preddiplomski studij kemije -...

KEMIJSKI ODSJEK

http://www.chem.pmf.hr/ 10.000 Zagreb, Horvatovac 102a

Tel.: 01+4895500, Fax: 01+4829958 Pročelnik: prof.dr.sc. Nikola Kallay (do 1.10.2005) prof.dr.sc. Tomislav Cvitaš (od 1.10.2005)

e-mail: [email protected]

USTROJSTVO ODSJEKA

Fizičko-kemijski zavod Zavod za analitičku kemiju Zavod za biokemiju Zavod za opću i anorgansku kemiju Zavod za organsku kemiju ZNANSTVENO-NASTAVNO OSOBLJE I STUDENTI

27 nastavnika 30 asistenata 21 znanstveni novak 600 studenata

2

Preddiplomski studij KEMIJE

1. UVOD

Kemija je jedno od temeljnih prirodoznanstvenih disciplina i kao takva nalazi mjesto u školskoj nastavi: osnovnoj školi (2 godine), gimnaziji (4 godine), te u mnogim stručnim školama (po 2 do 4 godine). Ona je i temelj razumijevanja procesa u živom i neživom svijetu na molekularnoj razini pa je značajnom satnicom uključena u druge prirodoznanstvene studije kao što su biologija, geologija i mineralogija. Kemijska su znanja potrebna za izradu gotovo svih predmeta koji nas okružuju i kemija je glavna prirodna znanost koja ima svoju industriju. Procesi koji se zbivaju u okolišu velikim su dijelom kemijske prirode i za razumno upravljanje i održivi razvoj ta su znanja neophodna, a ostat će tako i u budućnosti. Kontrola kvalitete u mnogim slučajevima temelji se na poznavanju kemije, bilo da su to lijekovi, živežne namirnice, plastične mase ili neki drugi idustrijski proizvodi. U proizvodnji energije takoñer su od bitne važnosti kemijska znanja i to kako sa stajališta same proizvodnje tako i sa stajališta utjecaja na okoliš.

Gotovo sva važnija sveučilišta u Europi i svijetu imaju programe studija kemije. Studij kemije je vrlo skup zbog laboratorijskog rada sa skupom opremom i kemikalijama. Ipak, rijetko koja sveučilišta nemaju studije prirodnih znanosti pa tako i kemije. U našem susjedstvu studij kemije imaju sveučilišta u Trstu, Ljubljani, Grazu, Innsbrucku, Beču, Budimpešti, Novom Sadu, Beogradu, Sarajevu, itd.

Studij kemije na Zagrebačkom sveučilištu postoji još od 1876. godine. Godine 1884. izgrañena je posebna zgrada za kemiju namijenjena izobrazbi kemičara. Sada se nalazimo pred useljenjem u novu modernu zgradu za studij kemije. Godine 1946. PMF se izdvaja iz Filozofskog fakulteta i počinje intenzivno gajiti znanstvena istraživanja. Od samog početka fakulteta tu je uključen studij kemije. Duga tradicija kemije u Zagrebu dobila je znatan podstrek radom profesora Vladimira Preloga koji je kasnije nastavio istraživačkim radom na ETH u Zürichu i za to primio najviše priznanje i nagradu u znanosti. Nastavnici kemije na PMF izabirani su znanstveno-nastavna zvanja po najvišim kriterijima valorizacije uzimajući u obzir meñunarodno priznate doprinose u znanosti.

Ovdje predlagani studij nije nov nego samo uskladjivan prema zahtjevima iz Bologne i moderniziran u pristupu nastavi da se postigne veća efikasnost studiranja i kompatibilnost sa studijima kemije u Europi.

Studij kemije otvoren je studentima srodnih studija, meñutim smatramo da je pokretljivost najsvrsishodnija, ako se mijenjanje mjesta studija zbiva nakon završenih cjelina, tj. nakon treće ili pete godine studija. Za većinu studenata koji su završili trogodišnji studij i stekli stupanj baccalaureusa odnosno baccalaureae kemije očekuje se da će nastaviti studij na diplomskoj razini koja vodi do stupnja Magistra kemije.

3

2. OPĆI DIO

2.1 Naziv studija: Sveučilišni preddiplomski studij KEMIJE

2.2 Nositelj studija i izvoñač studija:

Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Kemijski odsjek

2.3 Trajanje studija: 3 godine

2.4 Uvjeti upisa na studij:

Završena srednja škola (gimnazija, kemijska tehnička škola, stručne škole s barem trogodišnjim programom iz matematike, fizike i kemije). Razredbenim postupkom se utvrñuje rang-lista za upis.

2.5 Preddiplomski studij:

Znanja iz Kemije

Studenti će upoznati sljedeće glavne aspekte kemije: • Glavni aspekti kemijske terminologije, nomenklature,

konvencija i jedinica. • Glavni tipovi kemijskih reakcija i njihove glavne

karakteristike. • Načela i postupci kemijske analize i karakterizacije

kemijskih spojeva. • Glavne tehnike strukturnih istraživanja uključujući

spektroskopiju. • Svojstva različitih stanja materije i teorije kojima se

objašnjavaju. • Načela kvantne mehanike i njihova primjena u opisu

strukture i svojstava atoma i molekula. • Načela termodinamike i njihova primjena u kemiji. • Kinetika kemijskih promjena, uključujući katalizu;

mehanistička interpretacija kemijskih reakcija. • Karakteristična svojstva elemenata i njihovih spojeva,

odnosi meñu grupama i trendovi unutar Periodnog sustava. • Strukturna svojstva kemijskih elemenata i njihovih spojeva

uključujući stereokemiju. • Svojstva alifatskih, aromatskih, heterocikličkih i

organometalnih spojeva. • Priroda i ponašanje funkcionalnih skupina organskih

molekula. • Glavni sintetski putevi u organskoj kemiji koji uključuju

mijenjanje funkcionalnih skupina i stvaranje veza ugljik-ugljik te ugljik-heteroatom.

• Veza izmeñu svojstva mnoštva i svojstva pojedinih atoma i molekula, uključujući makromolekule (prirodne i sintetizirane), polimere i srodne materijale.

• Struktura i reaktivnost važnih klasa biomolekula i kemija važnih bioloških procesa.

4

Sposobnosti i vještine iz Kemije

Možemo ih podijeliti u tri skupine:

a. Kognitivne sposobnosti i vještine vezane uz kemiju tj. sposobnosti i vještine povezane s intelektualnim radom kao npr. s rješavanjem zadataka.

b. Praktične vještine vezane uz kemiju, tj. vještine potrebne za eksperimentalni rad s kemikalijama i odgovarajućim priborom.

c. Generičke vještine koje se mogu razvijati unutar nastave kemije ali su općenitijeg značenja i primjenjive u drugim disciplinama.

Kognitivne sposobnosti i vještine

• Sposobnost da prikažu znanje i razumijevanje bitnih činjenica, pojmova, načela i teorija u odnosu na gore navedene sadržaje.

• Sposobnost da primijene ta znanja i razumijevanje za rješavanje kvalitativnih i kvantitativnih zadataka poznate prirode.

• Vještine potrebne za vrednovanje, tumačenje i sintezu kemijskih informacija i podataka.

• Sposobnost prepoznanvanja i implementacije dobrih mjeriteljskih postupaka u praksi.

• Vještine u prezentaciji znanstvenih sadržaja i argumentacija pismeno i usmeno, informiranom slušateljstvu.

• Računalne vještine i vještine obrade podataka povezane s kemijskim informacijama i podacima.

Praktične vještine vezane uz kemiju

• Vještine u sigurnnom baratanju kemijskim materijalima, vodeći računa o njihovim fizikalnim i kemijskim svojstvima, uključujući posebne opasnosti pri njihovoj upotrebi.

• Vještine potrebne za izvoñenje standardnih laboratorijskih postupaka i upotrebe instrumentacije u sintetskom i analitičkom radu kako na organskim tako i na anorganskim sustavima.

• Vještine potrebne za praćenje, promatranjem i mjerenjem, kemijskih svojstava, procesa ili promjena te njihovo sustavno i pouzdano biljženje i dokumentiranje.

• Sposobnost interpretacije podataka dobivenih laboratorijskim zapažanjima i mjerenjima u odnosu na njihovo značenje te njihovo povezivanje i objašnjenje odgovarajućim teorijama.

• Sposobnost procjene rizika pri upotrebi kemijskih tvari i laboratorijskih postupaka.

Generičke vještine

• Vještine rješavanja zadataka vezanih uz kvalitativne i kvantitativne informacije.

• Matematičko-računske vještine, uključujući aspekte analize pogrešaka, procjene redova veličine i ispravnu uporabu

5

jedinica. • Vještina pretrage informacija u odnosu na primarne i

sekundarne izvore, uključujući pretrage putem računalnih mreža.

• Informatičko-tehnološke vještine kao što su uporaba programa za obradu teksta (word-processing) i tablično računanje (spread-sheet), prikupljanje i pohrana podataka (data-logging), uz struku vezana upotreba Interneta.

• Vještine vezane uz odnos prema drugim osobama u svrhu uključivanja u timski rad.

• Vještine izučavanja (studiranja) potrebne za neprekidni stručni napredak.

2.8 Stručni ili akademski naziv koji se stječe:

baccalaureus chemiae / prvostupnik kemije baccalaurea chemiae / prvostupnica kemije

3. OPIS PROGRAMA

3.1 Popis predmeta: prilog 1: Plan studija

3.2 Opis svakog predmeta:

prilog 2: Program studija

6

SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ KEMIJE

3.1 Nastavni plan NAZIV PREDDIPLOMSKOG STUDIJA: KEMIJA Akademski naziv koji se stječe završetkom studija: BACCALAUREUS CHEMIAE BACCALAUREA CHEMIAE

7

1. GODINA PREDDIPLOMSKOG STUDIJA KEMIJE

ZIMSKI SEMESTAR

LJETNI SEMESTAR

KOLEGIJ SATI TJEDNO

(P + V + L)*

ECTS BODOVI

SATI TJEDNO

(P + V + L)*

ECTS BODOVI

G. Muić Matematika 1 4 + 3 + 0 8

K. Zadro Fizika 1 4 + 2 + 0 8

V. Vrdoljak Opća kemija 5 + 3 + 0 9

V. Vrdoljak Praktikum opće kemije 1 0 + 0 + 4 3

V. Tomišić Računalni praktikum 1 0 + 0 + 2 2

G. Muić Matematika 2 4 + 3 + 0 8

K. Zadro Fizika 2 4 + 2 + 0 8

M. Cindrić Anorganska kemija 1 3 + 2 + 0 5

A. Gojmerac Analitička kemija 1 3 + 2 + 0 4

V. Vrdoljak Praktikum opće kemije 2 0 + 0 + 4 3

V. Tomišić Računalni praktikum 2 0 + 0 + 2 2

UKUPNO SATI TJEDNO I UKUPNO ECTS BODOVA: 13 + 8 + 6

27 30

14 +9 + 6 29

30

* P = br. sati pred. tjedno, V = br. sati vj. / semin. tjedno, L = br. sati lab. vj. (praktikuma) tjedno.

Ponuñeni predmet koji ne ulazi u strukturu studijskog programa K. Fučkar, J. Vulić Tjelesna i zdrastvena kultura

0 + 0 +2 1 0 + 0 + 2 1

Za upis u drugu godinu prediplomskog studija potrebno je ostvariti 60 ECTS

bodova.

2. i 3. godina studija podložne su manjim revizijama programa. Uvjeti prijelaza s

2. godine na 3. kao i prijelaza na diplomski studij bit će objavljeni naknadno.

8


ZIMSKI SEMESTAR

LJETNI SEMESTAR

KOLEGIJ SATI TJEDNO

(P + V + L)*

ECTS BODOVI

SATI TJEDNO

(P + V + L)*

ECTS BODOVI

I. Bregovec Organska kemija 1 4 + 1 + 0 6

D. Babić Matematičke metode u kemiji 2 + 1 + 0 5

Vl. Simeon Fizikalna kemija 1 4 + 3 + 0 8

Z. Meić Analitička kemija 2 3 + 2 + 0 5

A. Gojmerac Praktikum analitičke kemije 1 0 + 0 + 4 3

Izborni 1 2 + 1 + 0 3

I. Bregovec Organska kemija 2 4 + 1 + 0 6

D. Babić Matematičke metode u kemiji 2 + 1 + 0 5

Vl. Simeon Fizikalna kemija 2 4 + 3 + 0 8

M. Cindrić Praktikum anorganske kemije 1 0 + 0 + 4 4

I. Kokanović Praktikum fizike 0 + 0 + 4 3

A. Gojmerac Praktikum analitičke kemije 2 0 + 0 + 4 4


27 30

10 + 5 + 12 27

30

* P = br. sati pred. tjedno, V = br. sati vj./semin. tjedno, L = br. sati lab. vj. (praktikuma) tjedno.

9


ZIMSKI SEMESTAR

LJETNI SEMESTAR

KOLEGIJ SATI TJEDNO

(P + V + L)*

ECTS BODOVI

SATI TJEDNO

(P + V + L)*

ECTS BODOVI

I. Weygand Biokemija 1 4 + 2 + 0 8

M. Cindrić Anorganska kemija 2 3 + 2 + 0 7

M. Cindrić Praktikum anorganske kemije 2 0 + 0 + 4 4

N. Kallay Praktikum fizikalne kemije 1 0 + 0 + 4 4

S. Tomić Praktikum organske kemije 1 0 + 0 + 4 4

Izborni 2 2 + 1 + 0 3

I. Weygand Biokemija 2 4 + 2 + 0 9

I. Gruić Praktikum biokemije 0 + 0 + 4 4

Z. Mihalić Molekularno modeliranje 2 + 0 + 1 3

N. Kallay Praktikum fizikalne kemije 2 0 + 0 + 4 4

S. Tomić Praktikum organske kemije 2 0 + 0 + 4 4

Izborni 3 2 + 1 + 0 3

Završni ispit 6


26 30

6 + 3 + 16 25

30

* P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vježbi/seminara tjedno, L = broj sati laboratorijskih vježbi (praktikuma) tjedno

10

Izborni predmeti (2 zimska, 1 ljetni):

Kolegij P + V + L ECTS P + V + L ECTS

M. Krsnik Stanična biologija 2 + 1 + 0 3

D. Tibljaš Mineralogija 1 2 + 1 + 0 3

D. Tibljaš Mineralogija 2 2 + 1 + 0 3

T. Cvitaš Kemija okoliša 2 + 1 + 0 3

Odabrana poglavlja kemije 2 + 1 + 0 3

11

SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ KEMIJE

3.2 Nastavni programi

BACCALAUREUS CHEMIAE 2005-07-10

NAZIV KOLEGIJA: MATEMATIKA 1

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr. sc. Goran MUIĆ, izv. prof.; PMF Matematički odsjek

NAZIV PREDDIPLOMSKOG STUDIJA: KEMIJA

GODINA STUDIJA: 1.

SEMESTAR STUDIJA: 2.

OBLIK NASTAVE SATI TJEDNO IZVOðAČ NASTAVE

predavanja 4 nastavnik

vježbe / seminar 3 asistent

laboratorijske vježbe

ECTS BODOVI: 8

CILJ KOLEGIJA:

Cilj kolegija je upoznati studente s osnovama linearne algebre i diferencijalnog računa funkcija jedne varijable te primjenama na razne probleme optimizacije, aproksimacije i linearizacije. Naglasak je na što više primjera i primjena, te na intuitivnom zaključivanju i grafičkom predočavanju. Izbjegava se matematički formalizam.

NASTAVNI SADRŽAJI (raspored po tjednima):

1. Brojevni pravac; Aproksimacija realnog broja decimalnim brojem. Granični procesi.

2. Osnove linearne algebre: vektori, baza, koordinatizacija, skalarni, vektorski i mješoviti produkt vektora u trodimenzionalnom prostoru.

3. Analitička geometrija prostora: Jednadžba ravnine u prostoru, jednadžba pravca u prostoru.

4. Sustavi linearnih jednadžbi, Gaussov algoritam, determinante, Cramerovo pravilo.

5. Grafovi i svojstva elementarnih funkcija: polinomi, racionalne funkcije, trigonometrijske funkcije, eksponencijalna funkcija, logaritamska funkcija.

6. Grafovi i svojstva elementarnih funkcija: ciklometrijske funkcije, hiperboličke funkcije i opća potencija.

7. Nizovi i redovi: definicija i osnovna svojstva, konvergencija, kriteriji konvergencije.

8. Derivacije funkcije i linearizacija nelinearnih problema; pojam tangente i brzine u mehanici.

9. Diferencijalni račun: osnovna svojstva derivacija i tablične derivacije.

13

10. Pojam derivacija višeg reda i primjene na aproksimaciju funkcija polinomima. Približni račun i ocjena greške aproksimacijom Taylorovim polinomom n-tog stupnja. Taylorov red.

11. Problemi optimizacije funkcija jedne varijable. Ekstremi funkcija. Test drugom derivacijom.

12. Ispitivanje toka funkcije pomoću derivacija: ekstremi, intervali rasta i pada, crtanje grafova.

13. Ispitivanje toka funkcije pomoću derivacija: ekstremi, intervali rasta i pada, konveksnost i konkavnost, asimptotičko ponašanje funkcija. L'Hospitalovo pravilo.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

Aktivno sudjelovanje studenata u izradi zadataka na vježbama i izrada domaćih zadaća.

UVJETI ZA POTPIS:

Sudjelovanje u radu barem 75 % vježbi tokom semestra.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

Pismeni i usmeni ispit.

KOLEGIJI PRETHODNICI :

nema

OBAVEZNA LITERATURA:

B.P. Demidovič: Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1978.

S. Kurepa: Matematička analiza I, Tehnička knjiga, Zagreb, 1975.

S. Kurepa: Uvod u linearnu algebru, Školska knjiga, Zagreb, 1975.

DOPUNSKA LITERATURA:

F. Ayres, E. Mendelson: Differential and Integral Calculus, Schaum's Outline Series, New York, 1990.

14

NAZIV KOLEGIJA: FIZIKA 1

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr. sc. Krešo ZADRO, izv. prof., PMF-Fizički odsjek


GODINA STUDIJA: 1.





ECTS BODOVI: 8

CILJ KOLEGIJA:

Stjecanje bitnih znanja iz fizike (temeljni fizikalni koncepti, fizikalne pojave u prirodi), neophodna za nastavak studija.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Klasična mehanika. Opis gibanja (položaj, brzina, ubrzanje). Newtonovi zakoni. Sile. Gibanje u gravitacijskom, električnom i magnetskom polju. Rad, kinetička i potencijalna energija. Količina gibanja i sudari. Gibanje krutog tijela. Harmonijski oscilator. Mehanički valovi. Kvantna mehanika. Valna priroda čestica. Schrödingerova jednadžba Atomi, atomske jezgre, molekule. Makroskopske tvari. Temperatura i toplina. I i II zakon termodinamike. Entropija.


Sudjelovanje u nastavi, izlazak na kolokvije.

UVJETI ZA POTPIS:

Redovito sudjelovanje u nastavi.


Znanje se provjerava kolokvijima te završnim (pismenim) i usmenim ispitom.

KOLEGIJI PRETHODNICI:

nema

15


H. D. Young, R. A. Freedman: Sears and Zemansky's University Physics, 11. izd., Addison Wesley, Reading 2004

J. Herak: Osnove kemijske fizike, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb 2001.


16

NAZIV KOLEGIJA: OPĆA KEMIJA

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr. sc. Višnja VRDOLJAK, docent; PMF


GODINA STUDIJA: 1.





laboratorij 0

ECTS BODOVI: 9

CILJ KOLEGIJA:

Na predavanjima se uz pokuse upoznaje s osnovnim fizikalnim i kemijskim svojstvima tvari, osnovnim pojmovima o atomskoj, molekulskoj i kristalnoj strukturi tvari, prirodi kemijske veze, faznim promjenama, te kemijskim reakcijama. Seminar se odnosi na rješavanje stehiometrijskih zadataka i utvrñivanje gradiva s predavanja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Čiste tvari. Homogene i heterogene smjese. Razdvajanje smjesa. Kemijska i fizikalna svojstva tvari (ekstenzivne i intenzivne veličine). Zakoni kemijskog spajanja. Agregacijska stanja. Faza. Fizikalne i kemijske promjene. Kemijska jedinka. Brojnost i množina jedinki, Avogadrova konstanta, mol. Iskazivanje kemijskog sastava faze: množinski udjel (za homogene smjese), koncentracija i molalnost soluta (za otopine), ostale veličine (maseni i volmni udjel, masena koncentracija). Usporedba s tradicijskim načinima iskazivanja sastava. Kemijske reakcije: stehiometrijski brojevi (‘koeficijenti’), elementarna pretvorba. Vrste kemijskih reakcija. reakcijski napredak (doseg). Elementarna tvar. Struktura atoma: Elektron (Thomsonov i Millikanov pokus), jezgra (Rutherfordov pokus, Moseleyev zakon). Atomska jezgra, nukleoni. Izotopi. Definicija (kemijskog) elementa. Atomski emisijski spektri. Bohrov model atoma. Difrakcija elektrona. Difrakcija rentgenskog zračenja. Heisenbergovo načelo neodreñenosti. Kvantna mehanika: valna funkcija. Elektronska gibanja: orbita vs. orbitala. Elektronski spin. Elektronska konfiguracija. Pauli-evo načelo isključenja. Hundovo pravilo. Periodičnost svojstava elementarnih tvari (veličina atoma, ionizacijske energije, elektronski afiniteti). Periodični sustav D. I. Mendeleeva. Načelo izgradnje periodnog sustava (‘Aufbauprinzip’). Kemijska veza: ionska, kovalentna veza. Približno lokalizirane σ- i π-veze, konjugirane

17

π-veze – ‘delokalizacija’ veza. Polarna kovalentna veza, elektronegativnost, Lewisove strukturne formule. VSEPR Nevezna meñudjelovanja: coulombska (uklj. ‘ionsku vezu’), dipolska (stalni i inducirani dipoli), disperzijske (Londonove) sile, odbojna meñudjelovanja. Plinovi: idealni plinski zakoni za čiste plinove i plinske smjese. Realni plinovi, kritično stanje. Tekućine: fizikalna svojstva (viskoznost, površinska napetost). Krutine: fizikalne značajke krutina, strukture kovinskih, ionskih i molekulnih kristala, amorfne krutine. Alotropija, polimorfija, izomorfija. Termodinamika (1): rad i toplina, spontani i prisilni procesi, I. glavni stavak, unutarnja energija, entalpija, Hessov stavak. Fazni prijelazi. Fazna ravnoteža. Tranzicijska entalpija. Kemijska ravnoteža: konstanta ravnoteže, Le Châtelierovo načelo. Elektrokemijske reakcije: stehiometrija, elektrokemijski članci elektrodni procesi. Sistematika elemenata: glavna svojstva skupinâ u periodnom sustavu.


kolokviji, domaće zadaće

UVJETI ZA POTPIS:

redovito pohañanje nastave, izvršavanje obaveza (domaće zadaće), aktivno sudjelovanje studenata na seminaru.


Ispit se sastoji od pismenog dijela stehiometrijskih zadataka i usmenog provjeravanja znanja. Student može biti osloboñen pismenog dijela ispita ako je postigao dovoljno dobre rezultate na pismenim provjerama znanja tijekom semestra.


nema


M. S. Silberberg: Chemistry, 2. izd., McGraw-Hill, NewYork, 2000.

R. Chang: Chemistry, 6. izd., McGraw-Hill, NewYork, 2000.

Filipović, S. Lipanović: Opća i anorganska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

M. Sikirica: Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb, 1987.


M. Sikirica, B. Korpar-Čolig: Praktikum iz opće i anorganske kemije, Školska knjiga, Zagreb, 2001

D. Grdenić: Molekule i kristali, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1989.

18

NAZIV KOLEGIJA: PRAKTIKUM IZ OPĆE KEMIJE 1

AUTOR(I) PROGRAMA:

doc. dr. Višnja VRDOLJAK, docent; PMF


GODINA STUDIJA: 1.



predavanja

vježbe / seminar

laboratorijske vježbe 4 asistent

ECTS BODOVI: 3

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje s osnovnim laboratorijskim priborom, aparaturama, reagensima i tehnikama rada.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Upoznavanje s osnovnim laboratorijskim priborom Mjerenje. Odreñivanje gustoće uzorka Dekantiranje, filtriranje, ekstrakcija Prekristalizacija, frakcijska kristalizacija Destilacija, vakuum destilacija, sublimacija Odreñivanje temperature tališta i vrelišta Ionska izmjena Priprava otopina


Uspješno izvoñenje laboratorijskih vježbi, pisanje referata

UVJETI ZA POTPIS:

Redovito pohañanje vježbi, izvršenje obaveza (referati).


Neposredno prije svake vježbe pismena provjera znanja. Na ocjenu rada u praktikumu utječe uspjeh pri izradi vježbi, uspjeh postignut na pojedinačnim kolokvijima kao i pisanje referata.


nema

19


M. Sikirica, B. Korpar–Čolig: Praktikum iz opće i anorganske kemije, Školska knjiga, Zagreb, 2001.


Filipović, S. Lipanović, Opća i anorganska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

M. Sikirica, Stehiometrija, 19. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2001.

20

NAZIV KOLEGIJA: RAČUNALNI PRAKTIKUM 1

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr. sc. Vladislav TOMIŠIĆ, docent, PMF


GODINA STUDIJA: 1.



predavanja

vježbe / seminar


ECTS BODOVI: 2

CILJ KOLEGIJA:

Osposobiti studente za korištenje najraširenijih operativnih sustava i aplikacija te uvesti ih u programiranje.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Operativni sustavi: komandna linija, grafičko sučelje. Obrada teksta: formatiranje teksta, tablice, formule, ilustracije. Računske tablice: unošenje i formatiranje podataka, crtanje grafičkih prikaza, numeričko rješavanje jednadžbi i optimizacijskih problema, linearna i nelinearna regresija. Specijalizirani kemijski software.


Uspješno izvoñenje svih vježbi predviñenih programom kolegija te polaganje kolokvija na kraju semestra.

UVJETI ZA POTPIS:

Uredno pohañanje i izvoñenje svih vježbi.


Provjera postignutih osnovnih vještina u radu na računalu te sposobnosti kreiranja vlastitih programa putem kolokvija na kraju svakog semestra.


21

nema


J. Zupan: Algorithms for Chemists, J. Wiley & Sons, Chichester, 1989.

Lj. Miljaš: PC škola-Office XP, Pro-mil, Varaždin, 2002.


W. H. Press, B. P. Flannery, S. A. Teukolsky, W. T. Vetterling: Numerical Recipes in Pascal, Cambridge University Press, Cambridge, 1989.

22

NAZIV KOLEGIJA: MATEMATIKA 2

AUTOR(I) PROGRAMA:

Dr. sc. Goran MUIĆ, izv. prof.; PMF Matematički odsjek


GODINA STUDIJA: 1.




vježbe 3 asistent

seminar

ECTS BODOVI: 8

CILJ KOLEGIJA:

Cilj kolegija je upoznati studente s osnovama diferencijalnog računa funkcija više varijabli i vektorske analize te primjenama na razne probleme optimizacije, aproksimacije i linearizacije. Uvodi se pojam integrala funkcija jedne i više varijabli, te se daju osnove teorije diferencijalnih jednadžbi. Naglasak je na što više primjera i primjena, te na intuitivnom zaključivanju i grafičkom predočavanju. Izbjegava se matematički formalizam.

NASTAVNI SADRŽAJI (po tjednima):

1. Neodreñeni integral: definicija i osnovna svojstva, zamjena varijabli u integralu, parcijalna integracija, primitivna funkcija.

2. Odreñeni integral: Leibniz-Newtonova formula, primjene integrala. Fourierovi redovi (definicija i osnovna svojstva).

3. Funkcije više varijabli. Parcijalne derivacije (definicija i geometrijska interpretacija).

4. Gradijent. Derivacija u smjeru. Parcijalne derivacije višeg reda. Aproksimacija Taylorovim polinomom.

5. Implicitno zadane funkcije. Plohe u prostoru (jednadžba tangencijalne ravnine i normalnog pravca). Krivulje u prostoru (jednadžba tangencijalnog pravca i normalne ravnine).

6. Ispitivanje toka funkcije dvije varijable. Ekstremi funkcija dvije i tri varijable.

7. Uvjetni ekstremi. Lagrangeovi multiplikatori. Primjene na probleme optimizacije.

8. Riemannov integral funkcije dvije i tri varijable. Fubinijev teorem za funkcije

23

dvije i tri varijable. Zamjena varijabli u dvostrukom i trostrukom integralu.

9. Integriranje u polarnim, cilindričkim i sferičkim koordinatama. Primjene dvostrukih i trostrukih integrala (težiste, moment inercije).

10. Krivuljni integrali prve i druge vrste. Vektorska polja. Rotacija i divergencija. Konzervativna vektorska polja. Primjeri iz mehanike.

11. Pojam diferencijalne jednadžbe. Tipovi diferencijalnih jednadžbi. Red diferencijalne jednadžbe. Linearne obične diferencijalne jednadžbe prvog reda (definicija i rješenje).

12. Nelinearne obične diferencijalne jednadžbe prvog reda (Bernoullijeva jednadžba, Ricattijeva jednadžba, separabilne jednadžbe, logistička jednadžba i primjene, egzaktne jednadžbe, Eulerov multiplikator).

13. Linerne obične diferencijalne jednadžbe drugog reda (fundamentalan skup, Wronskijan, metoda neodreñenih koeficijenata za traženje partikularnog rješenja, metoda varijacije konstanti.


Aktivno sudjelovanje studenata u izradi zadataka na vježbama i izrada domaćih zadaća.

UVJETI ZA POTPIS:

Sudjelovanje u radu barem 75 % vježbi tokom semestra.


Pismeni i usmeni ispit.


Matematika 1


M. Alić: Obične diferencijalne jednadžbe, PMF-Matematički odjel, Zagreb, 1994.

B. P. Demidovič: Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1978.

S. Kurepa: Matematička analiza III, Tehnička knjiga, Zagreb, 1975.


F. Ayres, E.Mendelson: Differential and Integral Calculus, Schaum's Outline Series, New York, 1990.

24

NAZIV KOLEGIJA: FIZIKA 2

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr. sc. Krešo ZADRO, izv. prof., PMF-Fizički odsjek


GODINA STUDIJA: 1.






ECTS BODOVI: 8

CILJ KOLEGIJA:

Stjecanje bitnih znanja iz fizike (temeljni fizikalni koncepti, fizikalne pojave u prirodi), neophodna za nastavak studija.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Prijenosne pojave. Zvuk. Elektrostatika. Električno polje i Gaussov zakon. Električni potencijal. Kapacitet i kondenzatori. Električni dipol i električno polje u dielektricima. Električna struja. Magnetsko polje. Magnetsko polje u tvarima. Elektromagnetska indukcija. Izmjenična struja. Elektromagnetski valovi. Priroda i širenje svjetlosti. Interferencija. Ogib. Emisija i apsorpcija elektromagnetskog zračenja.


Sudjelovanje u nastavi, izlazak na kolokvije.

UVJETI ZA POTPIS:

Redovito sudjelovanje u nastavi.


Znanje se provjerava kolokvijima te završnim (pismenim) i usmenim ispitom.

KOLEGIJI PRETHODNICI: Fizika 1


H.D.Young, R.A.Freedman: Sears and Zemansky's University Physics, 11. izdanje,

25

Addison Wesley, Reading 2004

J. Herak: Osnove kemijske fizike, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2001.


26

NAZIV KOLEGIJA: ANORGANSKA KEMIJA I

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr. sc. Marina CINDRIĆ, izv. prof.; PMF


GODINA STUDIJA: 1.




vježbe 0

seminar 2 nastavnik, asistent

ECTS BODOVI: 5

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje s periodnim sustavom elemenata, teorijama postanaka i zastupljenosti elemenata kao i porijekla imena elemenata. Upoznavanje s kemijom elemenata glavnih skupina, osnovnim pojmovima elektronske strukture, kemijske veze i strukture primjenjene na svojstva.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Uvod u anorgansku kemiju – nastanak elemenata, porijeklo imena elemenata, zastupljenost elemenata, klasifikacija (3 sata)

Kemija vodika: H-veze-hidrati, klatrati; binarni hidridi; elektron-deficijentni hidridi (diboran, tetrahidridoboratni anion, hidridi aluminija i galija); silani, germani i plumbani (3 sata)

Ionski spojevi-svojstva, energija kristalne rešetke, ionski radijusi; guste slagaline; miješani oksidi (spineli, ilmenit i perovskit) Oksoanioni; Polinuklearni oksoanioni (silikati, borati, fosfati); (4 sata) Elementi 1. i 2. skupine - stabilnost hidrida, oksida, halogenida i soli oksokiselina; otopine metala u tekućem amonijaku, redukcijska svojstva; (4 sata)

Anorganski lanci, prstenovi, kavezi i klusteri; borani; Zintlove faze (struktura i svojstva); polioksometalatni anioni elemenata p-bloka- strukture, svojstva i primjena (4 sata)

Kemija bora - oksidi i halogenidi; Borazin, Nitridi-nereaktivnost dušika i stabilnost nitrida; oksidi dušika i oksokiseline; Frostov dijagram (3 sata) Kemija silicija, silani; višestruke veze; usporedba kemije ugljika i silicija; Siloksani: reakcije kondenzacije i nastanak Si-O-Si veza; silikati i njihove strukture (3 sata)

Kisik, sumpor i fosfor- usporedbe; katenacija i izolirane molekule; Oksidi sumpora i

27

oksokiseline: usporedba s fosforom; Spojevi S-N i P-N (4 sata)

Kemija halogenih elemenata: halogenidi, interhalogeni spojevi i polihalogenidi: oksidacijska stanja; pseudohalogenidi; Strukture interhalogenih spojeva (4 sata)

Plemeniti plinovi: ionizacijske energije i elektronski afinitet; Fluoridi ksenona: sinteze i strukture; Xe-N i Xe-C veze; Spojevi drugih plemenitih plinova; Kemija cinka, kadmija i žive (4 sata)

Na seminarima se utvrñuje gradivo predavanja kroz rješavanje zadataka (1 sat tjedno) o obradi aktualnih tema na osnovi radova iz literature o čemu referiraju sami studenti (1 sat tjedno).


Student je tijekom nastave dužan izaći na 4 kolokvija i u okviru seminara obraditi i izložiti aktualnu temu iz literature.

UVJETI ZA POTPIS:

Uspješno obrañena seminarska tema i predana u pisanoj formi. Redovito pohañanje seminara i rješavanje zadataka tijekom seminara.


Ispit će biti pismeni i usmeni. Tijekom semestra polaganjem kolokvija student može biti osloboñen dijela ispita.


Opća kemija


F. Albert Cotton, G. Wilkison, P. Gauss: Basic Inorganic Chemistry, 3. izd., Wiley, New York 1995.

D. F. Shriver, P. W. Atkins, C. H. Langford: Inorganic Chemistry, 2. izd., Oxford University Press, Oxford 1998.

D. Grdenić, Molekule i kristali, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb 1989.


R. J. P. Williams, J. J. R. F. da Silva: The Natural Selection of the Chemical Elements, Claredon Press, Oxford 1996.

J. E. Huheey, E. A. Keiter, R. L. Keiter: Inorganic Chemistry: Principles of Structure and Reactivity, 4. izd., Harper Collins College Publishers, New York 1993.

F. A. Cotton, G. Wilkison, C. A. Murillo, M. Bochmann: Advanced Inorganic Chemistry, 6. izd., Wiley, New York 1999.

28

NAZIV KOLEGIJA: ANALITIČKA KEMIJA 1

AUTOR PROGRAMA:

dr. sc. Astrid GOJMERAC IVŠIĆ, docent; PMF


GODINA STUDIJA: 1.




vježbe / seminar 2 nastavnik, asistent

laboratorijske vježbe 0

ECTS BODOVI: 5

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje s osnovnim principima i tehnikama klasičnih metoda analitičke kemije

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uloga i mjesto analitičke kemije u znanosti; Definicija i podjela analitičke kemije; Analitički sustav; Analitički signal; Analitički rezultat 2. Postupci i pribor u analitičkoj kemiji; Mjerenje temeljnih veličina (mase i volumena) u analitičkoj kemiji; Obrada izmjerenih podataka u kemijskoj analizi; Pogreške u kemijskoj analizi 3. Kemijske ravnoteže na kojima se temelje metode kemijske analize: Kemijske ravnoteže u vodenim otopinama kiselina i baza [Definicija kiselina odnosno baza; Podjela kiselina odnosno baza (jačina, konstanta i stupanj disocijacije); Odnos Ka i Kb konjugiranih kiselinsko baznih parova; Samoionizacija vode i pH-skala; Utjecaj koncentracije na stupanj disocijacije kiselina i baza; Ponašanje poliprotonskih kiselina; Utjecaj pH na disocijaciju slabih kiselina] 4. Kemijske ravnoteže u vodenim otopinama soli [Kiselinsko-bazna svojstva u otopinama soli (reakcija iona s vodom); Soli koje daju: neutralne, kisele odnosno bazne otopine; Soli slabih kiselih kationa i slabih baznih aniona (NH4Ac, NH4HS, NH4F); Utjecaj zajedničkog iona na disocijaciju slabih kiselina; Puferi (sastav, svojstva, kapacitet, priprema, djelovanje); Smjese slabih kiselina i njihovih soli (HA+NaA; H2A+NaHA; NaHA+Na2A)] 5. Kemijske ravnoteže u vodenim otopinama kompleksnih spojeva [Definicija kompleksnih spojeva (ligand, koordinacijski broj, kelat); Konstanta stabilnosti (nestabilnosti); Kompleksni ioni s monodentatnim ligandima (nastajanje više kompleksnih iona); Kompleksni ioni s polidentatnim ligandima (utjecaj pH na nastajanje kompleksa)] 6. Oksido-redukcijski procesi u otopinama [Redoks sustav (definicija

29

oksidacije/redukcije; oksidansa/reducensa); Elektrodni potencijal; Standardna vodikova elektroda; Nernstova jednadžba; Konstanta redoks reakcije; Izračunavanje minimalne razlike potencijala za kvantitativnu reakciju] 7. Kemijske ravnoteže u otopinama teško topljivih elektrolita [Pravilo produkta topljivosti; Uvjeti taloženja i otapanja teško topljivih taloga (utjecaj zajedničkog iona, pH i nastajanja kompleksa na taloženje)] 8. Kvalitativna analiza kationa i aniona [Taloženje hidroksida (s NH3 odnosno s NaOH); Amfoternost; Područje taloženja; Taloženje sulfida; Odjeljivanje sulfida] 9. Uzorkovanje; Razgrañivanje i otapanje uzoraka; Priprava uzoraka za analizu; Uklanjanje smetajućih tvari 10. Neutralizacijske titracije [Indikatori za neutralizacijske titracije; Titracijske krivulje za složene kiselinsko-bazne sustave (poliprotonske kiseline, polifunkcionalne baze, smjesa slabe i jake baze; smjesa slabe i jake kiseline, poliprotonske kiseline, soli poliprotonskih kiselina)] 11. Primjena neutralizacijskih titracija [Priprema standardnih otopina; Odreñivanje dušika-Kjeldahlova metoda; odreñivanje organskih funkcionalnih skupina); Kiselinsko bazne titracije u nevodenim otapalima 12. Krivulje oksidacijsko-redukcijskih titracija; [Oksido-redukcijski i specifični indikatori, Priprema standardnih otopina (KMnO4; K2Cr2O7; jod; Na2S2O3); Primjena oksido-redukcijskih titracija (permanganatometrija, jodometrija, jodimetrija)] 13. Kompleksometrijske titracije [Titracije s EDTA (svojstva, priprema, izvod titracijske krivulje, utjecaj drugih kompleksirajućih tvari); Indikatori za titracije s EDTA; Vrste titracija s EDTA; Odreñivanje tvrdoće vode; Titracije s anorganskim kompleksirajućim reagensima] Taložne titracije srebrovim nitratom [Titracijske krivulje; Standardna otopina; Kemijski indikatori za argentometrijske titracije (Volhardova, Mohrova i Fajansova metoda)] 14. Osnovni principi gravimetrijske metode analize [Pribor; Postupci; Račun; Svojstva taloga i taložnih reagensa; Taloženje iz homogene smjese] 15. Odabrane metode gravimetrijske analize [Odreñivanje klorida; Odreñivanje sumpora, Odreñivanje fosfora; Analiza smjese željeza i aluminija]

OBVEZE STUDENATA TIJEKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

Pohañanje nastave, aktivno sudjelovanje u rješavanju zadataka na seminaru, pisanje domaćih zadaća. Student je tijekom nastave dužan izaći na 2 kolokvija i obraditi (i izložiti) temu vezanu uz kolegij u obliku seminarskog rada

UVJETI ZA POTPIS:

Uredno izvršavanje obveza


Pismeni i usmeni. Položeni kolokvij tijekom semestra čini dio konačne ocjene.

KOLEGIJI PRETHODNICI: Opća kemija

OBVEZNA LITERATURA:

D.A.Skoog, D.M.West, F.J.Holler, Osnove analitičke kemije, Školska knjiga, Zagreb 1999.

30

D.A. Skoog, D.M. West, F.J. Holler, S.R. Crouch, Fundamentals of Analytical Chemistry, 8. izd., Thomson,Brooks/Cole, Belmont CA, 2004.


M. Kaštelan-Macan, Kemijska analiza u sustavu kvalitete, Školska knjiga, Zagreb, 2003.

Z. Šoljić, Kvalitativna kemijska analiza anorganskih tvari, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb, 2003.

H.P. Latscha, G.W. Linti, H.A. Klein, Analytische Chemie, Springer-Verlag 2004.

P.W. Atkins, J. de Paula, Atkins' Physical Chemistry, 7. izd., Oxford University Press, 2002.

Zbirke zadataka iz analitičke kemije vezane uz sadržaj kolegija

31

NAZIV KOLEGIJA: PRAKTIKUM IZ OPĆE KEMIJE 2

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr. sc. Višnja VRDOLJAK, docent; PMF


GODINA STUDIJA: 1.



predavanja

vježbe / seminar


ECTS BODOVI: 3

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje s osnovnim kemijskim reakcijama, pripravom i izolacijom produkata reakcije, stjecanje eksperimentalne vještine.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Priprava plinova Odreñivanje empirijske formule oksida metala Redoks reakcije Taložne reakcije Reakcije neutralizacije Hidroliza Elektroliza Svojstva i reaktivnost elemenata


uspješno izvoñenje laboratorijskih vježbi, pisanje referata

UVJETI ZA POTPIS:

redovito pohañanje vježbi, izvršavanje obaveza (referati).


Neposredno prije svake vježbe pismena provjera znanja. Na ocjenu rada u praktikumu utječe uspjeh pri izradi vježbi, uspjeh postignut na pojedinačnim kolokvijima kao i pisanje referata.

32


Praktikum iz opće kemije 1


M. Sikirica, B. Korpar-Čolig: Praktikum iz opće i anorganske kemije, Školska knjiga, Zagreb, 2001.


I. Filipović, S. Lipanović: Opća i anorganska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

33

NAZIV KOLEGIJA: RAČUNALNI PRAKTIKUM 2

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr. sc. Vladislav TOMIŠIĆ, docent, PMF


GODINA STUDIJA: 1.



predavanja

vježbe / seminar


ECTS BODOVI: 2

CILJ KOLEGIJA:

Osposobiti studente za korištenje najraširenijih operativnih sustava i aplikacija te uvesti ih u programiranje.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Uvod u programiranje: osnove sintakse programskog jezika, petlje, podprogrami, funkcije, osnovni algoritmi i strukture podataka.


Uspješno izvoñenje svih vježbi predviñenih programom kolegija te polaganje kolokvija na kraju svakog semestra.

UVJETI ZA POTPIS:

Uredno pohañanje i izvoñenje svih vježbi.


Provjera postignutih osnovnih vještina u radu na računalu te sposobnosti kreiranja vlastitih programa putem kolokvija na kraju semestra.


Računalni praktikum 1


J. Zupan, Algorithms for Chemists, Wiley, Chichester, 1989.

34

Lj. Miljaš, PC škola-Office XP, Pro-mil, Varaždin, 2002.


W. H. Press, B. P. Flannery, S. A. Teukolsky, W. T. Vetterling, Numerical Recipes in Pascal, Cambridge University Press, Cambridge, 1989.

35

NAZIV KOLEGIJA: ORGANSKA KEMIJA 1

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr.sc. Ivo BREGOVEC, izv. prof.; PMF


GODINA STUDIJA: 2.





0

ECTS BODOVI: 6

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje struktura i reakcija organskih spojeva i primjena

NASTAVNI SADRŽAJI (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim tjednima):

1. Organska kemija; povijesni pregled

2. Nomenklatura organskih spojeva

3. Vezanje u organskim spojevima

3.1. Ranije teorije ve

3.2. Vezni kutovi, VSEPR-teorija

3.3. Energije i duljine veza

4. Kiseline i baze

5. Vrste reakcija organskih spojeva

5.1. Reakcijski mehanizam

5.2. Reakcijska energetika i kinetika

6. Stereokemija

6.1. Vrste stereoizomera

6.2. Konformacije acikličkih i cikličkih molekula

6.3. Cis-trans-izomerija

6.4. Kiralnost optička aktivnost, karakteristike i razdvajanje stereoizomera

36

7. Utjecaj strukture na reaktivnost

7.1. Induktivni, sterički i rezonancijski efekt

7.2. Metoda rezonancije

7.3. Aromatičnost

8. Nukleofilne adicije na karbonilnoj skupini; mehanizam i stereokemija adicije

9. Nukleofilna supstitucija na karbonilnoj skupini; derivati karboksilnih kiselin

10. Nukleofilna supstitucija na zasićenom ugljikovu atomu

10.1. Mehanizmi i stereokemija

10.2. Utjecaji nukleofila, izlaznih skupina, strukture supstrata, otapala, kationa i susjednih skupina na tok supstitucije

11. Alfa-karbanion; alkiliranje enolata


Prisutnost na vježbama

UVJETI ZA POTPIS:

Aktivno sudjelovanje u nastavi.


Samo pismeno


Opća kemija


S. H. Pine: Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb 1994.


J. Clayden, N. Greeves, S.Warren and P. Wothers: Organic Chemistry, Oxford University Press, 2001.

37

NAZIV KOLEGIJA: MATEMATIČKE METODE U KEMIJI 1

AUTOR PROGRAMA:

dr. sc. Darko BABIĆ, nasl. docent; PMF (IRB)


GODINA STUDIJA: 2.






ECTS BODOVI: 5

CILJ KOLEGIJA:

Ovladavanje pojmovima i postupcima linearne algebre koji se koriste u kemiji, posebno u kvantno-mehaničkom opisu molekula. Upoznavanje sa simetrijom molekula, osnovama teorije grupa i manifestacijama simetrije u elektronskoj strukturi i vibracijama molekula. Uvid u elementarne numeričke postupke za deriviranje, filtriranje i integriranje, rješavanje nelinearnih jednadžbi i nelinearnu optimizaciju. Stjecanje osnovnog znanja o teoriji vjerojatnosti i statističkoj obradi podataka potrebnog za analizu eksperimentalnih rezultata.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Linearna algebra

1. Definicija općeg vektorskog prostora. Linearna zavisnost. Dimenzija i baza. Prikaz vektora u bazi. Skalarni produkt. Pojam operatora. Linearni operatori.

2. Pojam matrice. Osnovne matrične operacije. Transpozicija, kompleksno i hermitsko konjugiranje. Matrični prikaz vektora i operatora. Determinante. Laplaceov razvoj po retku/stupcu. Svojstva determinante.

3. Rang matrice. Inverzna matrica. Sustavi linearnih jednadžbi. Matrični prikaz. Brojnost rješenja. Kvadratni sustavi. Homogeni sustavi.

4. Gauss-Jordanova eliminacija. Specijalne kvadratne matrice. Jednadžba vlastitih vrijednosti. Vlastiti vektori. Degeneracija. Hermitske matrice.

5. Odreñivanje vlastitih vrijednosti i vlastitih vektora. Gram-Schmidtova ortogonalizacija. 6. Promjena baze. Slične matrice. Invarijante. Dijagonalizacija matrice. 7. Varijacijsko načelo. Jednadžbe vlastitih vrijednosti u kemiji: Schrödingerova

jednadžba, kemometričke primjene.

38

Simetrija molekula

8. Pojam i važnost simetrije molekula. Operacije i elementi simetrije. Točkine grupe. Tablica množenja točkine grupe.

9. Klase konjugiranih operacija. Orijentacija molekule u koordinatnom sustavu. Odreñivanje točkine grupe.

10. Djelovanje operacija simetrije na funkcije. Vlastiti vektori simetričnog operatora i operacija simetrije. Reprezentacije grupa. Karakteri reprezentacije. Ireducibilne reprezentacije.

11. Teorem ortogonalnosti karaktera. Razlaganje u ireducibilne reprezentacije. Simetrijska degeneracija.

12. Simetrijska analiza molekulskih orbitala i normalnih vibracijskih koordinata. Direktni produkt grupa.

13. Simetrijska izborna pravila.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: pohañanje nastave i vježbi, izrada domaćih zadaća

UVJETI ZA POTPIS:

aktivno sudjelovanje na vježbama


pismeni i usmeni


Matematika I i II


S. Kurepa: Uvod u linearnu algebru, Školska knjiga, Zagreb 1975.

L. Klasinc, Z. Maksić, N. Trinajstić: Simetrija molekula, Školska knjiga, Zagreb 1979.

D. C. Montgomery, G. C. Runger: Applied Statistics and Probability for Engineers, Wiley, New York 2003.


K. F. Riley, M. P. Hobson, S. J. Bence: Mathematical Methods for Physics and

Engineering, Cambridge University Press, Cambridge 1998.

D. B. Chesnut: Finite Groups and Quantum Theory, Wiley, New York 1974.

D. S. Moore: The Basic Practice of Statistics, Freeman, New York 2003.

39

NAZIV KOLEGIJA: FIZIKALNA KEMIJA 1

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr. sc. Vladimir SIMEON, red. prof.; PMF


GODINA STUDIJA: 2.




vježbe 2 asistent

seminar 1 nastavnik i asistent

ECTS BODOVI: 8

CILJ KOLEGIJA:

Ovladati metodama fizike kojima se dolazi do kvantitativnih podataka i objašnjenja svojstava i strukture tvari te tijeka i mehanizma kemijskih promjena.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Kvantna kemija

Razlozi nastanku kvantne teorije: fotoelektrički učinak, atomski spektri, zračenje crnog tijela

[cfk, 1.1-3] [atk5, 11.1]

Osnove operatorskog računa [cfk, 2.2] [atk5, 11.5]

Temeljni pojmovi teorije vjerojatnosti: slučajni dogoñaji, slučajne variable, vjerojatnost, gustoća vjerojatnosti, statističko očekivanje

[cfk, 2.2] [atk5, 11.6]

Kvantna teorija: postulati (aksiomi) I...IV, važniji teoremi

[cfk, 2.2] [atk5, 11.2-4]

Translacija: ‘čestica u kutiji’ (1 i 3 dimenzije) [cfk, 2.4] [atk5, 12.1]

Vibracija: harmonijsko titralo (klasični i kvantni opis) [cfk, 2.3] [atk5, 12.4]

Elektronska gibanja: vodikov atom [cfk, 3.1-2] [atk5, 13.1-2]

Višeelektronski atomi; približenje samoskladnog polja (SCF) [cfk, 3.4] [atk5, 13.4]

Elektronski spin [cfk, 3.3] [atk5, 13.4]

Pauli-evo načelo isključenja; V. postulat kvantne teorije; fermioni [atk5, 13.4,

40

i bosoni 12.8] [cfk, 3.5]

Načelo izgradnje periodnog sustava (‘Aufbauprinzip’) [cfk, 3.4] [atk5, 13.4]

Hibridizacija [cfk, 5.5] [atk5, 13.4]

Variacijska metoda [cfk, 5.1] [atk5, 14.7]

Born-Oppenheimerovo približenje [cfk, 5.2] [atk5, 14.0]

Molekula H2 (Heitler-Londonovo približenje) [cfk, 5.3] [atk5, 14.1]

Molekula H2 (Mullikenovo približenje) [cfk, 5.4] [atk5, 14.4-5]

Metoda molekulskih orbitala

[cfk, 5.4] [atk5, 14.5]

π-elektronska teorija [cfk, 5.6] Teorija ligandnog polja [cfk, 5.7] Elektronska struktura kristala [cfk, 5.8]

Molekulska spektroskopija

Meñudjelovanje zračenja i tvari, spektri i molekulska gibanja [atk5, 16.1-2] [cfk, 7.1, 7.5]

Absorpcija, emisija, raspršenje; izborna pravila [atk5, 16.1-2] [cfk, 7.2-4]

Formalni zakoni absorpcije svjetla [atk5, 16.1-2] [cfk, 7.1]

Eksperimentalne tehnike u rotacijskoj, vibracijskoj i elektronskoj spektroskopiji

[atk5,16.1] [cfk, 8.1, 9.1, 10.1]

Linearni kruti rotori [cfk, 8.2, s. 1-4] Vibracijska spektroskopija – dvoatomne molekule [atk5, 16.8-

10,12], [cfk, 9.3, s. 1-8]

Informacije iz vibracijskih spektara [atk5, 16.14] [cfk, 9.4.9]

Molekulske orbitale i elektronska stanja [atk5, 17.2] [cfk, 10.2]

Elektronski prijelazi i elektronski spektri; Franck-Condon-ovo načelo

[atk5, 17.1] [cfk, 10.3, s.4-5]

Elektronski spektri kondenziranih faza; informacije iz analize elektronskih spektara

[cfk, 10.3, s.12,14]

Laseri [cfk, 10.5, s. 5-23]

Fluorescencija i fosforescencija [cfk, 10.3, s. 13] [atk5, 17.3-4]

41

Magnetske resonancije [cfk, 11, s.1-4] [atk5, 18.1]

Nuklearna magnetska resonancija (NMR) [cfk, 11, s. 5-14] [atk5, 18.2-4]

Elektronska paramagnetska resonancija (EPR) [cfk, 11, s. 15-16] [atk5, 18.9-10]

Kemijska termodinamika

Fenomenološka i statistička termodinamika [skt2, 1.1] Statistička termodinamika: fermioni, bosoni i ‘klasične’ čestice, mikro- i makrostanja

[skt2, 2.3]

Boltzmannova raspodjela, molekulska particijska funkcija (primjer: translacija)

[skt2, 2.4, 5.1]

Mehanički rad; poopćena sila i poopćena koordinata [skt2, 1.1] [atk5, 2.3-4]


- rješavanje zadataka na vježbama i kod kuće

- seminarska radnja (nije obvezatna)

UVJETI ZA POTPIS:

Barem 70 % riješenih zadataka iz prethodne točke.


Pismeni i usmeni


Matematika 1 & 2, Fizika 1 & 2, Opća kemija


[ašp2] S. Ašperger, Chemical Kinetics and Inorganic Reaction Mechanisms, 2. izd., Kluwer Academic / Plenum, New York 2003. {Nalazi se u CKB.}

[atk5] P. Atkins, Physical Chemistry, 5. izd., Oxford Univ. Press, Oxford 1986. {Može se rabiti 3. izd. ili bilo koje kasnije izdanje. Nalazi se u CKB. }

[brr00] R. S. Berry, S. A. Rice & J. Ross, Physical Chemistry, 2. izd., Oxford University Press, New York – Oxford 2000. [cfk] T. Cvitaš, Fizikalna kemija, rkp. {primjerak za studentsku uporabu nalazi se u CKB [c/o Branka Maravić]}

[st80] Vl. Simeon, Termodinamika, Školska knjiga, Zagreb, 1980.

[skt2] Vl. Simeon, Kemijska termodinamika, 2. izd. [st80], rkp. {primjerak za studentsku uporabu nalazi se u CKB [c/o Branka Maravić]}

[vs-vt96] Vl. Simeon i V. Tomišić, Kem. Ind. 45 (1996) 61. {CKB}

42


43

NAZIV KOLEGIJA: ANALITIČKA KEMIJA 2

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr. sc. Zlatko MEIĆ, red. prof.; PMF

NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: KEMIJA

GODINA STUDIJA: 2.






ECTS BODOVI: 5

CILJ KOLEGIJA:

– upoznavanje s instrumentnim analitičkim metodama, nastanak analitičkog signala

– klasifikacija metoda i postupaka u instrumentnoj analitici

– temeljni prikaz nastanka atomskih i molekulskih spektara

– kromatografske i ostale metode

– interpretacija spektara i kromatograma

– funkcijske skupine i molekulska struktura

– osnovna graña analitičkih instrumenata

NASTAVNI SADRŽAJI:

Analitički signal: nastanak i podjela;Interakcija elektromagnetskog zračenja i kemijskih tvari;apsorpcija, emisija i raspršenje; Atomski spektri – elektronski prijelazi u atomima i ionima; emisijska, apsorpcijska, fluorescencijska spektroskopija; molekulski spektri; Intenzitet spektralne linije; ovisnost intenziteta o koncentraciji; oblik i širina spektralne linije (prirodno, tlačno i Dopplerovo proširenje; autoapsorpcija; Zeemanov i Starkov efekt; Apsorpcija ultraljubičastog i vidljivog zračenja kao analitička informacija; funkcijske skupine kao kromofori i auksokromi Luminescencijska analiza; fluorescencija, fosforescencija; kemilunescencija; Infracrveni spektri (IR); izborna pravila; skupinske vibracije; sprega vibracija; infracrveni spektar kao otisak prstiju molekule; Ramanovi spektri (Ra), izborna pravila; komplementarnost s infracrvenom spektroskopijom; Spektrometri u optičkoj spektroskopiji: UV/Vis, fluorimetar, IR, Raman, FT spektrometri; Spektri elektronske paramagnetske rezonancije (EPR) i nuklearne magnetske rezonancije (NMR); Kemijski pomak i sprega spin-spin; interpretacija spektara NMR

44

Spektri u 1D i 2D; asignacija spektara; Spektrometri kontinuiranog vala i pulsna tehnika; Masena spektrometrija – tvorba molekulskog iona; fragmentacija; analitičke informacijeiz masenih spektara; Konstrukcija masenog spektrometra; ionski izvori; analizatori masa; desorpcijske metode; Kromatografija – adsorpcija i raspodjela; klasifikacija kromatografskih metoda i postupaka Ostale važne instrumentne metode; ESCA; fluorescencija rentgenskih zraka Vezane instrumentne tehnike; sprega kromatografa i spektrometra


Seminari, konzultacije s nastavnikom i asistentima (skupno i pojedinačno), pisanje i izlaganje seminarskih radova.

UVJETI ZA POTPIS:

Odslušani kolegiji Analitička kemija 1 i Opća kemija.


Pismeno i usmeno, eventualno dodatne provjere.


Opća kemija, Analitička kemija 1, Fizika.


H. Naumer i W. Heller (ur.): Untersuchuchungsmethoden in der Chemie, Georg Thieme, Stuttgart 1986.

S. R. Crouch: Fundamentals of Analytical Chemistry, 8. izd., Thomson, 2004.

D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler: Osnove analitičke kemije, Školska knjiga, Zagreb 1999.

DOPUNSKA LITERATURA

H. Fribolin, Basic One- and Two-Dimensional NMR Spectroscopy, 2. izd., VCH, Weinheim 1993.

E. de Hoffmann, V. Stroobant, Mass Spectrometry, 2. izd., Wiley, Chichester 2002.

R. M. Silverstein, F. X. Webster: Spectrometric Identification of Organic Compounds, 6. izd., Wiley, New York 1998.

45

NAZIV KOLEGIJA: PRAKTIKUM ANALITIČKE KEMIJE 1

AUTOR PROGRAMA:

dr. sc. Astrid GOJMERAC IVŠIĆ, docent; PMF


GODINA STUDIJA: 2.



predavanja 0

vježbe / seminar 0


ECTS BODOVI: 4

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje s osnovnim postupcima i tehnikama potrebnim za izvoñenje kvalitativne i kvantitativne analize na osnovi taložnih reakcija

NASTAVNI SADRŽAJI: Kvalitativna analiza kationa I. i II. skupine pojedinačno; smjese kationa I. i II. skupine Kvalitativna analiza kationa III.–VI. skupine pojedinačno; smjese kationa III.–VI. skupine Kvalitativna analiza aniona pojedinačno; analiza čvrstih anorganskih i organskih uzoraka Gravimetrijsko odreñivanje sulfata. Gravimetrijsko odreñivanje fosfata


Polaganje kolokvija i obrada podataka u obliku referata nakon svake izvedene vježbe.

UVJETI ZA POTPIS:

Završene vježbe, položeni kolokviji i napisani referati.


Pismeni parcijalni i završni kolokvij


Opća kemija, Anorganska kemija 1, Praktikum iz opće kemije 1 i 2, Analitička kemija 1.

46

OBVEZNA LITERATURA:

Praktikum iz analitičke kemije – skripta za internu uporabu


D.A.Skoog, D.M.West i F.J.Holler, Osnove analitičke kemije, Školska knjiga, Zagreb 1999.

47

NAZIV KOLEGIJA: ORGANSKA KEMIJA 2

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr.sc. Ivo BREGOVEC, izv. prof.; PMF


GODINA STUDIJA: 2.




vježbe 1 asistent

seminar 0

ECTS BODOVI: 6

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje struktura i reakcija organskih spojeva i primjena

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Eliminacijske reakcije 1.1. Mehanizmi i stereokemija eliminacijskih reakcija 1.2. Kompeticija eliminacije i supstitucije na istom supstratu 2. Adicijske reakcije na nezasićenom ugljikovu atomu 2.1. Mehanizam i stereokemija adicijskih reakcija 2.2. Adicija na konjugirane diene i konjugirane karbonilne spojeve 2.3. Homogena i heterogena kataliza u adicijskim reakcijama 2.4 Adicija na konjugirane karbonilne spojeve 3. Pericikličke reakcije 3.1. (4 + 2)-cikloadicija i dipolarna cikloadicija 3.2. Metoda HOMO-LUMO i metoda korelacijskih dijagrama 3.3. Elektrocikličke reakcije i sigmatropna pregrañivanja 4. Elektrofilne supstitucijske reakcije na aromatičnim spojevima 4.1. Aromatičnost i antiaromatičnost 4.2. Utjecaji vezanih skupina na brzinu i usmjerenje reakcije 4.3. Reakcije heteroaromatičnih spojeva 5. Nukleofilna supstitucija na aromatičnim spojevima 6. Molekulska pregrañivanja 7. Reakcije slobodnih radikala 8. Sinteza organskih spojeva 8.1. Konstrukcijske reakcije i transformacije karakterističnih skupina 8.2. Retrosintetička analiza 9. Prirodni organski spojevi

48

9.1. Ugljikohidrati 9.2. Aminokiseline i proteini 9.3. Lipidi 9.4 Alkaloidi 9.5. Feromoni


Prisutnost na vježbama

UVJETI ZA POTPIS:

Aktivno sudjelovanje u nastavi.


Samo pismeno

KOLEGIJI PRETHODNICI: Opća kemija


S. H. Pine, Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb 1994.


J. Clayden, N. Greeves, S.Warren, P. Wothers: Organic Chemistry, Oxford University Press, 2001.

49

NAZIV KOLEGIJA: MATEMATIČKE METODE U KEMIJI 2

AUTOR PROGRAMA

dr. sc. Darko BABIĆ, nasl. docent, PMF


GODINA STUDIJA: 2.



Predavanja 2 nastavnik

Vježbe 1 asistent

Seminar

ECTS BODOVI: 5

CILJ KOLEGIJA:

Ovladavanje pojmovima i postupcima linearne algebre koji se koriste u kemiji, posebno u kvantno-mehaničkom opisu molekula. Upoznavanje sa simetrijom molekula, osnovama teorije grupa i manifestacijama simetrije u elektronskoj strukturi i vibracijama molekula. Uvid u elementarne numeričke postupke za deriviranje, filtriranje i integriranje, rješavanje nelinearnih jednadžbi i nelinearnu optimizaciju. Stjecanje osnovnog znanja o teoriji vjerojatnosti i statističkoj obradi podataka potrebnog za analizu eksperimentalnih rezultata.

NASTAVNI SADRŽAJI (raspored po nastavnim tjednima):

Numeričke metode

1. Numeričko deriviranje i integriranje linearnom i kvadratičnom aproksimacijom i filtriranje signala. Osnovni numerički postupci za rješavanje nelinearnih jednadžbi.

2. Numerički postupci za nelinearnu optimizaciju. Primjeri iz kemije.

Osnove statistike i statističke obrade podataka

3. Osnove kombinatorike i teorije vjerojatnosti: aksiomi, zbrajanje vjerojatnosti, uvjetna vjerojatnost.

4. Diskretna slučajna varijabla. Funkcija vjerojatnosti, kumulativna funkcija razdiobe. Momenti razdiobe. Uniformna, binomna i Poissonova razdioba.

5. Kontinuirana slučajna varijabla. Funkcija gustoće vjerojatnosti i kumulativna funkcija razdiobe. Momenti. Normalna razdioba. Združene funkcije razdiobe.

6. Uzorkovanje i prikaz podataka. Razdiobe veličina definiranih na uzorcima. Gama-funkcija, t-razdioba.

7. Procjene parametara razdiobe. Intervalne procjene. 8. Statistička indukcija. Narav statističkog testa. Lokacijski testovi: z-test i t-test.

50

9. F-razdioba. Disperzijski testovi: F-test, Bartlettov test. χ2-razdioba. χ2-test. 10. Linearna regresija i korelacija. Metoda najmanjih uteženih kvadrata. Progresija

greške i linearizacija modela. 11. Intervali pouzdanosti u linearnoj regresiji. Grube pogreške. 12. Analiza varijance s jednim faktorom.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: pohañanje nastave i vježbi, izrada domaćih zadaća

UVJETI ZA POTPIS:

aktivno sudjelovanje na vježbama


pismeni i usmeni


Matematika 1 i 2


S. Kurepa: Uvod u linearnu algebru, Školska knjiga, Zagreb 1975.

L. Klasinc, Z. Maksić, N. Trinajstić: Simetrija molekula, Školska knjiga, Zagreb 1979.

D. C. Montgomery, G. C. Runger: Applied Statistics and Probability for Engineers, Wiley, New York 2003.


K. F. Riley, M. P. Hobson, S. J. Bence: Mathematical Methods for Physics and

Engineering, Cambridge University Press, Cambridge 1998.

D. B. Chesnut: Finite Groups and Quantum Theory, Wiley, New York 1974.

D. S. Moore: The Basic Practice of Statistics, Freeman, New York 2003.

51

NAZIV KOLEGIJA: FIZIKALNA KEMIJA 2

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr. sc. Vladimir SIMEON, red. prof.; PMF


GODINA STUDIJA: 2.




vježbe 2 asistent

seminar 1 nastavnik i asistent

ECTS BODOVI: 8

CILJ KOLEGIJA:

Ovladati metodama fizike kojima se dolazi do kvantitativnih podataka i objašnjenja svojstava i strukture tvari te tijeka i mehanizma kemijskih promjena

NASTAVNI SADRŽAJI:

Kemijska termodinamika

Postulati (aksiomi) fenomenološke termodinamike (glavni stavci 0, I, II)

[skt2, 1.2],[atk5, 2.2-4, 4.2-3]

Izotermni termodinamički potenciali: Helmholtzova (A) i Gibbsova energija (G)

[skt2, 1.3] [atk5, 4.8, 5.1-2]

Toplinski kapacitet; temperaturna ovisnost U, H i S [skt2, 1.3] [atk5, 3.2-3]

Temperaturna ovisnost Gibbsove energije [skt2, 1.3] [atk5, 5.2]

Eksperimentalne metode fenomenološke termodinamike: termometrija, kalorimetrija

[st80, s.125-145] [atk5, 1.1, 2.5-6]

Višekomponentni sustavi: množina [skt2, 1.4] Smjese: množinski udjel [skt2, 1.4] Otopine: molalnost, koncentracija [skt2, 1.4] Kemijski potencial [skt2, 1.4]

[atk5, 5.3-5] Standardna stanja sastojaka; relativna aktivnost [skt2, 1.4]

[atk5, 4.9] Ovisnost aktivnosti o sastavu: aktivnosni koeficient [skt2, 1.4]

[atk5, 7.7]

52

Parcialni tlak i fugacitet [skt2, 1.4] [atk5, 5.6-7]

Parcialne molarne veličine (odreñivanje u dvojnim smjesama) [skt2, 1.4] [atk5, 7.1]

*Parcialne molarne jednačbe (Gibbs-Duhem) [skt2, 1.4] [atk5, 7.1]

Kemijske jednačbe; stehiometrijski brojevi [skt2, 1.5] Reakcijski napredak (doseg) i reakcijske veličine [skt2, 1.5] Kirchhoffov stavak [skt2, 1.5]

[atk5, 2.7] Hessov stavak: termokemija [skt2, 1.5]

[atk5, 2.6] Standardna ravnotežna konstanta [skt2, 1.5]

[atk5, 9.2] Iskustvene ravnotežne konstante [skt2, 1.5]

[atk5, 9.2] Ovisnost Gibbsove energije o reakcijskom napretku [skt2, 1.5]

[atk5, 9.1] Temperaturna ovisnost ravnotežne konstante [skt2, 1.5]

[atk5, 9.4] Fazna mijena: tranzicijska entalpija; uvjet fazne ravnoteže

[skt2, 1.6] [atk5, 6.4]

Fazna mijena: ovisnost µBα o p i T [skt2, 1.6]

[atk5, 6.3] Gibbsovo fazno pravilo [skt2, 1.6]

[atk5, 8.2] Razrijeñeni plinovi: jednačba stanja idealnog plina, Daltonov zakon, entropija miješanja

[skt2, 1.4.1] [atk5, 1.1-3, 7.2]

Realni plinovi: van der Waalsova jednačba stanja [skt2, 4.2] *Meñumolekulske sile [skt2, 4.2]

[atk5, 1.4-6] Fluidi {= tekućine i plinovi}: kritična točka i kontinualnost stanja

[skt2, 4.2]

*Reducirane jednačbe stanja [skt2, 4.2] [atk5, 6.1]

Idealne i realne tekućinske smjese [st80, s. 273-274] [atk5, 7.3-4]

Idealne tekućinske smjese: entropija miješanja [st80, s. 280] [atk5, 7.2]

Dvojna tekućinska smjesa: ravnoteža s parama sastojaka [st80, s. 269-74] [atk5, 8.3-4]

Kemijske reakcije u plinskim i tekućim smjesama (Kx i Kp) Otopine: idealna razrijeñena otopina, Henry-ev zakon [st80, s.283-87]

[atk5, 7.3-4] Realne otopine [atk5, 7.5] Osmoza. Osmotski koeficient [skt2] *Kemijske reakcije u otopini: aktivnosne i stehiometrijske konstante

[vs-vt96]

53

Elektrokemija

Elektroliti (otopine i taline) Elektroliza – stehiometrija (‘Faradayevi zakoni’) Električka vodljivost elektrolitâ – konduktometrija [atk5, 24.7] Migracija ionâ u električkom polju; ionska pokretljivost; prijenosni broj

[atk5, 24.8]

Električka vodljivost jakih elektrolita [atk5, 24.8-9] Električka vodljivost i ionizacija slabih elektrolita [atk5, 10.2] Načelo električke neutralnosti; prosječna aktivnost elektrolita [atk5, 24.7] Teorijski opis jakih elektrolita (Debye & Hückel) [st80, 302-

313],[atk5, 10.2]

Ravnoteže u otopinama slabih elektrolita [vs-vt96] Elektrokemijski članci; Daniell-ov članak [atk5, 10.3] Ravnotežni napon (‘EMS’) – mjerenje [atk5, 10.4] Rad galvanskog članka [atk5, 10.4] Nernstova jednačba [atk5, 10.4] Standardni ravnotežni napon i K [atk5, 10.4] Elektrodni potencial [atk5, 10.5,

10.8] Elektrode I. i II. vrste, redoks-elektrode, staklena elektroda [atk5, 10.3,

10.8] Definicija i mjerenje pH [vs-vt96] Potenciometrijska titracija [atk5, 10.8]

Kemijska kinetika

Kinetička teorija plinova: Maxwellova raspodjela brzinâ, srednji slobodni put, učestalost molekulskih sudara

[cfk, 21.1-4, 21.6]

Jednostavan radioaktivni raspad [cfk, 33.1] Brzina kemijske pretvorbe: red reakcije, koeficient brzine reakcije

[cfk, 33.2] [atk5, 25.1]

Molekularnost elementarne reakcije [cfk, 33.2] [atk5, 25.2-4]

Jednostavni reakcijski mehanizmi: konsekutivne (susljedne), paralelne (usporedne), reversibilne (povrative) reakcije; predravnoteža; lančana reakcija

[cfk, 33.2] [atk5, 25.6-8, 26-1]

Utjecaj temperature na brzinu reakcije; Arrheniusova jednačba [cfk] [atk5, 25.5]

Teorija sudarâ [cfk, 34.1], [ašp, 1.3] [atk5, 27.1]

Teorija prijelaznog stanja [cfk, 34.2], [ašp, 1.4] [atk5, 27.4-6]

Usporedba teorije sudarâ i teorije prijelaznog stanja [cfk, 34.3] *Primarni solni učinak [ašp, s. 41-44]

54

Kataliza [atk5, 26.6] Heterogena kataliza [atk5, 28.14] Homogena kataliza (kiselinska, bazna) [atk5, 26.6] Enzimska kataliza (Michaelis-Menten) [atk5, 25.7]


- rješavanje zadataka na vježbama i kod kuće

- seminarska radnja (nije obvezatna)

UVJETI ZA POTPIS:

Barem 70 % riješenih zadataka iz prethodne točke.


Pismeni i usmeni


Matematika 1 & 2, Fizika 1 & 2, Opća kemija, Fizikalna kemija 1


[atk5] P. Atkins, Physical Chemistry, 5. izd., Oxford Univ. Press, Oxford 1986. {Može se rabiti 3. izd. ili bilo koje kasnije izdanje. Nalazi se u CKB. }

[cfk] T. Cvitaš, Fizikalna kemija, rkp. {primjerak za studentsku uporabu nalazi se u CKB [c/o Branka Maravić]}

[st80] Vl. Simeon, Termodinamika, Školska knjiga, Zagreb, 1980.

[skt2] Vl. Simeon, Kemijska termodinamika, 2. izd. [st80], rkp. {primjerak za studentsku uporabu nalazi se u CKB [c/o Branka Maravić]}

[vs-vt96] Vl. Simeon i V. Tomišić, Kem. Ind. 45 (1996) 61. {CKB}

DOPUNSKA LITERATURA: [ašp2] S. Ašperger: Chemical Kinetics and Inorganic Reaction Mechanisms, 2. izd., Kluwer Academic / Plenum, New York 2003. {Nalazi se u CKB.}

[brr00] R. S. Berry, S. A. Rice, J. Ross: Physical Chemistry, 2. izd., Oxford University Press, New York – Oxford 2000.

55

NAZIV KOLEGIJA: PRAKTIKUM IZ ANORGANSKE KEMIJE I

AUTOR(I) PROGRAMA:



GODINA STUDIJA: 2.



predavanja 0

vježbe 4 nastavnik, asistent

seminar 0

ECTS BODOVI: 4

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje s osnovnim tehnikama sintetske anorganske kemije. Priprava i identifikacija spojeva glavnih skupina elemenata.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. HALOGENIDI METALA

a) Priprava željezovog(III) klorida, FeCl3 b) Priprava aluminijevog(III) klorida, AlCl3 c) Priprava bakrovog(I) klorida, CuCl d) Priprava kositrovog(II) klorida, SnCl2 e) Priprava amonijevog heksakloroplumbata(IV), (NH4)2[PbCl6]

2. OKSIDI I PEROKSIDI

a) Priprava oksida željeza(III): Fe2O3⋅H2O i Fe2O3, b) Priprava oksida kroma(VI), CrO3 i kroma(III), Cr2O3 c) Priprava bakrovog(I) oksida, Cu2O d) Priprava barijevog peroksida oktahidrata, BaO2·8H2O

3. FOSFATI

a) Priprava amonijevog manganovog(II) fosfata monohidrata, NH4MnPO4⋅H2O b) Priprava kalcijevog dihidrogenfosfata monohidrata, Ca(H2PO4)2⋅H2O c) Priprava cinkovog fosfata tetrahidrata, Zn3(PO4)2⋅4H2O

4. KLATRATI

a) Priprava hidrokinon-sumporovog(IV) oksida, xC6H4(OH)2·ySO2 b) Priprava klorovog heksahidrata, Cl2·6H2O

56

c) Priprava {{tris-{µ-[(2,3-butandiksimato)-O:O’}-difluorodiborato(2-)}-N,N’,N’’, N’’’, N’’’’, N’’’’’}željeza(II), [Fe{(dmg)3(BF)2}] 5. UPOTREBA IONSKIH IZMJENJIVAČA ZA ODJELJIVANJE I PRIPRAVU ANORGANSKIH SPOJEVA a) Odjeljivanje Al(III) od Fe(III) kationa Kompleksometrijsko odreñivanje aluminija pomoću dinatrijeve soli etilendiammintetraoctene kiseline b) Priprava tiocianske kiseline, HSCN Odreñivanje koncentracije tiocianske kiseline titracijom s otopinom živinog(II) nitrata, Hg(NO3)2 c) Millonova baza kao ionski izmjenjivač, NHg2(OH)·2H2O

6. PRIPRAVA METALA ALUMINOTERMIJSKIM POSTUPKOM

a) Priprava elementarnog kroma, Cr b) Priprava elementarnog mangana, Mn c) Priprava elementarnog željeza, Fe d) Priprava tris(tiourea)bakrovog(I) sulfata monohidrata, [Cu{SC(NH2)2}3]2 SO4⋅H2O

U tijeku semestra student iz svake skupine vježbi mora napraviti jednu od vježbi. Osim priprave anorganskih spojeva vježba uključuje i identifikaciju nekih od produkta metodom kemijske ili instrumentne analize (spektroskopija, termogravimetrija, roentgenska strukturna analiza na praškastom uzorku).


Polaganje kolokvija i obrada podataka u obliku referata nakon svake izvedene vježbe

UVJETI ZA POTPIS:

Redovito pohañanje vježbi i polaganje kolokvija


Provjera znanja tijekom semestra usmeno i u pisanom obliku.


Anorganska kemija I, Praktikum iz opće kemije I i II, Analitička kemija I, Praktikum iz analitičke kemije I


M. Cindrić, Z. Popović, V. Vrdoljak: Priprava anorganskih spojeva I i II (interna skripta)


G. S. Girolami, T. B. Rauchfuss, R. J. Angelici, Synthesis and Technique in Inorganic Chemistry, 3. izd., University Science Books Sausalito, 1999.

57

W. L. Jolly, The Synthesis and Characterization of Inorganic Compounds, Waveland Press., 1991.

58

NAZIV KOLEGIJA: PRAKTIKUM IZ FIZIKE

AUTOR(I) PROGRAMA: dr. sc. Ivan KOKANOVIĆ, docent, PMF


GODINA STUDIJA: 2.



predavanja

vježbe / seminar


ECTS BODOVI: 3

CILJ KOLEGIJA:

Podučavanje u eksperimentalnim tehnikama i metodama u fizici kroz laboratorijske vježbe.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Osnove teorije mjerenja u fizici, analiza mjerenja i račun pogrešaka. Odabrani eksperimenti iz klasične fizike: mehanike, termodinamike, optike i elektrodinamike. Analiza i generaliziranje rezultata eksperimenta.


Studenti trebaju napraviti mjerenja, izraditi analizu mjerenih rezultata u eksperimentu, napisati izvještaj za svaki eksperiment.

UVJETI ZA POTPIS:

Studenti trebaju napraviti mjerenja, izraditi analizu mjerenih rezultata u eksperimentu, napisati izvještaj za svaki eksperiment.


Prezentacija rezultata jednog eksperimenta.


Nema uvjeta


Tiskana uputstva za praktikum (samo za internu upotrebu).

59


M. Požek, A. Dulčić: Fizički Praktikum I i II, Sunnypress, Zagreb, 1999.

60

NAZIV KOLEGIJA: PRAKTIKUM ANALITIČKE KEMIJE 2

AUTOR PROGRAMA: dr. sc. Astrid GOJMERAC IVŠIĆ, docent; PMF


GODINA STUDIJA: 2.



predavanja 0

vježbe / seminar 0


ECTS BODOVI: 4

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanjem tehnike titrimetrijske analize i osnovnih postupaka u UV/VIS, emisijskoj i IR spektrometriji

NASTAVNI SADRŽAJI:

Priprema standardne otopine HCl i titrimetrijsko odreñivanje NaOH Titrimetrijsko odreñivanje smjese NaOH i Na2CO3

Priprema standardne otopine NaOH i titrimetrijsko odreñivanje H3PO4 Priprema standardne otopine KMnO4 i titrimetrijsko odreñivanje željeza Priprema standardne otopine Na2S2O3 i titrimetrijsko odreñivanje bakra Titrimetrijsko odreñivanje arsena standardnom otopinom joda Titrimetrijsko odreñivanje klorida standardnom otopinom AgNO3 (metoda prema Fajansu) Titrimetrijsko odreñivanje bromida standardnom otopinom AgNO3 (metoda prema Volhardu) Odreñivanje smjese kalcija i magnezija kompleksometrijskom titracijom s EDTA Kvantitativno odreñivanje željeza i aluminija u smjesi Kvantitativno odreñivanje metalnog iona u teško topljivom čvrstom uzorku Spektrofotometrijsko odreñivanje koncentracije KMnO4

Odreñivanje koncentracije bakra fotometrijskom titracijom Snimanje i interpretacija IR spektra Odreñivanje natrija plamenom fotometrijom


Polaganje kolokvija, uspješno izvoñenje laboratorijskih vježbi, referati s rezultatima

61

UVJETI ZA POTPIS:

Uredno izvršavanje obveza


Pismeni parcijalni i završni kolokvij


Opća kemija, Anorganska kemija 1, Praktikum iz opće kemije 1 i 2, Analitička kemija 1, Praktikum iz analitičke kemije 1


Praktikum iz analitičke kemije – skripta za internu uporabu


D.A.Skoog, D.M.West i F.J.Holler, Osnove analitičke kemije, Školska knjiga, Zagreb 1999.

Zbirke zadataka iz analitičke kemije vezane uz sadržaj vježbi

62

NAZIV KOLEGIJA: BIOKEMIJA 1

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr. sc. Ivana WEYGAND-ðURAŠEVIĆ, red. prof.; PMF


GODINA STUDIJA: 3.






ECTS BODOVI: 8

CILJ KOLEGIJA:

Biokemija 1 i 2 dvije su cjeline opsežnog gradiva BIOKEMIJE kojem je cilj upoznati studente sa strukturom i funkcijom staničnih makromolekulan, te njihovom razgradnjom i biosintezom. Velika pozornost posvećuje se enzimskim mehanizmima, regulaciji metaboličkih puteva, dobivanju i trošenju energije. Detaljno se obrañuje prijenos genetičke informacije.

BIOKEMIJA 1: struktura i razgradnja četiri vrste staničnih makromolekula. Funkcija proteina. Dobivanje energije. BIOKEMIJA 2: biosinteza četiri vrste staničnih makromolekula. Prijenos genetičke informacije. 1. UVOD. Biokemijski procesi u živoj stanici. Hijerarhija molekularne organizacije stanice. Četiri vrste staničnih makromolekula. Nekovalentne interakcije (ionske, van der Waalsove, vodikove). 2. STRUKTURA NUKLEINSKIH KISELINA. Nukleotidi. Fosfodiesterske veze. Vodikove veze. Primarna struktura DNA i RNA. Pojam gena i prijenosa genetičke informacije. 3. STRUKTURA PROTEINA. Svojstva aminokiselina. Peptidna veza. Jednostavni i konjugirani proteini. Razine strukture proteina. Primarna struktura proteina odreñena je slijedom nukleotida u genu. Sekundarne strukture: α-zavojnica, ß-nabrani list, kolagenska zavojnica; ß-okret. Tercijarna struktura. Kvaterna struktura oligomernih proteina. 4. STRUKTURIRANJE PROTEINA I NATIVNA KONFORMACIJA. Slijed aminokiselina odreñuje konformaciju. Strukturni motivi. Ramachandranov dijagram. Stabilizacija nativne strukture proteina. Konformacijske promjene. 5. MIOGLOBIN I HEMOGLOBIN. Prostorna graña mioglobina; vezanje kisika na mioglobin. Tetramerna struktura hemoglobina. Hemoglobin kao alosterički protein; kooperativno vezanje kisika. Bohrov efekt. Vezanje CO2 i bis-fosfoglicerata. Fetalni i embrionalni hemoglobin. Genetičke bolesti: srpasta anemija i hemoglobin S, druge hemoglobinopatije; talasemije.

63

6. EKSPERIMENTALNI PRISTUP PROTEINIMA. Metode izolacije proteina na osnovu naboja i veličine. Odreñivanje mase proteina. Kvantizacija i lokalizacija proteina antitijelima. Odreñivanje primarne strukture proteina. Odreñivanje trodimenzionalne strukture proteina. Automatizirana sinteza proteina. 7. UVOD U ENZIME. Efikasnost i specifičnost enzima. Promjena slobodne energije i ravnoteža. Aktivno mjesto enzima i kompleks enzim-supstrat. Kinetika enzimske reakcije (model Michaelis-Menten). Utjecaj inhibitora na kinetiku enzimske reakcije. Alosterički enzimi ne slijede Michaelis-Menten kinetiku. 8. MEHANIZAM DJELOVANJA ENZIMA NA PRIMJERIMA HIDROLITIČKIH ENZIMA. Lizozim, ribonukleaza A, karboksipeptidaza A, kimotripsin. 9. KONTROLA AKTIVNOSTI ENZIMA. Enzimi s katalitičkim i regulacijskim podjedinicama. Alosterički enzimi (primjer aspartat transkarbamoilaze). Promjena aktivnosti enzima posttranslacijskom modifikacijom (npr. fosforilacijom). Aktivacija enzima proteolitičkim cijepanjem (kimotripsinogen, tripsinogen). Kaskadna regulacija: faktori grušanja krvi i hemofilija. 10. RAZGRADNJA PROTEINA. Ubikvitinacija i razgradnja u proteasomu. parcijalni test 11. STRUKTURA I DINAMIKA BIOLOŠKIH MEMBRANA. Fosfolipidi, glikolipidi i kolesterol. Lipidni dvosloj i njegova svojstva; položaj i funkcija membranskih proteina; asimetričnost membrana. Rekonstitucija membrane. 12. OSNOVNA SHEMA METABOLIZMA. Vezane reakcije; ATP i strukturna osnova njegove uloge; glavni prijenosnici elektrona, NADH i FADH2; NADPH; koenzim A; uloga vitamina; tri stupnja metabolizma i dobivanje energije. 13. STRUKTURA I BIOLOŠKA ULOGA UGLJIKOHIDRATA. Polisaharidi. Disaharidi. Monosaharidi. Glikoliza: reakcije razgradnje glukoze do piruvata. Reakcijski mehanizmi. Regulacija glikolize. 14. CIKLUS LIMUNSKE KISELINE. Nastanak acetil-koenzima A; reakcije ciklusa, asimetrične reakcije simetričnih supstrata; kompleks piruvat-dekarboksilaze i njegova kontrola; veza ciklusa s drugim metaboličkim putovima; regulacij ciklusa. Glioksilatni put. 15. OKSIDACIJSKA FOSFORILACIJA. Graña mitohondrija. Redoks-potencijali i promjena slobodne energije. Prenositelji protona i elektrona u respiratornom lancu; nastanak gradijenta protona; transportni sustavi u mitohondrijskoj membrani; struktura i funkcija citokroma. 16. RAZGRADNJA POLISAHARIDA. Reakcijki koraci u razgradnji glikogena; dobivanje energije. Enzimski mehanizmi i regulacija. 17. RAZGRADNJA LIPIDA I MASNIH KISELINA. Triacilgliceroli i reakcije lipaza; vezanje na CoA i reakcije odgradnje masnih kiselina; ketonska tijela. Regulacija. 18. RAZGRADNJA AMINOKISELINA i CIKLUS UREJE. Uloga aminotransferaza; Schiffove baze s piridoksal-fosfatom; karbamoil-fosfat i ciklus ureje; sudbina ugljikovih atoma aminokiselina: veza s glikolizom i ciklusom limunske kiseline. parcijalni test


obavezno pohañanje predavanja, pisanje parcijalnih testova (čiji se rezultati pribrajaju rezultatima pismenih ispita ili mogu zamijeniti pismeni ispit), seminarski radovi koji se usmeno izlažu

UVJETI ZA POTPIS:

64

uredno obavljene gore navedene obaveze


pismeno (ako nisu postignuti zadovoljavajući rezultati na parcijalnim testovima) i usmeno


studenti trebaju biti redovni polaznici treće godine


dovoljno je rabiti jedan od sljedećih udžbenika:

J. M. Berg, J. L. Tymoczko, and L. Stryer, BIOCHEMISTRY (Fifth Edition), W. H. Freeman & Co., New York 2002

D. Voet and J.G. Voet, BIOCHEMISTRY (Third Edition), J. Wiley & Sons, New York 2004

D. L. Nelson and M. M. Cox, LEHNINGER PRINCIPLES OF BIOCHEMISTRY (Third Edition), Worth Publishers, New York 2005

Sav materijal izložen na predavanjima, dostupan je prije predavanja u tiskanom obliku, te ga student može kopirati. Na svakoj je slici (strukturi, reakciji, mehanizmu, itd) naznačen i literaturni izvor iz kojeg je preuzeta.


zbirke zadataka i problema koje prate gore navedene udžbenike

65

NAZIV KOLEGIJA: ANORGANSKA KEMIJA 2

AUTOR(I) PROGRAMA:



GODINA STUDIJA: 3.




vježbe 0

seminar 2 nastavnik, asistent

ECTS BODOVI: 7

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje s kemijom prijelaznih metala- metali prve prijelazne serije, njihovo industrijsko i biološko značenje; dobivanja i svojstva;

Kemija prijelaznih metala i svojstva kompleksnih spojeva sa stanovišta strukture, prirode kemijske veze, spektroskopskog i magnetokemijskog ponašanja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Uvod u kemiju koordinacijskih spojeva: Koordinacijski spojevi od Wernera do danas; nomenklatura, struktura i izomerija; Ligandi, koordinacijski broj. (3 sata) Sinteza koordinacijskih spojeva: reakcije adicije, supstitucije, oksido-redukcijske reakcije, reakcije termičke disocijacije, reakcije u inertnoj atmosferi; Mehanizmi supstitucije liganada na kvadratnim i oktaedarskim koord. spojevima; bazno katalizirana hidroliza aminskih kompleksa Co(III) (5 sati) Stabilnost koordinacijskih spojeva: konstante stabilnosti; kelatni efekt; sterički efekt; trans efekt (3 sata) Otapala: donorska i akceptorska svojstva; polarnost. “Tvrde i meke” kiseline i baze; Superkiseline. (3 sata) Pregled svojstava elemenata 1., 2. i 3. prijelazne serije; Tipovi veza: koordinacijski i organometalni spojevi (18-elektronsko pravilo) (3 sata) Teorija kristalnog i ligandnog polja u kemiji koordinacijskih spojeva; Slabo i jako polje; geometrijski poliedri;

66

Deformacije oktaedarske i tetraedarske geometrije (4 sata) Elektronski spektri koordinacijskih spojeva; Spektri prijenosa naboja; Spektrokemijski niz liganada; (3 sata) Magnetska svojstva koordinacijskih spojeva prijelaznih metala: spinski i orbitni doprinos; spin-orbitna sprega; (3 sata) Kemija elemenata 1. prijelazne serije (Ti-Cu): kemija nižih i viših oksidacijskih stanja - binarni i koordinacijski spojevi (4 sata) Kemija elemenata 2. i 3. prijelazne serije: Zr i Hf; Nb i Ta; Mo i W; Tc i Re; Platinski metali (Ru, Os, Rh, Ir, Pd, Pt); binarni i koordinacijski spojevi: svojstva i stereokemija (6 sati) Skandij, itrij: lantanoidi i aktinoidi: f-orbitale; elektronska struktura iona; lantanoidna luminiscencija, magnetizam lantanoidnih i aktinoidnih elemenata; usporedba s prijelaznim elementima, koordinacija i stereokemija; kemija uranija - halogenidi, hidridi, oksidi; (4 sata)

Uvod u kemiju čvrstog stanja: osnovni tipovi veza; vodljivost, poluvodiči, interkalacija, supravodiči, klatrati (2)

Uvod u bioanorgansku kemiju:makrociklički ligandi (stabilnost, H-veze); Metalni ioni u biokemiji; Vezanje i prijenos kisika; Prijenos elektrona (2 sata)

U okviru seminara utvrñuje se gradivo predavanja kroz rješavanje zadataka i obradu aktualnih tema na osnovi radova iz literature o čemu referiraju studenti.


Student je tijekom nastave dužan izaći na 4 kolokvija i u okviru seminara obraditi i izložiti aktualnu temu iz literature.

UVJETI ZA POTPIS:

Uspješno obrañena seminarska tema i predana u pisanoj formi. Redovito pohañanje seminara i rješavanje zadataka tijekom seminara.


Ispit će biti pismeni i usmeni. Tijekom semestra polaganjem kolokvija student može biti osloboñen dijela ispita.


Svi kolegiji 1. i 2. godine


F. Albert Cotton, G. Wilkison, P. Gauss, Basic Inorganic Chemistry, 3. izd., John Willey & Sons, New York 1995.

D. F. Shriver, P. W. Atkins, C. H. Langford, Inorganic Chemistry, 2. izd., Oxford

67

University Press, Oxford 1998.

D. Grdenić, Molekule i kristali, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb 1989.


J. E. Huheey, E. A. Keiter, R. L. Keiter, Inorganic Chemistry: Principles of Structure and Reactivity, 4. izd., Harper Collins College Publishers, New York 1993.

F. Albert Cotton, G. Wilkison, C. A. Murillo, M. Bochmann: Advanced Inorganic Chemistry, 6. izd., Wiley, New York 1999.

68

NAZIV KOLEGIJA: PRAKTIKUM IZ ANORGANSKE KEMIJE II

AUTOR(I) PROGRAMA:



GODINA STUDIJA: 3.



predavanja 0

vježbe / seminar 0

laboratorijske vježbe 4 nastavnik, asistent

ECTS BODOVI: 4

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje s osnovnim tehnikama sintetske anorganske kemije. Priprava i identifikacija spojeva prijelaznih elemenata s naglaskom na kompleksne spojeve.

NASTAVNI SADRŽAJI (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim tjednima):

1. KARBOKSILATNI SPOJEVI METALA I KOMPLEKSI S AMINOKISELINAMA

a) Priprava tetrakis(µ-acetato)diakvadibakra(II), [Cu(OCOCH3)2(H2O)]2

b) Priprava cinkovog acetata, Zn(OCOCH3)2

c) Priprava bazičnog cinkovog acetata, Zn4O(OCOCH3)6

d) Priprava akva(1,10-fenantrolin- N,N’)(malonato-O,O’)bakra(II) monohidrata, [Cu(mal)(H2O)(phen)]·H2O

e) Priprava akva(1,10-fenantrolin-N,N´)(serinato-O,N)bakrovog(II) sulfata, [Cu(ser)(H2O)(phen)]2SO4

f) Priprava kalijevog cis-bis(glicinato-O,N)dinitrokobaltata(III), K[Co(gly)2(NO2)2]

2. β-DIKETONATNI KOMPLEKSI PRIJELAZNIH METALA

a) Priprava tris(2,4-pentandionato)željeza(III), [Fe(C5H7O2)3]

b) Priprava tris(2,4-pentandionato)kobalta(III), [Co(C5H7O2)3]

c) Priprava oksobis(2,4-pentandionato)vanadija(IV), [VO(C5H7O2)2]

69

d) Priprava tris(2,4-pentandionato)mangana(III), [Mn(C5H7O2)3]

e) Priprava tris(2,4-pentandionato)kroma(III), [Cr(C5H7O2)3]

f) Priprava tris(3-nitro-2,4-pentandionato)kobalta(III), [Co{CH3C(O)C(NO2)C(O)CH3}3]

g) Priprava bis(2,4-pentandionato)mangana(II), [Mn(C5H7O2)2]3

3. OKSALATNI KOMPLEKSI METALA

a) Priprava kalijevog tris(oksalato)kromata(III) trihidrata, K3[Cr(C2O4)3]⋅3H2O

Odreñivanje sastava kompleksa K3[Cr(C2O4)3]·3H2O

b) Priprava kalijevog tris(oksalato)ferata(III) trihidrata, K3[Fe(C2O4)3]⋅3H2O

Odreñivanje sastava kompleksa K3[Fe(C2O4)3]·3H2O

c) Priprava kalijevog tris(oksalato)aluminata(III) trihidrata, K3[Al(C2O4)3]⋅3H2O

Odreñivanje sastava kompleksa K3[Al(C2O4)3]⋅3H2O

4. KOMPLEKSI METALA S DUŠIKOVIM LIGANDIMA

a) Priprava heksaamminkobaltovog(III) nitrata, [Co(NH3)6](NO3)3

Odreñivanje sastava kompleksa [Co(NH3)6](NO3)3 b) Priprava heksaamminniklovog(II) klorida, [Ni(NH3)6]Cl2 Odreñivanje sastava kompleksa [Ni(NH3)6]Cl2 c) Priprava amonijevog diammintetranitrokobaltata(III), (NH4)[Co(NO2)4(NH3)2] (Erdmannova sol) d) Priprava bis(2,3-butandion-dioksimato)kloropiridinkobalta(III), [CoCl(Hdmg)2py] 5. TIOCIANATNI KOMPLEKSI PRIJELAZNIH METALA a) Priprava tetrametilamonijevog diokso tetrakis(tiocianato-N)molibdata(VI), [(CH3)4N]2[MoO2(NCS)4] Priprava tiocianske kiseline b) Priprava kalijevog tetrakis(tiocianato-N)kobaltata(II), K2[Co(NCS)4] c) Priprava trans-dipiridinbis(tiocianato-N)bakra(II), [Cu(NCS)2py2]d) Priprava kalijevog heksakis(tiocianato-N)-kromata(III) tetrahidrata, K3[Cr(NCS)6]⋅4H2O

6. PRIPRAVA KOMPLEKSA Cr(II), Cr(V), Mo(V) i Cu(I) REDUKCIJSKIM REAKCIJAMA

a) Priprava kalijevog tetraperoksokromata(V), K3[Cr(O2)4]

Odreñivanje sastava kompleksa K3[Cr(O2)4]

b) Priprava µ-okso-dioksotetrakis(2,4-pentandionato)dimolibdena(V), [Mo2O3(C5H7O2)4]

Priprava bis(2,4-pentandionato)dioksomolibdena(VI), [MoO2(C5H7O2)2]

Odreñivanje sastava kompleksa [Mo2O3(C5H7O2)4]

c) Priprava kompleksa tetrakis(µ-acetato)diakvadikroma(II), [Cr(OOCCH3)2(H2O)]2

d) Priprava tris(tiourea)bakrovog(I) sulfata monohidrata, [Cu{SC(NH2)2}3]2 SO4⋅H2O

7. IZOMERIJA U KOORDINACIJSKOJ KEMIJI

a) Priprava kompleksa pentaamminbromokobaltovog(III) klorida, [CoBr(NH3)5]Cl2 i

70

pentaamminsulfatokobaltovog(III) bromida, [Co(SO4)(NH3)5]Br

b) Priprava kompleksa pentaamminklorokobaltovog(III) klorida, [CoCl(NH3)5]Cl2

c) Priprava kompleksa pentaamminnitro-N-kobaltovog(III) klorida, [Co(NO2)(NH3)5]Cl2 i pentaamminnitrito-O-kobaltovog(III) klorida, [Co(ONO)(NH3)5]Cl2

d) Priprava tris(etilendiamin)kromovog(III) klorida trihidrata, [Cr(en)3]Cl3· 3H2O

U tijeku semestra student mora iz svake skupine vježbi napraviti jednu od vježbi. Osim priprave anorganskih spojeva vježba uključuje i identifikaciju nekih od produkta metodom kemijske ili instrumentalne analize (spektroskopija, termogravimetrija, magnetokemijska mjerenja, roentgenska strukturna analiza)


Polaganje kolokvija i obrada podataka u obliku referata nakon svake izvedene vježbe

UVJETI ZA POTPIS:

Redovito pohañanje vježbi i polaganje kolokvija


Provjera znanja tijekom semestra usmeno i u pisanom obliku.


Svi kolegiji 1. godine, Praktikum iz analitičke kemije I i II, Praktikum iz Anorganske kemije 1, Organska kemija 1 i 2


M. Cindrić, Z. Popović, V. Vrdoljak, Priprava anorganskih spojeva I i II (interna skripta)


G. S. Girolami, T. B. Rauchfuss, R. J. Angelici, Synthesis and Technique in Inorganic Chemistry, 3. izd., University Science Books, Sausalito, 1999.

W. L. Jolly, The Synthesis and Characterization of Inorganic Compounds, Waveland Press., 1991.

71

NAZIV KOLEGIJA: PRAKTIKUM FIZIKALNE KEMIJE 1

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr. sc. Nikola KALLAY, red. prof.; PMF

NAZIV PREDDIPLOMSKOG STUDIJA:

KEMIJA

GODINA STUDIJA: 3.



predavanja 0

vježbe / seminar 0


ECTS BODOVI: 4

CILJ KOLEGIJA:

Eksperimentalno utvrñivanje valjanosti osnovnih fizikalno-kemijskih zakonitosti i upoznavanje s mjernim ureñajima, mjerenjima, obradom mjernih podataka, te načinom pisanja izvještaja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Konduktometrija 1; tehnika konduktometrijskog mjerenja, ispitivanje značajki konduktometrijske ćelije

Konduktometrija 2; vodljivost elektrolita, mjerenje električke provodnosti

Potenciometrija 1; mjerenje pH, odreñivanje značajki staklene elektrode

Potenciometrija 2; potenciometrijska titracija jake i slabe kiseline jakom bazom

Spektrofotometrija; upoznavanje sa radom sa spektrofotometrom, Beer-Lambertov zakon

Prijenosni broj iona; potvrda graničnog zakona o neovisnom putovanju iona, Hittorfova metoda

Kalorimetrija; upoznavanje rada s kalorimetrom, odreñivanje entalpije neutralizacije

Kemijska kinetika; ispitivanje kinetika raspada vodikova peroksida


Kvalitetna priprema za svaku planiranu vježbu, polaganje ulaznog kolokvija prije izvoñenja svake vježbe, uspješno izvoñenje svih zadanih vježbi, pisanje izvještaja o

72

svakoj izvedenoj vježbi

UVJETI ZA POTPIS:

Izvedene sve planirane vježbe i napisani izvještaji o svim vježbama


Konačnu ocjenu iz praktikuma student dobije nakon izvedenih svih propisanih vježbi na osnovi ocjena dobivenih iz pojedinih vježbi


FIZIKALNA KEMIJA 1, FIZIKALNA KEMIJA 2


N. Kallay, S. Žalac, D. Kovačević, T. Preočanin, i A. Čop, Osnovni praktikum fizikalne kemije, Fizikalno-kemijski praktikum I, skripta, drugo obnovljeno i dopunjeno izdanje, Fizičko-kemijski zavod, Kemijski odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 2002.


P. W. Atkins, J. de Paula: Atkins' Physical Chemistry, 7. izd., Oxford Univ. Press, Oxford, 2002.

R. J. Silbey, R. A. Alberty: Physical Chemistry, 3. izd., Wiley, New York, 2001.

P. W. Atkins i M. J. Clugston: Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1989.

T. Cvitaš, N. Kallay: Fizičke veličine i jedinice Meñunarodnog sustava, HKD i Školska knjiga, Zagreb, 1980.

73

NAZIV KOLEGIJA: PRAKATIKUM ORGANSKE KEMIJE 1

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr. sc. Srñanka TOMIĆ-PISAROVIĆ, red. prof.; PMF


GODINA STUDIJA: 3.



predavanja 0

vježbe / seminar 0

laboratorijske vježbe 4 asistenti

ECTS BODOVI: 4

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje sa laboratorijskim i instrumentalnim tehnikama i njihovom primjenom u organskoj sintezi

NASTAVNI SADRŽAJI:

Odjeljivanje smjese Kafein

Kromatografija na stupcu Kinetika

Oksidacija Kromatografija

Redukcija IR-spektroskopija

Esterifikacija Piperin

Limonen


Kolokvij prije svake vježbe. Završni kolokvij. Referat sa rezultatima svake vježbe

UVJETI ZA POTPIS:

Završeni praktični dio praktikuma.


Pismeni parcijalni i završni kolokvij.

KOLEGIJI PRETHODNICI: Organska kemija

74


Interna skripta


L.F. Fieser, K.L. Williamson, Organic Experiments, D.C. Heat and Co., Lexington, 1975.

J.A. Moore, D.L. Dalrymple, Experimental Methods in Organic Chemistry, W.B. Saunders, Philadelphia, 1976.

C.F. Most Jr., Experimental Organic Chemistry, John Wiley & Sons, New York, 1988.

R.M. Silverstein, G.C. Bassler, T.C. Morrill, Spectrometric Identification of Organic Compounds, 5th Ed., John Wiley & Sonc, New York, 1991.

S.H. Pine, Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1994.

J. March, Advanced Organic Chemistry, John Wiley & Sons, New York, 2001.

75

NAZIV KOLEGIJA: BIOKEMIJA 2

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr. sc. Ivana WEYGAND-ðURAŠEVIĆ, red. prof.; PMF


GODINA STUDIJA: 3.






ECTS BODOVI: 9

CILJ KOLEGIJA:

Biokemija 1 i 2 dvije su cjeline opsežnog gradiva BIOKEMIJE kojem je cilj upoznati studente sa strukturom i funkcijom staničnih makromolekulan, te njihovom razgradnjom i biosintezom. Velika pozornost posvećuje se enzimskim mehanizmima, regulaciji metaboličkih puteva, dobivanju i trošenju energije. Detaljno se obrañuje prijenos genetičke informacije.

BIOKEMIJA 1: struktura i razgradnja četiri vrste staničnih makromolekula. Funkcija proteina. Dobivanje energije. BIOKEMIJA 2: biosinteza četiri vrste staničnih makromolekula. Prijenos genetičke informacije. nastavlja se na Biokemiju I: 19. PUT PENTOZA FOSFATA I GLUKONEOGENEZA. NADPH i put pentoza fosfata; nastanak ribuloza-5-fosfata; mehanizam transaldolaze i transketolaze. Sinteza glukoze iz ne-ugljikohidratnih preteča; tri specifične reakcije po kojima se glukoneogeneze razlikuje od glikolize. 20. BIOSINTEZA GLIKOGENA. Biosintetske reakcije i mehanizmi. Ciklički AMP i regulacija metabolizma glikogena fosforilacijom i defosforilacijom. 21. FOTOSINTEZA. Struktura kloroplasta; klorofili i ostali fotoreceptori. Reakcije na svjetlu (fotosustavi I i II) i reakcije u tami (Calvinov ciklus). Gradijent protona i sinteza ATP. C4-put kod tropskih biljaka. Fotosintetski mikroorganizmi. Odreñivanje strukture fotosintetskog kompleksa. 22. BIOSINTEZA MASNIH KISELINA. Uloga malonil-CoA; multienzimski kompleksi za sintezu masnih kiselina; kontrola metabolizma masnih kiselina. 23. BIOSINTEZA MEMBRANSKIH LIPIDA. Sinteza fosfatidata; CDP-diacilglicerol; sinteza triacilglicerola; od fosfatidilserina do fosfatidilkolina; sfingolipidi i glikolipidi; kolesterol; lipoproteini krvne plazme. 24. BIOSINTEZA MASNIH KISELINA. Fiksiranje dušika; asimilacija NH4

+; bitne i nebitne aminokiselina; C-1 fragmenti i uloga tetrahidrofolata; S-adenozilmetionin;

76

aminokiseline kao preteče drugih spojeva; uroñene pogreške metabolizma aminokiselina. 25. BIOSINTEZA NUKLEOTIDA. Sinteza purinskog prstena na riboza-fosfatu; IMP kao preteča ATP i GTP; regulacija sinteze purina; sinteza pirimidina iz aspartata i karbamoil-fosfata; sinteza deoksiribonukleotida; sinteza deoksitimidilata. 26. METABOLIZAM U CJELINI. Rekapitulacija glavnih metaboličkih puteva; načini regulacije metabolizma i glavna regulacijska mjesta; glavni metabolički putevi u pojedinim organima; hormonska regulacija metabolizma. parcijalni test 27. DNA I RNA - MOLEKULE NASLJEDIVANJA. Dvostruka uzvojnica i komplementarnost. Denaturacija i renaturacija DNA. A, B i Z struktura. Superzavoji u DNA; enzimologija topoizomerizacije. 28. REPLIKACIJA DNA. Semikonzervativna replikacija; graña staničnog replikacijskog sustava; popravak pogrešaka pri replikaciji. 29. BAKTERIJSKA TRANSKRIPCIJA I KONTROLA TRANSKRIPCIJE. Enzimologija transkripcije; posttranskripcijske dorade i modifikacije. Operoni; regulacija pomoću represora. Pozitivna kontrola pomoću kompleksa CAP-cAMP. Atenuacija ekspresije operona. 30. STANIČNI SUSTAV ZA TRANSLACIJU. Graña ribosoma. Adaptorska uloga tRNA. Genetički kod. Specifičnost aminoaciliranja i interakcija kodon-antikodon. 26. BIOSINTEZA PROTEINA. Inicijacija, elongacija, terminacija polipeptidnog lanca. Točnost biosinteze proteina. Uloga supresorskih tRNA. Ugradnja selenocisteina kao 21 aminokiseline. 31. ORGANIZACIJA EUKARIOTSKOG GENOMA. Veličina genoma i genetički sadržaj; ponavljajući geni; struktura nukleosoma. Introni i eksoni. Razlike u procesima prijenosa genetičke informacije kod prokariota i eukariota. 32. EUKARIOTSKA TRANSKRIPCIJA I PROCESIRANJE RNA. Tri vrste RNA- polimeraza prepoznaju tri vrste promotora. Načini izrezivanja introna. Dorada primarnih transkripata i sazrijevanje mRNA, tRNA i rRNA. Ribozimi. parcijalni test 33. VIRUSI: graña, specifičnost prijenosa genetičke informacije; prilagodba domaćinu.

34. RAZVOJ GENETIČKOG I PROTEINSKOG INŽENJERSTVA. Odreñvanje primarne strukture DNA. Razdvajanje fragmenata DNA. Automatizirana sinteza DNA. Rekombinantna DNA. Plazmidi. Restrikcijski enzimi. Ekspresija kloniranih gena u prokariotskim i eukariotskim stanicama. cDNA. Priprema proteina genetičkim inženjerstvom.


obavezno pohañanje predavanja, pisanje parcijalnih testova (čiji se rezultati pribrajaju rezultatima pismenih ispita ili mogu zamijeniti pismeni ispit), seminarski radovi koji se usmeno izlažu

UVJETI ZA POTPIS:

uredno obavljene gore navedene obaveze


pismeno (ako nisu postignuti zadovoljavajući rezultati na parcijalnim testovima) i usmeno

77


studenti trebaju biti redovni polaznici treće godine


dovoljno je rabiti jedan od sljedećih udžbenika:

J. M. Berg, J. L. Tymoczko, L. Stryer: Biochemistry, 5. izd., Freeman, New York 2002.

D. Voet, J.G. Voet: Biochemistry, 3. izd., Wiley, New York 2004.

D. L. Nelson, M. M. Cox: Lehninger Principles of Biochemistry, 3. izd., Worth Publishers, New York 2005.

Sav materijal izložen na predavanjima, dostupan je prije predavanja u tiskanom obliku, te ga student može kopirati. Na svakoj je slici (strukturi, reakciji, mehanizmu, itd) naznačen i literaturni izvor iz kojeg je preuzeta.


zbirke zadataka i problema koje prate gore navedene udžbenike

78

NAZIV KOLEGIJA: PRAKTIKUM BIOKEMIJE

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr.sc. Ita GRUIĆ SOVULJ, docent, PMF u


GODINA STUDIJA: 3



predavanja

vježbe 4 nastavnik

seminar

ECTS BODOVI: 4

CILJ KOLEGIJA:

Cilj kolegija je upoznati studente kemije s osnovnim biokemijskim metodama. Studenti koriste navedene metode za rješavanje zadanih biokemijskih problema.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Potenciometrijska titracija aminokiselina. Odreñivanje kinetičkih parametara enzima alkohol-dehidrogenaze za supstrat etanol. Odreñivanje specifičnosti alkohol-dehidrogenaze prema supstratu. Inhibicija aktivnosti alkohol-dehidrogenaze. Gel-filtracija bioloških makromolekula. Gel-filtracija hemoglobina. Elektroforeza hemoglobina na gelu agara. Elektroforeza proteina na poliakrilamidnom gelu u prisutnosti SDS-a. Elektroforeza DNA na gelu agaroze. Termička denaturacija DNA. Izolacija plazmidne DNA iz transformiranih bakterija.


Studenti prije izrade svake vježbe polažu kolokvij kojim se provjerava poznavanje i razumijevanje vježbe koju taj dan izvode. Nadalje studenti su nakon svake vježbe obavezni napisati izvještaj u kojem jasno ističu cilj vježbe, opisuju upotrebljene biokemijske metode te koristeći se eksperimentalnim rezultatima rješavaju zadatak vježbe. Studenti se potiču na diskusiju dobivenih rezultata te na razvijanje kritičkog osvrta u odnosu na uspješnost izvoñenja zadane vježbe.

UVJETI ZA POTPIS:

Uvjet za potpis su odrañene sve vježbe predviñene nastavnim programom. To znači da je za svaku vježbu student položio ulazni kolokvij, eksperimentalno odradio vježbu i napisao izvještaj o vježbi koji je pozitivno ocijenjen od strane asistenta.

79


Ispit se polaže pismenim putem.


Da bi pristupili izradi Praktikuma biokemije studenti moraju biti redoviti studenti III godine.


Interna skripta za Praktikum iz biokemije, Zavod za biokemiju, 2004, 10. radno izdanje

Relevantna poglavlja iz udžbenika Berg, J.M., Tymoczko, J.L., Stryer, L., 2002, Biochemistry, W.H. Freeman & Co., New York, V izdanje


D. Voet, J. G. Voet: Biochemistry, 3. izd., Wiley, New York 2004.

80

NAZIV KOLEGIJA: MOLEKULARNO MODELIRANJE

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr. sc. Zlatko MIHALIĆ, izv. prof.; PMF


GODINA STUDIJA: 3.




vježbe / seminar 0


ECTS BODOVI: 3

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje s temeljnim znanjima iz područja molekulskog modeliranja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Temeljni pojmovi, Ploha potencijalne energije i optimizacija geometrije, Podjela metoda modeliranja, Molekulska mehanika, Kvantno-mehaničke i DFT metode, Metode računalne simulacije, Molekulska dinamika, Monte Carlo metode, Konformacijska analiza, Modeliranje solvatacije


Uredno pohañanje predavanja i vježbi na računalima.

UVJETI ZA POTPIS:

Prisustvovanje predavanjima i vježbama.


Usmena provjera poznavanja teorijskih temelja i praktična provjera poznavanja korištenih kemijskih programa.


Računalni praktikum, Organska kemija, Fizikalna kemija


A. R. Leach, Molecular Modelling, Principles and Applications, 2. izdanje, Longman,

81

2001.

C. J. Cramer, Essentials of Computational Chemistry: Theories and Models, Wiley, 2002.

W. J. Hehre, L. D. Burke, A. J. Shusterman, W. W. Huang, A Laboratory Book of Computational Organic Chemistry, Wavefunction, Inc. 1998.


82

NAZIV KOLEGIJA: PRAKTIKUM FIZIKALNE KEMIJE 2

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr. sc. Nikola KALLAY, red. prof.; PMF


GODINA STUDIJA: 3.



predavanja 0

vježbe / seminar 0


ECTS BODOVI: 4

CILJ KOLEGIJA:

Eksperimentalno utvrñivanje valjanosti osnovnih fizikalno-kemijskih zakonitosti i upoznavanje s mjernim ureñajima, mjerenjima, obradom mjernih podataka, te načinom pisanja izvještaja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Reakcijska kalorimetrija; upoznavanje s reakcijskom kalorimetrijom, odreñivanje entalpije u Daniellovu članku

Ravnoteža disocijacije; odreñivanje konstante ravnoteže deprotoniranja metilnog crvenila u vodenoj otopini spektrofotometrijskom metodom

Razdjeljenje; odreñivanje konstante ravnoteže razdjeljenja amonijaka izmeñu vode i kloroforma

Topljivost plinova; proučavanje ravnoteže otapanja plinova, odreñivnaje konstante ravnoteže otapanja kisika u vodi

Koligativna svojstva; upoznavanje s koligativnim svojstvima otapala, odreñivanje ebulioskopske i krioskopske konstante

Adsorpcija; razmatranje adsorpcijske ravnoteže, Langmuirova i Freundlichova izoterma

Kemijska kinetika; ispitivanje utjecaja temperature na brzinu kemijskih reakcija, odreñivanje konstante brzine hidrolize etil-acetata pri nekoliko temperatura i računanje energije aktivacije

Kinetika ionskih reakcija 1; primarni solni efekt, reakcija jodidnog i persulfatnog iona drugog reda,

Kinetika ionskih reakcija 2; primarni solni efekt, reakcija jodidnog i persulfatnog iona

83

pseudo-prvog reda,

Konduktometrijska titracija; odreñivanje koncentracije otopine NaOH konduktometrijskom titracijom, provjera rezultata automatskom potenciometrijskom titracijom


Kvalitetna priprema za svaku planiranu vježbu, polaganje ulaznog kolokvija prije izvoñenja svake vježbe, uspješno izvoñenje svih zadanih vježbi, pisanje izvještaja o svakoj izvedenoj vježbi

UVJETI ZA POTPIS:

Izvedene sve planirane vježbe i napisani izvještaji o svim vježbama


Konačnu ocjenu iz praktikuma student dobije nakon izvedenih svih propisanih vježbi na osnovi ocjena dobivenih iz pojedinih vježbi


FIZIKALNA KEMIJA 1, FIZIKALNA KEMIJA 2, PRAKTIKUM FIZIKALNE KEMIJE 1


N. Kallay, S. Žalac, T. Preočanin, D. Kovačević: Fizikalno-kemijski praktikum II, skripta, Fizičko-kemijski zavod, Kemijski odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 1998.


P. W. Atkins, J. de Paula: Atkins' Physical Chemistry, 7. izdanje, Oxford Univ. Press, Oxford, 2002.

R. J. Silbey, R. A. Alberty: Physical Chemistry, 3. izdanje, Wiley, New York, 2001.

P. W. Atkins, M. J. Clugston, Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1989.

T. Cvitaš, N. Kallay: Fizičke veličine i jedinice Meñunarodnog sustava, Školska knjiga, Zagreb, 1980.

84

NAZIV KOLEGIJA: PRAKTIKUM IZ ORGANSKE KEMIJE II

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr. sc. Srñanka TOMIĆ-PISAROVIĆ, red. prof.; PMF

NAZIV PREDDIPLOMSKOG STUDIJA: Kemija

GODINA STUDIJA: 3.



predavanja

vježbe / seminar 4

ECTS BODOVI: 4

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje sa laboratorijskim i instrumentalnim tehnikama i njihovom primjenom u organskoj sintezi.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Cikloheksen Karbeni

Brombenzen Grignardova reakcija

Beckmannova pregradnja Claisenova pregradnja

Piperin


Kolokvij prije svake vježbe. Završni kolokvij. Referat sa rezultatima svake vježbe.

UVJETI ZA POTPIS:

Završeni praktični dio praktikuma.


Pismeni parcijalni i završni kolokvij.


Praktikum iz organske kemije I.


85

Interna skripta


A. I. Vogel: A Text-book of Practical Organic Chemistry, 4. izd., Longman, London, 1978.

L.F. Fieser, K.L. Williamson: Organic Experiments, D. C. Heath, Lexington, Mass., 1975.

M. Makosza, M. Wawrzyniewicz: Tetrahedron Lett., 1969.

L.G. Donaruma, W.Z. Heldt: Org. Reactions 11, 1960.

B. Ganem: Angew. Chem. Int. Ed. Engl. 35, 1966.

V. Rapić: Postupci priprave i izolacije organskih spojeva, Školska knjiga, Zagreb, 1994.

S. H. Pine: Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1994.

86

IZBORNI KOLEGIJI DRUGE I TREĆE GODINE

NAZIV KOLEGIJA: MINERALOGIJA 1

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr. sc. Darko TIBLJAŠ, izv. prof.; PMF


GODINA STUDIJA: 2. ili 3.

SEMESTAR STUDIJA: zimski



vježbe 1 asistent

seminar

ECTS BODOVI: 3

CILJ KOLEGIJA:

Usvajanje znanja o pravilnoj unutrašnjoj grañi minerala i njenoj povezanosti s njihovim vanjskim izgledom, obvladavanje principima simetrije

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. definicija minerala, trodimenzionalna periodična graña, kristalna rešetka, jedinična ćelija, kristalni sustavi

2. morfologija, elementi simetrije kristalnih poliedara, kristalna forma, habitus, zona

3. zakon o stalnosti kutova, sferna projekcija, stereografska projekcija, Wulffova mreža

4. zakon o racionalnom odnosu parametara, označavanje ploha i smjerova na kristalu

5. kristalne klase, Herman-Mauginova simbolika i nazivi klasa, opća forma

6. forme kubičnog sustava prikazane na primjeru tri kristalne klase (holoedrija, tetraedarska i pentagonska hemiedrija)

7. forme u ostalim sustavima, tetragonski (holoedrija) i heksagonski sustav (holoedrija, romboedarska hemiedrija)

8. holoedrije rompskog, monoklinskog i triklinskog sustava, problemi odreñivanja simetrije

9. definiranje kristalnih struktura, koordinate atoma, elementi simetrije fine strukture

10.-11. Bravaisove rešetke, prostorne grupe, internacionalne kristalografske tabele

12. ovisnost struktura o kemijskim vezama, koordinacijski broj i koordinacijski poliedri,

87

izomorfija, polimorfija

13. kristali mješanci, eksolucija, kristalni defekti

14.–15. difrakcija rendgenskih zraka na kristalima, Braggov zakon, Laueove jednadžbe,princip odreñivanja dimenzija jedinične ćelije


redovito pohañanje nastave, kolokviji koji uz teoretski dio uključuju i rad s modelima kristala, domaće zadaće

UVJETI ZA POTPIS:

ispunjene obaveze


pismeni ispit koji temeljen na odreñivanju simetrije kristalnih poliedara, usmeni ispit, ocjena uključuje i uspjeh na kolokvijima i domaće zadaće


nema


W. Borchardt-Ott: Crystallography, Springer Verlag, Berlin 1995.

C. Klein: Mineral Science, Wiley, New York, 2002.

W.D. Nesse: Introduction to Mineralogy, Oxford University Press, Oxford, 2000.


H.-R. Wenk, A. Bulakh: Minerals, Their Constitution and Origin, Cambridge University Press, Cambridge, 2004.

88

NAZIV KOLEGIJA: MINERALOGIJA 2

AUTOR(I) PROGRAMA:

dr. sc. Darko TIBLJAŠ, izv. prof.; PMF Geološki odsjek


GODINA STUDIJA: 3.




vježbe 1 asistent

seminar

ECTS BODOVI: 3

CILJ KOLEGIJA:

Usvajanje znanja o principima klasifikacije minerala, upoznavanje s najvažnijim mineralima, njihovim svojstvima, genezom i primjenom.

NASTAVNI SADRŽAJI :

1.-2. fizička svojstva minerala (oblik minerala, kristali, kristalni agregati, specifična težina, kalavost, lučenje, lom, tvrdoća, boja, crt, sjaj)

3.-6. osnove geneze minerala, magmatski, sedimentni i metamorfni procesi i njihova povezanost s tektonikom ploča

7. principi kristalokemijske klasifikacije minerala

8.-15. pregled najvažnijih minerala, njihova svojstva, genetske i paragenetske karakteristike i njihova primjena


redovito pohañanje nastave, kolokviji, domaće zadaće

UVJETI ZA POTPIS:

ispunjene obaveze


pismeni ispit, usmeni ispit, ocjena uključuje i uspjeh na kolokvijima i domaće zadaće


89

Mineralogija 1


C. Klein: Mineral Science, Wiley, New York, 2002.

W.D. Nesse: Introduction to Mineralogy, Oxford University Press, Oxford, 2000.

V. Bermanec: Sistematska mineralogija – mineralogija nesilikata, Targa, Zagreb 1999.

D. Slovenec, V. Bermanec: Sistematska mineralogija – mineralogija silikata, Denona, Zagreb 2003.


H.-R. Wenk, A. Bulakh: Minerals, Their Constitution and Origin, Cambridge University Press, Cambridge, 2004.

A. M. Evans: Ore Geology and Industrial Minerals, Blackwell Sci. Publ., Oxford, 1990.

90

NAZIV KOLEGIJA: STANIČNA BIOLOGIJA

AUTOR(I) PROGRAMA

Dr. sc. Marijana KRSNIK-RASOL, red. prof., Biološki odsjek, PMF



SEMESTAR STUDIJA: ZIMSKI


(upisati nastavnik ili asistent)


vježbe 1 asistent

seminar

ECTS BODOVI: 3

CILJ KOLEGIJA:

Upoznati studente kemije s osnovnim biološkim principima i sa stanicom kao osnovnom strukturnom i funkcionalnom jedinicom života na Zemlji. Predočiti zajedničku molekularnu osnovu stanične organizacije i razlike izmeñu staničnih tipova. Praktičnim vježbama studenti stječu osnovne vještine u svjetlosnoj mikroskopiji i drugim tehnikama stanične biologije.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Stanična teorija i podrijetlo prvih stanica.

Osnovni plan stanične organizacija; prokariotska i eukariotska stanica, razlike izmeñu eukariotskih stanica (biljna i životinjska stanica).

Organizacija biomembrana, model tekućeg mozaika (dvosloj lipida, membranski proteini i ugljikohidrati, prolaz tvari kroz membranu i unos endocitozom), pojam «genetičke membrane»

Stanična jezgra – organizacija i funkcija (jezgrina ovojnica, kromatin i kromosomi, od DNA do kromosoma, mitoza i stanični ciklus, mejoza, crossing over, genetička rekombinacija, endoreduplikacija)

Plastidi (proplastidi, kloroplasti, leukoplasti, kromoplasti, etioplasti i gerontoplasti). Struktura i ultrasturktura kloroplasta, tilakoidne membrane i pretvorba energije – fotofosforilacija).

Mitohondriji – struktura i funkcija. Unutarnja membrana i njena uloga u pretvorbi energije (oksidativna fosforilacija). Biogeneza i podrijetlo plastida i mitohondrija, endosimbiotska teorija. Genom plastida i mitohondrija.

Endoplazmatski retikulum, Golgijev kompleks, lizosomi, peroksisomi

91

Ribosomi – trodimenzionalna struktura, biokemijski sastav, mjesto nastanka i funkcija.

Stanični kostur (citoskelet)

10. Cilije, flagelumi (struktura i funkcija), bazalna tijela, centrosomi i centrioli.

11. Tekući dogañaji u staničnoj biologiji.


Uredno pohañanje i aktivno sudjelovanje u nastavi.

UVJETI ZA POTPIS:

Uredno pohañanje nastave.


Pisani test i usmeni ispit. Ocjena uključuje i aktivnost studenta u praktikumu.


Nema


Odabrana poglavlja iz:

Alberts, B., Bray, D., Levis, J., Raff, M., Roberts, K., Watson, J.D. (1994 ili novija izdanja): Molecular Biology of the Cell. Garland Publishing, New York. (dostupno putem PubMed)

Krsnik-Rasol, M. (2000): Web site “Praktikum iz biologije stanice On-line”, URL: http://zg.biol.pmf.hr/~mrasol


Alberts, B., Bray, D., Levis, J., Raff, M., Roberts, K., Watson, J.D. (1994): Molecular

Biology of the Cell. Garland Publishing, New York. (dostupno putem PubMed)

Cooper G M (2000) The Cell, a Molecular Approach, ASM Press, 2000 (dostupan i prijevod na hrvatskome jeziku) (dostupno putem PubMed)

Turner, P.C., McLennan, A.G., Baters, A.D., White, M.R.H. (2000): Instant Notes in Molecular Biology. BIOS Scientific Publishers, Oxford.

Lodish, H., Baltimore, D., Berk, A., Zipursky, S.L., Matsudaira, P., Darnell, J. (2000): Molecular Cell Biology. Scientific American Books, W.H. Freeman, New York.

Stryer, L. (1991): Biokemija. Školska knjiga, Zagreb.

92

NAZIV KOLEGIJA: KEMIJA OKOLIŠA

AUTOR(I) PROGRAMA: dr. sc. Tomislav CVITAŠ, red. prof.; PMF



SEMESTAR STUDIJA: zimski





ECTS BODOVI: 4

CILJ KOLEGIJA:

Upoznati studente s dinamičkom prirodom procesa u okolišu i njihovom meñusobnom povezanošću, o utjecaju čovjeka na ustaljena stanja i odziv prirode na antropogene promjene.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Razvoj Zemlje kroz geološka doba: starost stijena, kretanje kontinenata, posljedice za život. Sastav zraka kroz prošlost i odgovarajući dokazi. Izotopni sastav i frakcionacija izotopa. Ustaljena stanja, vremena života i količine u spremnicima. Uvjeti koji utječu na ustaljeno stanje i usporedba s dinamičkom ravnotežom. Globalni utjecaji čovjeka na okoliš: staklenički plinovi i stratosferski ozon. Regionalni utjecaji: npr. kisele kiše, propadanje šuma, eutrofikacija voda. Lokalni utjecaji: gradovi, tuneli, garaže, odvodne vode, odlaganje otpada. Povratne sprege. Hipoteza Geje kao živog superorganizma. Posebni problemi i njihovo rješavanje: pročišćavanje voda, opasni otpad. Strategije održivog razvoja: industrijska ekologija i zelena kemija.


Sudjelovanje u nastavi, posebno na seminarima. Izvršavanje domaćih zadaća.

UVJETI ZA POTPIS:

Redovno sudjelovanje u nastavi, održan seminar.


Ocjena se temelji na aktivnosti tijekom nastave, održanom seminaru i konačnom pismenom ili usmenom ispitu.

93


Opća kemija; Anorganska kemija 1;


J. Lovelock: Taj živi planet Geja, Izvori, Zagreb 1999.

S. E. Manahan: Fundamentals of Environmental Chemistry, 2. izd., Lewis Publishers, New York 2001.


R. P. Wayne: The Chemistry of Atmospheres, OUP, Oxford 2000.

94

NAZIV KOLEGIJA: ODABRANA POGLAVLJA IZ KEMIJE

AUTOR(I) PROGRAMA:

Varira


GODINA STUDIJA: 3.



predavanja 2

vježbe / seminar 1


ECTS BODOVI: 3

CILJ KOLEGIJA:

Upoznati studente s nekim aktualnim pravcima kemijskih istraživanja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Sadržaj kolegija mijenjat će se svake godine a odredit i objavit će se semestar prije izvoñenja nastave. To bi trebale biti aktualne teme kemijskih istraživanja.


Sudjelovanje u nastavi.

UVJETI ZA POTPIS:

Redovno sudjelovanje u nastavi.


Varira


Anorganska, Organska, Fizikalna, Analitička kemija


Varira.


Varira.

preddiplomski studij kemije -...

Documents