predavanje 1 alati za obradu drveta

7/26/2019 Predavanje 1 alati za obradu drveta

1/26

Alati za obradu drveta

Mainski fakultet Sarajevo

Dr. Ibrahim Busuladidipl.ma.in.

busuladzi!"mef.unsa.ba

#


2/26

Alati za obradu drveta

$ifra% &'D()* Broj sati% +,#,#

-&S% /

+


3/26

0iteratura

1.2olia3 Strojevi i alati za obradu drveta3 Idio3 Sveu4ilite u 5arebu3 #667.

B. 8rljak3 Maine i alati za obradu drveta Idio3 9niverzitet u Beoradu3 #66:.

B. 8rljak3 Maine i alati za obradu drveta IIdio3 9niverzitet u Beoradu3 #66:.

;. 5ub4evi3 Maine za obradu drveta3 I dio3teorija rezanja3 Mainski fakultet

9niverziteta u Sarajevu3 #66< ;. 5ub4evi3 =redavanja

)


4/26

7


5/26

/


6/26

Alat se razlikuje po svojoj namjeni na%#. Aktivni ili rezni alat

+. =omoni alat

). 8ontrolni alat

:


7/26

Aktivni ili rezni alat ( alat koji ima sje4ivo saotri!om. Moe biti namjenjen za mainsku

ili ru4nu obradu. =omoni alat slui za u4vrivanje aktivno

alata ili za njeovu pripremu. 8ontrolni alat se koristi za kontrolu aktivno

i pomono alata. Sa njim se vri kontrolaeometrijskih parametara aktivno alata3ta4nost montae maina odnosno pojedinihsklopova3 ta4nost dimenzija i oblika

obradaka odnosno elemenata i sklopova>kljunasta mjerila3 ulomjeri3 mikrometri3mainske libele3 komparateri itd?.

@


8/26

8lasika!ija mehani4ke obrade Mehani4ku obradu drveta 4ine veliki broj razli4itih

postupaka. S obzirom na svrhu kojoj trebajuposluiti3 moue je klasi!irati postupkemehani4ke obrade drveta na raznim osnovama.

ozna4eno je sav?. 2lavno radno kretanje 4ee izvodi alat>piljenje3 lodanje3 buenje...?3 a moe a vriti i

obradak >tokarenje?. 2lavno kretanje moe biti% Eednoliko pravolinijsko =romjenljivo pravolinijsko Eednoliko kruno

Diskontinuirano s praznim hodom =omono kretanje odnosno pomi4no >vp? moe biti%

Eednoliko pravolinijsko =romjenljivo pravolinijsko Eednoliko kruno Diskontinuirano s praznim hodom #+


13/26

;aznim kombina!ijama lavno i pomono

kretanja kakva se susreu kod postupka mehani4keobrade drveta nastaju razli4iti obli!i rezultantnokretanja >kretanje po prav!u3 po zavojni!i3 po!ikloidi3 po spirali3 po sinusoidi...?.

b? Duina puta zahvata3 ozna4ena je sa l3predstavlja duinu na kojoj se ostvaruje zahvatizmeCu alata i obradka. =rema tome kakvo jelavno a kakvo pomono kretanje moe se razli4itoostvariti duina zahvata% kao dio prav!a3 !ikloide3

sinusoide3 spirale i dr. 5ahvat alata moe biti% Diskontinuiran >povremen?(>tra4na pila3 kruna pila? 8ontinuiran >stalan?(>buenje3 tokarenje3 ljutenje furnira i

dr. ?

#)


14/26

!? Debljina struotine. =rema kinemati!i radai meCusobnom odnosu alata i obradka3debljina strugotine moe biti

konstantna, a strugotina neprekinuta>buenje3 tokarenje3 ljutenje furnira?3 ilimoe biti promjenjiva, a strugotinaprekinuta >piljenje krunom pilom3 lodanje3

dubljenje3 bruenje?.Debljina struotine imaoznaku skad je zahvat otri!om konstantan3odnosno szukoliko nastaje isprekidanimdiskontinuiranim zahvatom vie reznihotri!a.

d? $irina obradka i duina rezne ivi!e>otvoreni i zatvoreni rez?.

#7


15/26

e? 2lavne plohe rezanja. 9z razmatranje lavnih plohapri rezanju prvo treba napomenuti da kretanje alata uodnosu na obradak moe biti dvojako% Po pravcu Po krivulji

=rema na4inu kretanja alata u odnosu na obradak bitnoe se razlikovati i poloaj lavnih ploha pri rezanju.=ritom se razlikuju slijedee plohe% Obraivana ploha, ploha obradka sa koje se odvaja

strugotina.

Obraena ploha, ploha obradka koja nastaje kao rezultatobrade.

Rezna ploha je ploha koja nastaje nakon prolaska rezne

otrice. Ravan rezanja, ravan odreena sa dva pravca! pravcem u

kojem lei glavna rezna ivica i pravcem glavnog kretanja.

"lavna ravan rezanja, ravan okomita na ravan rezanjakoja prolazi reznom ivicom.

#/


16/26

2lavna ploha rezanja pri pravolinijskomkretanju

2lavna ploha rezanja pri krivolinijskom

kretanju #:


17/26

=ojam elementarno sje4iva

Da bi se pro!es rezanja drveta lakerazumio treba poi odnajednostavnije sje4iva i rezanja do

sloeno kakvo se naj4ee susreeu praksi. Fajjednostavnije sje4ivo jeprikazano na slijedeoj sli!i%

#@


18/26

Sje4ivo se sastoji od slijedeih elemenata% prednjepovrine >prsa? ABD3 zadnje povrine >leCa? ABG- i dvijebo4ne povrine AD-3 BG. 0inija AB3 u kojoj se presje!ajuprednja i zadnja povrina sje4iva3 zove se otri!om.Bo4ne povrine takoCe imaju svoje ivi!e3 i to dvijeprednje AD i B i dvije zadnje A- i BG. Fjihova uloa jemanje zna4ajna i zato se ivi!a AB zove lavna otri!a3 aivi!e AD3 B3 A- i BG sporednim bo4nim otri!ama.

#otri!a?.

+#


22/26

-lementarno rezanje

Fajjednostavniji oblik rezanja najjednostavnijimsje4ivom zove se elementarno rezanje.

-lementarno rezanje se karakterie sa% -lementarno rezanje vri se samo jednom >lavnom?

otri!om sje4iva. Duina otri!e je vea od irine predmeta. =utanja svake ta4ke sje4iva je pravolinijska sa

ujedna4enom brzinom.

Debljina struotine je ista po debljini i irini ;avan u kojoj se kree otri!a sje4iva i prava!kretanja sje4iva u toj ravni stoje u odreCenomodnosu prema toku vlakana kod objekata koji seobraCuju rezanjem.

++


23/26

'tvoreno i zatvorenorezanje

Ako se rezanje vri samo jednim sje4ivomduim od irine elementa3 onda u tom pro!esuu4estvuje samo lavna otri!a. Struotina kojapri tome nastaje se slobodno formira na

povrini elementa. &akvo rezanje se zoveotvoreno rezanje. 1rlo je rijetko >npr.blanjanjali!ama?.

1eina druih na4ina rezanjem vri se tako to

u pro!esu rezanja istovremeno u4estvujulavna otri!a sje4iva3 jedna ili obje bo4ne.&ada se formiraju dvije ili tri povrine rezanja uisto vrijeme. &akvo rezanje se zove zatvoreno.

+)


24/26

5atvoreno rezanje

5atvoreno rezanje nije elementarno3 vesloeno. ;ezanje drveta u praksi3 u veinislu4ajeva3 obavlja se po prin!ipuzatvoreno rezanja3 kada otri!e sje4ivadjeluju unutar drvne mase elementa koji seobraCuje >piljenje3 lodanje3 buenje itd.?.

+7


25/26

=ostojanost otri!e

;ezna ivi!a realno alata ima na samompo4etku rezanja oblik zakrivljene povrinedenisane radijusom zaobljenja. =osmatra lise otri!a tokom efektivno rezanja3 opaa se

postupna promjena mikroeometrije rezneivi!e. =romjenu mikroeometrije rezne ivi!eprati niz druih pojava3 rastu sile na otri!i3raste zahtjev za snaom bez obzira to se sviparametri rezanja odravaju konstantnim3

smanjuje se kvaliteta obraCene povrine ipovrine rezanja3 a dolazi do propaljivanjaobraCene povrine odnosno povrine rezanja.

+/


26/26

5na4aj promjene mikroeometrije otri!emoe se pokazati na razne na4ine.

=rimjer% rezanje hrastovih redi!a NK#/Om NK)*Om =K#3+kP =K#3

predavanje 1 alati za obradu drveta

Documents