predavanja iz fizikalne medicine
DESCRIPTION
Predavanja iz fizikalne medicineTRANSCRIPT
Definicije i uvodDefinicije i uvod
Fizikalna medicina i rehabilitacija je Fizikalna medicina i rehabilitacija je medicinska specijalnost fokusirana medicinska specijalnost fokusirana
na prevenciji dijagnostici i tretmanu na prevenciji dijagnostici i tretmanu oštećenja povezanih sa bilo kakvom oštećenja povezanih sa bilo kakvom vrstom nesposobnosti, imajući kao vrstom nesposobnosti, imajući kao
glavni zadatak glavni zadatak promociju funkcije i promociju funkcije i kvaliteta životakvaliteta života u svim u svim
populacijama pacijenata iz različitih populacijama pacijenata iz različitih oblasti medicine. oblasti medicine.
Definicije i uvodDefinicije i uvod
Zvanični naziv ove grane medicine sadrži dva Zvanični naziv ove grane medicine sadrži dva dela:dela:
Fizikalna medicina je grana medicine koja Fizikalna medicina je grana medicine koja se bavi primenom fizikalnih agenasa u se bavi primenom fizikalnih agenasa u medicini prevenciji, dijagnostici, lečenje i medicini prevenciji, dijagnostici, lečenje i rehabilitaciji. rehabilitaciji.
Rehabilitacija (re-ponovno, habilitatio -Rehabilitacija (re-ponovno, habilitatio -osposobljavanje) je kompleksan postupak osposobljavanje) je kompleksan postupak ponovnog osposobljavanja za samostalan ponovnog osposobljavanja za samostalan rad i život osoba koje su povređene rad i život osoba koje su povređene bolesne ili rodjene sa prirodnom manom.bolesne ili rodjene sa prirodnom manom.
Definicije i uvodDefinicije i uvod AktivnostiAktivnosti se sprovode se sprovode timski timski u svim fazama bolesti:u svim fazama bolesti:1.1. Mnogobrojne kliničke studije pokazale su da je ishod Mnogobrojne kliničke studije pokazale su da je ishod
lečenja akutne faze bolji, a kasnije komplikacije lečenja akutne faze bolji, a kasnije komplikacije manje, kada se rehabilitacija započne i sprovodi manje, kada se rehabilitacija započne i sprovodi odmah u akutnoj fazi oštećenja odmah u akutnoj fazi oštećenja --rana rehabilitacijarana rehabilitacija. .
2.2. Nakon akutne faze nastavlja se proces sekundarne Nakon akutne faze nastavlja se proces sekundarne rehabilitacije rehabilitacije
• Ciljevi:Ciljevi:1.1. da se funkcija u potpunosti obnovi, da se funkcija u potpunosti obnovi, 2.2. ili da se pacijent obuči da obavlja dnevne i radne ili da se pacijent obuči da obavlja dnevne i radne
aktivnosti sa smanjenim funkcionalnim aktivnosti sa smanjenim funkcionalnim sposobnostima, sposobnostima,
3.3. ili da se potpuni gubitak neke funkcije kompenzuje ili da se potpuni gubitak neke funkcije kompenzuje novim motornim veštinama ili pomagalima novim motornim veštinama ili pomagalima
Metode:Metode: kineziterapija, fizikalni agensi, ortoze balneo kineziterapija, fizikalni agensi, ortoze balneo faktori i medikamnetozna terapijafaktori i medikamnetozna terapija
Fizikalna medicinaFizikalna medicina
Interakcije Interakcije FA i tela FA i tela mogu da imaju za posledicu mogu da imaju za posledicu promenu energije na različitim nivoima: promenu energije na različitim nivoima:
na nivou celog molekula (toplota i mnogi drugi na nivou celog molekula (toplota i mnogi drugi vidovi energije koji se transformišu u toplotnu vidovi energije koji se transformišu u toplotnu energiju), energiju),
na submolekularnom nivou kada se promene na submolekularnom nivou kada se promene dešavaju u emisiono absporpcionoj sferi (laser) dešavaju u emisiono absporpcionoj sferi (laser)
na nivou promene spinova elektrona (magnetno na nivou promene spinova elektrona (magnetno polje). polje).
Efekti interakcije ispoljavaju se Efekti interakcije ispoljavaju se lokalnim lokalnim promenama i/ili refleksnim reakcijamapromenama i/ili refleksnim reakcijama koje koje mogu biti segmentne (tzv. kuti-visceralni refleks, mogu biti segmentne (tzv. kuti-visceralni refleks, Hill-ov refleks i dr.) ili opšte (Saly-ijeva) reakcija). Hill-ov refleks i dr.) ili opšte (Saly-ijeva) reakcija).
Podela fizikalnih agenasaPodela fizikalnih agenasa
Vidovi fizikalnih agenasa:Vidovi fizikalnih agenasa: SVETLOST. Prirodna – sunčevu SVETLOST. Prirodna – sunčevu
svetlost, razni oblici svetlosne svetlost, razni oblici svetlosne energije dobijene iz veštačkih izvora energije dobijene iz veštačkih izvora (domen „Foto-terapije" ili „Foto-(domen „Foto-terapije" ili „Foto-medicine").medicine").
ZVUK. Energija zvuka u vidu infra ZVUK. Energija zvuka u vidu infra zvuka, zvuka koji čujemo i ultra zvuka, zvuka koji čujemo i ultra zvuka (domen „Sono-terapije").zvuka (domen „Sono-terapije").
Podela fizikalnih agenasaPodela fizikalnih agenasa MAGNETIZAM. Delovanje magnetnog MAGNETIZAM. Delovanje magnetnog
polja velike snage, od 2.000 do 3.000 polja velike snage, od 2.000 do 3.000 Gauss-a (domen Magnetoterapije).Gauss-a (domen Magnetoterapije).
ELEKTRICITET. Razni oblici ELEKTRICITET. Razni oblici jednosmernih, naizmeničnih, nisko-jednosmernih, naizmeničnih, nisko-frekventnih i visoko-frekventnih struja frekventnih i visoko-frekventnih struja (domen „Elektro-terapije" ili „Elektro-(domen „Elektro-terapije" ili „Elektro-medicine").medicine").
TOPLOTNA ENERGIJA, u vidu „visokih", TOPLOTNA ENERGIJA, u vidu „visokih", „indiferentnih" i „niskih" temperatura „indiferentnih" i „niskih" temperatura (domen tzv. Termo – i Krio – terapije).(domen tzv. Termo – i Krio – terapije).
Podela fizikalnih agenasaPodela fizikalnih agenasa MEHANIČKA ENERGIJA, primenjenu „aktivno" ili MEHANIČKA ENERGIJA, primenjenu „aktivno" ili
„pasivno". Aktivno, kao „pasivno". Aktivno, kao kineziterapijakineziterapija, tj. lečenje , tj. lečenje pokretom, u vidu raznih telesnih vežbi, vežbi disanja ili pokretom, u vidu raznih telesnih vežbi, vežbi disanja ili terapije radom (tzv. Ergo-terapija ili Radna-terapija). terapije radom (tzv. Ergo-terapija ili Radna-terapija). Pasivno primenjena u vidu pasivnih kretnji, raznih Pasivno primenjena u vidu pasivnih kretnji, raznih oblika masaže ili određenih mehaničkih vibracija, oblika masaže ili određenih mehaničkih vibracija, različite učestalosti i amplitude talasa (tzv. Vibro-različite učestalosti i amplitude talasa (tzv. Vibro-terapija).terapija).
PRIMENE VODE, „lokalne" ili „opšte", različite PRIMENE VODE, „lokalne" ili „opšte", različite temperature, pritiska, potiska i trajanja delovanja temperature, pritiska, potiska i trajanja delovanja (domen Hidroterapije).(domen Hidroterapije).
Faktore PRIRODNIH LEČILlSTA, banjskih i klimatskih Faktore PRIRODNIH LEČILlSTA, banjskih i klimatskih lečilišta, kao što su: lekovita voda, peloid, gasovi, lečilišta, kao što su: lekovita voda, peloid, gasovi, klimatski faktori, posebno lečenje na moru (domen klimatski faktori, posebno lečenje na moru (domen Balneo-klimatologije).Balneo-klimatologije).
Proteze i ortozeProteze i ortoze
Proteze Proteze su tehnička pomagala koja treba da funkcionalno su tehnička pomagala koja treba da funkcionalno i estetski nadomeste deo tela koji nedostajei estetski nadomeste deo tela koji nedostaje
OrtozeOrtoze su tehnička pomagala koja treba da omoguće su tehnička pomagala koja treba da omoguće položaj ili funkciju kod različitih tipova oštećenja položaj ili funkciju kod različitih tipova oštećenja lokomotornog aparata, odnosno pomagala kojima se lokomotornog aparata, odnosno pomagala kojima se vrsi kontrola odredjene lokomotorne funkcije (statički, vrsi kontrola odredjene lokomotorne funkcije (statički, dinamički). dinamički).
Izbor ortoze odredjen je biomehanikom funkcionalnog Izbor ortoze odredjen je biomehanikom funkcionalnog deficitadeficita
Rehabilitacija Rehabilitacija
DefinicijaDefinicija Rehabilitacije je definisana kao proces Rehabilitacije je definisana kao proces
razvoja sposobnosti osobe do njenih razvoja sposobnosti osobe do njenih maksimalnih fizičkih, fizioloških i maksimalnih fizičkih, fizioloških i psihososcijalnih mogućnosti.psihososcijalnih mogućnosti.
Da bi se bolje razumele aktivnosti u rehabilitaciji, Da bi se bolje razumele aktivnosti u rehabilitaciji, potrebno je podsetiti se mogućih efekata bolesti. potrebno je podsetiti se mogućih efekata bolesti. Svetska zdravstvena organizacija klasifikovala je Svetska zdravstvena organizacija klasifikovala je 1980 godine konsekvence bolesti na različitim 1980 godine konsekvence bolesti na različitim nivoima funkcionisanja osobe (Internacionalna nivoima funkcionisanja osobe (Internacionalna klasifikacija oštećenja, nesposobnosti i klasifikacija oštećenja, nesposobnosti i invalidnosti -International Clasiffication of invalidnosti -International Clasiffication of Impairments, Disabilities and Handicaps-ICIDH): Impairments, Disabilities and Handicaps-ICIDH):
Rehabilitacija Rehabilitacija
Bolest, povreda ili urodjena mana uzrokuju Bolest, povreda ili urodjena mana uzrokuju na na nivou tkiva ili organanivou tkiva ili organa oštećenja, oštećenja, odnosno odnosno dovode do gubitka ili abnormalnosti na dovode do gubitka ili abnormalnosti na anatomskom fiziološkom ili psihičkom nivouanatomskom fiziološkom ili psihičkom nivou (pr: (pr: gubitak ekstremiteta).gubitak ekstremiteta).
Oštećenje dovodi doOštećenje dovodi do nesposobnostinesposobnosti na nivou na nivou aktivnosti aktivnosti osobe (nesposobnost hoda).osobe (nesposobnost hoda).
Nesposobnosti na nivou aktivnosti osobe menjaju Nesposobnosti na nivou aktivnosti osobe menjaju njen položaj i njen položaj i učestovanje u socijalnoj zajedniciučestovanje u socijalnoj zajednici te osoba postaje te osoba postaje invalidna invalidna (ometenost, (ometenost, hendikepiranost za na pr. ulazak u javni prevoz, hendikepiranost za na pr. ulazak u javni prevoz, bavljenje odredjenim poslovima gde je bavljenje odredjenim poslovima gde je samostalan hod neophodan). samostalan hod neophodan).
Klinička aplikacijaKlinička aplikacija
Nepokretne pacijente, posledice imobilizacije i mere Nepokretne pacijente, posledice imobilizacije i mere prevencijeprevencije
Patologiju lokomotornog sistema netraumatski Patologiju lokomotornog sistema netraumatski (reumatologija) i traumatski (ortopedija) mišićnoskeletni (reumatologija) i traumatski (ortopedija) mišićnoskeletni sindromi, sindromi,
Fizikalno lečenje i rehabilitacija u specifičnim oblastima: Fizikalno lečenje i rehabilitacija u specifičnim oblastima: neurološka, respiratorna, kardiovaskularna, urogenitalna neurološka, respiratorna, kardiovaskularna, urogenitalna rehabilitacija, rehabilitacija opekotina i bolnih stanjarehabilitacija, rehabilitacija opekotina i bolnih stanja
Fizikalno lečenje i rehabilitacija u specifičnim populacijama: Fizikalno lečenje i rehabilitacija u specifičnim populacijama: pedijatrijska i gerijatrijska rehabilitacija, rehabilitacija pedijatrijska i gerijatrijska rehabilitacija, rehabilitacija sportistasportista
Reintegraciju hendikepiranih osobaReintegraciju hendikepiranih osoba
PregledPregledOpOpššti pregledti pregled
Pregled po sistemimaPregled po sistemima
Mišićno skeletni pregled Mišićno skeletni pregled opsti:hod, postura, aktivnosti DŽopsti:hod, postura, aktivnosti DŽ
lokalni: obim pokreta, MMT, neurološki pregled i lokalni: obim pokreta, MMT, neurološki pregled i funkcinalnafunkcinalna testiranjatestiranja
Metode: Metode: Inspekcija Inspekcija PalpacijaPalpacija
Funkcionalni pregled Funkcionalni pregled Neurološki pregledNeurološki pregled
Obim pokretaObim pokreta
Obim pokretaObim pokreta (od (od početnog položajapočetnog položaja do maksimalnog do maksimalnog položaja, aktivno ili pasivno)položaja, aktivno ili pasivno)
Zavisi od oblika zglobnih površina, elastičnosti mekih Zavisi od oblika zglobnih površina, elastičnosti mekih struktura,veličine mišićne mase koštanog tkiva i struktura,veličine mišićne mase koštanog tkiva i masnog tkiva i indiv.karakteristika organizma.masnog tkiva i indiv.karakteristika organizma.
Definisanje pokreta u zglobovima:savijanje unapred i Definisanje pokreta u zglobovima:savijanje unapred i unazad(fleksija-kretanje oko frontalne osovine), unazad(fleksija-kretanje oko frontalne osovine), odvodjenje (abdukcija), privodjenje ( adukcija)-kretanje odvodjenje (abdukcija), privodjenje ( adukcija)-kretanje oko sagitalne osovine,rotacija –kretanje oko uzdužne oko sagitalne osovine,rotacija –kretanje oko uzdužne osovineosovine
Način merenja: Goniometrija, uglomer (klasična metoda-Način merenja: Goniometrija, uglomer (klasična metoda-nepokretni krak prati uzdužnu osovinu početni položaj), nepokretni krak prati uzdužnu osovinu početni položaj),
standardna rastojanjastandardna rastojanja
Procena (funkcionalni Procena (funkcionalni testovi)testovi)
Mišićni manuelni test (MMT)Mišićni manuelni test (MMT)
0-50-5
0- nema kontrakcije0- nema kontrakcije
1(5-10%)-kontrakcija se palpira 1(5-10%)-kontrakcija se palpira nema pokretanema pokreta
2(25%)-pokret kad se isključi sila 2(25%)-pokret kad se isključi sila zemljine težezemljine teže
3(50%)-mišić može da savlada 3(50%)-mišić može da savlada zemljinu težuzemljinu težu
4(75%)-mišić savlađuje lak otpor4(75%)-mišić savlađuje lak otpor
5 (100%)-mišić savlađuje 5 (100%)-mišić savlađuje normalan otpornormalan otpor
Pokreti otvaranja i Pokreti otvaranja i zatvaranja ustazatvaranja usta
Obim maksimalnog otvaranja Obim maksimalnog otvaranja interincizalni razmak 40-60mminterincizalni razmak 40-60mm
Defleksija pri otvaranja manja od 2mmDefleksija pri otvaranja manja od 2mm Propulzija veća od 7 mmPropulzija veća od 7 mm Laterotruzija veća od 7 mmLaterotruzija veća od 7 mm *klinički disfunkcionalni index: *klinički disfunkcionalni index:
palpatorni nalaz na TM zlobu i palpatorni nalaz na TM zlobu i misićima, pokretanje donje vilice i misićima, pokretanje donje vilice i okluzalne analizeokluzalne analize
KineKinezziologijaiologija
DefinicijaDefinicija
KiKinezineziologija ologija je je nauka koja se bavi nauka koja se bavi proučavanjem proučavanjem pokreta (kinesis)pokreta (kinesis) segmenata tela ili segmenata tela ili tela čoveka u celinitela čoveka u celini
Osnovi kineziologijeOsnovi kineziologije
Da bi se pokret obavio potrebna je Da bi se pokret obavio potrebna je zajednička akcija u kojoj učestvuju: zajednička akcija u kojoj učestvuju: kosti, zglobovi, mišići, tetive, kosti, zglobovi, mišići, tetive, ligamenti i nervni sistem (receptori, ligamenti i nervni sistem (receptori, sprovodni putevi, analitični centri, sprovodni putevi, analitični centri, motorna kora, silazni putevi, motorna kora, silazni putevi, neuromišićni spoj, efektori), a u neuromišićni spoj, efektori), a u skladu sa spoljnim biomehaničkim skladu sa spoljnim biomehaničkim okolnostima. okolnostima.
Osnovi kineziologijeOsnovi kineziologije
Pri mišićnoj kontrakciji koja ima za posledicu Pri mišićnoj kontrakciji koja ima za posledicu priblažavanje pripoja (koncentrična priblažavanje pripoja (koncentrična kontrakcija) ili udaljavanje pripoja kontrakcija) ili udaljavanje pripoja (ekscentrična kontrakcija) dolazi do promena (ekscentrična kontrakcija) dolazi do promena položaja i ugla zglobljenih kostiju. Pri tome položaja i ugla zglobljenih kostiju. Pri tome se u samom zglobu dešavaju relativno se u samom zglobu dešavaju relativno jednostavna kretanja kliženja valjanja ili jednostavna kretanja kliženja valjanja ili rotiranja. Tako da se pokreti definišu prema rotiranja. Tako da se pokreti definišu prema smeru i položaju zglobljenih segmenata u smeru i položaju zglobljenih segmenata u odredjenim ravnima, a u odnosu na odredjenim ravnima, a u odnosu na definisanu osovinu. definisanu osovinu.
Vrste pokreta:Vrste pokreta:
Savijanje – Opružanje (Savijanje – Opružanje (FlexioFlexio - - Extensio Extensio ) izvodi se u ) izvodi se u sagitalnoj ravni (napred nazad) oko frontalne osovine sagitalnoj ravni (napred nazad) oko frontalne osovine (desno levo).(desno levo).
Odvodjenje – Privodjenje (Abductio - Adductio) pokret Odvodjenje – Privodjenje (Abductio - Adductio) pokret se obavlja u frontalnoj ravni oko sagitalne osovine se obavlja u frontalnoj ravni oko sagitalne osovine
Rotacija – medijalna i lateralna, pokret oko sopstvene Rotacija – medijalna i lateralna, pokret oko sopstvene osovine ne menja se položaj u prostoru već samo osovine ne menja se položaj u prostoru već samo površinepovršine
Uvrtanje – Izvrtanje (Pronatio – Supinatio), posebna Uvrtanje – Izvrtanje (Pronatio – Supinatio), posebna vrsta rotacije (upolja i unutra-torzija)vrsta rotacije (upolja i unutra-torzija)
Inverzija – Everzija (Inverzija – Everzija (InversioInversio - - Eversio Eversio), posebna vrsta ), posebna vrsta rotacije inverzija spoljašnja rotacija sa addukcijomrotacije inverzija spoljašnja rotacija sa addukcijom
Cirkumdikcija - kruženje oko centra zgloba kod kojeg Cirkumdikcija - kruženje oko centra zgloba kod kojeg deo tela prolazi kroz fleksiju abdukciju ekstenziju i deo tela prolazi kroz fleksiju abdukciju ekstenziju i adukciju ili obrnutoadukciju ili obrnuto
Interakcije mišićaInterakcije mišića
ZZa odredjene pokrete postoje mišići a odredjene pokrete postoje mišići koji su primarno odgovorni koji su primarno odgovorni agonist agonist ili primarni pokretač, ili primarni pokretač, mišići kojimišići koji stabilizuje i dopunjuje pokret koji stabilizuje i dopunjuje pokret koji vrši agonistvrši agonist –s–siinergisti,nergisti, mišići koji mišići koji vrši pokret suprotan od pokreta vrši pokret suprotan od pokreta agonista-agonista-aantagonist.ntagonist.
Važne osobine mišićaVažne osobine mišića
TonusTonus Kontraktilnost-specifična Kontraktilnost-specifična
osobina mišićaosobina mišića RazdražljivostRazdražljivost Rastegljivost-sposobnost Rastegljivost-sposobnost
istezanjaistezanja EElastičnost-sposobnost lastičnost-sposobnost
vraćanja na prethodnu vraćanja na prethodnu dužinudužinu
KontraktilnostKontraktilnost
Tipovi kontrakcije:Tipovi kontrakcije:
Statička (Statička (izometrijskaizometrijska) kontrakcija ) kontrakcija
Dinamičke (izotonične, Dinamičke (izotonične, anizometrijskeanizometrijske):):
koncentričnakoncentrična
ekscentrična kontrakcijaekscentrična kontrakcija
Bioenergetske osobineBioenergetske osobinetipovi mišićnih vlakanatipovi mišićnih vlakana
Tip I (ST, spora,crvena aerobna) lako Tip I (ST, spora,crvena aerobna) lako postignu energetske zahteve jer sintetišu postignu energetske zahteve jer sintetišu više ATP nego što im treba (23% max O)više ATP nego što im treba (23% max O)
Tip IIa (fazni, brzi, beli, otporni na Tip IIa (fazni, brzi, beli, otporni na zamor) otprilike mogu da potroše koliko i zamor) otprilike mogu da potroše koliko i mogu da obezbede (95%)mogu da obezbede (95%)
TipIIb (fazni,brzi beli neotporni na TipIIb (fazni,brzi beli neotporni na zamor) mogu da potroše 6 puta više nego zamor) mogu da potroše 6 puta više nego što mogu da obezbede (625%)što mogu da obezbede (625%)
mišići
Mišićna snagaMišićna snaga
SnagaSnaga je sposobnost mišića da je sposobnost mišića da generiše silu na mestu pripoja generiše silu na mestu pripoja (3,6kp/cm(3,6kp/cm22))
IzdržljivostIzdržljivost je sposobnost je sposobnost ponavljanja kontrakcija kroz neko ponavljanja kontrakcija kroz neko vreme, istim intenzitetomvreme, istim intenzitetom
mišići
Faktori koji utiču na snagu i Faktori koji utiču na snagu i izdržljivostizdržljivost
Veličina mišićaVeličina mišića Broj mišićnih vlakanaBroj mišićnih vlakana
Neuromišićna funkcija Neuromišićna funkcija (poveća broj mišićnih jedinica uključenih u pokret, (poveća broj mišićnih jedinica uključenih u pokret,
smanjenje praga za svaku motornu jedinicu, smanjenje praga za svaku motornu jedinicu, povećanje sinhronizacije paljenja motornih povećanje sinhronizacije paljenja motornih
jedinicajedinica Biomehanički faktoriBiomehanički faktori
Kontrola motorne funkcijeKontrola motorne funkcije Kontrolu motorne funkcije obavlja nervni sistem. Kontrolu motorne funkcije obavlja nervni sistem. U normalnom motornom funkcionisanju prisutno je izvođenje U normalnom motornom funkcionisanju prisutno je izvođenje
voljnih, automatizovanih i refleksnih pokreta, kao odgovor na voljnih, automatizovanih i refleksnih pokreta, kao odgovor na neku od mnoštva aferentnih informacija. neku od mnoštva aferentnih informacija.
Ideja o voljnom pokretu nastaje u korteksu, ali se pokret Ideja o voljnom pokretu nastaje u korteksu, ali se pokret realizuje uz pomoć ekstrapiramidnog sistema, kroz realizuje uz pomoć ekstrapiramidnog sistema, kroz modifikaciju obrazaca refleksne aktivnosti i aktivaciju mišića. modifikaciju obrazaca refleksne aktivnosti i aktivaciju mišića. Automatizovani pokreti započinju u bazalnim ganlijama, ali Automatizovani pokreti započinju u bazalnim ganlijama, ali mogu u slučaju pojave neke nove infomacije (koja se ne mogu u slučaju pojave neke nove infomacije (koja se ne nalazi u senzomotornom obrascu) da »pozovu« na voljnu nalazi u senzomotornom obrascu) da »pozovu« na voljnu kontrolu cerebralni korteks. kontrolu cerebralni korteks.
Osnovu motorne edukacije i reedukacije čini Osnovu motorne edukacije i reedukacije čini ponavljanje ponavljanje pokreta u odredjenim biomehaničkim okolnostima, čime se pokreta u odredjenim biomehaničkim okolnostima, čime se pre svega uvežbavaju mehanizmi kontrole i optimalizuje rad pre svega uvežbavaju mehanizmi kontrole i optimalizuje rad svih učesnika u pokretu. Važan deo u terapijskom smislu sem svih učesnika u pokretu. Važan deo u terapijskom smislu sem ponavljanja su ponavljanja su stimulacije stimulacije odnosno aktiviranje različitih odnosno aktiviranje različitih receptornih područja koja su vezi sa segmentom koji treba receptornih područja koja su vezi sa segmentom koji treba da izvede pokret. da izvede pokret.
KineziterapijaKineziterapija DefinicijaDefinicija
Primena pokreta Primena pokreta uskladjenog sa uskladjenog sa terapijskim zahtevom terapijskim zahtevom i pacijentom u celinii pacijentom u celini
Povoljni efekti Povoljni efekti kineziterapije (lokalni kineziterapije (lokalni i opšti)i opšti)
Indikacije i Indikacije i kontraindikacijekontraindikacije
Klasifikacija Klasifikacija kineziterapijskih kineziterapijskih
postupakapostupaka Vežbe Vežbe Sportske aktivnostiSportske aktivnosti Rekreacione Rekreacione
aktivnostiaktivnosti
Osnovni ciljevi Osnovni ciljevi kineziterapije su:kineziterapije su:
Poboljšanje segmentne i opšte lokomotorne Poboljšanje segmentne i opšte lokomotorne funkcije. Neophodan korak i preduslov za funkcije. Neophodan korak i preduslov za postizanje ovog cilja je evaluacija postizanje ovog cilja je evaluacija lokomotornog sistema. lokomotornog sistema.
Poboljšanje funkcije kardiovaskularnog, Poboljšanje funkcije kardiovaskularnog, respiratornog i dr. sistema Ovakav cilj se respiratornog i dr. sistema Ovakav cilj se postavlja u mnogobrojnim oboljenjima kod postavlja u mnogobrojnim oboljenjima kod kojih je narušena kondicija organizma, ili se kojih je narušena kondicija organizma, ili se dekondicioniranost očekuje tokom evolucije dekondicioniranost očekuje tokom evolucije osnovne bolesti. Neophodan korak u osnovne bolesti. Neophodan korak u propisivanju ovakvih kineziterapijskih propisivanju ovakvih kineziterapijskih protokola je evaluacija funkcionalnog protokola je evaluacija funkcionalnog kapaciteta kardiorespiratornog sistemakapaciteta kardiorespiratornog sistema
PODELAPODELAprema ciljuprema cilju
vežbe snagevežbe snage
vežbe izdržljivosti vežbe izdržljivosti
vežbe obima pokretavežbe obima pokreta
vežbe istezanjavežbe istezanja
vežbe neuromišićne kontrolevežbe neuromišićne kontrole
vežbe ravnoteževežbe ravnoteže
vežbe opšte kondicijevežbe opšte kondicije
prema učešču pacijentaprema učešču pacijenta pasivne vežbepasivne vežbe
aktivno potpomognuteaktivno potpomognute
aktivne vežbeaktivne vežbe
prema tipu kontrakcijeprema tipu kontrakcije statičke vežbestatičke vežbe
dinamičke vežbedinamičke vežbe
dinamičke izokinetičke dinamičke izokinetičke vežbevežbe
prema pomoćnim sredstvimaprema pomoćnim sredstvima vežbe sa spravamavežbe sa spravamavežbe u bazenuvežbe u bazenu
prema opsegu zahvaćenostiprema opsegu zahvaćenosti LokalneLokalne
OpšteOpšte
Osnovne karakteristike Osnovne karakteristike pojedinih tipova vežbipojedinih tipova vežbi
Pasivne vežbePasivne vežbe izvodi terapeut bez učešća izvodi terapeut bez učešća pacijenta. Izvode se kada je ocena mišićne pacijenta. Izvode se kada je ocena mišićne snage prema mišićnom manuelnom testu snage prema mišićnom manuelnom testu (MMT) 0-1. Glavni efekti pasivnih vežbi su (MMT) 0-1. Glavni efekti pasivnih vežbi su održavanje obima pokreta u zglobovima, održavanje obima pokreta u zglobovima, održavanje fiziološke dužine mišića, održavanje fiziološke dužine mišića, imitacija mehanizma pumpe čime se imitacija mehanizma pumpe čime se poboljšava lokalna ishrana, pre svega poboljšava lokalna ishrana, pre svega zglobnih struktura, odnosno onih struktura zglobnih struktura, odnosno onih struktura koje se ishranjuju difuzijom i održava koje se ishranjuju difuzijom i održava proprioceptivna stimulacije. Posebna proprioceptivna stimulacije. Posebna podvrsta pasivnih vežbi su pasivne vežbe podvrsta pasivnih vežbi su pasivne vežbe uz mehanička pomagala. uz mehanička pomagala.
Osnovne karakteristike Osnovne karakteristike pojedinih tipova vežbipojedinih tipova vežbi
Aktivne vežbeAktivne vežbe izvodi pacijent i one mogu biti izvodi pacijent i one mogu biti aktivne u potpunosti, kada je ocena na MMT-u aktivne u potpunosti, kada je ocena na MMT-u iznad 3 ili aktivno potpomognute kada je ocena iznad 3 ili aktivno potpomognute kada je ocena na MMT-u ispod 3. Efekti su slični pasivnim na MMT-u ispod 3. Efekti su slični pasivnim vežbama sa većim efektom na održanje vežbama sa većim efektom na održanje kontraktilnosti mišića, stimulaciji pripoja i kontraktilnosti mišića, stimulaciji pripoja i autentičnijim senzornim biofeedback-om. Svi autentičnijim senzornim biofeedback-om. Svi ovi efekti dovešće do bolje lokalne funkcije ali ovi efekti dovešće do bolje lokalne funkcije ali ne i do održanja mišićne snage i naročito ne do ne i do održanja mišićne snage i naročito ne do povećanja mišićne snage. Ovaj se efekat postiže povećanja mišićne snage. Ovaj se efekat postiže sa aktivnim vežbama sa otporom koje se mogu sa aktivnim vežbama sa otporom koje se mogu propisati tek kada ocena na MMT-u bude 4. propisati tek kada ocena na MMT-u bude 4.
Osnovne karakteristike Osnovne karakteristike pojedinih tipova vežbipojedinih tipova vežbi
Vežbe obima pokretaVežbe obima pokreta služe da uspostave služe da uspostave održe ili povećaju obim pokreta, mogu biti održe ili povećaju obim pokreta, mogu biti pasivne i aktivne. Vežbe održavanja obima pasivne i aktivne. Vežbe održavanja obima pokreta izvode se postepeno do mogućeg pokreta izvode se postepeno do mogućeg obima sa zadržavanjem od 3-5 sec, a za obima sa zadržavanjem od 3-5 sec, a za povećanje obima zadržavanje u maksimalnom povećanje obima zadržavanje u maksimalnom položaju traje duže do 20sec. Posebno je položaju traje duže do 20sec. Posebno je važno da se u oštećenjima obima pokreta kod važno da se u oštećenjima obima pokreta kod stanja gde je istovremeno prisutna slabost stanja gde je istovremeno prisutna slabost mišića ili nestabilnost segmenta, vodi računa mišića ili nestabilnost segmenta, vodi računa o ograničenjima u sprovodjenju vežbi, a koja o ograničenjima u sprovodjenju vežbi, a koja se odnose na veličinu sile i dozvoljenje obime. se odnose na veličinu sile i dozvoljenje obime.
Osnovne karakteristike Osnovne karakteristike pojedinih tipova vežbipojedinih tipova vežbi
Vežbe snageVežbe snage se dele na tri tipa: izometrijske se dele na tri tipa: izometrijske (statičke), izotonične i izokinetičke.(statičke), izotonične i izokinetičke.
Statičke vežbeStatičke vežbe su zasnovane na statičkoj su zasnovane na statičkoj kontrakciji mišića. Statičke vežbe mogu da kontrakciji mišića. Statičke vežbe mogu da povećaju snagu misića za oko 5% nedeljno ako se povećaju snagu misića za oko 5% nedeljno ako se izvodi 5 do 20 kontrakcija 3 puta dnevno, trajanja izvodi 5 do 20 kontrakcija 3 puta dnevno, trajanja 6 sec. i sa pauzom izmedju dve kontrakcije od 15-6 sec. i sa pauzom izmedju dve kontrakcije od 15-20 sekundi. One jačaju mišić samo pod uglom (± 20 sekundi. One jačaju mišić samo pod uglom (± 10°) pod kojim se izvode, ali se to može prevazići 10°) pod kojim se izvode, ali se to može prevazići postepenim menjanjem ugla pod kojim se statička postepenim menjanjem ugla pod kojim se statička vežba izvodi ("multiple angle isometrics"). vežba izvodi ("multiple angle isometrics"). Statičke vežbe ne mogu povećati izdržljivost. Statičke vežbe ne mogu povećati izdržljivost. Mogu se dati u akutnim fazama oštećenja i često Mogu se dati u akutnim fazama oštećenja i često su jedino dozvoljene. Velika mana im je slaba su jedino dozvoljene. Velika mana im je slaba motivacija pacijenta. motivacija pacijenta.
Osnovne karakteristike Osnovne karakteristike pojedinih tipova vežbipojedinih tipova vežbi
Proprioceptivne vežbeProprioceptivne vežbe Vežbe ravnoteže su Vežbe ravnoteže su sastavni deo programa vežbi kako u neurološkoj sastavni deo programa vežbi kako u neurološkoj rehabilitaciji tako i u završnim fazama rehabilitaciji tako i u završnim fazama misićnoskeletne rehabilitacije.Cilj im je da se misićnoskeletne rehabilitacije.Cilj im je da se uvežba kontrola posture u različitim situacijama uvežba kontrola posture u različitim situacijama (koje imaju svoj korespodentni senzorni aferentni (koje imaju svoj korespodentni senzorni aferentni input)input)
Osnovne karakteristike Osnovne karakteristike pojedinih tipova vežbipojedinih tipova vežbi
Aerobne vežbe ili vežbe za povećanje kondicijeAerobne vežbe ili vežbe za povećanje kondicije zahtevaju prethodnu procenu stanja zahtevaju prethodnu procenu stanja kardiovaskularnog sistema i aktuelne kondicije. kardiovaskularnog sistema i aktuelne kondicije.
Imaju opšte efekte, dovode do smanjena arterijske Imaju opšte efekte, dovode do smanjena arterijske tenzije, povećanje HDL frakcije lipoproteina, tenzije, povećanje HDL frakcije lipoproteina, smanjenja triglicerida, podrška su potrošnji kalorija i smanjenja triglicerida, podrška su potrošnji kalorija i smanjenju telesne težine, poboljšavaju toleranciju smanjenju telesne težine, poboljšavaju toleranciju šećera, redukuju anksioznost i smanjuju šećera, redukuju anksioznost i smanjuju depresivnost. depresivnost.
Glavna karakteristika ovih vežbi je da je uključen Glavna karakteristika ovih vežbi je da je uključen veći broj mišića. Njihov intenzitet je takav da dovode veći broj mišića. Njihov intenzitet je takav da dovode do opšteg odgovora, ali ne i do neželjenih efekata do opšteg odgovora, ali ne i do neželjenih efekata pre svega miokardne ishemije. Mogu da se sprovode pre svega miokardne ishemije. Mogu da se sprovode u vidu hoda, hodanja po traci, vožnje ergobicikla sa u vidu hoda, hodanja po traci, vožnje ergobicikla sa tačno utvrdjenim parametrima brzine hoda ili vožnje tačno utvrdjenim parametrima brzine hoda ili vožnje bicikla, a do dozvoljenog nivoa opterećenja. bicikla, a do dozvoljenog nivoa opterećenja.
Propisivanje vežbiPropisivanje vežbi
Propisivanje vežbi zahteva tačnu Propisivanje vežbi zahteva tačnu dijagnozu, posebno funkcionalnu dijagnozu, posebno funkcionalnu dijagnozu, poznavanje načina dijagnozu, poznavanje načina delovanja propisane vežbe, tačnu delovanja propisane vežbe, tačnu proskripciju vežbe u pogledu proskripciju vežbe u pogledu početnog položaja, trajanja, početnog položaja, trajanja, intenziteta i broja ponavljanja, kao i intenziteta i broja ponavljanja, kao i poznavanje nuzpojava i poznavanje nuzpojava i kontraindikacija. kontraindikacija.