predavanja12 trziste kapitala
TRANSCRIPT
Miroljub Labus
Tržište kapitala
Predavanja Osnovi ekonomije
Školska godina 2009/10
BeogradDecembar 2009
Uvodni pojmovi
Beogradska berza
•Beogradska berza je dostigla maksimum u maju 2007.g.•Minimum je bio u aprilu 2009.g.
2008 2009
0
1,000
2,000
3,000
4,000
5,000
6,000
2005 2009
Kapital
• Realni i finansijski kapital• Realni kapital – faktor proizvodnje• Finansijski kapital – akumuliranja štednja
• Pozajmljeni i vlasnički kapital• Zajmovi, obveznice i akcije
• Vrednost koja se oplodjuje (stvara prinos)• Fond vrednosti koji se uvećava investicijama
Kt = Kt-1 + It
It = St• K je kapitala, I su investicije, S je štednja• Kapital predstavlja fond vrednosti, dok su investicije i štednja tok
vrednosti• Obnovljiv proizvodni faktor
• Amortizacija
Štednja izvor kapitala
0 1 2 3 4 Vreme
Potrošnja
Budućapotrošnja
Sadašnjapotrošnja
Štednja
Prinos
Periodinvestiranja
Finansijski sistem
• Uloga finansijskog sistema je da poveže štediše (štednju kao izvor kapitala) i investitore (investicije kao upotrebu kapitala)
• Vrste institucija– Banke su posrednici
• Štediše drže svoju štednju u bankama (depoziti/pasivna kamata)• Investitori su zajmotražioci (krediti/aktivna kamata)• Investitori i štediše direktno ne zaključuju ugovore, nego posluju sa
bankom (ugovori o štednji i kreditu)• Banke učestvuju kreiranju novca kao sredstva razmene
– Berza omogućava direktno zaključivanje ugovora štediša i investitora
• Posrednicu su brokeri• Obveznice su isprave o dugu• Akcije su vlasničke hartije od vrednosti
Zajmovni kapital
Tržište zajmovnog kapitala
• Tržište zajmovnog kapitala funkcioniše kao i svako drugo tržište
• Ponuda i tražnja zajmovnog kapitala odredjuje kamatu kao cenu za upotrebu zajmovnog kapitala
• Kamata zavisi od kretanja ponude i tražnje,– ali i od rizika, kamatne margine (troškova poslovanja banaka), boniteta
klijenata i vremena trajanja ugovora
• Država može da utiče na visinu kamate – politikom poreza i poreskih olakšica, – vlastitim zaduživanjem radi finansiranja budžetskog deficita– Politikom emisije i povlačenja novca
Izvedena tražnja za kapitalom
• Tražnja za proizvodima – preko proizvodne funkcije –odredjuje tražnju za kapitalom
Proizvodni proces
Radna snage
Sredstva za
proizvodnju
Proizvod Tržište
Tražnja
Ključni pojmovi
1. Granična produktivnost kapitala kao faktora proizvodnje2. Zakon opadajuće granične produktivnosti3. Cena za upotrebu kapitala4. Vreme je važan faktor
Ukupni i granični proizvod kapitala
0 1 2 3 4
1110
8
5
Mašine
Proizvodi
Granični proizvod
Ukupni proizvod
Kriva graničnog proizvoda kapitala
0 1 2 3 4
5
3
21
Mašine
Proizvodi
Pojedinačne odluke o zaduživanju
0 1 2 3 4 Zajmovni kapital
Kamata
Granični dohodak >
kamataGranični
dohodak < kamata
6%
Kriva potražnje za zajmovnim kapitalom
Kamata
Visoka kamata Niska tražnja za
kreditima
Niska kamataVisoke tražnja za
kreditima
Investicije Zajmovni kapital
6%
20%
Kriva ponude zajmovnog kapitala
Kamata
Visoka kamata Visoka štednja
Niska kamataNiska štednja
Štednja Zajmovni kapital
6%
20%
Ponuda i tražnja zajmovnog kapitala
Kamata
€ 10,000 Zajmovni kapital
6%
Tražnja Ponuda
Državna intervencija: Maksimiranje kamatnih stopa
Kamata
€ 10,000 Zajmovni kapital
6%
Tražnja Ponuda
5%
€ 11,000
...i formira se višak
tražnje
Kamatne stope se obaraju
€ 9,000
Renta7%
Državna intervencija: Ukidanje poreza na kamatni prihod stanovništva
Kamata
€ 10,000 Zajmovni kapital
6%
Tražnja Ponuda
Stimulisanaponuda
5%
€ 11,000
Raspoloživa ponuda
kredita se povećava
...a kamatne stope padaju
Državna intervencija:Povećavanje obaveznih rezervi banaka
Kamata
€ 10,000 Zajmovni kapital
6%
Tražnja Ponuda
8.5%
€ 8,000
Raspoloživa ponuda
kredita se smanjuje
Ostatak ponude
...a kamatne stope rastu
Rizici na tržištu zajmovnog kapitala
• Kašnjenje ili potpuno neizvršenje ugovora• Cenovni rizik – promenljiva kamatna stopa• Valutni rizik – indeksiranje u stranoj valuti (evro ili
švajcarski franci)• Rizik pada kupovne moći novca (inflacija)
– Realna kamatna stopa
• Garancije– Hipoteka– Menice kao oblik ličnog jemstva– Osiguranje zajma
Akcionarski kapital
Ukupna vrednost imovine
Tekuće
obaveze
Dugoročni
dugovi
Vrednost preduzeća za investitore
Opticajni
kapital
Fiksni
kapital1 Materijalni
2 Nematerijalni
Akcionarsko društvoposmatrano kroz bilans stanja
Akcionarski
kapital
Aktiva
Pasiva
Prema trećim
licima
Prema investitorim
a
Dugoročno: Da li da se investira?Tekuće
obaveze
Dugoročni
dugoviKoje investicije da se preduzmu?
Opticajni
kapital
Fiksni
kapital1 Materijalni
2 Nematerijalni
Akcionarsko društvoposmatrano kroz bilans stanja
Akcionarski
kapital
Struktura izvora finansiranjaTekuće
obaveze
Dugoročni
dugovi
Kako da se prikupe pare za finansiranje investicija?
Opticajni
kapital
Fiksni
kapital1 Materijalna
2 Nematerijalna
Akcionarsko društvoposmatrano kroz bilans stanja
Akcionarski
kapital
Prinosi od kapitala
Akcionarsko društvo i finansijsko tržište
Pore
zi
Preduzeće
Država
Izdavanje HoV
Reinvestiranagotovina
Investicije u
fiksnii
opticajnikapital
Dividende i otplata dugova
Finansijskotržište
Kratkoročni i dugoročni dug
Akcije
Finansijska tržišta
PreduzećaInvestitori
Sekundarno tržište = Berza
Novac
HoVAnaPera
Akcije i obveznice
Novac
Primarno tržište
Obveznice
Obveznica
• Obveznica je dužnička hartija od vrednosti• Koja počiva na ugovoru izmedju zajmodavca (kupca
obveznice) i zajmoprimca (izdavaoca obveznice) kojim je:– Odredjen iznos zajma– Visina kamate i– Period dospeća
• Obveznice mogu biti– Sa kuponom i bez kupona– Sa fiksnom ili varijabilnom kamatnom stopom– U dinarima ili stranoj valuti
Vrednovanje obveznica
• Osnovni princip:– Vrednost obveznice = SV očekivanih budućih prinosa
• Potrebno je da znamo:– Očekivane buduće prinose (tok gotovine):
• Visinu prinosa (koliko)• Period dospeća (kada)
– Odgovarajuću diskontnu stopu:• Tržišna kamatna stopa• Premija za rizik HoV
Sigurne obveznice bez kupona
• Pretpostavimo da je obveznica potpuno sigurna i da ne postoji premija za rizik
• Zato je diskontna stopa jednaka kamatnoj stopi na sigurne kredite
0 1 2 1−T T
€0 €0 €0 €0 €F
...
Sadašnja vrednost obveznice:
TrF
SV)1( +
=
Primer sigurne obveznice bez kupona
• Koliko vredi obveznica prvoklasne banke• Izdata na iznos od € 1,000• Koja dospeva za 5 godina• Sa kamatnom stopom 15%
0 1 2 5
€0 €0 €0 €0 €1,000
...
Sadašnja vrednost obveznice:
5
€1,000SV
1,15=
4
= €497
Sigurne obveznice sa kuponom
• Potrebno je da znamo:– Dospeće naplate obročnih prinosa i cele obveznice (T) – Kuponski iznos (C) i glavnicu (nominalnu vrednost
obveznice) (F) – Diskontnu stopu
TT rF
rrCSV
)1()1(11
++⎥
⎦
⎤⎢⎣
⎡+
−=
Vrednost obveznice sa kuponom je = SV kuponskog anuiteta + SV glavnice
0
C$
1
C$
2
C$
1−T
FC $$ +
T
...
Primer sigurne obveznice sa kuponom
• Tok gotovine sada izgleda ovako:
0 1 2
€0 €150 €150 €150 €150+€1,000
...4 5
000.115.1000.1
15.111
15.0150
55 =+⎥⎦⎤
⎢⎣⎡ −=SV
000.115.1000.1
15.1150
15.1150
15.1150
15.1150
15.1150
55432 =+++++=SV
ili
Primer za rizične obveznice
• Premija za rizik je 5%• Kamatna stopa je i dalje 15%• Ali sada je diskontna stopa 20%
R = rk + rpr
85020.1000.1
20.111
20.0150
55 =+⎥⎦⎤
⎢⎣⎡ −=SV
• Veći rizik – Niža cena obveznica• Obveznica sa nominalnom vrednošću od €1.000 prodaje se
samo za €850• Razlika od €150 je premija za rizik
Kuponska i tržišna kamatna stopa
Vrednostobveznice
Diskontna stopa
€1.000
€1.303
€850
15% 7.5% 20%
Al pari
Premium
Diskont
Akcije
Vrednost akcija
• Dividende i kapitalna dobit• Karakteristike od značaja:
– Očekivani prinosi• Profitabilnost
– Varijansa• Rizičnost
– Korelacija• Povezanost
• Ocena očekivanih prinosa– Na osnovu proseka prinosa iz prošlosti– Ekspertska procena– Sve druge informacije
• Neizvesnost i reakcije drugih investitora
Akcije predstavljaju rezidualno potraživanje prema vrednosti preduzeća
• Potraživanje po osnovu duga podrazumeva obavezu zajmoprimca da plati odredjenu vrednost na dan dospelosti.
• Potraživanja akcionara prema preduzeću se odnose samo na ostatak vrednosti preduzeća posle isplate svih dugova.
• U graničnom slučaju kada je vrednost preduzeća manja od njegovih dugova, akcionari ne dobijaju ništa od preduzeća.
• Potraživanje po osnovu duga podrazumeva obavezu zajmoprimca da plati odredjenu vrednost na dan dospelosti.
• Potraživanja akcionara prema preduzeću se odnose samo na ostatak vrednosti preduzeća posle isplate svih dugova.
• U graničnom slučaju kada je vrednost preduzeća manja od njegovih dugova, akcionari ne dobijaju ništa od preduzeća.
Iste dividende
• Pretpostavimo da se isplaćuju stalno iste dividende
...===321 DivDivDiv
• Pošto su buduća plaćanja ista i neprekidna, vrednost akcije se odredjuje kao vrednost konzole
...)1()1()1( 320 +
++
++
+=
rDiv
rDiv
rDivP
rDivP =0
Različite dividende
• Pretpostavimo da se isplaćuju različite dividende i...
≠≠321 DivDivDiv
• ...da je P3 kapitalna dobit na kraju treće godine
3
3
3
3
2
210
)1()1()1()1( rP
rDiv
rDiv
rDivP
++
++
++
+=
• Vrednost akcije je sadašnja vrednost budućeg toka dividendi i kapitalne dobiti