnoj skupštini u kojem navodi da li daje suglasnost na

podneseno godišnje financijsko izvješće. Svoje izvješće nadzorni odbor dostavlja i

upravi, u roku od kada su mu dostavljena izvješća, ako to ne učini uprava mu daje

naknadni rok ne duži od 1 mjeseca, a ako ni tada ne podnese izvješće smatra se da nije

dao suglasnost na izvješća uprave. U slučaju ako nadzorni odbor da suglasnost na

izvješća uprave, smatra se da su godišnja financijska izvješća utvrdili uprava i nadzorni

odbor, te se to navodi u izvješću n.o.-a glavnoj skupštini. Uprava je dužna sazvati glavnu

skupštinu odmah kada dobije izvješće n.o.-a o obavljenom pregledu godišnjih

financijskih izvješća.

3.    U kojim će slučajevima financijska izvješća utvrditi glavna skupština?

Glavna skupština utvrđuje godišnja financijska izvješća kada joj uprava i nadzorni,

odnosno izvršni direktori i upravni odbor prepuste da to učini ili kada nadzorni, odnosno

upravni odbor ne dade suglasnost na spomenuta izvješća koja joj podnese uprava

odnosno izvršni direktori.

5.6. Povećanje temeljnog kapitala

1. U kojim će situacijama dd donijeti odluku o povećanju temeljnog kapitala?

Odluka o povećanju temeljnog kapitala donosi se u slučaju kada društvo treba dodatna

novčana sredstva koja pribavlja izvana, a koja su potrebna za širenje opsega poslovanja.

Drugi mogući oblik pribavljanja kapitala je uzimanje kredita kada dd ulazi u dužničko-

vjerovnički odnos (tuđi kapital), izdavanjem obveznica.

81

2.   Od kojeg trenutka se smatra da je kapital dd-a povećan?

Temeljni kapital društva je povećan s danom upisa toga kapitala u sudskom registru.

Odluka o povećanju temeljnog kapitala ulozima donosi se glasovima koji predstavljaju

najmanje ¾ temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skupštini, s time da je moguće

odrediti i drugačiju većinu ali ona ne smije biti manja od 2/3 TK zastupljenog na GS-i.

Povećanje je moguće samo izdavanjem novih dionica.

3.   Na koji način postojeći dioničari ostvaruju pravo prvenstva na upis novih dionica

u slučaju povećanja temeljnog kapitala novim ulozima (kakvo je pravo postojećih

dioničara na upis novih dionica)?

Pravo prvenstva pri upisu novih dionica- svakome dioničaru koji to zatraži mora se dati

pravo da upiše onaj dio novih dionica koji odgovara njegovom udjelu u dotadašnjem

temeljnom kapitalu društva. Za ostvarenje prava prvenstva pri upisu mora se odrediti rok

od najmanje 14 dana.

4. Može li se to pravo isključiti?

Pravo prvenstva pri upisu dionica može se odlukom o povećanju temeljnog kapitala

isključiti u cjelini ili djelomično. Takva se odluka donosi uz ispunjenje pretpostavki koje

se zakonom ili statutom traže za donošenje odluke o povećanju temeljnog kapitala,

glasovima koji predstavljaju najmanje ¾ glasova temeljnog kapitala zastupljenoga na

glavnoj skupštini pri donošenju te odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna

veća većina, a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Odluka kojom se to

pravo u potpunosti ili djelomično isključuje može se donijeti samo onda ako je

isključenje bilo izričito i uredno objavljeno.

82

5.  Koje vrste povećanja temeljnog kapitala dd-a poznaje ZTD?

Efektivno- a) povećanje kapitala ulozima, b) uvjetno povećanje kapitala, c) odobreni

kapital Nominalno povećanje kapitala- povećanje temeljnog kapitala iz sredstava društva

6.  Koja je razlika između efektivnog i nominalnog povećanja temeljnog kapitala?

Efektivno povećanje kapitala vrši se izdavanjem novih dionica temeljem dodatnih uplata,

a nominalno povećanje kapitala vrši se bez dodatnih uplata društvu, već se vlastiti izvori

sredstava društva pretvaraju u temeljni kapital (tzv. gratis dionice).

7.  Zbog čega se provodi uvjetno povećanje temeljnog kapitala?

Odluku o uvjetnom povećanju kapitala može se donijeti zbog:

1)      Ostvarivanja prava vjerovnika društva na zamjenu zamjenjivih obveznica u dionice i

prava prvenstva pri upisu novih dionica društva

2)      Pripreme za spajanje više društava

3)      Ostvarenja prava na dionice zaposlenika i članova uprave društva ili nekog s njim

povezanog društva na temelju odluke glavne skupštine

4)      Davanja dionica vladajućeg društva dioničarima odnosno članovima ovisnoga

društva ako je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva ili ugovor o prijenosu dobiti ili

dionica društva dioničarima odnosno članovima priključenog društva

8.    Što je uvjetno povećanje temeljnog kapitala, a što odobreni kapital?

Uvjetno povećanje kapitala- glavna skupština društva može donijeti odluku o povećanju

temeljnog kapitala društva koje će se provesti samo u mjeri potrebnoj da se ostvari pravo

na stjecanje dionica. Odluka o uvjetnom povećanju temeljnog kapitala društva može se

donijeti samo radi:

83

1)   Ostvarivanja prava vjerovnika društva na zamjenu zamjenjivih obveznica u dionice i

prava prvenstva pri upisu novih dionica društva

2)   Pripreme za pripajanje više društava

3)   Ostvarenje prava na dionice zaposlenika i članova uprave, odnosno izvršnih direktora

društva ili nekog s njim povezanog društva na temelju odluke glavne skupštine

4)   Davanja dionica vladajućeg društva dioničarima odnosno članovima društva, ako je

sklopljen ugovor o vođenju poslova društva ili ugovor o prijenosu dobiti ili dionica

glavnog društva dioničara odnosno članovima priključenog društva.

Odobreni kapital- statutom se može ovlastiti upravu odnosno upravni odbor da u roku od

najviše 5 godina nakon upisa društva u sudski registar izdavanjem novih dionica uz

uplate uloga poveća temeljni kapital društva do određenog nominalnog iznosa. Odobreni

kapital ne smije prijeći ½ nominalnog iznosa TK prije davanja ovlasti.

9.  Koji su uvjeti za donošenje odluke o povećanju temeljnog kapitala ako društvo

ima izdane dionice više rodova?

Ako su izdane dionice više rodova, za odluku glavne skupštine o povećanju temeljnog

kapitala društva potrebna je suglasnost dioničara svakoga roda dionica koje daju pravo

glasa (3/4 TK zastupljenog na GS-i).

10.  Kada odluku o povećanju temeljnog kapitala donosi glavna skupština, a kada

uprava?

Skupština u slučaju: povećanja temeljnog kapitala ulozima, uvjetnog povećanja

temeljnog kapitala, povećanja temeljnog kapitala iz sredstava društva. Uprava u slučaju

odobrenog temeljnog kapitala.

84

11.  Na koji način je ograničeno pravo uprave da donosi odluku o povećanju

temeljnog kapitala društva, kod odobrenog temeljnog kapitala?

Ova ovlast uprave ograničena je vremenski (u roku od najviše 5 godina od upisa društva

u sudski registar) i kvantitativno (najviši iznos odobrenog kapitala- nominalni iznos

odobrenog kapitala ne smije prijeći polovicu nominalnog iznosa temeljnog kapitala

društva u vrijeme davanja ovlasti). Isto tako uprava mora pribaviti suglasnost nadzornog

odbora za izdavanje novih dionica.

12.  Koji organ društva donosi tu odluku i što je potrebno da bi odluka o povećanju

kapitala bila valjana?

Odluku o povećanju temeljnog kapitala ulozima donosi glavna skupština ¾ većinom.

13.  Može li se povećati temeljni kapital ako nisu uplaćeni svi ulozi?

NE MOŽE se povećati TK sve dok se ne uplate svi dotadašnji ulozi, osim ako on nije

uplaćen u samo neznatnom djelu.

5.7. Smanjenje temeljnog kapitala

1.    Smanjenje kapitala dd-a?

1) Redovno smanjenje temeljnog kapitala-potrebno je da se za takvu odluku dadu

glasovi koji predstavljaju najmanje ¾ glasova temeljnog kapitala društva zastupljenog

na glavnoj skupštini pri donošenju odluke.Statutom se može odrediti da je za to

potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

85

2)      Pojednostavnjeni način- to se čini radi izravnavanja niže vrijednosti, da bi se

pokrili gubici ili sredstva prenijela u kapitalnu dobit.Ovakvo smanjenje dopušteno je

samo nakon što se potroši dio zakonskih rezervi i rezervi kapitala za koji one prelaze 5%.

3)           Povlačenjem dionica - društvo može povući dionice prisilno ili nakon što ih samo

stekne. Prisilno povlačenje dionica dopušteno je samo onda ako je bilo naređeno ili

dopušteno u prvome statutu društva ili u njegovoj izmjeni i dopuni do koje je došlo prije

preuzimanja ili upisa dionica.

86

Društvo s ograničenom odgovornošću (doo)

Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih

ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom

temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. Osnivač može kod osnivanja

društva preuzeti više temeljnih uloga. Ukupan iznos svih temeljnih uloga mora

odgovarati iznosu temeljnog kapitala društva. Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u

vrijednosnim papirima. Članovi ne odgovaraju za obveze društva. Ako temeljni ulog u

društvo ne unese onaj tko je na to obvezan niti to društvo može nadoknaditi prodajom

poslovnog udjela, drugi su članovi društva dužni u društvo uplatiti iznos koji nedostaje

srazmjerno svojim poslovnim udjelima u društvo.

1. Osnivanje doo-a

1.  Na koji se način doo može osnovati?

Društvo mogu osnovati jedna ili više osoba. Društvo se osniva na temelju ugovora kojega

sklapaju osnivači (društveni ugovor). Svi osnivači moraju potpisati društveni ugovor koji

se sklapa u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni

bilježnik.Ako društvo osniva jedan osnivač, društveni ugovor zamjenjuje izjava osnivača

o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću dana kod javnog bilježnika.

Punomoćnici osnivača moraju imati punomoć ovjerenu kod javnog bilježnika. Punomoć

nije potrebna ako je zastupnik osnivača po zakonu ovlašten da za njega sklopi društveni

ugovor i da izjavu koja se traži za osnivanje društva. Sukcesivno osnivanje društva nije

dopušteno.

87

2.  Sadržaj društvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva?

Društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva mora sadržavati:

1. ime, prezime, odnosno tvrtku, prebivalište, odnosno sjedište osnivača, ako je osnivač

fizička osoba i njen OIB,a ako je osnivač pravna osoba i matični broj subjekta,odnosno

odgovarajuće podatke ako je riječ o stranoj osobi,

2. tvrtku i sjedište društva,

3. predmet poslovanja društva,

4. ukupni iznos temeljnoga kapitala, te iznos svakog pojedinačnog temeljnog uloga

osnivača, a sastoji li se ulog od stvari ili prava, mora ih se detaljno opisali i naznačiti

njihovu vrijednost, te broj i nominalne iznose poslovnih udjela koje uz obvezu uplate

uloga preuzima svaki osnivač,

5. odredbu o tome osniva li se društvo na određeno ili na neodređeno vrijeme,

6. prava i obveze koje članovi imaju prema društvu pored uplate svojih uloga, te prava i

obveze koje društvo ima prema članovima.

3. Temeljni kapital doo-a?

Temeljni kapital društva mora biti izražen u kunama. Najniži iznos temeljnog kapitala

društva je 20 000   kuna.

4.  Ulozi za preuzete poslovne udjele? U kojem omjeru je potrebno uplatiti loge za

preuzete poslovne udjele prije upisa društva u sudski registar?

Nominalni iznos poslovnog udjela ne može biti manji od 200,oo kuna. Nominalni iznos

poslovnog udjela mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja 100. Zbroj

nominalnih iznosa svih poslovnih udjela mora odgovarati iznosu temeljnog kapitala

društva.

Prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje ¼ uloga za

88

preuzeti poslovni udio kojega uplaćuje u novcu, s tim da ukupni iznos svih uplata u

novcu ne može biti manji od 10 000,00 kuna.

Ulog u društvo može se unijeti ulaganjem stvari i prava. Ulog unošenjem u društvo stvari

i prava mora se u cjelini unijeti prije upisa društva u trgovački registar. Ako je vrijednost

uloga u stvarima i pravima u vrijeme podnošenja prijave za upis društva u trgovački

registar manja od vrijednosti temeljnog uloga koji se time ulaže, razlika do visine tako

izraženog uloga mora se uplatiti u novcu.

Ako u društvenom ugovoru nije drukčije određeno, poslovni udio člana društva određuje

se prema veličini preuzetoga temeljnog kapitala. Član društva može imati više poslovnih

udjela.

5.  Kako članovi uprave i članovi društva odgovaraju za svoje obveze?

Članovi uprave koji povrijede svoje obveze odgovaraju društvu za štetu kao solidarni

dužnici: 1) ako su u osnivanju društva dani pogrešni podaci; 2) ako je društvo s nakanom

ili grubom nepažnjom oštećeno ulozima ili troškovima osnivanja;

Od odgovornosti se oslobađa onak član uprave ili društva koji nije znao za činjenice na

kojima se temelji odgovornost niti bi za njih morao znati da je upotrijebio odgovornost

urednog i savjesnog gospodarstvenika.

6.    Na kome leži teret dokaza?

U slučaju spora članovi uprave moraju dokazati da su primjenili pozornost urednog i

savjesnog gospodarstvenika, tj.teret dokaza o nekrivnji je na njima.

89

7.         Može li suglasnost glavne skupštine isključiti odgovornost članova uprave za

njihove radnje?

Da. Ali ako je naknada štete potrebna za to da se podmire vjerovnici društva, član uprave

ne oslobađa se od odgovornosti time što je djelovao po odluci članova društva.

8.         Kako se društvo može odreći zahtjeva za naknadu štete prema članovima

uprave?

Društvo se ne može odreći svojih zahtjeva niti o njima sklopiti nagodbu, ako je

ispunjenje spomenutih obveza potrebno da bi društvo podmirilo svoje vjerovnike. To ne

vrijedi u slučaju ako je onaj tko odgovara društvu insolventan ili je sa svojim

vjerovnicima sklopio nagodbu da bi izbjegao otvaranje stečaja ili je njegova obveza

plaćanja naknade uređena stečajnim planom.

2. Pravni odnosi između članova društva

1. Kako će se postupiti ako je član d.o.o.-a u zakašnjenju s uplatom uloga na koji se

obvezao pri osnivanju društva?

Svaki je član dužam uplatiti dio temeljnog kapitala koji je preuzeo. Član društva koji

pravodobno ne uplati ulog, dužan je društvu platiti zakonske zatezne kamate ako

društvenim ugovorom ili odlukom organa društva donesenom prije preuzimanja obveze

uplate nije određena viša kamata.

KADUCIRANJE - Člana društva koji je u zakašnjenju s uplatom uloga društvo može

pisanim putem pozvati da ispuni svoju obvezu u naknadnome roku koji mu se za to mora

dati uz upozorenje da će, ako ne uplati temeljni ulog, biti isključen iz društva. Poziv se

mora poslati preporučenim pismom, a naknadni rok ne može biti kraći od mjesec dana.

Ako se poziv upućuje za više članova, naknadni rok za sve mora biti jednak. Društvo

90

može protiv člana ustati s tužbom kojom traži da uplati ulog, što ne otklanja mogućnost

da ga se isključi iz društva. Nije dopušteno od toga izuzeti pojedine članove društva koji

kasne s uplatom uloga.

Nakon bezuspješnog proteka naknadnoga roka uprava društva oglašava da je član u korist

društva izgubio svoj poslovni udio i djelomičnu uplatu uloga. Izjava društva o tome

priopćava se članu preporučenim pismom.

Isključeni član gubi sva prava u društvu ali mu i dalje odgovara za uplatu neuplaćenoga

dijela uloga. Za to odgovara prije drugih članova društva. Time se ne isključuje njegova

odgovornost društvu za štetu.

2.  Na koji način za uplatu dugovanog iznosa isključenog člana odgovaraju njegovi

prednici?

Za uplatu iznosa kojega duguje isključeni član društva uključujući i kamate društvu

odgovaraju njegov neposredni prednik i svi raniji prednici u društvu koji su se prema 

društvu smatrali imateljima poslovnih udjela u tijeku  posljednjih pet godina prije nego

što je isključenome članu društva bio poslan poziv za uplatu uloga.

Isplatu se može tražiti od ranijega prednika samo ako obvezu ne podmiri njegov sljednik.

Smatra se da sljednik nije podmirio obvezu ako to ne učini u roku od mjesec dana od

kada mu se za to uputi poziv preporučenim pismom i o tome na isti način obavijesti

njegovoga prednika.

3.  Kako će se postupiti ako dugovani iznos ne plate prednici isključenog člana?

Ako se ne može postići da pravni prednici člana koji nije uplatio cijeli ulog uplate

zaostali dio uplate ili član nema pravnih prednika, društvo može njegov poslovni udio

prodati javnim nadmetanjem, osim ako ga uz cijenu koja odgovara njegovoj stvarnoj

91

vrijednosti uz suglasnost isključenoga člana ne preuzme neki od članova društva.

Drugačiji način prodaje moguć je samo ako se s time složi isključeni član društva. U roku

od mjesec dana društvo može prodati poslovni udio isključenoga člana i slobodnom

prodajom za iznos koji nije niži od vrijednosti udjela iskazane u bilanci društva. Po

proteku mjesec dana društvo može udio prodati samo na javnoj dražbi.

4.  Da li doo mora imati zakonske rezerve, a kada formira rezerve za stjecanje

vlastitih poslovnih udjela?

Mora. U reserve za vlastite poslovne udjele mora se unijeti iznos koji odgovara iznosu

koji je z ate poslovne udjele iskazan u financijskim izvješćima. Te se rezerve mogu

ukinuti samo ako društvo otuđi ili ukine vlastite poslovne udjele.

2.1. Poslovni udjeli

5. Što je poslovni udio i kakav je njegov odnos prema temeljnom ulogu u doo-u?

Poslovni udio člana društva određuje se prema veličini preuzetoga uloga, osim ako je

društvenim ugovorom drugčije određeno. Član društva može imati više poslovnih udjela.

6.  Može li se poslovni udio izraziti u vrijednosnim papirima?

Ne. Zabranjeno je ozdavanje isprava o kojima ovisi postojanje prava na dividend, a

izdane isprave nisu valjane.

7.  Da li postoji obveza vođenja knjige poslovnih udjela, tko to čini i što se njome

dokazuje?

Uprava je dužna voditi knjigu poslovnih udjela društva u koju se unose tvrtka, odnosno

ime, sjedište, odnosno prebivalište svakoga člana društva, ako je član društva pravna

osoba podaci o njenom upisu u odgovarajućem registru, a ako je član društva fizička

92

osoba i njegov porezni broj , iznos temeljnoga uloga u društvo koji je preuzeo i što je na

temelju toga uplatio te eventualne dodatne činidbe koje je dužan ispuniti prema društvu i

koje je ispunio, sve obveze koje terete poslovni udio i broj glasova koje ima pri

donošenju odluka članova društva. U knjigu se upisuju opterećenja i podjele poslovnih

udjela te sve druge promjene. Svaka osoba koja može dokazati da za to ima pravni

interes, ima pravo da u radno vrijeme razgleda knjigu poslovnih udjela društva.

U knjizi poslovnih udjela upisuje se na temelju prijave zainteresirane osobe ili na temelju

saznanja nekoga od organa društva svaka izmjena podataka koji su u njoj navedeni.

Uprava društva dužna je o svakoj promjeni članova društva ili njihovih poslovnih udjela

bez odgađanja obavijastiti registarski sud dostavljanjem popisa članova društva kojeg

potpišu članovi uprave i kome se navode imena i prezimena članova društva, dan rođenja

i prebivalište ze pravne osobe tvrtka i sjedište, porezni broj, nominalni iznos temeljnih

uloga, ono što je na temelju toga uplaćeno društvu te što je ono eventualno vratilo članu,

poslovni udjeli koji im pripadaju i brojevi pod kojim ih se u društvu vodi. Uprava mijenja

popis članova društva na temelju priopćenja o promjeni i podnesenog dokaza da je do

promjene došlo. U odnosu na društvo član društva je samo onaj tko je upisan u knjizi

poslovnih udjela i o čijem je članstvu u društvu obaviješten registarski sud.  Popis

članova društva koji uprava dostavlja registarskom sudu mijenja se dostavljanjem tome

sudu novog popisa s odgovarajućim dokazima o nastalim promjenama. U slučaju

neslaganja stanja upisa u knjizi poslovnih udjela i popisa članova društva kojeg

registarskom sudu dostavlja uprava društva, smatra se da su članovi društva osnivači

navedeni u društvenom ugovoru odnosno osobe navedene u spomenutom papiru, a ako

društvo ima samo jednog člana da je to osoba upisana u sudskom registru. U korist onoga

tko pravnim poslom stječe poslovni udio ili pravo na taj udio vrijedi sadržaj popisa

dostavljen ragistarskom sudu kao točan, osim za stjacatelja poslovnog udjela kome je

poznato da podatak nije točan. Smatra se da je u knjizi poslovnih udjela obavljen upis s

danom kada društvu prispije prijava za upis, ako ona ispunjava uvjete koji se traže za

takav upis, bez obzira na vrijeme kada je upis stvarno obavljen.

93

8. Da li je moguće uvesti vinkulaciju za prijenos poslovnog udjela i kako se to čini?

Moguće je predvidjeti da se poslovni udio može prenijeti na drugu osobu samo uz

suglasnost društva (vinkulacija). To se čini društvenim ugovorom.

9. Što se postiže amortizacijom poslovnog udjela?

Poslovni udio se povlači. Moguće je jedino ako je predviđeno društvenim ugovovrm.

10.  Što se događa s ulogom isključenog člana?

Prestaje njegovo članstvo i sva prava koja iz njega proizlaze. Član koji istupi iz društva,

član koji je iz društva isključen ima pravo da im se nadoknadi tržišna vrijednost njihova

poslovnoga udjela kakva je bila u vrijeme istupanja, odnosno isključenja. Ako je ulog

člana u društvo bio u stvarima ili u pravima, on ima pravo da mu se uloženo vrati, ali ne

prije nego što prođu 3 mjeseca od istupanja, odnosno od isključenja iz društva. Kod toga

ne može tražiti naknadu štete za slučajno uništenje, oštećenje ili smanjenja vrijednosti

onoga što je uložio te ako je do toga došlo redovnom upotrebom. Ako društvo od člana

traži nadoknadu počinjene štete ili član treba ispuniti neke druge obveze prema društvu,

vrijednost temeljnog uloga neće mu se nadoknaditi dok ne podmiri štetu niti ispuni te

obveze. Ako se isključenje člana vrši zbog zakašnjenja s uplatom uloga, ulog ili uplaćuju

prednici člana, ili se ide na prodaju uloga javnim nadmetanjem, ili se ulog slobodno

prodaje (u izuzetnim slučajevima), ili ga isplaćuju svi ostali članovi razmjerno poslovnim

udjelima (ako ne uspiju prije navedeni načini prodaje uloga).

11.  Tko odgovara za točnost podataka u knjizi poslovnih udjela?

Članovi uprave odgovaraju neograničeno i solidarno cijelom svojoj imovinom društvu,

vjerovnicima, članovima društva i drugim osobama za štetu zbog netočnog upisa,

94

nepravodobnog upisa, netočnih izjava danih sudu ili nedavanja izjava koje su bili dužni

dati sudu.

12.   Kakve obveze postoje u vezi s knjigom poslovnih udjela u odnosu na registarski

sud?

Uprava društva dužna je o svakoj promjeni članova društva ili njihovih poslovnih udjela

BEZ ODGAĐANJA izvjestiti registarski sud. (čl.410. st.2./druga rečenica)

13. Što je potrebno za prijenos poslovnog udjela?

Za prijenos poslovnog udjela potreban je ugovor sklopljen u obliku javnobilježničkog

akta ili private isprave koju potvrdi javni bilježnik. Takav ugovor je potreban i za

preuzimanje obveze da će se prenjeti poslovni udio. Za prijenos poslovnog udjela nije

potrebna peomjena društvenog ugovora. Društvenim ugovorom mogu se odrediti i drugi

uvijeti, naročito da je za to potrebna suglasnost društva(vinkulacija).

14.   Može li društvo uskratiti suglasnost za prijenos poslovnog udjela i što tada

poduzima član društva koji želi prenijeti udio?

Može. Ako društvo uskrati suglasnost, član društva koji želi prenijeti taj udio može trežiti

od trgovačkog suda da mu dozvoli prijenos toga udjela. I kada sud dozvoli prijenos, član

društva ne može prenjeti poslovni udio osobi kojoj to želi, AKO društvo u roku 1mj. od

pravomoćnosti presude preporučenim pismom obavijesti člana društva da dopušta da se

poslovni udio uz iste uvjete prenese ekom drugom.

15.  Kako se ostvaruju prava iz poslovnog udjela ako se radi o poslovnom udjelu s

više ovlaštenika?

Ako na poslovnome udjelu ima više ovlaštenika, oni imaju prava iz udjela ostavrivati

samo zajedno. Oni solidarno odgovaraju za obveze koje otpadaju na taj udio. Pravne

95

radnje koje društvo treba poduzeti prema imatelju poslovnoga udjela valjano su poduzete,

ako nema zajedničkog zastupnika svih ovlaštenika, poduzme li ih i samo prema jednome

od njih. One djeluju prema svim ovlaštenicima.

3. Organi društva

1. Nabrojite organe d.o.o.-a?

Uprava, nadzorni, odnosno upravni odbor i skupština.

2. Koji je organ fakultativan?

Nadzorni odbor (društvenim ugovorom određuje de ima li društvo nadzorni odbor)

3.1. Uprava

1.  U kojoj je mjeri uprava samostalna u vođenju poslova društva (npr. u odnosu na

skupštinu)?

Uprava vodi poslove društva u skladu s društvenim ugovorom, odlukama članova društva

i obveznim uputama skupštine i nadzornog, odnosno upravnog  odbora, ako ga društvo

ima. Članovi uprave moraju poštivati ograničenja ovlasti za zastupanje postavljena

društvenim ugovorom, odlukom članova društva i obveznim uputama nadzornog,

odnosno upravnog odbora. Ograničenja su bez učinka prema trećima.

2. Tko imenuje upravu d.o.o.-a?

Članovi društva svojom odlukom imenuju upravu društva, ako društvenim ugovorom nije

predviđeno da je imenuje netko drugi u društvu. Ako se za člana uprave imenuje nekoga

od njih, to se može učiniti i u društvenom ugovoru pa i za vrijeme dok je član uprave član

u društvu. Nije li u odluci o imenovanju što drugo rečeno, mandat predsjedniku i članu

96

uprave počinje s danom donošenja odluke o imenovanju bez obzira na upis u sudskom

registru. Ako se društvenim ugovorom odredi da se svi članovi društva imenuju

članovima uprave, to se odnosi samo na one članove društva koji su to bili u vrijeme kada

se odredba o tome unosila u ugovor. U društvenom ugovoru može se predvidjeti da će

upravu imenovati i neko javnopravno tijelo.

3. Koje pretpostavke mora ispunjavati kandidat za imenovanje članom uprave?

Član uprave može biti potpuno poslovno sposobna fizička osoba.

Članom uprave ne može biti osoba.:

1) koja je kažnjena za kazneno djelo zlouporabe stečaja, zlouporabe u postupku stečaja,

pogodovanja vjerovnika ili povrede  obveze vođenja trgovačkih i  poslovnih knjiga  iz

Kaznenog zakonika Republike Hrvatske i to za vrijeme od pet godina po pravomoćnosti

presude kojom je osuđena, s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na

izdržavanju kazne ili

2) protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u

potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje

ta zabrana

4.   U kojoj mjeri su članovi uprave opozivi, tj. da li je za to potreban neki razlog?

NIJE. Članovi društva mogu svojom odlukom u svako doba opozvati članove uprave.

Ako je društvenim ugovorom predviđeno da članove uprave imenuje nadzorni , odnosno

upravni odbor, on je, nije li tim ugovorom drukčije određeno, ovlašten i za opoziv

njihova imenovanja. Člana uprave koji je i član društva može se, ako za to postoji važan

razlog, opozvati i odlukom suda.

97

Člana uprave koji je i član društva može se, ako za to postoji važan razlog, opozvati i

odlukom suda. Ako se članovi uprave imenuju društvenim ugovorom, tim se ugovorom

može odrediti da ih se može opozvati samo ako za to postoji važan razlog. U tome

slučaju opoziv je valjan sve dok se o njegovoj eventualnoj nevaljanosti ne odluči

pravomoćnom odlukom suda, napose da li je za opoziv postojao važan razlog.

5. Ako se promijeni član uprave, da li je upis u registar deklaratorne ili

konstitutivne naravi?

Upis promjene člana uprave u sudski registar deklaratorne je naravi.

6.  U društvenom ugovoru bilo je propisano da članovi uprave za poslove čija

vrijednost prelazi 50 000 kn trebaju suglasnost članova društva. Uprava je sklopila

ugovor bez suglasnosti. Proizvodi li takav ugovor pravni učinak? (čl.472.st.2.)

Ugovor proizvodi pravni učinak. Ograničenja su bez pravnoga učinka prema trećima. To

vrijedi napose ako se ovlast za zastupanje ograničava na sklapanje određenih poslova ili

poslova određene vrste ili se ono daje samo pod određenim okolnostima, za određeno

vrijeme ili mjesto ili je za sklapanje pojedinih poslova potrebna suglasnost članova

društva, nadzornog, odnosno upravnog  odbora ili nekog drugog organa društva.

8.   Na koji način se utvđuju godišnja financijska izvješća doo-a?

Isto kao i kod dd-a. Financijska izvješća sastavlja uprava društva. Uprava je dužna

podnijeti izvješće na uvid nadzornom odboru. Nadzorni odbor ima obvezu ispitati

izvješće i sastaviti pisano izvješće koje dostavlja glavnoj skupštini u kojem navodi da li

daje suglasnost na podneseno godišnje financijsko izvješće. Svoje izvješće nadzorni

odbor dostavlja i upravi, u roku od kada su mu dostavljena izvješća, ako to ne učini

uprava mu daje naknadni rok ne duži od 1 mjeseca, a ako ni tada ne podnese izvješće

smatra se da nije dao suglasnost na izvješća uprave. U slučaju ako nadzorni odbor da

98

suglasnost na izvješća uprave, smatra se da su godišnja financijska izvješća utvrdili

uprava i nadzorni odbor, te se to navodi u izvješću n.o.-a glavnoj skupštini. Uprava je

dužna sazvati glavnu skupštinu odmah kada dobije izvješće n.o.-a o obavljenom pregledu

godišnjih financijskih izvješća.

9.  Na koji je način uređena zabrana konkurencije za članove uprave d.o.o.-a?

Član uprave ne može bez suglasnosti nadzornog, odnosno upravnog odbora za svoj ni za

tuđi račun obavljati poslove koji ulaze u predmet poslovanja društva, ne može biti član

uprave ni nadzornog, odnosno upravnog  odbora u drugome društvu koje se bavi

poslovima iz predmeta poslovanja društva, a ne može ni u prostorijama društva obavljati

poslove za svoj niti za tuđi račun. Bez te suglasnosti član uprave ne može biti ni član

trgovačkoga društva koji osobno odgovara za obveze toga društva, ako se ono bavi

poslovima iz predmeta poslovanja društva.

Ako član uprave postupi protivno zabrani, društvo može od njega tražiti da mu nadoknadi

time pričinjenu štetu. Umjesto toga društvo može tražiti od člana uprave da dopusti da se

poslovi koje je sklopio za svoj račun smatraju poslovima sklopljenim za račun društva a

da iz poslova koje je sklopio za tuđi račun prenese društvu ono što je za to primio,

odnosno da mu ustupi zahtjev za naplatu onoga što bi trebalo da primi. Zastarni rokovi su

subjektivni 3 mjeseca, a objaktivni 5 godina.

10. Na koji se način odobravaju krediti iz sredstava društva članovima uprave i

nadzornog odbora d.o.o.-a?

Društvo može dati kredit članovima uprave, prokuristima i članovima njihovih užih

obitelji samo na temelju odluke nadzornoga odbora. Odluka se može odnositi samo na

određene ugovore o kreditu ili vrste kredita, a ugovor o kreditu mora se sklopiti

najkasnije tri mjeseca od dana donošenja odluke kojom se kredit odobrava. Ako društvo

nema nadzorni odbor, odluku toga odbora zamjenjuje odluka članova društva. Nadzorni

99

odbor, odnosno članovi društva ne mogu odlučiti da daju kredit ako bi ga trebalo dati iz

imovine potrebne za to da bi se u društvu održala vrijednost temeljnog kapitala. Kredit

koji bi bio dan suprotno tome mora se odmah vratiti društvu.

11.  Na koji je način uređena dužna pozornost i odgovornost članova uprave doo-a?

Članovi uprave moraju voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog

gospodarstvenika i čuvati poslovnu tajnu društva. Posebno su navedeni slučajevi

odgovornosti za štetu (primjerično).

3.2. Nadzorni odnosno upravni odbor

1.  U kojim situacijama d.o.o. mora imati nadzorni odbor?

Društvo mora imati nadzorni odbor,odnosno upravni odbor:

1. ako je prosječan broj zaposlenih u godini veći od 200, ili

2. ako je to za društvo koje obavlja određenu djelatnost propisano posebnim zakonom, ili

3. ako je temeljni kapital društva veći od 600.000,00 kuna i ono ima više od 50 članova,

4. ako društvo jedinstveno vodi dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću

koja moraju imati nadzorni odbor ili s više od 50% sudjeluje u njima s neposrednim

udjelom u temeljnom kapitalu a u oba slučaja je broj zaposlenih u nekome od društava ili

u svim društvima zajedno u prosjeku veći od 200,

5. ako je društvo komplementar u komanditnom društvu a prosječan broj zaposlenih u

društvu i u komanditnom društvu je zajedno veći od 200.

100

2.  Broj članova nadzornog odnosno upravnog odbora?

Nadzorni, odnosno upravni odbor ima najmanje 3 člana. Statutom s može odrediti i veći

broj članova nadzornog, odnosno upravnog odbora s time da njihov broj mora biti

neparan.

3.Koja osoba ne može biti član nadzornog, odnosno upravnog odbora?   Koje

pretpostavke mora ispunjavati kandidat za imenovanje članom nadzornog, odnosno

upravnog  odbora?

Članom nadzornog odbora ne može biti:

1. član uprave društva,

2. član nadzornog, odnosno upravnog odbora u deset društava,

3. član uprave, odnosno izvršni direktor društva koje je ovisno u odnosu na dioničko

društvo,

4. član uprave, odnosno izvršni direktor  drugog društva kapitala u čijem se nadzornom,

odnosno upravnom  odboru nalazi član uprave društva,

5. članom uprave ne može biti osoba:

 1) koja je kažnjena za kazneno djelo zlouporabe stečaja, zlouporabe u postupku stečaja,

pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga  iz

Kaznenog zakonika Republike Hrvatske i to za vrijeme od pet godina po pravomoćnosti

presude kojom je osuđena, s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na

izdržavanju kazne ili

101

2) protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u

potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje

ta zabrana.

4. Tko izabire odnosno tko imenuje članove nadzornog odbora d.o.o.-a? Kojim je

članovima d.o.o.-a moguće dati ovlast da imenuje članove nadzornog odbora? Koliki

broj članova moze biti tako imenovan?

Članovi društva svojom odlukom izabiru članove nadzornog, odnosno upravnog  odbora

osim ako je posebnim zakonom propisano da neke od njih imenuju zaposleni. Ako se na

istoj skupštini izabiru najmanje 3 člana nadzornog, odnosno upravnog  odbora, na zahtjev

članova društva čiji ulozi čine najmanje 1/3  temeljnoga kapitala zastupljenoga na

skupštini, o izboru svakoga člana odbora odlučuje se odvojeno.

Društvenim ugovorom može se odrediti da određeni članovi društva ili članovi koji imaju

određene poslovne udjele mogu imenovati određeni broj članova nadzornog, odnosno

upravnog  odbora. Takvo pravo može se dati samo onim članovima koji mogu raspolagati

sa svojim poslovnim udjelom samo uz suglasnost društva. U nadzorni, odnosno upravni 

odbor može se tako imenovati najviše 1/3 njegovih članova. Ne mogu se izabrati ni

imenovati zamjenici članova nadzornog, odnosno upravnog odbora.

3.3. Skupština

1.   O kojim pitanjima odlučuje skupština d.o.o.-a?

Skupština odlučuje o pitanjima određenim društvenim ugovorom, a osobito o:

1. financijskim izvješćima društva, izvješću uprave o stanju društva, upotrebi ostvarene

dobiti i pokrivanju gubitka, davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog, odnosno

102

upravnog  odbora, ako ga društvo ima, što valja učiniti u prvih 8 mjeseci poslovne godine

za prethodnu godinu

2. zahtjevu za uplatama temeljnih uloga,

2.a  povratu dodatnih uplata novca članovima društva,

3. imenovanju i opozivu članova uprave,

4. izboru i opozivu članova nadzornog, odnosno upravnog  odbora ako ga društvo ima,

5. Podjeli, spajanu  i povlačenju poslovnih udjela.

6. davanju prokure ili trgovačke punomoći za sve pogone koju treba dati uprava,

7. mjerama za ispitivanje i nadzor nad vođenjem poslova,

8. izmjeni društvenog ugovora,

9. postavljanju zahtjeva za naknadu štete koje društvo može imati protiv članova uprave i

nadzornog, odnosno upravnog  odbora i zamjenika članova uprave te o imenovanju

zastupnika u sudskom postupku ako društvo ne mogu zastupati članovi uprave ni

nadzorni , odnosno upravni odbor,

10. sklapanju ugovora kojima društvo treba trajno steći stvari ili prava za neki svoj pogon

za koje se plaća protuvrijednost koja je viša od vrijednosti  1/5 temeljnog kapitala društva

kao i o izmjeni takvih ugovora na teret društva, što je uvjet za njihovu valjanost, osim

kada je riječ o stjecanju u ovršnom postupku, s time da se odluka o tome mora donijeti s

većinom od 3/4 danih glasova.

103

2.         Koja od tih pitanja se nikada ne mogu izuzeti iz njezine nadležnosti?

Ne mogu se izuzeti pitanja o:

1. financijskim izvješćima društva, izvješću uprave o stanju društva, upotrebi ostvarene

dobiti i pokrivanju gubitka, davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog, odnosno

upravnog  odbora, ako ga društvo ima, što valja učiniti u prvih 8 mjeseci poslovne godine

za prethodnu godinu

2.a povratu dodatnih uplata novca članovima društva,

4. izboru i opozivu članova nadzornog, odnosno upravnog  odbora ako ga društvo ima,

9. postavljanju zahtjeva za naknadu štete koje društvo može imati protiv članova uprave i

nadzornog, odnosno upravnog  odbora i zamjenika članova uprave te o imenovanju

zastupnika u sudskom postupku ako društvo ne mogu zastupati članovi uprave ni

nadzorni , odnosno upravni odbor,

10. sklapanju ugovora kojima društvo treba trajno steći stvari ili prava za neki svoj pogon

za koje se plaća protuvrijednost koja je viša od vrijednosti  1/5 temeljnog kapitala društva

kao i o izmjeni takvih ugovora na teret društva, što je uvjet za njihovu valjanost, osim

kada je riječ o stjecanju u ovršnom postupku, s time da se odluka o tome mora donijeti s

većinom od 3/4 danih glasova., ako se ugovori sklapaju u roku od 2 godine nakon što je

upisano u sudski registar.

3. Tko saziva skupštinu društva d.o.o.-a?

Skupštinu društva saziva uprava, ako zakonom ili društvenim ugovorom to pravo nije

dano i nekom drugom. Ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, skupština se

održava u sjedištu društva. Skupština se mora sazvati: 1)najmanje jedanput godišnje;

2) uvijek kada to zahtjevaju interesi društva; 3) bez odgađanja kada se uoči da je društvo

104

izgubilo ½ TK; 4) bez odgađanja na zahtjev članova društva čiji udjeli čine najmanje

1/10 TK; (ako se ne udovolji, onda osobe koje su podnjele zahtjev mogu uz navođenje

dnevnog reda same sazvati skupštinu) (1/20 kod D.D.-a)

4.  Koja je skupština d.o.o.-a podobna da odlučuje (kvorum)?

Ako društvenim ugovorom nije određeno drugačije, skupština može valjano odlučivati

ako su na njoj prisutni članovi društva ili njihovi zastupnici koji predstavljaju najmanje

1/10  temeljnoga kapitala društva.

Na skupštini koja nije uredno sazvana niti su članovi društva na propisani način stavili

zahtjev za odlučivanje o određenim pitanjima najkasnije tri(3) dana od dana objave ili

primitka poziva kojim se saziva skupština mogu se donositi odluke samo onda ako su na

njoj prisutni ili zastupljeni svi članovi društva. Taj se uvjet ne mora ispuniti za donošenje

odluke o sazivanju nove skupštine. U slučaju da skupština nije podobna za odlučivanje, a

društvenim ugovorom nije drugačije određeno, mora se s pozivom na tu okolnost sazvati

nova skupština s time da se njezin dnevni red ograničava na dnevni red skupštine na kojoj

se nije moglo odlučivati. Na toj skupštini mogu se donositi valjane odluke bez obzira na

to koliko je temeljnoga kapitala na njoj zastupljeno.  Ako zakonom ili društvenim

ugovorom nije drugačije određeno, skupština donosi odluke većinom od danih glasova

(obična većina).

5.  Kako ZTD uređuje ovisnost temeljnog uloga i prava glasa?

Svakih 200,00 kn nominalnog iznosa poslovnog udjela daje pravo na jedan glas. Dijelovi

toga iznosa ne uzimaju se u obzir za određivanje prava glasa. Uprava društva dužna je u

knjizi poslovnih udjela pri upisu svake promjene veličine udjela unijeti i broj glasova na

koji on daje pravo u skupštini društva te o tome, ako on to zatraži, članu društva izdati

potvrdu.  U društvenom ugovoru može se odrediti da članovi društva imaju drugačije

105

pravo glasa od onoga kako je to gore određeno , s time da svaki član mora imati najmanje

jedan glas.  Član može glasovati i preko punomoćnika.

6.  Što treba imati član da bi imao jedan glas?

Svakih 200,00 kn nominalnog iznosa poslovnog udjela daje pravo na jedan glas.

7.  Mora li član društva biti osobno prisutan na skupštini društva?

Ne. Član može glasovati i preko punomoćnika koji se mora na skupštini društva iskazati

pisanom punomoćju, ako društvenim ugovorom nije određeno da se punomoć može dati i

u manje formalnom obliku, u kojoj je navedeno da se daje u svrhu glasovanja na

skupštini. Zakonski zastupnici fizičkih osoba i osobe koje zastupaju pravne osobe na

temelju statuta mogu za zastupane članove glasovati na skupštini bez punomoći.

8.  Da li postoje neke odluke o kojima neki član ne može glasovati?

Da. Na skupštini ne može o odluci glasovati osoba kojoj se tom odlukom pribavlja neka

korist ili se oslobađa neke obveze. Ona ne može glasovati ni kao zastupnik člana društva.

Isto vrijedi i kada se odlučuje o pravnome poslu između člana i društva te o pokretanju ili

rješenju spora među njima.

9.  Mogu li članovi d.o.o.-a odlučivati pismenim putem?

Da. (čl.440.)

10.  Na koji se sve način donose odluke u skupštini doo-a i uz koji kvorum?

Kvorum- Ako društvenim ugovorom nije određeno drugačije, skupština može valjano

odlučivati ako su na njoj prisutni članovi društva ili njihovi zastupnici koji predstavljaju

najmanje 1/10  temeljnoga kapitala društva. Skupština donosi odluke većinom od danih

106

glasova, osim ako je zakonom ili društvenim ugovorom drugačije određeno. U

društvenom ugovoru može se odrediti da članovi društva imaju drugačije pravo glasa od

onoga utvđenog ZTD-om, s time da svaki član mora imati najmanje 1 glas. Svaki iznos

temeljnog uloga od 200 kn daje pravo na jedan glas.

11.    Koji su razlozi za ništavost odluke skupštine i na koji način se ti razlozi ističu

pred sudom?

Isto kao i kod dd. Odluka glavne skupštine je ništava:

1)    Ako je donesena na glavnoj skupštini koja nije sazvana na pravilan način, osim ako

sun a njoj sudjelovali svi dioničari;

2)    Ako nije pravilno unesena u zapisnik

3)    Ako nije u skladu s biti društva ili ako se njezinim sadržajem čini povreda propisa

kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva ili su doneseni radi

zaštite javnog interesa

4)    Ako je suprotna moralu

5)    Ako je pravomoćnom presudom donesena povodom tužbe za pobijanje odluke

proglašena ništavom. Ništavost se može isticati tužbom ili na bilo koji drugi način

 12.         Koje su pravne posljedice ništavosti?

Ništava odluka glavne skupštine nema pravni učinak. Ono što se od društva stekne na

temelju ništave odluke glavne skupštine mora se vratiti i nadoknaditi mu troškove nastale

u vezi s tim.

107

13.   U kojem roku se podnosi tužba za isticanje ništavosti (tužba za pobijanje) i tko

zastupa društvo u sudskom postupku?

Tužba se mora podići u roku od 30 dana od donošenja odluke. Ako je tužitelj bio prisutan

na glavnoj skupštini na kojoj je odluka donesena, taj rok počinje teći prvoga narednoga

dana od dana kada je zaključena glavna skupština na kojoj je odluka donesena. Nije li

tužitelj prisustovao glavnoj skupštini na kojoj je donesena odluka, rok počinje teći prvoga

narednoga dana od dana kada je mogao saznati za odluku. Tužba se podiže protiv

društva, a društvo zastupaju uprava i nadzorni, odnosno upravni odbor.

14.   Pod kojim pretpostavkama se saziva skupština društva od strane uprave, a pod

kojima se ona saziva na prijedlog manjinskih članova društva?

Skupštinu u pravilu saziva uprava, no to pravo zakonom ili društvenim ugovorom može

biti dano i nekom drugom. Skupština se mora sazvati najmanje jednom godišnje te uvijek

onda kada to zahtijevaju interesi društva. Skupštinu se mora sazvati bez odgađanja ako je

društvo izgubilo polovinu temeljnog kapitala i kada to u pisanom obliku, uz navođenje

svrhe zatraže članovi društva koji su preuzeli temeljne uloge što zajedno čine najmanje

1/10 temeljnog kapitala društva.

3.3.1. Zaštita prava manjine

1.  Koja sve prava imaju članovi d.o.o.-a čiji udjeli čine 1/10 temeljnog kapitala

(manjinska prava)?

1. Imenovanje revizora od strane suda - ako je odlukom članova društva odbijen

prijedlog da se imenuju revizori radi pregleda posljednjih godišnjih financijskih izvješća,

sud može na prijedlog članova društva koji zajedno imaju temeljne uloge što čine

najmanje deseti dio temeljnoga kapitala imenovati jednoga ili više revizora. Sud će tome

108

zahtjevu udovoljiti samo onda ako se učini vjerojatnim da su učinjene grube povrede

zakona ili društvenog ugovora.

2. Odštetni zahtjevi u korist društva - članovi društva čiji temeljni ulozi čine zajedno

najmanje deseti dio temeljnoga kapitala društva mogu postaviti zahtjev za naknadu štete

kojega društvo ima prema članovima uprave i nadzornog, odnosno upravnog  odbora, ako

su članovi društva odbili protiv njih postaviti takav zahtjev ili je prijedlog da se to učini

dostavljen upravi ali ga ona nije pravodobno podnijela članovima društva da o njemu

odluče. Tužba se mora podići u roku od 3 mjeseca od dana kada je odbijen prijedlog da se

donese odluka o podizanju tužbe ili od kada je osujećeno donošenje odluke o tome.

3. zahtijevati sazivanje skupštine-  Skupštinu se mora sazvati bez odgađanja i onda kada

to u pisanome obliku uz navođenje svrhe zatraže članovi društva koji su preuzeli temeljne

uloge što zajedno čine najmanje desetinu temeljnoga kapitala društva. Društvenim

ugovorom može se odrediti da to pravo imaju članovi koji su zajedno preuzeli i manje

uloge.

2.   Što ako organ koji je ovlašten sazvati skupštinu ne udovolji zahtjevu manjine  za

sazivanje skupštine?

Ako organ koji je ovlašten da sazove skupštinu ne udovolji zahtjevu u roku od 14 dana od

dana kada je primljen, ili takvoga organa nema, osobe koje su podnijele zahtjev mogu uz

navođenje dnevnoga reda same sazvati skupštinu. Skupština u tome slučaju odlučuje o

snošenju troškova za održavanje tako sazvane skupštine

109

3.   Kada manjinski članovi društva mogu tražiti imenovanje posebnih revizora za

pregled posljednjih godišnjih financijskih izvješća i na koji način oni podnose tužbu

u ime društva protiv članova uprave i no-a društva?

Sud može imenovati jednog ili više revizora na prijedlog članova društva koji zajedno

imaju temeljne uloge što čine najmanje 1/10 temeljnog kapitala, ako je odlukom članova

društva odbijen prijedlog da se imenuju revizori radi pregleda posljednjih godišnjih

financijskih izvješća. Sud će tome zahtjevu udovoljiti samo onda ako se učini vjerojatnim

da su učinjene grube povrede zakona ili društvenog ugovora.

Manjinski članovi mogu postaviti zahtjev za naknadu štete kojega društvo ima prema

članovima uprave i nadzornog, odnosno upravnog odbora, ako su članovi društva odbili

protiv njih postaviti takav zahtjev ili je prijedlog da se to učini dostavljen upravi ali ga

ona nije pravodobno podnijela članovima društva da o njemu odluče. Tužba se mora

podići u roku od 3 mjeseca od dana kada je odbijen prijedlog da se donese odluka o

podizanju tužbe ili od dana kada je osujećeno donošenje odluke o tome. Za vrijeme

trajanja spora tužitelji ne mogu raspolagati svojim poslovnim udjelima bez suglasnosti

društva.

4. Izmjena društvenog ugovora

1.   Može li se odlučivanje o izmjeni društvenog ugovora povjeriti nekom drugom

organu društva?

NE. Društveni ugovor može se izmijeniti samo odlukom članova društva koja se donosi

¾ većinom danih glasova(dr.ug. se može odrediti i veća većina i dodatne pretpostavke).

Odluka mora biti u obliku javnobilježničkog akta, privatne isprave koju potvrdi javni

bilježnik ili javnobilježničkog zapisnika.

4.1. Povećanje TK-a

110

1.  Koje vrste povećanja temeljnog kapitala d.o.o.-a poznaje ZTD?

Temeljni kapital može se povećati  uplatama novih i povećanjem postojećih temeljnih

uloga (efektivno) ali i unošenjem rezervi i dobiti društva u temeljni kapital (nominalno).

Za povećanje temeljnog kapitala potrebna je odluka članova društva o izmjeni društvenog

ugovora.

4.2. Smanjenje TK-a

2.   Koje vrste smanjenja temeljnog kapitala poznaje ZTD kod d.o.o.-a?

Smanjenjem temeljnog kapitala smatra se svako smanjenje visine uloga toga kapitala

određene u društvenom ugovoru bez obzira na to provodi li se smanjenje vraćanjem

članovima društva njihovih temeljnih uloga, sniženjem nominalnog iznosa tih uloga ili

potpunim odnosno djelomičnim oslobađanjem članova društva ili njihovih pravnih

prednika od obveze da u cjelini uplate temeljne uloge. Temeljni kapital društva može se

smanjiti samo na temelju odluke članova društva o izmjeni društvenog ugovora te nakon

što se provede postupak propisan ZTD-om. U odluci se moraju navesti opseg i svrha

smanjenja temeljnog kapitala i kako će se to provesti.

5. Prestanak d.o.o.-a 

1.         Razlozi za prestanak doo-a?

Razlozi za prestanak društva su:

1)      Istek vremena određenog u društvenom ugovoru

2)      Odluka članova

3)      Pripajanje društva drugome društvu i spajanje s drugim društvom

111

4)      Pravomoćnom odlukom stačajnog vijeća o otvaranju i zaključenju stačajnog

postupka

5)      Pravomoćna odluka registraskog suda kojom se određuje brisanje društva po

službenoj dužnosti

6)      Provođenje stečajnog postupka

7)      Odluka registarskog suda

8)      Ukidanje društva

9)      Pravomoćna presuda suda

 

D) STATUSNE PROMJENE I POVEZANA

DRUŠTVA112

D1) Povezana društva

- svrha povezivanja TD-a je njihovo okrupnjavanje radi mobilizacije resursa, prilagodbe

tržištu i osvajanja novih tržišta; tome pridonosi i proces globalizacije gospodarstva.

Negativnosti se očituju u monopolima na tržištu, nastanku štete za ovisna društva,

njihove članove i vjerovnike te uspostava tehnološke ovisnosti ovisnih društava o

vladajućim društvima.

1. Opće odredbe

1. Što su to povezana društva i na koji način mogu biti povezana?

Povezana društva su pravno samostalna društva koja u međusobnom odnosu mogu stajati

kao:

1 . društvo koje u drugome društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju,

2. ovisno i vladajuće društvo,

3. društvo koncerna,

4. društva s uzajamnim udjelima i

5. društva povezana poduzetničkim ugovorima.

2. Što je to ugovorni, a što faktični koncern?

Pravno samostalna društva koja su međusobno povezana kapitalom (faktični) ili

poduzetničkim ugovorom (ugovorni).

3. U kojim slučajevima govorimo o koncernu?

113

Ako se vladajuće i jedno ili više ovisnih društava objedine jedinstvenim vođenjem od

strane vladajućeg društva, ona čine koncern, a pojedinačna društva su društva koncerna.

4. Koji je poduzetnički ugovor podloga za nastanak koncerna?

Zakon presumira nastanak koncerna u sljedećim slučajevima: sklapanje ugovora o

vođenju poslova društva, priključenje društva, postojanje odnosa vladajućeg i ovisnog

društva.

5. Koji oblik povezanosti nastaje kad se društva objedine zajedničkim vođenjem?

Ako se vladajuće i jedno ili više ovisnih društava objedine jedinstvenim vođenjem od

strane vladajućega društva, ona čine koncern, a pojedinačna društva su društva koncerna.

Smatra se da su jedinstvenim vodstvom objedinjena društva među kojima je skopljen

ugovor o vođenju poslova društva ili od kojih se jedno društvo priključuje drugome.

Pretpostavlja se da ovisno i vladajuće društvo čine koncern.

6. Kada postoji obveza obavještavanja o stjecanju kvalificiranih udjela u domaćim

društvima kapitala?

Čim jedno društvo stekne više od 1/4 dionica ili udjela u nekome društvu kapitala sa

sjedištem u Republici Hrvatskoj mora o tome bez odgađanja pismeno obavijestiti to

društvo.

Među dionice i udjele o čijem se stjecanju mora obavijestiti društvo pripadaju i dionice i

udjeli:

1. koje društvo, od njega ovisno društvo ili netko tko ih drži za njegov račun ili za račun

društva koje je od njega ovisno može tražiti da mu se prenesu,

114

2. za čije preuzimanje je u obvezi društvo, neko društvo koje je ovisno o njemu ili netko

tko djeluje za račun društva ili društva koje je o njemu ovisno.

Čim društvo stekne većinsko sudjelovanje u drugome društvu, mora o tome bez

odgađanja pismeno obavijestiti to društvo.

2. Poduzetnički ugovori

1. Nabrojite poduzetničke ugovore?

Ugovor o vođenju poslova društva, ugovor o prijenosu dobiti, ugovor o zajednici dobiti,

ugovor o djelomičnom prijenosu dobiti, ugovor o zakupu poduzeća ili pogona i ugovor o

prepuštanju poduzeća ili pogona.

2. Na koji način se sklapaju poduzetnički ugovori?

Poduzetnički ugovor je valjan kada se s njime suglasi skupština društva. Odluka o tome

donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje 3/4 temeljnoga kapitala zastupljenog na

skupštini društva pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna

veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Isto je potrebno i za

otkaz ili raskid poduzetničkog ugovora.

Ugovor o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobiti valjan je, ako je druga ugovorna

strana društvo kapitala, kada se s njime suglasi skupština toga društva. Ugovor mora biti

sastavljen u pisanom obliku.

Uprava svakog društva čija glavna skupština odnosno skupština treba odobriti

poduzetnički ugovor, mora sastaviti pisano izvješće u kojem se pravno i gospodarski

obrazlažu razlozi za sklapanje poduzetničkog ugovora i njegov sadržaj.

115

U izvješću se trebaju posebno opisati i obrazložiti oblik i visina primjerene naknade

odnosno otpremnine te upozoriti na posebne teškoće pri procjeni vrijednosti društva.

Uprave obaju društava koja sklapaju poduzetnički ugovor mogu sastaviti i zajedničko

izvješće.

3. Objasnite pojam ugovora o vođenju poslova društva?

Ugovor kojim društvo kapitala podvrgava vođenje poslova društva drugome društvu jest

ugovor o vođenju poslova društva.

4. Tko sklapa taj ugovor? Kakva je uloga skupštine društva kod tog poduzetničkog

ugovora?

Sklapa ga uprava. Poduzetnički ugovor je valjan kada se s njime suglasi skupština

društva. Odluka o tome donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine

temeljnoga kapitala zastupljenog na skupštini društva pri donošenju odluke. Ugovor o

vođenju poslova društva valjan je, ako je druga ugovorna strana društvo kapitala, kada se

s njime suglasi skupština toga društva.

5. Što ispituju revizori kod poduzetničkog ugovora?

Poduzetnički ugovor mora pregledati jedan ili više revizora. Revizore imenuje uprava

ovisnoga društva ili na njezin zahtjev sud u čiji je sudski registar ovisno društvo

upisano.Revizori moraju izraditi pisano izvješće o obavljenoj reviziji. Izvješće se mora

zaključiti izjavom o tome jesu li primjerena naknada odnosno otpremnina primjereno

odmjerene. Pri tome se treba navesti:

1. kojim su metodama određene primjerena naknada i otpremnina,

2. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena,

3. ako je primijenjeno više metoda, do koje bi se primjerene naknade i otpremnine došlo

116

primjenom pojedine metode, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje

predložene primjerene naknade i otpremnine,

4. posebne teškoće koje su se javile pri procjeni vrijednosti društva.

 6. Kada nije potrebna revizija poduzetničkog ugovora?

Revizija nije potrebna ako sve dionice odnosno udjele u ovisnome društvu drži vladajuće

društvo.

7. Koja su prava članova društva pri sklapanju poduzetničkog ugovora?

Od sazivanja glavne skupštine odnosno skupštine društva koja treba odlučiti o davanju

suglasnosti na poduzetnički ugovor, dioničarima odnosno članovima društva mora se

omogućiti da u poslovnim prostorijama u sjedištu društva pregledaju:

1. poduzetnički ugovor,

2. izvješća uprava

3. izvješće revizora

4. godišnja financijska izvješća i izvješća o stanju društva onih društava koja sklapaju

poduzetnički ugovor za zadnje tri godine.

Svakom članu odnosno dioničaru mora se na njegov zahtjev, a na trošak društva, uručiti

prijepis poduzetničkog ugovora. Na početku rasprave o davanju suglasnosti na podu-

zetnički ugovor, uprava ga mora objasniti. Svakog dioničara odnosno člana društva mora

se, na njegov zahtjev, izvijestiti o svemu što je bitno glede društva s kojim treba sklopiti

poduzetnički ugovor.

8. Kada poduzetnički ugovor stupa na snagu?

Poduzetnički ugovor stupa na snagu kada ga se upiše u sudski registar sjedišta društva.

Upis pod.ug. u registar onog drštva koje se obvezalo na karakterističnu činidbu ima

konstitutivni učinak.

117

9. Tko izrađuje pisano izvješće s obrazloženjem  razloga sklapanja poduzetničkog

ugovora?

Uprava svakog društva čija skupština mora odobriti ugovor. Moguće je i zajedničko

izvješće.

10. Na koji su način vanjski dioničari osigurani kod ugovora o prijenosu dobiti?

U ugovoru o prijenosu dobiti mora se predvidjeti primjerena naknada vanjskim

dioničarima onoga društva koje drugome prenosi dobit. Odredbu o primjerenoj naknadi

ne treba predvidjeti ako društvo u trenutku sklapanja ugovora nema vanjskih dioničara.

Primjerena naknada određuje se najmanje u visini godišnjih iznosa koji bi se mogli

isplatiti kao predvidiva prosječna dividenda za pojedinu dionicu, odnosno udio, uzimajući

u obzir sadašnje i buduće stanje društva i odgovarajuće okolnosti.

Pored obveze da se plati naknada, ugovor o prijenosu dobiti moraju sadržavati obvezu

druge ugovorne strane da na zahtjev vanjskih dioničara preuzme njihove dionice,

odnosno udjele u zamjenu za isplatu primjerene otpremnine koja je određena ugovorom.

Kao otpremnina u ugovoru se može predvidjeti davanje dionica druge ugovorne strane,

ako je ona dioničko društvo, ili dionica društva koje je u odnosu na to društvo vladajuće

društvo, ili isplatu u novcu.

Ako se kao otpremnina daju dionice drugoga društva, otpremnina se smatra primjerenom

ako se dionice daju u omjeru u kojemu bi se u slučaju spajanja društava na svaku dionicu

jednoga društva, odnosno udio u tome društvu morale dati dionice drugoga društva, pri

čemu se iznosi mogu podmiriti i doplatom u novcu. Za određivanje što se smatra

primjerenim plaćanjem u novcu moraju se uzeti u obzir imovinsko stanje i kretanje dobiti

u društvu u vrijeme kada glavna skupština donosi odluku o ugovoru.

Ako ugovor ne sadržava odredbe o otpremnini ili ako se ona po odredbama ovoga

Zakona ne smatra primjerenom, svaki vanjski dioničar može u roku od tri mjeseca od

objave upisa ugovora u sudski registar zahtijevati od suda da donese odluku o

118

primjerenoj otpremnini.

Sud će odrediti da se otpremnina isplati u novcu, ako ugovor ne predviđa stjecanje

dionica druge ugovorne strane kada je ona dioničko društvo, ili društva o kojemu je to

društvo ovisno. Sudska odluka odnosi se na sve vanjske dioničare. Uprava društva dužna

je pravomoćnu sudsku odluku objaviti u glasilu društva.

11. Koja je svrha davanja otpremnine i kod kojih ugovora se ona javlja?

U ugovoru o vođenju poslova društva i u ugovoru o prijenosu dobiti mora se predvidjeti

primjerena naknada i otpremnina. One služe kao osiguranje vanjskih dioničara. Time se

nadoknađuju gubici koji nastaju uslijed izmjenjenog položaja ovisnog društva. Ugovor o

pripajanju moraju odobriti glavne skupštine svih društava koje sudjeluju u pripajanju pri

čemu odluku donose ¾ većinom ili većom većinom koja je određena statutom.

 12.         Postoji li obveza davanja otpremnine i primjerene naknade u slučaju

sklapanja ugovora o zajednici dobiti?

Ne, samo kod ugovora o prijenosu dobiti i vođenju poslova društva.

3. Ovlasti i odgovornosti u slučaju ovisnosti društva

1. Kakve ovlasti ima vladajuće društvo u odnosu na ovisno u slučaju sklapanja

ugovora o vođenju poslova društva te kako se postupa u slučaju ako je za donošenje

odluke ovisnog društva potrebno odobrenje nadzornog odbora, a on ga uskrati?

Ako je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, vladajuće društvo je ovlašteno upravi

ovisnoga društva davati upute glede vođenja poslova društva. Ako ugovorom nije

drugačije određeno, mogu se dati i upute koje su štetne za ovisno društvo, ako služe

interesima vladajućega društva ili društva koja su s njime i s ovisnim društvom povezana

u koncern.

119

Uprava ovisnoga društva mora slijediti upute vladajućega društva. Ona ne može odbiti da

postupi po dobivenim uputama ako smatra da one ne služe interesima vladajućega

društva niti društva koja su s njime i s ovisnim društvom povezana u koncern, osim ako

je očito da dane upute ne služe tim interesima.

Ako se upravi ovisnoga društva dadu upute da obavi neki posao za koji je potrebna

suglasnost nadzornog, odnosno upravnog odbora ovisnoga društva, pa taj odbor ne dade

suglasnost u primjerenome roku, uprava to mora priopćiti vladajućemu društvu. Ponovi li

vladajuće društvo uputu i nakon te obavijesti, suglasnost nadzornog odbora više nije

potrebna. Ako vladajuće društvo ima nadzorni, odnosno upravni odbor, uputa se može

ponoviti samo uz odobrenje toga odbora.

2. Kada postoji obveza uprave da izradi izvješće o odnosima s povezanim društvom?

Da li se to izvješće sastavlja u slučaju sklapanja ugovora o prijenosu dobiti?

Ako nije sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, uprava ovisnoga društva mora u

prva 3 mjeseca poslovne godine izraditi izvješće o odnosima društva s povezanim

društvima. U izvješću treba navesti sve pravne poslove koje je društvo u prethodnoj

godini poduzelo s vladajućim društvom ili s njime povezanim društvima ili prema

uputama u interesu tih društava, kao i sve druge radnje, koje je u protekloj godini prema

uputama tih društava poduzelo ili propustilo poduzeti. Kod pravnih poslova moraju se

navesti činidba i protučinidba, a kod ostalih radnji razlozi za njihovo poduzimanje te

njima postignute prednosti i štete koje su nastale za društvo. Pri pokrivanju gubitaka

mora se pojedinačno navesti kako je stvarno nadoknađen gubitak u poslovnoj godini ili

za što je društvu bilo omogućeno da postavi pravni zahtjev. Izvješće se mora izraditi u

skladu s načelima savjesnog i istinitog polaganja računa. Na kraju izvješća uprava mora

izjaviti je li društvo prema okolnostima koje su bile poznate u trenutku kada je poduzet

pravni posao ili neka radnja ili kada je ona propuštena, za svaki pravni posao primilo

odgovarajuću protučinidbu i nije li time što je neka radnja bila poduzeta ili propuštena

120

došlo do štete. Ako je društvo pretrpjelo štetu, uprava mora osim toga izjaviti je li mu ona

nadoknađena. Ova se izjava unosi i u izvješće o stanju društva. Izvješće se ne podnosi

ako je između vladajućega i ovisnoga društva sklopljen ugovor o prijenosu dobiti.

4. Priključena društva

1.  Koje vrste priključenja poznaje ZTD i koja je razlika između njih?

ZTD poznaje redovito priključenje i priključenje odlukom većine. Redovito

priključenje- glavna skupština dd ili skupština doo može donijeti odluku o priključenju

društva drugome doo ili dd-u čije je sjedište u RH, ako sve dionice društva, odnosno

jedini udio u društvu drži buduće glavno društvo. Odluka o priključenju je pravovaljana

ako se s njome suglasi skupština budućeg glavnog društva, pri čemu se ta odluka donosi

¾ većinom zastupljenog temeljnog kapitala. Priključenje odlukom većine- skupština dd

ili doo može donijeti odluku o priključenju društva drugom dd ili doo koje ima sjedište u

RH i onda ako dionice, odnosno udio u društvu u ukupnom iznosu koji čini 95 %

temeljnog kapitala društva drži buduće glavno društvo.

3. Kako glavno društvo odgovara ta obveze priključenog društva od upisa

priključenja?

Od upisa priključenja glavno društvo odgovara vjerovnicima priključenog društva kao

solidarni dužnik za obveze tog društva koje su nastale prije i koje nastanu nakon

priključenja.

4. Po čemu se priključenje razlikuje od pripajanja i spajanja?

Priključenje predstavlja potpunu gospodarsku integraciju jednog društva kapitala u drugo,

pri čemu oba zadržavaju svoju pravnu samostalnost. Kod fuzija (pripajanje i spajanje)

121

dolazi do pripajanja ili spajanja dviju ili više postojećih td-a i njihovog prestanka te

nastavljanja u novom društvu.

5. Društva s uzajamnim udjelima

1. Navedite kriterije (3) za društva s uzajamnim udjelima?

Društva s uzajamnim udjelima su društva kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj

koja su povezana tako da svako društvo ima više od 1/4 u drugome društvu.

2. Koliko društava se najviše može povezati uzajamnim udjelima?

Četiri. Teoretski moguće je da tri društva imaju preko ¼  udjela u četvrtom društvu.

D2) STATUSNE PROMJENE

D2.1. Pripajaje i spajanje društava

1. Koje vrste pripajanja i spajanja poznaje ZTD?

1) Pripajanje i spajanje dioničkih društava, 2) pripajanje dioničkog društva društvu s

ograničenom odgovornošću, 3) pripajanje i spajanje društava s ograničenom

odgovornošću i 4) pripajanje društva s ograničenom odgovornošću dioničkom društvu.

2. Koja je razlika između pripajanja i spajanja društva?

Pripajanje dd-a- 1 ili više dd-a mogu se pripojiti drugom dd-u prijenosom cijele imovine

jednog ili više društava drugom društvu (društvu preuzimatelju) u zamjenu za dionice

toga društva.

122

Spajanje dd-a- 2 ili više dd-a mogu se spojiti osnivanjem novoga dd-a, na koji prelazi

cijela imovina svakoga dd-a koja se spajaju u zamjenu za dionice novog društva.

3. Tko priprema ugovor i izvješće o pripajanju dioničkih društava?

Uprave društava koja sudjeluju u pripajanju sklapaju ugovor o pripajanju u obliku

javnobilježničke isprave. Uprava svakoga društva koje sudjeluje u pripajanju mora

sastaviti opširno pisano izvješće u kojemu se pravno i gospodarski obrazlaže ugovor o

pripajanju a naročito omjer zamjene dionica i visine doplata u novcu. Uprave obaju

društava mogu sastaviti i zajedničko izvješće.

4. Tko imenuje revizore pripajanja?

Revizore pripajanja imenuje trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište društva

upisano u sudskom registru, na prijedlog nadzornog odn. upravnog odbora.

5. Koja je uloga revizora u postupku pripajanja?

Jedan ili više revizora (revizori pripajanja) moraju za svako društvo koje sudjeluje u

pripajanju pregledati ugovor o pripajanju. Revizori pripajanja moraju izraditi pisano

izvješće o obavljenoj reviziji. Može se izraditi i zajedničko izvješće. Izvješće se mora

zaključiti izjavom o tome je li primjeren omjer predložene zamjene dionica.

Pri tome treba navesti:

1. kojim je metodama određen omjer zamjene dionica,

2. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena,

3. do kojega bi se omjera zamjene došlo kada bi se primijenile različite metode, ako su

one primijenjene, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predloženog

123

omjera zamjene i vrijednosti na kojoj ona počiva, kao i posebne teškoće koje su se

pojavile pri procjeni društava. U izvješću ne treba navoditi činjenice čije bi objavljivanje

moglo prouzročiti značajnu štetu nekome od društava koja sudjeluju u pripajanju ili

društvima koja su s njima povezana.

6. Koju ulogu imaju skupštine d.d.-a koji se pripajaju?

Ugovor o pripajanju je valjan kada ga odobre glavne skupštine svih društava koja

sudjeluju u pripajanju. Glavne skupštine mogu i prije nego što je ugovor o pripajanju

sklopljen odobriti njegov nacrt koji su usuglasile uprave društava.

7. Na koji način se daje suglasnost za pripajanje dd?

Odluka kojom se daje to odobrenje donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje ¾

temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skupštini pri donošenju odluke. Statutom se

može odrediti da je za to potrebna veća većina, a može se zahtijevati i ispunjenje

određenih pretpostavki.

8 Koja je forma ugovora o pripajanju?

Ugovor o pripajanju mora se sklopiti u obliku javnobilježničke isprave.

9. Kako se provodi pripajanje u registru?

Svako društvo mora podnijeti registarskome sudu prijavu za upis pripajanja u sudski

registar. Društvo preuzimatelj ovlašteno je podnijeti prijavu za upis pripajanja i u sudski

registar u koji je upisano pripojeno društvo.

Pri podnošenju prijave uprava mora izjaviti da odluke o pripajanju nisu pobijane u za to

propisanome roku ili da je pobijanje pravomoćno odbijeno. Prijavi se prilažu, u originalu

ili u javno ovjerenoj kopiji ili presliki, ugovor o pripajanju, zapisnici s glavnih skupština

na kojima su donesene odluke o pripajanju, izvješća uprava o pripajanju, izvješća

124

revizora, izvješća nadzornih, odnosno upravnih odbora, a ako je za pripajanje potrebno

odobrenje državnog organa, i to odobrenje.

Prijavi za upis u sudski registar sjedišta svakoga pripojenoga društva moraju se priložiti i

zaključna financijska izvješća toga društva. Na ta izvješća na odgovarajući se način

primjenjuju propisi o izradi financijskih izvješća i o reviziji tih izvješća. Ona se ne

moraju objaviti.

Pripajanje se može upisati u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj tek

nakon što se to upiše u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo. Ako je radi

provođenja pripajanja povećan temeljni kapital društva preuzimatelja, pripajanje se ne

može upisati u sudski registar prije nego što se u taj registar upiše povećanje temeljnoga

kapitala. Uz upis u sudski registar svakoga pripojenoga društva, treba upisati zabilješku

da će pripajanje biti pravovaljano tek nakon što se upiše u sudski registar sjedišta društva

preuzimatelja.

10. Koji su pravni učinci upisa pripajanja u sudski registar?

Upisom pripajanja u sudski registar u kojem je upisano društvo preuzimatelj, imovina

pripojenog društva i   njegove obveze prelaze na društvo preuzimatelja. Društvo slijednik

sveopći je pravni slijednik pripojenog društva te time stupa u sve pravne odnose

pripojenog društva. Ako se pri tome na strani društva preuzimatelja nađu obveze iz

dvostranoobveznih ugovora koje do trenutka pripajanja nijedna strana nije potpuno

ispunila, a koje su međusobno nespojive ili čije bi ispunjenje bilo za društvo

preuzimatelja posebno nepravično, njihov se opseg pravično određuje, uzimajući u obzir

ugovorna prava svih strana.

Upisom pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj prestaju

pripojena društva. Nije potrebno da se ona posebno brišu iz sudskog registra. Upisom

pripajanja dioničari pripojenih društava postaju dioničari društva preuzimatelja.

125

Upisom pripajanja u sudski registar uklanja se nedostatak ako ugovor o pripajanju nije

sklopljen u obliku javnobilježničke isprave. Sud koji vodi sudski registar u kome je

upisano društvo preuzimatelj mora po službenoj dužnosti izvijestiti sud koji vodi registar

u kojem je upisano svako pripojeno društvo o danu kada je pripajanje bilo upisano. Po

primitku tog priopćenja sud sjedišta svakoga pripojenog društva mora po službenoj

dužnosti upisati u sudski registar zabilješku kada je pripajanje upisano u taj registar suda

sjedišta društva preuzimatelja i poslati tome sudu na čuvanje sve isprave društva koje se

kod njega nalaze.

11. Koja je svrha izrade izvješća o pripajanju?

Uprava svakog društva koje sudjeluje u pripajanju mora sastaviti pisano izvješće u kojem

sa pravno i gospodarski obrazlaže ugovor o pripajanju, a osobito omjer zamjene dionica i

visine doplatka u novcu, mjerila za procjenu imovine društva i eventualne poteškoće u

procjeni vrijednosti društva.

Svrha izvješća jest utvrđivanje i sustavno izlaganje podataka važnih za pripajanje na

temelju kojih će skupština donijeti odluku o pripajanju.

12. Da li je moguće pobijati odluku glavne skupštine o pripajanju u slučaju

nepravilnog omjera zamjene dionica? Što u tom slučaju može učiniti sud?

Odluka kojom je glavna skupština pripojenoga društva odobrila ugovor o pripajanju ne

može se pobijati zbog toga što je omjer dionica prenisko omjeren.

Ako je on prenisko odmjeren, sud može na temelju zahtjeva odrediti da sa doplate iznosi

koji ne mogu prelaziti deseti dio ukupnoga nominalnoga iznosa danih dionica odnosno

temeljnog kapitala koji otpada na dane dionice bez nominalnog iznosa.

126

13. Tko sve može podnijeti zahtjev za ispitivanje omjera zamjene dionica?

Zahtjev može postaviti svaki dioničar pripojenog društva koji ima pravo pobijati odluku o

pripajanju ali mu je pravo pobijanja isključeno i to u roku od mjesec dana od dana kada

se smatra  da je obavljen upis pripajanja u sudski registar suda sjedišta društva

preuzimatelja.

D2.2. Podjela društva kapitala

1. Koji su oblici podjele društava kapitala?

Podjela se provodi razdvajanjem ili odvajanjem.

2. Kako se provodi jedna, a kako druga podjela?

Razdvajanje se provodi istodobnim prijenosom svih dijelova imovine društva koje se

dijeli, uz njegov prestanak bez provođenja likvidacije, na dva ili više novih društava koja

se osnivaju radi provođenja razdvajanja (razdvajanje s osnivanjem) ili na dva ili više

društava koja već postoje (razdvajanje s preuzimanjem).

Odvajanje se provodi prijenosom jednog ili više dijelova imovine društva koje se dijeli, a

da to društvo ne prestaje, na jedno ili više novih društava koja se osnivaju radi

provođenja odvajanja (odvajanje s osnivanjem) ili na jedno ili više društava koja već

postoje (odvajanje s preuzimanjem). Dopušteno je podjelu provesti tako da se dijelovi

imovine istodobno prenose na nova i na društva koja već postoje.

3. Koju ulogu ima uprava kod te statusne promjene, koji nadzorni odbor, a koju

skupštine društva koje se dijele?

Uprava društva koje se dijeli mora izraditi plan podjele. Uprava društva koje se dijeli

mora izraditi i izvješće o podjeli.

127

Nadzorni, tj. upravni odbor društva koje se dijeli, ako taj u društvu postoji, dužan je

provjeriti plan podjele i reviziju podjele te o namjeravanoj podjeli izraditi pisano

izvješće. Svoje izvješće nadzorni, odnosno upravni odbor upućuje glavnoj skupštini

dioničkog društva odnosno skupštini društva s ograničenom odgovornošću. Ako društvo

nema nadzorni, odnosno upravni odbor, uprava društva prosljeđuje skupštini društva

izvješće revizora sa svojim primjedbama, ako ih ima. Skupština društva može izabrati

posebno povjerenstvo koje će provjeriti plan podjele i reviziju podjele i o tome sastaviti

pisano izvješće. Odlukom glavne skupštine dioničkog društva ili skupštine društva s

ograničenom odgovornošću o odobravanju plana podjele donijeta je odluka o podjeli

društva.

Odluka o podjeli društva donosi se na način kako je to ZTD-om ili statutom dioničkog

društva odnosno društvenim ugovorom predviđeno za donošenje odluke o izmjeni statuta

dioničkog društva ili društvenog ugovora društva s ograničenom odgovornošću.

4. Koja je većina potrebna za donošenje odluke o podjeli?

Odluka o izmjeni društvenog ugovora donosi se većinom od najmanje 3/4 od danih

glasova. Društvenim ugovorom može se odrediti da je za to potrebna veća većina, a može

se zahtijevati ispunjenje i dodatnih pretpostavki. Ako se podjela provodi tako da članovi

društva koje se dijeli ne stječu udjele u novim društvima u istom omjeru kao što su im

pripadali u društvu koje se dijeli, odluka o podjeli valjano je donesena samo ako su za nju

dani glasovi koji predstavljaju najmanje 9/10 temeljnog kapitala društva koje se dijeli.

Ako ta većina na skupštini nije ostvarena na skupštini, odluka će ipak biti valjano

donesena, ako članovi društva koji su glasovali protiv odluke o podjeli i članovi koji nisu

sudjelovali u glasovanju, najkasnije u roku od tri mjeseca nakon zaključenja skupštine

dostave društvu koje se dijeli izričitu izjavu o svojoj suglasnosti s podjelom, tako da zbroj

danih glasova i izjava dostigne propisanu većinu.

128

5. Tko sastavlja plan podjele i izvješće o podjeli i koja je njihova funkcija?

Njih sastavlja uprava društva koje se dijeli. Njihova funkcija je utvrditi i sustavno izložiti

podatke na temelju kojih će skupština društva odlučiti o podjeli.

6.         Mora li nadzorni odbor provjeriti navedeni plan i izvješća?

Da.

7. Kada članovi društva koje se dijeli imaju pravo na otpremninu?

1) Ako se podjela provodi tako da članovi društva koje se dijeli ne stječu udjele u novim

društvima u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, svaki član

društva koji je na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli ima pravo da od svih

društava koja sudjeluju u podjeli, kao solidarnih dužnika, zahtijeva da preuzmu udjele

koji bi mu na temelju podjele pripali u tim društvima, uz plaćanje primjerene otpremnine

u novcu, osim ako taj član u svim novim društvima uzetima ukupno stječe udjele u istom

omjeru kao što su mu pripadali i u društvu koje se dijeli.

2) Ako su udjeli u društvu koje se dijeli bili slobodno prenosivi, a statut odnosno

društveni ugovor novog društva predviđa za prijenos udjela suglasnost društva ili

pojedinih članova društva, svaki član društva koje se dijeli koji je na skupštini toga

društva na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli, može od tog novog društva

zahtijevati da preuzme udjele koji bi mu pripali na temelju podjele, uz plaćanje

primjerene otpremnine u novcu.

3) Ako novo društvo ima drukčiji pravni ustroj od društva koje se dijeli, svaki član

društva koje se dijeli koji je na skupštini toga društva na zapisnik izjavio protivljenje

129

odluci o podjeli, može od tog novog društva zahtijevati da preuzme udjele koji bi mu

pripali na temelju podjele, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu.

8. Da li je moguće pobijati odluku o podjeli zbog neprimjerenosti otpremnine?

Odluka o podjeli ne može se pobijati samo zbog toga što:

- je otpremnina neprimjerena;

-udjeli u novom društvu nisu primjerena naknada za udjele u društvu koje se djeli;

-utvrđenje odnosno obrazloženje omjera zamjene udjela nisu u skladu s odredbama ZTDa

9. Kada nastaju pravni učinci podjele društva i koji su?

Pravni učinci podjele društva nastaju upisom podjele u sudsku registar, a oni su sljedeći:

1)     Dijelovi imovine društva koje se dijeli, obveze i pravni odnosi, suglasno planu

podjele sveopćim pravnim sljedništvom prelaze na nova društva, a ako neki dio imovine

nije planom podjele raspoređen ili to suglasno planu podjele ne bi bilo moguće učiniti,

takav dio imovine ili naknada za njega rasporedit će se na sva nova društva u istom

omjeru kao što im je prema planu podjele pripala raspoređena neto imovina društva koje

se dijele

2)     Kod podjele razdvajanjem dolazi do prestanka društva koje se dijeli

3)     Kod podjele odvajanjem stupaju na snagu planom podjele predviđene izmjene statuta

ili društvenog ugovora, a temeljni kapital društva koje se dijeli smatra se smanjenim, ako

je takvo smanjenje predviđeno planom podjele

4)     Članovi društva koje se dijeli stječu udjele u novim društvima suglasno planu

podjele; prava trećih osoba koja su postojala na udjelima u društvu koje se dijeli

130

nastavljaju se na udjelima u novim društvima za koje su ovi zamijenjeni i na dodatnim

isplatama u novcu, ako je takvih bilo

5)     Prestaje pravna odlučnost nedostatka javnobilježničkog oblika odluke o podjeli

Nedostaci odluke o podjeli ne utječu na valjanost upisa i na pravne posljedice gore

navedene. Tužitelj koji je prije upisa podjele u sudski registar podnio tužbu radi pobijanja

odluke o podjeli ili utvrđenja njene ništavosti može i bez suglasnosti tuženika preinačiti

tužbeni zahtjev te zahtijevati naknadu štete koja mu je nastala upisom podjele u sudski

registar.

Dužnik društva koje se dijeli, sve dok nije obavješten o tome kojem novom društvu

onosno društvu koje je sudjelovalo u podjeli je prenesena njegova obveza, može valjano

ispuniti svoju obvezu bilo kojemu od njih. Vjerovnik društva koje se dijeli, sve dok nije

obavješten o tome na koje od novih društava odnosno društava koje sudjeluju u podjeli je

prešla njegova tražbina, može zahtijevati njeno podmirenje od bilo kojeg od njih.

D2.3. Prijenos imovine

1. Koje su značajke prijenosa imovine TD-a prema ZTD-u?

Dioničko društvo može cijelu svoju imovinu bez provođenja likvidacije prenijeti na

Republiku Hrvatsku, županiju, kotar, općinu ili grad.

Za društvo koje prenosi svoju imovinu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe

ovoga Zakona o društvu koje se pripaja. Upisom prijenosa imovine dioničkoga društva u

sudski registar u kojemu je ono upisano to društvo prestaje. Imovina društva zajedno s

obvezama prelazi na preuzimatelja. Umjesto odnosa zamjene dionica, utvrđuju se oblik i

visina naknade za prenijetu imovinu.

131

Za valjanost ugovora kojim se društvo, osim u slučaju pripajanja, spajanja ili podjele

obvezuje prenijeti na drugoga cijeu svoju imovinu ili imovinu čija je vrijednost veća od

¼ iznosa temeljnog kapitala (kad bi u ovom drugom slučaju to značilo značajnu

strukturnu promjenu društva) potrebna je suglasnost najmanje ¾ temeljnog kapitala

zastupljenoga na glavnoj skupštini pri odlučivanju, ako se istodobno time ne mijenja i

predmet poslovanja društva. Statutom se može odrediti da je za donošenje takve odluke

potrebna veća većina, odnosno ispunjenje dodatnih pretpostavki.

Za sve vrijeme nakon objave poziva za gl. skupštinu mora se u poslovnim prostorijama u

sjedištu društva omogućiti dioničarima slobodan uvid u ugovor. Na njegov zahtjev

svakom se dioničaru mora bez odgađanja dati presliku ugovora. Ugovor se mora izložiti

na uvid dioničarima i na gl.skupštini, a uprava društva ga mora objasniti prije donošenja

odluke o suglasnosti. Mora ga se priložiti zapisniku s gl.skupštine.

Ako prijenos imovine dovodi do prestanka društva, prijavi za upis nastupanja razloga za

prestanak društva mora se priložiti primjerak ugovora o prijenosu imovine ovjeren od

strane javnog bilježnika.

D2.4. Preoblikovanje društava

1.  Koje vrste preoblikovanja poznaje ZTD?

Vrste preoblikovanja:

1)             Preoblikovanje dd-a u doo

2)             Preoblikovanje doo-a u dd

3)             Preoblikovanje dd-a u jtd i kd

4)             Preoblikovanje doo-a u jtd i kd

132

5)             Preoblikovanje društva osoba u društva kapitala

2. Na koji način je mogućnost preoblikovanja društva iz jednog pravnog oblika

vremenski ograničena?

Društvo ne može promijeniti oblik prije nego što proteknu dvije godine od njegova upisa

u sudski registar ili od upisa u taj registar posljednje promjene oblika društva.

3. Da li se prilikom preoblikovanja provodi likvidacija društva koje se preoblikuje?

Prilikom promjene oblika ne provodi se likvidacija društva.

4. Što se postiže preoblikovanjem trgovačkih društava?

U slučaju preoblikovanja postojeće trgovačko društvo mijenja svoj pravni oblik u neki

drugi, a da se pritom ne prekida pravni kontinuitet td-a. Statusne promjene se provode

radi gospodarskog prestrukturiranja td-a radi lakšeg djelovanja na tržištu ili jačanja

postojećeg gospodarskog subjekta, korištenja poreznih pogodnosti i sl.

5. Tko u d.d.-u donosi odluku o preoblikovanju u d.o.o. te koji su uvjeti za to

predviđeni?

Odluku o preoblikovanju donosi glavna skupština društva glasovima koji predstavljaju

najmanje 9/10 temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini prilikom donošenja

odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina, a može se zahtijevati

i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

Ako postoje dionice više rodova, za odluku glavne skupštine potrebna je suglasnost

dioničara svakog roda dionica. Dioničari svakog roda dionica donose o suglasnosti

posebnu odluku. (9/10 TK)

133

U zapisniku s glavne skupštine mora se navesti koji su dioničari osobno odnosno preko

punomoćnika glasovali za odluku o preoblikovanju odnosno koji su dioničari uskratili

svoju suglasnost na odluku o preoblikovanju

6. Kako se provodi zamjena dionica u poslovne udjele?

Preoblikovanjem dioničkoga društva u društvo s ograničenom odgovornošću dioničari

postaju članovima društva s ograničenom odgovornošću i u njemu zamjenom stječu

poslovne udjele razmjerno nominalnom iznosu svojih dionica odnosno temeljnom

kapitalu koji otpada na njihove dionice bez nominalnog iznosa.

Odlukom o preoblikovanju može se za neke dioničare odrediti nominalni iznos udjela

koji nije razmjeran nominalnom iznosu njihovih dionica odnosno temeljnom kapitalu koji

otpada na njihove dionice bez nominalnog iznosa ako se s time izričito suglase dioničari

koji su time oštećeni. Suglasnost se daje u obliku javnobilježničke isprave.

7. Kakva su prava dioničara koji je glasao protiv odluke o preoblikovanju?

Na zahtjev svakog dioničara koji je glasovao protiv donošenja odluke o preoblikovanju

dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću društvo mora otkupiti njegov

udio plaćanjem primjerene novčane naknade ako taj dioničar to zatraži u roku od 2

mjeseca od kada je objavljen upis preoblikovanja u sudski registar. Ako je protiv odluke

o preoblikovanju podignuta tužba kojom se ta odluka pobija, taj rok počinje teći od dana

kada je tužba bila pravomoćno odbačena ili je tužbeni zahtjev bio pravomoćno odbijen.

Dioničar se može odreći toga prava izričitom pisanom izjavom.

Dioničar i društvo sporazumno utvrđuju novčanu naknadu za otkupljeni dio. Ne postignu

li taj sporazum u roku 30 dana od dana postavljanja zahtjeva, društvo je dužno dioničaru

platiti primjerenu naknadu koju na prijedlog dioničara ili društva odredi sud.

134

Odluka o preoblikovanju ne može se pobijati zbog toga što naknada nije plaćena ili nije

primjerena.

8. Koji su pravni učinci upisa preoblikovanja d.d.-a u d.o.o. u sudski registar?

Upisom preoblikovanja u sudski registar:

1. dioničko društvo nastavlja djelovati kao društvo s ograničenom odgovornošću,

2. dionice postaju poslovni udjeli u društvu s ograničenom odgovornošću određeni

brojem i nominalnim iznosima dionica odnosno temeljnim kapitalom koji otpada na

dionice bez nominalnog iznosa pojedinih bivših dioničara, a sada članova društva s

ograničenom odgovornošću,

3. prava koja su treće osobe stekle na dionicama vrijede glede poslovnih udjela u koje su

pretvorene,

4. članovi uprave i nadzornoga, odnosno upravnog odbora dioničkoga društva postaju

članovima uprave i nadzornoga odbora društva s ograničenom odgovornošću, ako

odlukom o preoblikovanju nije što drugo određeno

9.         Zašto se za preoblikovanje društva kapitala u društva osoba traži

jednoglasnost?

Zato što nakon upisa preoblikovanja u sudski registar društvo kapitala nastavlja kao

društvo osoba, a njegovi članovi odgovaraju osobno, neograničeno i solidarno

vjerovnicima društva i za one obveze društva koje su nastale prije upisa preoblikovanja u

sudski registar.

 

135

E) STEČAJNI POSTUPAK

OPĆE ODREDBE

1. Koja je svrha provedbe stečajnog postupka?

Stečajni postupak se provodi radi skupnoga namirenja vjerovnika stečajnoga dužnika,

unovčavanjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima. Tijekom

stečajnog postupka može se provesti i stečajni plan radi uređivanja pravnog položaja

dužnika i njegovog odnosa prema vjerovnicima.

2. Tko može biti stečajni dužnik, a tko je izuzet od mogućnosti provedbe stečajnog

postupka, odnosno kada se on može obaviti uz prethodnu suglasnost Ministarstva

obrane?

Stečaj se može provesti nad pravnom osobom te nad imovinom dužnika pojedinca, osim

ako Zakonom nije drukčije određeno. Dužnikom pojedincem u smislu ovoga Zakona

smatraju se trgovac pojedinac i obrtnik.

Stečaj se ne može provesti nad Republikom Hrvatskom, fondovima koji se financiraju iz

proračuna Republike Hrvatske, mirovinskim i invalidskim fondovima djelatnika,

samostalnih gospodarstvenika i individualnih poljoprivrednika, Hrvatskim zavodom za

zdravstveno osiguranje te jedinicama lokalne samouprave i uprave.

Nad pravnom osobom čija je osnovna djelatnost proizvodnja predmeta naoružanja i vojne

opreme, odnosno pružanje usluga Hrvatskoj vojsci stečaj se ne može otvoriti bez

prethodne suglasnosti Ministarstva obrane. Ako Ministarstvo obrane ne uskrati svoju

suglasnost za otvaranje stečajnoga postupka u roku od trideset dana od dana primitka

obavijesti stečajnoga suca o pokretanju prethodnoga postupka, smatrat će se da je

136

suglasnost dana. Ako Ministarstvo obrane uskrati svoju suglasnost, za obveze stečajnoga

dužnika solidarno odgovara Republika Hrvatska.

3. Nabrojite i objasnite stečajne razloge?

Stečajni razlozi su: nesposobnost za plaćanje i prezaduženost.

Dužnik je nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele

novčane obveze. Okolnost da je dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili

djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je on sposoban za

plaćanje.

Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako ima evidentirane nepodmirene

obveze kod banke koja za njega obavlja poslove platnog prometa u razdoblju duljem od

60 dana, a koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za naplatu, bez daljnjeg pristanka

dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa. Okolnost da je dužnik u tom razdoblju

imao sredstava na drugim svojim računima kojima su se mogle namiriti sve te tražbine ne

znači da je on sposoban za plaćanje. Nesposobnost za plaćanje dokazuje se potvrdom

pravne osobe koja za dužnika obavlja poslove platnog prometa.

Dužnik može predložiti otvaranje stečajnog postupka i ako učini vjerojatnim da svoje već

postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću-PRIJETEĆA NESPOSOBNOST ZA

PLAĆANJE-

Nad pravnom osobom stečaj će se otvoriti i u slučaju njene prezaduženosti. Smatrat će se

da je dužnik prezadužen ako njegova imovina ne pokriva postojeće obveze. Neće se

smatrati da je dužnik prezadužen, ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom

programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i

sl.) može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje

obveze po dospijeću.

137

4. Što će se desiti ako članovi uprave društva u zakonskom roku ne predlože

otvaranje stečajnog postupka?

Osobe ovlaštene za zastupanje dužnika, odnosno dužnik pojedinac, dužni su podnijeti

prijedlog za otvaranje stečajnog postupka najkasnije u roku od 21 dan od dana nastupanja

nesposobnosti za plaćanje.

Gore navedene osobe osobno odgovaraju vjerovnicima za štetu koju su im prouzročili

propustom svoje dužnosti utvrđene tom odlukom.

OSNOVNE POSTUPOVNE ODREDBE

5. Na koji način se obavlja dostava pismena u tečajnom postupku?

Sudska pismena koja su upućena širem krugu osoba dostavljaju se, ako ovim Zakonom

nije drukčije određeno, stavljanjem pismena na posebnu stečajnu oglasnu ploču suda, na

kojoj se pismena pregledno svrstavaju prema danu objave. Dostava se smatra izvršenom

istekom trećega dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda. Stečajni sudac

može dostavu koju je potrebno neposredno izvršiti, osim sudskom dostavljaču povjeriti i

javnom bilježniku.

Kada se prema odredbama ovoga Zakona pismeno suda ili drugoga stečajnoga tijela treba

dostaviti dužniku ili nekoj drugoj osobi koja ima sjedište upisano u odgovarajućem

upisniku, dostava se obavlja na adresu sjedišta te osobe u upisniku. Ako se dostava ne

može obaviti na toj adresi, obavit će se stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda.

Dostava se smatra obavljenom protekom trećega dana od dana stavljanja pismena na

oglasnu ploču.

138

Osobi koja je nepoznata boravišta pismena se ne dostavljaju. Ako ona ima punomoćnika

za primanje pismena ili privremenoga zastupnika, dostava se obavlja na adresu

punomoćnika, odnosno zastupnika.

TIJELA STEČAJNOG POSTUPKA

6. Koja su tijela stečajnog postupka?

1) stečajni sudac; 2) stečajni upravitelj; 3) skupština vjerovnika; 4) odbor vjerovnika;

7. Koje su ovlasti stečajnog suca?

Stečajni sudac:

1. odlučuje o pokretanju prethodnog postupka radi utvrđivanja postojanja stečajnoga

razloga i provodi taj postupak,

2. odlučuje o otvaranju stečajnoga postupka,

3. imenuje i razrješava stečajnoga upravitelja, nadzire njegov rad i daje mu obvezatne

upute, u skladu s ovim Zakonom,

4. nadzire rad odbora vjerovnika,

5. određuje započete poslove koje treba završiti tijekom stečajnoga postupka, u skladu s

ovim Zakonom,

6. odobrava predračun troškova stečajnoga postupka i određuje nagradu stečajnom

upravitelju,

7. odobrava isplatu vjerovnika,

8. donosi odluke o zaključenju i obustavi stečajnoga postupka,

9. odlučuje i o svim drugim pitanjima stečajnoga postupka, osim o onima o kojima po

ovom Zakonu odlučuje koje drugo tijelo stečajnoga postupka.

139

8. Tko može biti stečajni upravitelj?

Za stečajnog upravitelja može se imenovati fizička osoba koja ima visoku stručnu

spremu, položen stručni ispit za stečajnog upravitelja te se nalazi na listi stečajnih

upravitelja.

Za stečajnog upravitelja može biti imenovan i odvjetnik pod gore navedenim uvjetima.

9. Postoje li određena ograničenja za obavljanje funkcije stečajnog upravitelja i koji

su to uvjeti?

Za stečajnog upravitelja ne može biti imenovana osoba koja bi morala biti izuzeta kao

sudac u stečajnom postupku, a osobito osoba koja je bila zaposlena kod dužnika ili je bila

članom nekog njegovog tijela, zatim bliski srodnik stečajnoga suca, osoba odgovornih za

obveze u stečaju, članova uprave i drugih tijela dužnika, vjerovnika te osoba koje su u

odnosu suparništva s dužnikom.

Za stečajnog upravitelja ne može biti imenovana osoba koja po zakonu ne bi mogla biti

imenovana za člana uprave dužnika, nadzornog odbora ili sličnog tijela, osoba

pravomoćno osuđena za počinjena kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i

poslovanja te za druga kaznena djela koja ju čine nedostojnom za obavljanje dužnosti

stečajnog upravitelja.

10. Tko i na koji način imenuje stečajnog upravitelja?

Stečajni sudac imenuje stečajnog upravitelja rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka.

Na prvom ili kojem kasnijem ročištu nakon imenovanja stečajnog upravitelja skupština

vjerovnika može umjesto stečajnog upravitelja kojeg je imenovao stečajni sudac izabrati

drugog stečajnog upravitelja.

140

11. Tko može imenovati drugog stečajnog upravitelja umjesto onog kojeg je

imenovao stečajni sudac?

Na prvom ili kojem kasnijem ročištu nakon imenovanja stečajnog upravitelja skupština

vjerovnika može umjesto stečajnog upravitelja kojeg je imenovao stečajni sudac izabrati

drugog stečajnog upravitelja.Novoimenovani stečajni upravitelj ne mora biti na listi

stečajnih upravitelja. Novoimenovanom stečajnom upravitelju isprava o imenovanju

predat će se nakon što da izjavu da će savjesno obavljati svoju dužnost.

Za odluku je potrebno:

1) da zbroj iznosa tražbina vjerovnika koji su glasovali ZA iznosi više od zbroja iznosa

tražbina vjerovnika koji su glasovali PROTIV;

2) da je glasovala i većina vjerovnika;

12. Koje su ovlasti (dužnosti) stečajnog upravitelja?

Stečajni upravitelj ima prava i obveze tijela dužnika pravne osobe, ako zakonom nije

drukčije određeno. Ako stečajni dužnik nastavlja poslovati tijekom stečajnoga postupka,

poslovanje vodi stečajni upravitelj. Stečajni upravitelj zastupa dužnika. Stečajni

upravitelj vodi samo one poslove dužnika pojedinca koji se odnose na stečajnu masu i

zastupa ga kao stečajnoga dužnika s ovlastima zakonskoga zastupnika.

Stečajni upravitelj je dužan postupati savjesno i uredno, a osobito:

1. dovesti u red očevidnik knjigovodstvenih podataka do dana otvaranja stečajnoga

postupka, 2. sastaviti, u suglasnosti sa stečajnim sucem, predračun troškova stečajnoga

postupka i podnijeti ga na odobrenje stečajnom sucu,

3. odrediti povjerenstvo za popis imovine,

4. sastaviti početno stanje imovine dužnika,

5. kao dobar gospodar brinuti se o završetku započetih, a neizvršenih poslova dužnika i

141

poslova potrebnih da bi se spriječilo nastupanje štete nad sredstvima dužnika,

6. brinuti se o ostvarivanju tražbine dužnika,

7. savjesno voditi poslovanje dužnika ako je određeno da se poslovanje nastavlja,

8. unovčiti, odnosno naplatiti s pažnjom dobroga gospodara stvari i prava dužnika koje

ulaze u stečajnu masu,

9. pripremiti isplatu vjerovnika i nakon odobrenja izvršiti isplatu,

10. dostaviti odboru vjerovnika završni stečajni račun,

11. izvršiti naknadne isplate vjerovnika.

12. nakon zaključenja stečajnog postupka zastupati stečajnu masu u skladu s ovim

Zakonom,

13. obavljati i druge poslove u skladu s ovim Zakonom (SZ).

Stečajni upravitelj je dužan podnositi pisana izviješća o tijeku stečajnoga postupka i o

stanju stečajne mase, i to najmanje jedanput u tri mjeseca ili kada to zatraže stečajni

sudac ili odbor vjerovnika.

 13. Tko nadzire njegov rad?

Rad stečajnoga upravitelja nadziru stečajni sudac, odbor vjerovnika i skupština

vjerovnika, koji su ovlašteni u svako doba zatražiti obavijesti ili izvješća o stanju stvari i

vođenju poslova.

Stečajni sudac može kazniti stečajnog upravitelja novčanom kaznom do 10 000,00 KN

ako ovaj ne postupi po nalogu suca.

 14. Kada stečajni upravitelj može biti razriješen dužnosti?

Može ga razriješiti samo stečajni sudac.

Stečajni će sudac razriješiti stečajnoga upravitelja istekom godine i pol dana od dana

održavanja izvještajnog ročišta, odnosno od prestanka poslovanja dužnika ako je

142

odlučeno da dužnik privremeno nastavlja poslovanje, ako nije unovčio imovinu koja ulazi

u stečajnu masu tako da se može pristupiti završnoj diobi, osim ako unovčenje nije bilo

moguće radi vođenja upravnog ili sudskog postupka koji je prethodno pitanje za

završetak stečajnog postupka. Ako se imovina dužnika koja ulazi u stečajnu masu sastoji

većim dijelom od pokretnina koje se lako mogu unovčiti, taj rok iznosi godinu dana.

Stečajni sudac može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev odbora vjerovnika ili skupštine

vjerovnika, razriješiti stečajnoga upravitelja i prije isteka tih rokova ako svoju dužnost ne

obavlja uspješno ili iz drugih važnih razloga. Osobito ako je imenovan u više od tri

stečaja čija je vrijednost stečajne mase procijenjena na više od dva milijuna kuna i ti

stečajni dužnici nastavljaju poslovanje.

Protiv rješenja o razrješenju stečajnog upravitelja pravo na žalbu imaju samo stečajni

vjerovnici.

Stečajni upravitelj razriješit će se dužnosti i kad to sam zatraži. U tom slučaju protiv

rješenja o odbijanju zahtjeva za razrješavanje pravo na žalbu ima samo stečajni

upravitelj. 

15. Koja je odgovornost stečajnog upravitelja?

Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu svim sudionicama ako je skrivljeno povrijedio

koju od svojih dužnosti.

Stečajni upravitelj ne odgovara za štetu nastalu zbog radnje koju je odobrio stečajni

sudac, odnosno zbog radnje koju je poduzeo u ovrsi naloga ili upute stečajnoga suca,

osim ako je odobrenje ili uputu isposlovao na prijevaran način.

Za štetu koju počine radnici stečajnoga upravitelja stečajni upravitelj odgovara samo ako

je šteta nastala uslijed propusta u njihovu nadzoru.

143

Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu vjerovniku stečajne mase koju je ovaj pretrpio

zbog neispunjenja obveze stečajne mase preuzete njegovom pravnom radnjom, osim ako

stečajni upravitelj u vrijeme preuzimanja te obveze nije mogao predvidjeti da stečajna

masa neće biti dostatna za njeno ispunjenje.

 16. Koja je razlika između odbora vjerovnika i skupštine vjerovnika?

O osnivanju odbora vjerovnika odlučuju vjerovnici na prvoj skupštini vjerovnika. Radi

zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku, prije prvoga ročišta vjerovnika, stečajni

sudac može osnovati odbor vjerovnika i imenovati njegove članove. Ako je stečajni

sudac već osnovao odbor vjerovnika, vjerovnici odlučuju treba li taj odbor zadržati.

Skupština vjerovnika može iz odbora vjerovnika isključiti sve ili pojedine članove koje je

imenovao stečajni sudac i izabrati druge ili dodatne članove odbora vjerovnika.

Odbor vjerovnika je dužan nadzirati stečajnoga upravitelja i pomagati mu u vođenju

poslova, pratiti tijek poslovanja, pregledavati knjige i poslovnu dokumentaciju te naložiti

provjeru prometa i iznosa gotovine. Za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga

odbor vjerovnika može ovlastiti pojedine svoje članove.

Odbor vjerovnika je dužan obavješćivati vjerovnike o tijelu stečajnog postupka i o stanju

stečajne mase. Skupštinu vjerovnika saziva  i vodi stečajni sudac. Pravo sudjelovanja

imaju svi vjerovnici s pravom odvojenog namirenja, svi stečajni vjerovnici, stečajni

upravitelj i dužnik pojedinac.

17. Tko osniva odbor vjerovnika i koje su njegove ovlasti?

Radi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku, prije prvoga ročišta vjerovnika,

stečajni sudac može osnovati odbor vjerovnika i imenovati njegove članove.

O osnivanju odbora vjerovnika odlučuju vjerovnici na prvoj skupštini vjerovnika.

Odbor vjerovnika je dužan nadzirati stečajnoga upravitelja i pomagati mu u vođenju

144

poslova, pratiti tijek poslovanja, pregledavati knjige i poslovnu dokumentaciju te naložiti

provjeru prometa i iznosa gotovine. Za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga

odbor vjerovnika može ovlastiti pojedine svoje članove.

U okviru svoga djelokruga odbor vjerovnika osobito:

1. razmatra izvješća stečajnoga upravitelja o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne

mase,

2. pregledava poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju je preuzeo stečajni

upravitelj,

3. podnosi prigovor stečajnom sucu na rad stečajnoga upravitelja,

4. daje mišljenje stečajnom sucu o unovčenju imovine dužnika, kad sudac to zatraži,

5. daje mišljenje stečajnom sucu o nastavljanju započetih poslova, odnosno o radu

stečajnoga dužnika, kad sudac to zatraži,

6. daje mišljenje stečajnom sucu o priznavanju opravdanih manjkova utvrđenih popisom

imovine, kada sudac to zatraži.Odbor vjerovnika je dužan obavješćivati vjerovnike o

tijelu stečajnog postupka i o stanju stečajne mase.

18.Tko sve može podnijeti prijedlog za sazivanje skupštine vjerovnika i pod kojim

uvjetima? (čl. 38.b SZ)

Skupštinu vjerovnika saziva stečajni sudac.

Skupština vjerovnika sastat će se na prijedlog:

1. stečajnog upravitelja

2. odbora vjerovnika

3. najmanje 5 stečajnih vjerovnika koji nisu nižega isplatnog reda, uz uvjet da zbroj

tražbina stečajnih vjerovnika po procjeni stečajnoga suca premašuje 1/5 iznosa tražbina

svih stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove

145

4. jednoga ili više stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove, uz uvjet da

zbroj njihovih tražbina po procjeni stečajnoga suca premašuje 2/5 iznosa tražbina svih

stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove.

Protiv rješenja stečajnog suca kojim je odbio sazvati skupštinu vjerovnika podnositelj

prijedloga ima pravo na posebnu žalbu. Ako ima više predlagatelja, pravo na žalbu ima

svaki od njih.

19. Tko sve ima pravo glasa na skupštini vjerovnika?

Pravo glasa na skupštini vjerovnika imaju stečajni vjerovnici čije su tražbine utvrđene.

Smatrat će se da vjerovnik ima pravo glasa, iako je njegova tražbina osporena, ako

postojanje svoje tražbine dokazuje ovršnom ispravom, osim ako se javnom ili javno-

ovjerovljenom ispravom ne dokaže pretanak postojanja tražbine.

Smatrat će se da razlučni vjerovnik imaj pravo glasa glede dijela svoje tražbine osigurane

razlučnim pravom koju je prijavio u stečajnom postupku, iako je ta njegova tražbina

osporena, ako je osigurana razlučnim pravom upisanim u zemljišnoj ili kojoj drugoj

javnoj knjizi, osim ako dužnik javnom ili javno-ovjerovljenom ispravom ne dokaže

prestanak postojanja tražbine.

Vjerovnicima osporenih tražbina priznat će se pravo glasa ako se na skupštini vjerovnika

stečajni upravitelj i nazočni vjerovnici s pravom glasa tako sporazumiju (ako se sporazum

ne može postići, o tome odlučuje stečajni sudac na skupštini rješenjem protiv kojeg nije

dopuštena posebna žalba).

Vjerovnici nižih isplatnih redova nemaju pravo glasa, osim ako su njihove tražbine

utvrđene.

146

Stečajni sudac može prigodom glasovanja na sljedećim skupštinama vjerovnika na

prijedlog stečajnog upravitelja ili kojega od nazočnih vjerovnika s pravom glasa

izmijeniti svoju odluku  pravu glasa vjerovnika osporenih tražbina.

20. Koje su ovlasti skupštine vjerovnika?

Skupština vjerovnika ovlaštena je na izvještajnom ročištu ili kojem kasnijem ročištu:

1. osnovati odbor vjerovnika, ako on nije osnovan, odnosno izmijeniti njegov sastav ili ga

ukinuti,

2. imenovati novoga stečajnog upravitelja,

3. odlučiti o nastavku poslovanja dužnika i o načinu i uvjetima unovčenja njegove

imovine,

4. naložiti stečajnom upravitelju izradu stečajnog plana,

5. donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika

6. odlučiti o drugim pitanjima od važnosti za provedbu i okončanje stečajnog postupka u

skladu s ovim Zakonom.

Skupština vjerovnika ima pravo zatražiti od stečajnoga upravitelja obavijesti i izvještaje o

stanju stvari i vođenju poslova. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, tada skupština

vjerovnika može naložiti provjeru prometa i iznosa gotovine kojom upravlja stečajni

upravitelj.

Vjerovnici svoje odluke mogu izmijeniti na kasnijim ročištima skupštine vjerovnika.

21. Može li skupština djelovati umjesto odbora vjerovnika?

Da.

147

POKRETANJE STEČAJNOG POSTUPKA

22. Tko može pokrenuti stečajni postupak?

Stečajni postupak se pokreće prijedlogom vjerovnika ili dužnika.

Vjerovnik je ovlašten podnjeti prijedlog za pokretanje stečajnog postupka ako učini

vjerojatnim postojanje svoje tražbine i stečajnog razloga.

Razlučni vjerovnici mogu predlagati otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom samo

ako učine vjerojatnim da se njihova tražbina neće moći namiriti iz predmeta na koji se

odnosi njihovo razlučno pravo.

Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad pravnom osobom može u ime dužnika

podnjeti svaka osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe po zakonu te svaki likvidator.

Dužnik pojedinac osobno podnosi prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad svojom

imovinom.

Osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnik pojedinac dužni su

podnjeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka najkasnije u roku od 21 dana od dana

nastupanja nesposobnosti za plaćanje, a ako to ne učine oni osobno odgovaraju

vjerovnicima za štetu koju su im prouzročili propustom svoje nadležnosti.

Što će se desiti ako članovi uprave društva ne predlože otvaranje stečaja u

zakonskom roku?

Osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu odnosno dužnik pojednac osobno

odgovaraju vjerovnicima za štetu koju sui m prouzročili propuštanjem otvaranja

stečajnog postupka kad ih je Zakon na to obvezao.

148

PRETHODNI POSTUPAK

23. Što se utvrđuje u prethodnom postupku?

Na temelju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka stečajni sudac donosi rješenje o

pokretanju postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnoga postupka

(prethodni postupak), protiv kojega nije dopuštena posebna žalba ili taj prijedlog

odbacuje rješenjem.

U rješenju o pokretanju prethodnoga postupka stečajni sudac može imenovati

privremenoga stečajnog upravitelja.

Ako dužnik predloži otvaranje stečajnoga postupka ili ako nakon pokretanja prethodnoga

postupka prizna postojanje kojega od razloga za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni

sudac može bez prethodnoga postupka, odnosno bez daljnjega vođenja toga postupka

donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka.

Prethodni postupak može trajati najduže tri mjeseca od donošenja rješenja o pokretanju

prethodnog postupka, osim ako posebne okolnosti ne zahtijevaju dulji rok.

OTVARANJE STEČAJNOG POSTUPKA

24. Koja je svrha provedbe ispitnog, a koja izvještajnog ročišta?

Na ispitnom ročištu se ispituju prijavljene tražbine prema svojim iznosima i redu.

Na izvještajnom ročištu se na temelju izvješća stečajnog upravitelja odlučuje o daljnjem

tijeku stečajnog postupka. Na izvještajnom ročištu vjerovnici mogu osnovati odbor

vjerovnika i imenovati novog stečajnog upravitelja, odlučiti o nastavku poslovanja

dužnika i o načinu unovčenja imovine stečajnog dužnika, te donjeti sve odluke iz

nadležnosti odbora vjerovnika.

149

25. Kada se otvoreni stečajni postupak ne provodi?

Ako tijekom prethodnoga postupka utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu

masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga postupka ili je neznatne vrijednosti,

stečajni sudac će donijeti odluku o otvaranju i zaključenju stečajnoga postupka.

U tom se slučaju stečajni postupak neće provesti i na odgovarajući će se način primijeniti

odredbe o zaključenju stečajnog postupka .

Postupak se neće zaključiti, ako se u roku koji rješenjem odredi stečajni sudac predujmi

dostatan iznos novca za pokriće troškova kako prethodnog, tako i otvorenog stečajnog

postupka.

26. Na koji način se objavljuje pokretanje stečajnog postupka?

O otvaranju stečajnoga postupka vjerovnici se obavješćuju oglasom.

Oglas se objavljuje isticanjem na oglasnoj ploči suda i objavom u "Narodnim novinama".

Oglas mora biti istaknut na oglasnoj ploči suda istoga dana kada je doneseno rješenje o

otvaranju stečajnoga postupka.

STEČAJNA MASA I STEČAJNI VJEROVNICI

27. Što je to stečajna masa, a što stečajni vjerovnici?

Stečajna masa obuhvaća cjelokupnu imovinu dužnika u vrijeme otvaranja stečajnoga

postupka te imovinu koju on stekne tijekom stečajnoga postupka. Stečajna masa služi

namirenju troškova stečajnoga postupka te tražbine vjerovnika stečajnoga dužnika,

odnosno tražbine čije je namirenje osigurano određenim pravima na imovini dužnika.

Stečajni vjerovnici su osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnoga

postupka imaju koju imovinsko-pravnu tražbinu prema njemu.

Stečajni vjerovnici se prema svojim tražbinama razvrstavaju u isplatne redove.

Vjerovnici kasnijeg isplatnog reda mogu se namiriti tek pošto budu u cijelosti namireni

150

vjerovnici prethodnoga isplatnoga reda. Stečajni vjerovnici istoga isplatnoga reda

namiruju se razmjerno veličini svojih tražbina.

28. Što sve čini stečajnu masu stečajnog dužnika?

Stečajna masa obuhvaća cjelokupnu imovinu dužnika u vrijeme otvaranja stečajnoga

postupka te imovinu koju on stekne tijekom stečajnoga postupka.

Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnoga postupka te tražbine vjerovnika

stečajnoga dužnika, odnosno tražbine čije je namirenje osigurano određenim pravima na

imovini dužnika.

Imovina dužnika pojedinaca na kojoj se ovrha protiv njega ne bi mogla provesti, kad on

ne bi bio trgovac pojedinac ili obrtnik, ne ulazi u stečajnu masu.

29. Kakav status u stečajnom postupku imaju nedospjele  trazbine ili trazbine

vezane uz odgodni uvjet?

Nedospjele tražbine dospijevaju otvaranjem stečajnoga postupka.

Tražbine vezane iz raskidni uvijet koji nastupa nakon otvaranja stečajnog postupka se sve

dok uvjet ne nastupi, uzimaju u obzir kao bezuvijetne tražbine.

30. Koje su to tražbine viših, a koje nižih isplatnih redova?

U tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze tražbine radnika i prijašnjih radnika stečajnog

dužnika nastale do dana otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa u bruto iznosu,

otpremnine do iznosa propisanog zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po

osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

U tražbine drugog višeg isplatnog reda ulaze sve ostale tražbine prema dužniku, osim

onih koje su razvrstane u niže isplatne redove.

151

Nakon tražbina viših isplatnih redova, kao tražbine nižih isplatnih redova, namiruju se

prema navedenom redoslijedu:

1. kamate na tražbine stečajnih vjerovnika od otvaranja stečajnoga postupka,

2. troškovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku,

3. novčane kazne za kazneno ili prekršajno djelo kao i takve sporedne posljedice

kaznenoga ili prekršajnoga djela kojima se nameće obveza plaćanja novca,

4. tražbine za besplatnu činidbu dužnika,

5. tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekoga člana društva ili

odgovarajuće tražbine.

Tražbine za koje je između vjerovnika i dužnika ugovoreno da će u stečajnom postupku

biti nižega isplatnoga reda, u slučaju dvojbe, namirivat će se nakon gore navedenih

tražbina.

Kamate na tražbine stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova i troškovi koji za te

vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku, istoga su reda kao i tražbine tih

vjerovnika.

31. Koja je razlika između izlučnih i razlučnih vjerovnika?

Izlučni vjerovnici - osoba koja na temelju kojega svoga stvarnog ili osobnog prava može

dokazati da neki predmet ne spade u stečajnu masu nije stečajni vjerovnik. Njeno će se

pravo na izdvajanje predmeta utvrđivati prema pravilima koja važe za ostvarivanje tih

prava izvan stečajnog postupka. Ako je pravo izlučnog vjerovnika upisano u kojoj javnoj

knjizi onda stečajni dužnik mora dokazati da taj predmet spade u stečajnu masu.

152

Razlučni vjerovnici - vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj

stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi (zemljišnoj knjizi, upisniku brodova,

zrakoplova, intelektualnog vlasništva i sl.), imaju pravo pokrenuti ovršni postupak radi

prodaje stvari ili unovčenja prava. Vjerovnik čija prava proizlaze iz sudskog ili

javnobilježničkog osiguranja tražbine prijenosom vlasništva stvari ili prijenosom prava

ima u stečajnom postupku pravni položaj razlučnog vjerovnika.

32. Koje je stvarno pravo u pozadini izlučnog, a koje u pozadini razlučnog prava?

U pozadini izlučnog prava je pravo vlasništva, a u pozadini razlučnog prava je založno

pravo.

33. Kakav bi položaj vjerovnika u stečajnom postupku imao davatelj leasinga koji je

predao na korištenje stroj stečajnom dužniku?

Položaj izlučnog vjerovnika.

PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJA

34. Koje su pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka?

Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka:

1. Prestanak prava poslovodnog organa, zastupnika i organa upravljanja i prijenos ovlasti

na stečajnog upravitelja

2. Oblikovanje stečajne mase

3. Obustava ovrha i isplata tražbina

4. Nedospjele tražbine vjerovnika dospijevaju

153

5. Nastanak razloga za prestanak radnih odnosa radnika koji su zaposleni kod stečajnog

dužnika

6. Utrnuće računa stečajnog dužnika i prestanak prava osoba koje su bile ovlaštene

raspolagati imovinom dužnika

7. Tražbine koje je bilo moguće izravnati (kompenzirati) do početka stečajnog postupka,

smatraju se izravnanima (kompenziranima)

8. Nalazi koje je dao stečajni dužnik gube valjanost s otpočinjanjem stečajnog postupka

9. Ovlast za odustajanje od dvostranih ugovora

10.  Priznanje ovlasti na povrat isporučene robe  pobijanje pravnih radnji

35. Kada nastupaju pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka?

Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupaju početkom dana kojega je

oglas o otvaranju stečajnoga postupka istaknut na oglasnoj ploči suda.

Ako rješenje o otvaranju stečajnoga postupka u povodu Žalbe bude ukinuto, a u

ponovnom postupku stečajni postupak bude opet otvoren, smatrat će se da su pravne

posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupile početkom dana kojega je prvo rješenje

o otvaranju stečajnoga postupka istaknuto na oglasnoj ploči suda.

36. Kada nije dopušten prijeboj tražbina stečajnog dužnika i vjerovnika (čl. 105 SZ)

Prijeboj nije dopušten:

1. Ako je obveza stečajnog vjerovnika prema stečajnoj masi nastala tek nakon otvaranja

stečajnog postupka

154

2. Ako je stečajni vjerovnik svoju tražbinu stekao od drugog vjerovnika tek nakon

otvaranja stečajnog postupka.

3. Ako je stečajni vjerovnik tražbinu stekao ustupom (cesijom) za posljednjih 6 mjeseci

prije dana otvaranja stečajnog postupka, a znao je ili morao znati da je dužnik postao

nesposoban za plaćanje ili da je protiv njega podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog

postupka.

4. Ako je stečajni vjerovnik mogućnost prijeboja stekao pobojnom pravnom radnjom i

ako vjerovnik čija se tražbina trebala namiriti iz slobodne imovine dužnika, duguje

stečajnoj masi.

37. Kakva je sudbina dvostranoobveznih ugovora nakon otvaranja stečajnog

postupka?

Tu postoji pravo stečajnog vjerovnika na uzbor.

Ako dužnik i njegov suugovaratelj u vrijeme otvaranja stečajnog postupka nisu ili nisu u

potpunosti ispunili neki dvostranoobvezni ugovor, stečajni upravitelj može umjesto

dužnika ispuniti ugovor i tražiti ispunjenje o druge strane. Ako ugovaratelj(stečajni

upravitelj) odbije ispunjenje, druga strana svoje tražbine zbog neispunjenja može

ostvarivat samo kao stečajni vjerovnik.

38. Što ako se radi o fiksnim poslovima?

Ako je isporuka robe koja ima neku tržišnu ili burzovnu cijenu ugovorena za neko fiksno

određeno vrijeme ili unutar nekog fiksnog roka, a to vrijeme ili istek roka nastupi tek

nakon otvaranja stečajnog postupka, druga strana ne može tražiti ispunjenje, već samo

naknadu zbog neispunjenja fiksnih poslova. Ako je za financijske usluge koje imaju

tržišnu i burzovnu vrijednost ugovoreno određeno vrijeme ili rok, a to vrijeme ili istek

155

tog roka nastupi nakon otvaranja stečajnog postupka, druga strana ne može tražiti

ispunjenje, već samo naknadu zbog neispunjenja.

 39. Koja je sudbina ugovora o radu nakon otvaranja stečajnog postupka?

Otvaranjem stečajnog postupka ugovori o radu ili službi sklopljeni s dužnikom kao

poslodavcem ne prestaju; otvaranje stečajnog postupka je poseban opravdani razlog za

otkaz ugovora o radu.

40. Kakvo pravilo vrijedi za ponude koje je učinio dužnik ili koje su učinjene

dužniku prije otvaranja stečajnog postupka, nakon što stečajni postupak bude

otvoren?

Ponude činjene dužniku ili ponude koje je učinio dužnik prestaju vrijediti na dan

otvaranja stečajnog postupka ako do toga dana nisu prihvaćene.

POBIJANJE PRAVNIH RADNJI STEČAJNOG DUŽNIKA

41. Objasnite što je kongruentno, a što inkongruentno namirenje!

Pravna radnja, poduzeta u posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje

stečajnoga postupka, kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava

osiguranje ili namirenje na način i u vrijeme u skladu sa sadržajem njegova prava

(kongruentno namirenje), može se pobijati ako je u vrijeme kad je poduzeta dužnik bio

nesposoban za plaćanje i ako je vjerovnik u to vrijeme znao za tu nesposobnost. Pobojna

je i pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje

ili namirenje u skladu sa sadržajem njegova prava, ako je poduzeta nakon podnošenja

prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka i ako je vjerovnik u vrijeme njenog

poduzimanja znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga

postupka.

156

(Inkongruentno namirenje) => pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku

daje ili omogućava osiguranje ili namirenje, koje on nije imao pravo zahtijevati ili nije

imao pravo zahtijevati na taj način ili u to vrijeme, može se pobijati:

1. ako je poduzeta u posljednjem mjesecu prije podnošenja prijedloga za otvaranje

stečajnoga postupka ili nakon toga, ili

2. ako je poduzeta tijekom trećega ili drugoga mjeseca prije podnošenja prijedloga za

otvaranje stečajnoga postupka, a dužnik je u to vrijeme bio nesposoban za plaćanje, ili

3. ako je radnja poduzeta tijekom trećega ili drugoga mjeseca prije podnošenja prijedloga

za otvaranje stečajnoga postupka, a vjerovnik je u vrijeme njena poduzimanja znao da se

njome oštećuju stečajni vjerovnici.

Smatrat će se da je vjerovnik znao da se radnjom oštećuju vjerovnici ako je znao ili je

morao znati za okolnosti na temelju kojih se nužno moralo zaključiti da se njome

vjerovnici oštećuju. Za osobu koja je s dužnikom bila bliska u vrijeme poduzimanja

radnje pretpostavlja se da je znala za oštećenje stečajnih vjerovnika.

42. Stečajni vjerovnik je u 2. mjesecu prije otvaranja stečajnog postupka dao

mjeničnopravno osiguranje tražbine koja je nastala nekoliko mjeseci prije toga.

Stečajni dužnik bio je nesposoban za plaćanje a druga ugovorna strana je to znala.

Na koji način će se pobijati ta pravna radnja s obzirom na postojanje različitih

pobojnih osnova prema SZ-u?

Kongruentno namirenje čl. 128. SZ-a.

Napomena: od primatelja se u slučaju kongruentnog namirenja ne može tražiti vraćanje

onoga što mu je dužnik isplatio na temelju mjenice, ako bi prema mjenično pravu

157

primatelj u slučaju odbijanja primanja plaćanja izgubio mjenični zahtjev prema drugim

mjeničnim obveznicima.

43. Objasnite namjerno oštećenje?

Pravna radnja koju je dužnik poduzeo u posljednjih deset godina prije podnošenja

prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga s namjerom da ošteti svoje

vjerovnike, može se pobijati ako je druga strana u vrijeme poduzimanja radnje znala za

namjeru dužnika. Znanje za namjeru se pretpostavlja ako je druga strana znala da dužniku

prijeti nesposobnost za plaćanje i da se radnjom oštećuju vjerovnici.

Smatrat će se da je vjerovnik znao da dužniku prijeti nesposobnost za plaćanje i da se

radnjom oštećuju vjerovnici ako je znao ili je morao znati za okolnosti iz kojih se nužno

moralo zaključiti da je dužnik nesposoban za plaćanje i da se radnjom oštećuju

vjerovnici.

Naplatni ugovor sklopljen između dužnika i njemu bliske osobe može se pobijati ako se

stečajni vjerovnici njime izravno oštećuju. Taj se ugovor ne može pobijati ako je

sklopljen ranije od dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga

postupka ili ako druga strana dokaže da joj u vrijeme sklapanja ugovora nije bila poznata

niti joj je morala biti poznata namjera dužnika da ošteti vjerovnike.

 44. Koje su radnje društva s tajnim članom pobojne?

Pobojna je pravna radnja kojom je tajnom članu društva ulog u potpunosti ili djelomično

vraćen ili kojom mu je njegov udio u nastalom gubitku u potpunosti ili djelomično

oprošten, ako je sporazum na kojemu se radnja temelji sklopljen u posljednjoj godini

prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka nad trgovačkim društvom ili

nakon toga. Isto vrijedi i ako se u svezi sa sporazumom tajno društvo likvidira. Pravna

158

radnja ne može se pobijati ako je razlog za otvaranje stečajnog postupka nastao tek nakon

sporazuma.

 45. Tko se smatra bliskom osobom stečajnog dužnika ako se radi o pravnoj osobi?

Bliskim osobama dužnika pravne osobe smatraju se:

1. članovi upravnih i nadzornih tijela i osobno odgovorni članovi dužnika kao i osobe

koje u kapitalu dužnika sudjeluju s više od jedne četvrtine,

2. osoba ili društvo koji zbog svoje položajno-pravne ili radno-ugovorne veze s dužnikom

imaju priliku biti upoznati s gospodarskim položajem dužnika.

3. osoba koja stoji u osobnoj vezi s jednom od gore navedenim osobama, osim ako su

gore navedene osobe obvezane na čuvanje tajne o poslovima dužnika.

ZAKLJUČENJE STEČAJNOG POSTUPKA

46. Kada se donosi rješenje o zaključenju stečajnog postupka i koja je njegova

posljedica?

Odmah nakon okončanja završne diobe stečajni sudac će donijeti rješenje o zaključenju

stečajnog postupka.

Posljedica je da stečajni vjerovnici nakon toga mogu protiv dužnika pojedinca

neograničeno ostvarivati svoje preostale tražbine. Stečajni vjerovnici čije su tražbine

utvrđene i koje dužnik nije osporio na ispitnom ročištu, mogu protiv dužnika pokrenuti

postupak prisilne ovrhe na temelju rješenja kojim je njihova tražbina utvrđena.

Stečajni sudac će donijeti rješenje o zaključenju stečajnog postupka čim rješenje o

potvrdi stečajnog plana postane pravomoćno. Donošenjem rješenja o zaključenju

159

stečajnog postupka prestaju službe stečajnog upravitelja i članova odbora vjerovnika,

osim ako SZ određuje drukčije; dužnik ponovo stječe pravo slobodnog raspolaganja

stečajnom masom; parnica koja je u tijeku, a koja za predmet ima pobijanje pravnog djela

stečajnog vjerovnika vezanog uz stečajni postupak, stečajni upravitelj može voditi dalje i

nakon zaključenja postupka ako je to predviđeno u rješenju o potvrdi stečajnog plana.

47. Kada će se odrediti i na koji način nastavak stečajnog postupka radi naknadne

diobe?

Stečajni sudac će na prijedlog stečajnog upravitelja, kojega od stečajnih vjerovnika ili po

službenoj dužnosti odrediti nastavak postupka radi naknadne diobe ako se nakon

završnog ročišta:

1)     Stvore uvjeti da se zadržani iznosi podijele stečajnim vjerovnicima

2)     Iznosi koji su isplaćeni iz stečajne mase vrate natrag u masu

3)     Pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu

Stečajni sudac može odustati od određivanja nastavka postupka radi naknadne diobe, te

iznos koji stoji na raspolaganju za podjelu vjerovnicima ili pronađeni predmet prepustiti

dužniku pojedincu, ako to smatra primjerenim s obzirom na neznatnu visinu iznosa ili

malu vrijednost predmeta te troškove nastavka postupka radi naknadne diobe.

160

OBUSTAVA STEČAJNOG POSTUPKA

48. Kako će se postupiti u slučaju da imovina stečajnog dužnika nije dostatna ni za

podmirenje troškova stečajnog postupka?

Ako se nakon otvaranja stečajnog postupka pokaže da stečajna masa nije dostatna ni za

pokriće troškova postupka, stečajni sudac će obustaviti i zaključiti postupak.

STEČAJNI PLAN

49. Što je svrha usvajanja stečajnog plana, što se njima može odrediti i na koji način

se on usvaja?

Nakon otvaranja stečajnog postupka moguće je odstupiti od odredaba SZ-a o unovčenju i

raspodjeli stečajne mase i donijet stečajni plan kojim se omogućuje daljnje poslovanje

stečajnog dužnika s ciljem namirenja stečajnih vjerovnika. Stečajnim planom se može:

ostaviti dužniku svu ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja dužnika,

prenijeti dio ili svu imovinu dužnika na jednu ili više već postojećih osoba ili osoba koje

će tek biti osnovane, dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti sa jednom ili više osoba,

prodati svu ili dio imovine dužnika, sa ili bez razlučnih prava, raspodijeliti svu ili dio

imovine dužnika između vjerovnika, odrediti način namirenja stečajnih vjerovnika,

namiriti ili izmijeniti razlučna prava, smanjiti ili odgoditi isplatu obveza dužnika, obveze

dužnika pretvoriti u kredit, preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje

obveza dužnika, urediti odgovornost dužnika nakon završetka stečajnog postupka i sl.

Stečajni dužnik može stečajni plan podnijeti zajedno s prijedlogom za otvaranje stečajnog

postupka (nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni plan imaju pravo stečajnom sucu

podnijeti stečajni upravitelj i dužnik pojedinac). Ako je na ročištu vjerovnika stečajnom

upravitelju naložena izrada stečajnog plana, on je dužan taj plan podnijeti stečajnom sucu

u primjerenom roku (u izradi plana savjetodavno surađuju odbor vjerovnika i dužnik

pojedinac).

161

Izjašnjenja o planu- ako stečajni plan ne bude odbačen, stečajni sudac će zatražiti da se o

njemu, u roku od 30 dana izjasne:

1.      Odbor vjerovnika (ako je osnovan)

2.      Dužnik pojedinac, ako je plan podnio stečajni upravitelj

3.      Stečajni upravitelj, ako je plan podnio dužnik

Ročište za raspravljanje i glasovanje o planu- stečajni sudac će zakazati ročište na kojem

će se raspravljati i glasovati o stečajnom planu. Nakon toga slijedi potvrda i objava

potvrde stečajnog plana.

50. Tko je legitimiran za podnošenje stečajnog plana?

Dužnik može stečajni plan podnijeti zajedno s prijedlogom za otvaranje stečajnoga

postupka. Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni plan imaju pravo stečajnom sucu

podnijeti stečajni upravitelj i dužnik pojedinac.

Ako je na ročištu vjerovnika stečajnom upravitelju naložena izrada stečajnoga plana, on

je dužan taj plan podnijeti stečajnom sucu u primjerenom roku. Sa stečajnim upraviteljem

u izradi plana savjetodavno surađuju odbor vjerovnika, ako je osnovan, i dužnik

pojedinac.

 51. Koji su dijelovi stečajnog plana?

Stečajni plan sastoji se od pripremne osnove i provedbene osnove.

U pripremnoj se osnovi stečajnoga plana navode mjere koje su poduzete prije otvaranja

stečajnoga postupka ili se još trebaju poduzeti, kako bi se stvorili temelji za planirano

ostvarivanje prava sudionika.

Pripremna osnova mora sadržavati i sve ostale podatke o osnovama i posljedicama plana

koji su značajni za donošenje odluke vjerovnika o planu i za njegovu sudsku potvrdu.

162

Provedbena osnova sadrži odredbe o tome kako će se planom izmijeniti pravni položaj

dužnika i drugih sudionika u postupku.

52. Koji su kriteriji za razvrstavanje sudionika u stečajnom planu?

Sudionici u stečajnom planu razvrstavaju se pri utvrđivanju njihovih prava u skupine.

Vjerovnici s različitim pravnim položajem razvrstavaju se u stečajnom planu u posebne

skupine. Kod toga treba razlikovati:

1. vjerovnike s pravom odvojenoga namirenja, ako plan zadire i u njihova prava,

2. stečajne vjerovnike koji nisu nižeg isplatnoga reda,

3. stečajne vjerovnike pojedinih nižih isplatnih redova, ako njihove tražbine ne prestaju

prema čl. 221.SZa, tj. ako stečajnim planom nije određeno da tražbine vjerovnika nižih

isplatnih redova nisu prestale.

Vjerovnici istoga pravnoga položaja mogu se svrstati u skupine prema istovrsnosti

gospodarskih interesa. Takvo razvrstavanje mora se temeljiti na valjanim razlozima. U

planu će se navesti kriteriji za razvrstavanje.

Posebnu skupinu tvorit će radnici, ako sudjeluju kao stečajni vjerovnici s tražbinama koje

nisu neznatne. Posebne se skupine mogu oblikovati od vjerovnika s malim tražbinama.

53. Postoji li minimalni broj tih skupina prema SZ-u?

Ne. (Ako bi prema stečajnom planu njegovi učinci bili jednaki prema svim stečajnim

vjerovnicima, ti se vjerovnici neće razvrstati u posebne skupine.)

 54. Kako se postiže većina u pojedinoj skupini?

Smatrat će se da su vjerovnici prihvatili stečajni plan ako je u svakoj skupini glasovala

većina vjerovnika i ako zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko

premašuje zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv toga da se plan prihvati.

163

Vjerovnici koji imaju neko zajedničko pravo ili čija su prava do nastanka stečajnoga

razloga tvorila jedinstveno pravo računaju se pri glasovanju kao jedan vjerovnik. Na

odgovarajući način će se postupiti i s nositeljima razlučnih prava ili prava plodouživanja.

Ako se stečajnim planom ne zadire u prava razlučnih vjerovnika te ako stečajni

vjerovnici nisu razvrstani u posebne skupine, smatrat će se da su vjerovnici prihvatili

stečajni plan ako je za njega glasovala većina vjerovnika koji su glasovali i ako zbroj

tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan premašuje zbroj tražbina vjerovnika koji su

glasovali protiv toga da se on prihvati.

Svaka skupina vjerovnika s pravom glasa odvojeno glasuje o stečajnom planu.

55. Koja je potrebna većina za usvajanje stečajnog plana?  

Smatrat će se da su vjerovnici prihvatili stečajni plan ako je u svakoj skupini glasovala

većina vjerovnika i ako zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko

premašuje zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv toga da se plan prihvati.

Vjerovnici koji imaju neko zajedničko pravo ili čija su prava do nastanka stečajnog

razloga tvorila jedinstveno pravo računaju se pri glasovanju kao jedan vjerovnik (tako i s

nositeljima razlučnih prava ili prava plodouživanja). Ako se stečajnim planom ne zadire u

prava razlučnih vjerovnika te ako stečajni vjerovnici nisu razvrstani u posebne skupine,

smatrat će se da su vjerovnici prihvatili stečajni plan ako je za njega glasovala većina

vjerovnika koji su glasovali i ako zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan

premašuje zbroj tražbina vjerovnik koji su glasovali protiv toga da se on prihvati.

56. Objasnite pravilo o zabrani opstrukcije? Koji je smisao tog pravila?

Smatrat će se da je glasačka skupina prihvatila plan, iako potrebna većina nije postignuta,

ako vjerovnici te skupine stečajnim planom nisu stavljeni u lošiji položaj od onoga u

kojem bi bili da plana nema, ako primjereno sudjeluju u gospodarskim koristima koje bi

164

sudionicima trebale pripasti na temelju stečajnoga plana i ako je većina glasačkih skupina

plan prihvatila s potrebnom većinom.

Smatrat će se da primjereno sudjelovanje vjerovnika neke skupine u gospodarskim

koristima postoji ako prema planu ni jedan drugi vjerovnik ne bi trebao primiti imovinsku

korist koja bi prelazila puni iznos njegove tražbine, ako imovinsku korist ne bi primio ni

vjerovnik koji bi u slučaju da plana nema bio u isplatnom redu iza vjerovnika skupine,

niti dužnik ili osoba koja u njemu ima udjela, ako se niti jedan od vjerovnika koji bi u

slučaju da plana nema bio u istom isplatnom redu s vjerovnicima te skupine, ne stavlja u

bolji položaj od onoga u kojem se nalaze ti vjerovnici.

Smisao; donošenje plana te sprječavanje opstrukcije od strane pojedinih vjerovnika pri

donošenju plana. 

 57. Da li stečajni sudac donosi odluku o prihvaćanju stečajnog plana?

Nakon što stečajni plan prihvate vjerovnici i nakon što na njega pristane dužnik, stečajni

sudac će odlučiti o tome hoće li plan potvrditi.

Stečajni sudac će prije toga saslušati stečajnoga upravitelja, odbor vjerovnika, ako je

osnovan, i dužnika.

Rješenje o potvrdi stečajnoga plana sadrži provedbenu osnovu plana koju su vjerovnici

prihvatili.

165

58. Tko nadzire provedbu stečajnog plana?

NADZIRU: stečajni upravitelj/odbor vjerovnika/stečajni sud

U rješenju o potvrdi stečajnoga plana može se predvidjeti da će se njegovo ispunjenje

nadzirati.

Ako je nadzor predviđen, nakon zaključenja stečajnoga postupka, nadzirat će se

ispunjava li dužnik svoje obveze prema vjerovnicima u skladu sa rješenjem o potvrdi

stečajnog plana.

Ako je to u rješenju predviđeno, nadzor se proteže i na ispunjenje tražbina koje

vjerovnici, u skladu s tim rješenjem, imaju prema trgovačkim društvima koja su osnovana

nakon otvaranja stečajnoga postupka radi preuzimanja ili daljnjega vođenja poduzeća ili

pogona dužnika - društvo-preuzimatelj.

Nadzor obavljaju stečajni upravitelj, odbor vjerovnika, te stečajni sud.

59. Objasnite osobnu upravu?

Stečajni sudac može rješenjem o otvaranju stečajnog postupka ovlastiti dužnika da sam

upravlja i raspolaže stečajnom masom pod nadzorom stečajnog povjerenika (osobna

uprava).

U slučaju osobne uprave umjesto stečajnog upravitelja postavit će se stečajni povjerenik.

Osobna uprava se ne upisuje u zemljišne knjige  druge odgovarajuće upisnike.

Sud će osobnu upravu odrediti:

1.    Ako to dužnik predloži

2.    Ako se s time suglasio vjerovnik koji je predložio otvaranje stečajnog postupka

3.    Ako se prema okolnostima slučaja može očekivati da određivanje osobne uprave neće

dovesti do odugovlačenja postupka ili do kakvog drukčijega oštećenja prava i interese

vjerovnika

166

60. Što je preustroj?

U slučaju preustroja društvo ne ide u stečaj niti se likvidira već nastavlja s poslovanjem.

61. Nabrojite sve pobojne osnove prema SZ-u?

Pravne radnje poduzete prije otvaranja stečajnog postupka kojima se remeti ujednačeno

namirenje stečajnih vjerovnika (oštećenje vjerovnika), odnosno kojima se pojedini

stečajni vjerovnici stavljaju povoljniji položaj (pogodovanje vjerovnika), stečajni

upravitelj u ime stečajnog dužnika i stečajni vjerovnici mogu pobijati u skladu s

odredbama SZ-a; s pravnom radnjom izjednačeno je i propuštanje zbog kojeg je stečajni

dužnik izgubio kakvo pravo ili kojim su protiv njega imovinskopravni zahtjevi bili

zasnovani, održani ili osigurani.

Pobojne osnove prema SZ-u su:

1. kongruentno namirenje

2. inkongruentno namirenje

3. pravne radnje kojima se vjerovnici izravno oštećuju

4. namjerno oštečenje

5. pravne radnje bez naknade ili uz neznatnu naknadu

6. zajam kojim se nadomješta capital

7. tajno društvo (tajni član)

8. isplata mjeničnih i čekovnih obveza

167