PREDGOVOR

Radei na internetskim lekcijama koje Michael Laitman dri na na Svjetskoj akademiji Kabale, dali smo sve od sebe da sauvamo stil i duh njegovih lekcija i diskusija. Ovo nije doslovan tekst, niti je lekcija o filozofiji. Ovdje ete otkriti tajne duboke informacije o Viem Svijetu. Na ovaj nain, kroz kabalista, Stvoritelj otkriva Misao Stvaranja i Njegovu svjetlost. Tijekom jednog od svojih subotnjih predavanja, M. Laitman nam je ispriao o stavu svojega uitelja, Rabasha, prema rukopisima svojeg velikog oca Baal HaSulama, komentatora Knjige Zohar. Dok je objavljivao rukopise, Rabash si nikada nije dopustio nainiti i najmanji ispravak onoga to se moglo initi pogrekom. M. Laitman je postupio jednako kada je biljeke svojega uitelja pripremao za objavljivanje. Ono to sada nalikuje na greku postat e jasno kada se uzdignemo do vie duhovne razine, rekao je Rabash svojem sljedniku Michaelu Laitmanu. Pokuat emo slijediti savjet naih uitelja i sve pogreke principijelno ostaviti neispravljenima. Ova knjiga nije napisana; do zadnjega retka usmeno je podijeljena s brojnim lanovima virtualne grupe, koji se okupljaju na mnogim mjestima u svijetu da bi uli ove lekcije. itajui ovu knjigu, moete se pridruiti zajednici kabalista poetnika, pod uvjetom da je tretirate kao vrlo poseban kabalistiki tekst ispunjen dubokim znaenjem. Podlegnite svojim senzacijama, pustite da vas Via Svjetlost vodi, ispravlja i pripremi vau duu, vae duhovne posude, za primanje krajnjeg uitka stapanje sa Stvoriteljem. Studenti Rava Michaela Laitmana

P R E D G O V O R K N J I Z I Z O H A R

1. Dubina mudrosti i uenja sadranih u svetoj Knjizi Zohar skrivena je iza tisuu zakljuanih vratnica.

Zato je skrivena iza tisuu zakljuanih vratnica? Zapravo, nitko nita ne skriva; sve postoji unutar okvira prirodnih zakona stvaranja. Za razliku od onoga kako je u ovome svijetu, nema kljua koji moe otkljuati vrata da bi netko mogao ui tamo gdje smije ili ne smije biti. Duhovni je svijet potpuno otvoren; pojedinac samo napreduje s jedne duhovne razine na drugu i ostavlja jednu stvarnost da bi uao u drugu u skladu s nainom na koji mijenja vlastita svojstva. U naem svijetu predmet moemo pomaknuti s jednoga mjesta na drugo na mehaniki nain, dok u duhovnome svijetu moramo izvesti unutranji pokret kako bismo proli iz jednog dijela svijeta u drugi. To nazivaju zakljuanim vratima; dok god je osoba ograniena na jedan dio, sljedei ostaje skriven, zakljuan. to moemo uiniti da bismo ih otvorili? Promijeniti sebe u skladu s dijelom u koji elimo ui i tada emo ui. Vrlo je jednostavno. Sve postoji unutar ovjeka. Koritenjem potencijalnih sposobnosti iznutra, svatko se moe jednostavno kretati iz svog trenutnog stanja u stanje savrenog beskraja i stapanja sa Stvoriteljem. Sva mudrost sadrana je u metodi napredovanja u duhovnom prostoru. Zato se kae da je dubina mudrosti skrivena iza tisuu zakljuanih vrata. Nije skrivena ni iza kakvog izvanjskog prolaza.

Sve su brave i kljuevi unutar nas. Naa se metoda sastoji u ispravnom izvravanju unutarnjih akcija i otkljuavanjem brava naim unutarnjim kljuevima. To je svrha studiranja Knjige Zohar i mudrosti Kabale uope. Na je ljudski jezik preskroman da bi nas opskrbio dostatnim, pouzdanim izrazima za potpuno tumaenje ijedne stvari u toj knjizi. To znai da, ako uzmemo ak i najmanju frazu iz Zohara, koja nam se ini prilino jasnom, tumaenje e zasigurno ovisiti o naoj razini postignua. Postupno razvijajui na unutarnji potencijal, prilagoavajui se raznim duhovnim zakonima i svojstvima, poet emo otkrivati veliku dubinu u svakoj rijei, frazi ili reenici u knjizi, umjesto akcija i fenomena koje percipiramo danas. Dubina opaanja ovisi iskljuivo o istraivaevoj razini postignua.

Moja tumaenja samo su preke ljestava.

Struktura komentara za Knjigu Zohar nalikuje na ljestve. To ne znai da je prvo poglavlje knjige namijenjeno poetnicima, a posljednje najnaprednijim studentima. Svaka reenica, svaka rije u tekstu ukljuuje unutarnje razine postignua svih opisanih akcija i stanja.

Tekst je sloen na takav nain da itatelj postupno otkriva sve jasniju sliku. On samo treba teiti otkrivanju neke unutranje informacije skrivene u knjizi. To je sve to ovjek razumije na ovom stupnju, no ovo inicijalno ugaanje sasvim je dovoljno da bi knjiga poela djelovati na nas na taj nain.

Namjera mi je pomoi ueniku da stekne visine s kojih e moi vidjeti i istraivati to sama Knjiga opisuje. Stoga, u ovom predgovoru, nalazim neophodnim pripremiti uenika koji je zainteresiran za Zohar, dajui mu ispravne definicije, prikazati kako prouavati knjigu i uiti iz nje.

Drugim rijeima, cilj studiranja Zohara jest stei Vii Svijet, osjeati i kontrolirati ga; poeti ivjeti ne samo u okvirima ovoga svijeta, nego ui u veu, vjenu i savrenu stvarnost. 2. Od poetka treba biti jasno da se sve to je reeno u Knjizi Zohar, i ak u njezinim legendama, odnosi na nazivlje (denominacije) deset Sefirot, nazvanih KaHaB (Keter, Hochma, Bina), HaGaT (Hesed, Gevura, Tifferet), NHYM (Netzah, Hod, Yesod, Malchut), i kombinacije njihovih vrijednosti. Kao dvadeset i dva znaka u govornom jeziku, ije su permutacije dovoljne da se pred nama otkrije svaki predmet i svaki

nauk, tako su poimanje i permutacije vrijednosti u deset Sefirot dovoljne za otkrivanje cjelokupne mudrosti u knjizi Nebeskoj.

Iz studija o etiri faze razvoja izravnoga svjetla, znamo da se ove faze (0,1,2,3 i 4) sukladno nazivaju vrh znaka Yud, znakovi Yud, Hey, Vav i Hey. Oni ine rije HaVaYaH, neizgovorljivo ime Stvoriteljevo.

to HaVaYaH, Stvoriteljevo ime, znai? Ovi simboli sadre informaciju o itavom univerzumu. Ostatak su njihova razna tumaenja. Ako ih opiemo kao Sefirot (mnoina od Sefira), odnosit e se na Keter, Hochma, Bina, Zeir Anpin (ZA) i Malchut. Tada nadalje dijelimo Sefira ZA na est Sefirot: Hesed, Gevura, Tifferet, Netzah, Hod i Yesod. Zato su ovih Deset Sefirot sve to imamo. Keter, Stvoriteljev stav prema stvorenom, prethodi Sefirot-derivatima, od kojih je posljednji Malchut, stvorenje (kreacija). Slijedom toga, Stvoriteljev stav prema stvorenju silazi od Keter do Malchut, dok stav stvorenja prema Stvoritelju uzlazi obrnutim smjerom, od Malchut do Keter. Sve to je ukljueno unutar Deset Sefirot zove se Dua ili Partzuf. To je sve s ime se susreemo. Nita vie od toga ne znamo. Moemo percipirati samo ono to ue u nas, i nazvati to svojim ivotom. Baal HaSulam kae da su kombinacije Sefirot i njihovih razliitih, povremeno koritenih pod-Sefirot sasvim dovoljni da se opiu sva mogua stanja, akcije i svojstva svega to se dogaa izmeu Stvoritelja i stvorenoga.

U naoj stvarnosti postoje tri definicije.

U stvari, nisu to definicije, nego, radije,. ogranienja, koje trebamo ispravno razumjeti. Kada se izloimo Knjizi Zohar kroz ova tri

ogranienja, razumijemo to govori i moemo prodrijeti kroz njezinu dublju formu.

3. Prva definicija (ogranienje): U provedbi uenja postoje etiri kategorije, a nazivaju se:

Materija (Supstanca, Tvar), Forma (Oblik) u Materiji, Apstraktna forma, i Esencija (Sutina).

Ako se odmaknemo izvan naeg analiziranja, pronai emo da su esencija, apstraktna forma, forma i materija odjeveni jedni u druge. Tako percipiramo svaki objekt u naem svijetu.

Na primjer, imam alicu, koja ima formu posude (hebrejski: Kli). Materija od koje je nainjena jest glina. Kada govorim o alici ne odnosei se na njezin oblik ili materijal od kojeg je napravljena, odnosim se prema njezinoj apstraktnoj formi kao Kli-ju. Openito, to je aa ili alica? Govorim o neemu apstraktnom, nepovezanome s konkretnim objektom. Tada slijedi esencija, kategorija, neto to konstituira ideju alice, Kli, za mene

To su etiri stupnja unutarnjeg stjecanja bilo koje definicije, svrhe, radnje ili svojstva.

Jednako je s Deset Sefirot. Osoba mora biti svjesna da se Knjiga Zohar ni u najmanjoj mjeri ne bavi s konceptima poput Esencije Sefirot ili njihovom Apstraktnom Formom. Radije, s obzirom da je Forma nositelj Materije, knjiga obrauje ili Formu Sefirot ili Materiju koju sadravaju. Ako uzmemo esenciju, apstraktnu formu, formu u materiji i materiju (redoslijedom kojim silaze do ovoga svijeta), nae postignue poinje materijom i penje se gore. Baal HaSulam kae da Zohar govori samo o prve dvije razine postignua, materiji i formi u materiji. To je prvo od naih ogranienja koje se odnose na prouavanje Zohara.

4. Drugo ogranienje: Sve to postoji u Boanskoj stvarnosti, a koje se odnosi na stvaranje Dua i njihovih oblika postojanja, uvjetovano je sljedeim trima stanjima:

Ein Sof (dosl. Beskonanost); Svijet Atzilut; Tri svijeta Beria, Yetzira and Assiya.

Svijet Beskonanosti posve je boanski i odnosi se na stanje prije Tzimtzum Aleph do stanja Konanog Ispravljanja. Svijet Atzilut je Svijet naeg ispravljanja. S obzirom da je sam po sebi ispravljen, predstavlja osnovu, izvor naeg ivota i boljitka. Svjetovi BYA podruja su u kojima mi postojimo.

Znajte da Knjiga Zohar istrauje samo Svjetove BYA (Beria, Yetzira i Assiya) i nita drugo. Svjetove Ein Sof i Atzilut dodiruje samo do mjere do koje Svjetovi BYA primaju od njih. Inae se Knjiga Zohar uope ne bavi njima.

Svjetovi Ein Sof i Atzilut ne zanimaju nas sami po sebi. Moramo znati gdje smo i kako nam ti svjetovi mogu pomoi.

Knjiga Zohar uvijek govori o praktinoj primjeni svega to prouavamo. Bavi se samo onim to je steeno u ovjekovoj Dui, koja

postoji, djeluje, vlada i upravlja ovjekovim ispravljanjem, no nikada ne govori ni o emu apstraktnom. Posljedino, na pristup Zoharu treba biti isto praktian. Moramo mu se dati na raspolaganje, na nain da nam svjetlost koju isijava moe jasno ukazati to moramo ispraviti. Esencija i apstraktna forma odnose se na ono to je iznad naeg ispravljanja. Stei emo i njih takoer, no kasnije, nakon Konanog Ispravljanja; i zato Knjiga Zohar ne govori o tome. Niti spominje Svjetove Beskraja i Atzilut, gdje uzlazimo nakon Konanog Ispravljanja. To nije na trenutani zadatak. Na je zadatak proi kroz 6000 godina (razina) ispravljanja; zato Zohar govori samo o ovom procesu. Opisuje mene i, kroz mene, Svjetove Ein Sof i Atzilut, radei samo s onim to se tie mene u mojoj materiji i formi. Ne spominje se niti jednom rjeju ita to nije na bilo koji nain povezano sa mnom.

5. Trea definicija (ogranienje): Postoji tri aspekta u svakom od svjetova BYA:

Deset Sefirot, Due, i Ostatak stvarnosti.

Deset Sefirot sainjavaju silazeu istu svjetlost u formi postupno umanjujuih emanacija (izviranja). Tako, svjetlost percipiramo do mjere do koje smo sposobni komunicirati s ovih Deset Sefirot.

Due odjevene na tih Deset Sefirot postoje unutar stvarnosti koja ih okruuje. Na taj nain, jedan je element unutar drugoga. Postoje dvije vrste dua: Vie i ljudske. Kasnije emo saznati vie o ideji Viih dua.

Ostatak okolne stvarnosti sainjen je od Malaachim (dosl. aneli), Levushim (dosl. odore), te Heichalot (dosl. palae).

Ovo su inferiorne duhovne sile koje okruuju ljudsku duu. Njihova imena upuuju na slinost s naim svijetom: aneli su jednaki ivotinjama; odore su sile izvanjske u odnosu na ovjeka, no vrlo mu bliske, kao u naem svijetu; palae su sile koje sainjavaju ovjekov udaljeniji okoli.

U svakome sluaju, valja znati da, iako Knjiga Zohar detaljno objanjava svaki i najsitniji detalj svakoga svijeta...

Ipak, ne treba biti u zabludi pa misliti da je sve objanjeno o svim svjetovima. Zohar otkriva i obrauje samo ono to se odnosi na jedan aspekt ljudske due, i posve ignorira sve to se odnosi na Deset Sefirot ili okruuje Duu (tj. Vie Due, anele, odore i palae).

Svaki drugi aspekt koji moe biti objanjen ili opisan iznesen je samo u svrsi razumijevanja to je ono to Due primaju. Knjiga Zohar ne izgovara niti jednu rije o iemu to se ne odnosi na Due.

Ova tri temeljna aspekta slue nam kao polazne toke:

ne izai izvan okvira materije i forme u materiji; ne izai izvan okvira svjetova BYA; ne izai izvan okvira ljudskih Dua. Ako ostanemo unutar okvira ova tri ogranienja, ispravno emo razumjeti to nam Knjiga Zohar eli pruiti. Na taj emo nain precizno primiti njezinu poruku kroz kanal koji se iz knjige sputa na nas, i uspostaviti kontakt s njom. Na primjer, ako osoba s filozofskim okvirom uma pokua apstraktno razumjeti to je napisano u knjizi, definitivno nee uspjeti. Zato se Zohar doima zakljuanim iza tisuu zakljuanih kapija. Ako pojedinac eli otkriti neto o apstraktnoj formi i esenciji, no jo uvijek nije primio neophodan duhovni stupanj, nee to uspjeti s razine naeg svijeta na naine filozofskog rezoniranja. Morat e dosei

odgovarajuu razinu u Svijetu Atzilut ili Svijetu Ein Sof, i tamo zapoeti svoje istraivanje. Openito, Knjiga Zohar nema nikakve veze s ovim stvarima; prouava iskljuivo proces nae korekcije. Kada se ispravimo i stekinemo Viu Stvarnost, stei emo i svo dodatno znanje o apstraktnoj formi, esenciji, Svjetovima Atzilut i Ein Sof, Deset Sefirot, Viim Duama, anelima, odorama i palaama. Zohar nam ne moe o tome nita rei sve dok, uz njegovu pomo, ne korigiramo materiju i formu u materiji, tj. svjetove BYA, u kojima naa dua i postoji. Samo nakon to stvorena elja bude ispravljena. bit e mogue rei kako stjee vie duhovne stupnjeve. Sve dok je ta elja egoistina, ne moe dohvatiti ita iznad svoje vlastite razine. Prirodno, ona nee dostii razinu apstraktne forme ili esencije u svjetovima Atzilut i Ein Sof, jer to ve znai posjedovanje svojstva davanja. Niti e moi stei ono to postoji izvan ljudskih dua, posebice u deset boanskih Sefirot, u istoj svjetlosti koja izvire iz Stvoritelja. Knjiga Zohar napisana je na takav nain da moe dovoljno i pozitivno utjecati na pojedinca koji eli primiti njezinu energiju na pravi nain, tj. da bi bio ispravljen. Ukoliko pojedinac nema takvu namjeru, prelazit e preko stranica Zohara nesvjestan velike moi koja iz knjige izvire. Usmjerena je na nain da njezina svjetlost na nas utjee samo pod uvjetom da teimo korekciji i postignuu Vieg Svijeta. Metoda uspostavljanja kontakta s Viim Izvorom korekcije zove se Kabala. Sve to ukljuuje dano je zbog podeavanja pojedinca prema Viem Svjetlu.

6. Ve znate da se deset Sefirot zovu Hochma, Bina, Tifferet, Malchut, i njihov korijen, Keter. Deset ih je jer se Tifferet sastoji od est Sefirot zvanih Hesed, Gevura, Tifferet, Netzah, Hod i Yesod. Upamtite da, uvijek kada spominjemo Deset Sefirot, mislimo na HuBTuM.

Uope, oni se sastoje od sva etiri svijeta ABYA. To je zato to je svijet Atzilut Sefirat Hochma; svijet Beria je Sefirat Bina; svijet Yetzira je Sefirat Tifferet; a svijet Assiya je Sefirat Malchut. Konkretno, ne samo da svaki pojedini svijet ima deset Sefirot HuBTuM, nego se svaki, pa i najmanji element u svakome svijetu takoer sastoji od ovih deset Sefirot HuBTuM.

To jest, Hochma, Bina, Tifferet, i Malchut. Kao pravilo, ak se i ime Keter izostavlja jer Keter predstavlja Stvoritelja. Stjee se kroz sljedea etiri Sefirot: Hochma, Bina, Tifferet, i Malchut.

Keter ak nije opisan znakom, nego vrhom proizlazeeg slova Yud, koje je nalik udici (kuki). To je slino silaznoj svjetlosti: u trenutku kada pone stvarati neto, odmah se pretvori u prvu fazu. Svjetlost je nespoznatljiva sama po sebi, pa ne obraamo pozornost na nj. Moemo govoriti o svojstvu davanja u svjetlosti, kada ga osjeamo unutar svojega Kli. U drugoj fazi kaemo da nas daruje svjetlou. Tako u prvoj fazi govorimo o onome to je u samoj svjetlosti, a u drugoj to nam ona daje.

7. Zohar usporeuje ovih deset Sefirot, HuBTuM, sa etiri boje: bijela, crvena, zelena i crna.

bijela za Sefirat Hochma; crvena za Sefirat Bina; zelena za Sefirat Tifferet; crna za Sefirat Malchut.

U naem svijetu ovi Sefirot ine etiri osnovne boje.

Nalik je to optikom instrumentu koji ima etiri lee u spomenutim bojama. Svjetlost je jedna jedina, no dok prolazi kroz lee, stjee boje i postaje jednom od etiri vrste svjetla: bijelo, crveno, zeleno ili crno.

Stoga, Svjetlost koju nalazimo u svakoj od Sefirot je Stvoriteljeva, jednostavna i ujedinjena. Zapravo, Deset Sefirot potpuno je bezbojno. Deset unutranjih Sefirot izravne svjetlosti nemaju boju, no kada prolaze kroz svjetove, stjeu razliite boje, odijevaju se u razne ljuture i tako se manifestiraju ispred nas. Tako opaamo ovaj svijet.

Isto moemo napisati na drugaiji nain. Postoji samo jednostavno, posve bezoblino svjetlo oko nas. No, u naim unutarnjim osobinama istiemo u njemu takve slike poput nepokretne, vegetativne, animalne i ljudske razine prirode, svjetove itd. To se stjee uz pomo naih unutranjih Kelim (mnoina od Kli). Tako neto ne postoji u samome svjetlu.

Svjetlost koju nalazimo u svakoj od Sefirot je Stvoriteljeva. Ta je svjetlost jednostavna i ujedinjena, od Rosh (glava) Svijeta Atzilut do Sof (kraj) Svijeta Assiya. Razlikovanje ovoga svjetla u Sefirot HuBTuM dogaa se u Kelim (posudama), takoer zvanima HuBTuM. Svaki Kli (Sefira) nalik je tankoj pregradi kroz koju prolazi svjetlost Stvoritelja. Na taj nain svaki Kli (dio) pridaje drukiju boju na svjetlost koja prolazi. Tako, Kli de Hochma svijeta Atzilut proputa bijelu svjetlost. To je stoga to je Kli de Atzilut slian samoj svjetlosti, i Stvoriteljeva svjetlost ne trpi ikakve promjene dok prolazi kroza nj. To je tajna Svijeta Atzilut o kojemu Knjiga Zohar kae: On, Svjetlost i Njegova Esencija su Jedno. U skladu s tim, svjetlost Svijeta Atzilut definirana je kao bijela. Ipak, kada se radi o Kelim svjetova Beria, Yetzira i Assiya, svjetlost koja prolazi kroz njih mijenja se i tamni. Uzmite u obzir da, na primjer, svjetlo postaje crveno svjetlo Sefire Bina u svijetu Beria, zeleno svjetlo Tiffereta u svijetu Yetzira i crno svjetlo Sefire Malchut u svijetu Asssiya.

Ve postoje drugi Kelim; stoga, svjetlost preuzima boju. To se dogaa zato to su Kelim u Svjetovima Beria, Yetzira i Assiya (kao u Bina, ZA i

Malchut), djelomino ili posve neispravljeni s obzirom na svjetlost. Ako "Zohar govori o bojama, moemo ih interpretirati kao svojstva Sefirot. Naprimjer, kada govorimo o zelenoj boji, to znai da se misli na svojstvo ZA, i na njegovoj smo razini ili primamo kroza nj.

8.Kao dodatak onomu to je prije spomenuto, alegorija o etiri svjetla sadri dodatan vaan nagovjetaj. Vie Svjetlosti nazivaju se Sefer (dosl. knjiga).

Mudrost sadrana u svakoj knjizi ne otkriva se studentu u bijeloj boji...

Svjetlost koja nam se sputa od Stvoritelja nosi svoju mudrost, otkriva sebe. Mudrost se ne stjee iz jasne, bijele boje svjetlosti Deset Sefirot, ili iz esencije. Stjee se iz materije i forme u materiji, iz Svjetova BYA, kroz nae Due, tj. iz reakcije Malchut na ono to silazi odozgo. Stoga, ne moemo dohvatiti bezbojnu svjetlost Keter ili jednostavnu svjetlost Atzilut, nego ih stjeemo kroz Svjetove Beria, Yetzira i Assiya, kroz crnu, zelenu i crvenu boju. Same boje daju nam ideju o tome to su beskonanost, vjenost i savrenost. Iako su dotine osobine same po sebi bezbojne, potpuno smo nesposobni stei taj akromatizam. Moemo ga dohvatiti tek nakon to u sebe uvrstimo sve postojee boje i ogromnu raznovrsnost njihovih kombinacija, nakon to se izmijeaju u naim posve korigiranim Kelim. Svaka od ovih boja zauzima vlastito mjesto u Kelim. Samo kroz potpuno postignue, kao rezultata apsorbiranja itave palete boja, prvo dolazimo do bijele boje, a zatim do posvemanjeg akromatizma.

Drugim rijeima, ne stjeemo bijelu boju. Otkrivamo sve kroz Sefirot Bina, Tifferet i Malchut. Ova su tri Sefirot, koja su tri svijeta BYA, boje kojima je napisana Knjiga Nebesa. Slova i njihove permutacije otkrivene su kroz tri gore spomenute boje. Otkrivenje Boanske svjetlosti posreduje se samo kroz njih.

tovie, moramo razlikovati sljedee. Dok je bijela boja osnova knjige, sva slova su vjenana s njom.

S obzirom da su stranice knjige bijele, crna se slova istiu nasuprot svoje pozadine. ine se zalijepljenima na nju, dok ih bijela boja podrava. Skrivanjem bijele boje na stranici, povredom njezine apsolutne bjeline, slova nam prenose svoju mudrost.

Kao rezultat, ne opaamu boju, nego Kli, slova koja itamo. Drugim rijeima, ne itamo sama slova, nego odstupanja (devijacije) koje uvodimo u svjetlost, tj. crne, zelene i crvene oblike, gdje je, kako vidimo, svjetlost odsutna. Bijelu boju opaamo ak i kroz njezinu odsutnost, jer smo stvorena bia i percipiramo sve iz vlastitih nedostataka (Hesronot), elja. Sva je mudrost u svijetu Atzilut jer je Atzilut svijet Hochma. Beria, Yetzira i Assiya odnose se na Bina, ZA, i Malchut. Svijet Adam Kadmon (AK) je Keter. Svjetovi Ein Sof i AK nama su jednaki, jer sve to je iznad Tzimtzum Bet i nije ukljueno u Tzimtzum Alef nedostino nam je prije Konanog Ispravljanja. Iz toga slijedi da su oba svijeta ukljuena u ideju Svijeta Beskonanosti (Ein Sof). Stjeemo samo svijet Azilut kroz svjetove BYA jer je to forma ispravljena uz pomo Tzimtzum Bet.

9. Zohar kae da Svijet Atzilut stjeemo kao bijelo koje bljeti u obliku slova nasuprot bijeloj pozadini u tri Svijeta BYA. Ova tri svijeta su boje, slova i njihove permutacije, kao u knjizi. To se manifestira na dva naina: ako tri Svijeta BYA prime svjetlost Atzilut na njihovu mjestu (ispod Parsa)...

To jest, Svijet Atzilut je uzvisina, dok su slova, boje i njihove permutacije odreene naim koordinatima u Svjetovima Beria, Yetzira i Assiya. Kako svjetlost Beskonanosti prolazi kroz Svijet Atzilut i ulazi Svjetove BYA, moemo biti i primati svjetlost u njima, ili moemo uzai u Atzilut i primiti svjetlost tamo.

Moemo se slobodno kretati unutar Svjetova BYA: od Assiya do Yetzira i Beria, ak i do Atzilut. Nae Due mogu se kretati pod uvjetom da transformiraju svoja unutranja svojstva. Dua se uzdie do razine do koje se slau (nalikuju jedni drugima, op. prev.) njezina unutranja svojstva.

... Ako tri svijeta BYA prime osvjetljenje iz Svijeta Atzilut dok su na svome mjestu, kada je svjetlost mnogostruko smanjena prolazivi kroz Parsa ispod Svijeta Atzilut, tada to postaje samo odbljesak Kelim de Atzilut.

To jest, Kelim Svijeta Atzilut malo osvjetljavaju Svijetove BYA. Svjetlost koja proe iz Atziluta do Svjetova BYA naziva se Ohr de Tolada (svjetlost roenja), tj. mikroskopska luminiscencija u usporedbi sa svjetlom u Svijetu Atzilut.

Inae, Svjetovi BYA (s Duama u njima) ustaju iznad Parsa do mjesta Sefirot Bina, Tifferet i Malchut Atziluta, i odjevaju Svijet Atzilut, tj. primaju svjetlost gdje sja.

U ovom sluaju, zasigurno primaju svjetlost Atzilut. Prvo, trebamo ui u svjetove BYA, dostii njihovu najviu toku u svijetu Beria, doi to je mogue blie Parsi, i prinuditi sve svjetove BYA da uzau u Atzilut. Zajedno sa svjetovima BYA uzdii emo se do svijeta Atzilut i primiti tamonju svjetlost.

10. Isto tako, ova alegorija ne odraava esenciju u potpunosti, jer se knjiga mudrosti ovoga svijeta sastoji od bijele pozadine i boje slova u kojima nema duha (Ruach) ivota.

Alegorija o svijetu Atzilut ustvari je o bijeloj stranici, a postignue u svjetovima BYA, bivajui slina slovima, prilino je beivotno. To ne odaje nesagledivu sliku to oduzima dah, a koju ovjek stjee kada ue u te svjetove i osjea nove duhovne svemire, Vie Due, anele, palae. Otkriva prekrasan, pjenuav ivot, otkriva sile koje upravljaju ne naim malim svijetom, nego ogromnim svemirom. Naravno, ovaj primjer ne uspijeva izraziti takve osjeaje. Zato je tomu tako? Baal HaSulam kae: ... jer knjiga mudrosti ovoga svijeta sastoji se od bijele pozadine i boje slova u kojima nema duha ivota. Otkrivenje mudrosti (u naim osjeanjima) nije unutar njihove biti (esencije), nego izvan njih, tj. u razumu onoga koji ih prouava.

Kada se uzdiemo kroz svjetove BYA do svijeta Atzilut i stjeemo nebesku mudrost, ona ne postoji na papiru, negdje izvan nas u nekakvoj knjizi, nego se pretvara u stvarnost koja nas presree i okruuje kao rezultat naih unutranjih promjena.

U skladu s time, pojedinac mora biti svjestan da je bijela boja koju knjiga sadrava predmet istraivanja sama po sebi, i funkcija ostale tri boje jest da je manifestiraju.

Ovo je iznimno vana reenica. Savjetujem da ju podrobno pogledate.

Ovdje bih vas volio podsjetiti da smo mi jedna grupa koja postoji zbog stjecanja jednog Cilja. Mnogo nas je, i elimo pomoi jedni drugima. Samo ujedinjenjem naih snaga i elja moi emo ispuniti ovu veliku misiju.

Baal HaSulam pie da, kada udruimo nae napore i nastojanja, tada se svaki od nas oslobaa od egzistencije unutar zatvorene ljuture. Tako stvaramo jedan zajedniki Kli takve veliine da, dok prolazimo kroz svjetove BYA do Atziluta, ne stjeemo boje Berije, Yetzire i Assiye, nego bijelu pozadinu Atziluta. Drugim rijeima, doseemo stanje u kojem prevazilazimo granice materije i forme u materiji, i poinjemo stjecati apstraktnu formu neto posve lieno razumijevanja u naem svijetu.

Dok itamo knjige samo u ovome svijetu, stjeemo mudrost sadranu u slovima. itajui knjigu u duhovnome svijetu, prilagoavamo se slovima unutar nas i gradimo nae unutranje osobine, slaemo unutranje snage, i definiramo kombinacije naih Sefirot. Dok prolazimo od slova do slova, od svijeta do svijeta, od fraze do fraze u knjigama koje su nam preporuili kabalisti, iznutra obavljamo duhovne akcije.

Stvarajui ove znakove unutar nas, kroz njih stjeemo bijelu pozadinu, tj. apsolutnu mudrost, razinu Hochma. To je razlika izmeu stjecanja duhovne i zemaljske mudrosti. Zemaljska mudrost koncentrirana je u naim unutranjim Kelim, u naem znanju, dok nam duhovna mudrost omoguuje da steknemo svjetlost u naim senzacijama, do razine jednakosti naih unutranjih Kelim sa osobinama svjetlosti.

11. Treba uvijek imati na umu da postoje etiri naina opaanja (znanja), predstavljena gore, u prvom ogranienju:

A. Materija; B. Forma odjevena u Materiju; C. Apstraktna Forma; D. Esencija.

Objasnit u ih prvo rabei primjere iz ovoga svijeta. Na primjer, kada kaemo snana osoba, istinoljubiva osoba, ili laov itd, razlikujemo sljedee:

Materija od koje se osoba sastoji, tj. tijelo. Materija je etvrta faza, pa ako govorimo o osobi, to znai tijelo.

Forma koja odijeva pojedinevu materiju / oblik u koji je materija oblikovana; znai snaan, istinoljubiv ili laljivac.

Apstraktna forma, tj. mogue je razodijenuti formu snane, istinoljubive ili laljive osobe od materije te osobe, i prouavati ove tri forme same po sebi, neodjevene u ikakvu materiju ili tijelo. Drugim rijeima, mogue je ispitivati svojstva snage, istinitosti i lanosti, razlikovanjem vrlina ili mana u njima dok su lieni svake supstance.

Esencija (npr. laljivosti).

12. Znajte da je esencija osobe sama po sebi, bez materije, nama posve neshvatljiva, kako kae prvo ogranienje. To je stoga to nam naih pet ula i naa imaginacija nude samo otkrivanje akcija esencije, ali ne i esenciju samu.

Dakle, ne percipiramo esenciju, koja je isto boanska. Vie ili manje moemo apstraktno stei to god proizlazi iz esencije, no ne i samu esenciju.

.. jer naih pet osjetila i naa imaginacija ne nude nam nita vie nego otkrivanje akcija esencije, ali ne i esenciju samu.

Naprimjer:

Osjetilo vida nudi nam samo sjene vidljive esencije, prema tome kako su oblikovane nasuprot svjetlu.

Kada gledam u neki predmet, ne znam to on jest. Opaam ga samo kao valove koje taj predmet odbija. Vraaju mi se i stvaram odreenu formu u svojoj percepciji.

Osjet sluha jednostavno je sila utjecaja zvunih valova, prenesenih kroz zrak od neke esencije. Taj zrak, odbaen pod utjecajem zvunoga vala, pritie na opnu unog bubnjia. Tako smo u mogunosti uti da je neto u naoj blizini.

Zvuk dolazi od neega izvan mene. To jest, ne znam nita o izvoru zvuka; nemam pojma to je sam po sebi. Mogu suditi samo prema nainu na koji ga percipiram.

Osjetilo njuha samo je zrak koji dolazi iz esencije, udara nae osjetilne ivce, i osjetimo miris.

Sve ovisi o naim ivanim receptorima i o tome kako nam oni prenose ovaj ili onaj miris.

Osjetilo okusa samo je rezultat dodirivanja neke esencije na nae osjetilne ivce.

Tako nam sva ova etiri osjetila nude samo manifestacije akcija koje proizlaze iz neke esencije. Nikada ne otkrivaju esenciju samu.

Mnogo sam puta rekao da osoba, njezin ja, nalikuje crnoj kutiji s pet ulaznih toki, naih pet osjetila. Opaamo samo ono to izvana ulazi kroz njih. tovie, kako smo upravo ustanovili, ne percipiramo ono to ue unutra, nego ono to je detektirano preko posebnih opni postavljenih na ulazu (nejasno je kako nas ovaj izvanjski utjecaj dostie, uzimajui u obzir naa unutarnja ogranienja), koja nekako provode elektrine signale do naega mozga. Tako mi selektivno opaamo reakciju naih osjetila na neki izvanjski utjecaj.

Prirodno, ako je neko nae osjetilo oteeno, ili su neke od naih sposobnosti manjkave, tada e naa percepcija svijeta biti iskrivljena u odnosu na normalnu. Uzimajui u obzir idealnu sliku, nemamo naina znati ita, jer ne moemo zamisliti ita to bi postojalo izvan nas. Stoga je nemogue govoriti o esenciji.

Moemo zamisliti apstraktnu formu, pa ipak je nepoznato moemo li to uiniti ispravno.

ak i na najjai osjet, dodir, koji moe razlikovati izmeu toploga i hladnoga, vrstoga i mekoga, samo je otkrivenje akcija unutar esencije; to su samo manifestacije esencije. Vrue moe biti ohlaeno, hladno zagrijano; vrsta tvar moe biti pretvorena u tekuu kroz odreene kemijske operacije, a tekue pretvoreno u zrak, dakle samo plin, gdje prestaje svako razlikovanje od strane naih pet osjetila. Ipak, esencija i dalje postoji, jer moete jo jedamput pretvoriti zrak u tekuinu, a tekuinu u vrstu tvar.

Jasno je kao sunan dan da nam naih pet osjetila ne otkrivaju ikakvu esenciju, nego samo ispade i manifestacije djelovanja esencije.

Znano je da ono to ne moemo osjetiti, ne moemo ni zamisliti; a na ono to ne moemo zamisliti, ne moemo misliti; nemamo naina percipirati.

Baal HaSulam misli da, bez uzlaza kroz svjetove BYA do svjetova Atzilut i Ein Sof u naim osjetilima, neemo stei Stvoritelja. Nikada neemo moi percipirati neto to je izvan ili iznad nas. Niti naih pet prirodnih osjeta dodir, njuh, vid, sluh i okus, niti Deset Sefirot u svjetovima BYA nee nam dati nita.

Ako elimo stei Vie kategorije koje su izvan nas, trebamo dosei vie svjetove gdje svjetlost zapravo postoji.

Svjetlosti u svjetovima Assiya, Yetzira i Beria su crna, zelena i crvena.

Kada se sva ona kombiniraju, to nam omoguuje da osjetimo kako se istiu nasuprot bijele pozadine Atziluta, stei emo to ta bijela pozadina uistinu jest. Ovdje Baal HaSulam istie da bez ispravljanja naih unutranjih senzacija i uzlaenja do Viih Svjetova, osoba nema mogunosti stei duhovnost.

tovie, nemamo sposobnosti percipirati ak ni vlastitu esenciju. Osjeam i znam da zauzimam odreeno mjesto na svijetu, da sam vrst, topao i da mislim, i sline manifestacije djelovanja svoje esencije. Ipak, ako me upitate to je moja vlastita esencija, iz koje izviru sve ove manifestacije, nemam pojma to bih vam odgovorio. Vidite tako da nas je providnost sprijeila u stjecanju ikakve esencije. Stjeemo samo manifestacije i oblike akcija koje izviru iz esencije.

To jest, ne moemo stei ak ni sebe same, jo manje Vie Svjetove, sve dok ne dosegnemo razinu na kojoj se manifestira esencija.

13. Moemo u potpunosti percipirati (shvatiti) Materiju, o emu smo raspravljali u prvom ogranienju, to jest, manifestacije djelovanja svake esencije. Sada objanjava do koje su nam mjere dostupne razliite razine postignua. Nae je postignue stupnjevano: Malchut, Zeir Anpin, Bina i Hochma. Koliko ispravno moemo doivljavati svaku od tih kategorija? Sasvim je mogue da nam takva svjesnost moe nadoknaditi nedostatak znanja. Znanje upravo onoga to ne znam moe mi pomoi u pronalaenju smjera i izbjegavanju pogreaka. Materija otkriva akcije svake esencije, pa je otkrivenje materije posve dovoljno za nas. Najnia razina postignua jest postignue materije. Ono u potpunosti zadovoljava sve nae elje i potrebe. To jest, kada postignemo, osjetimo i apsorbiramo univerzum na ovoj razini, vie nemamo pitanja. Na takav smo nain stvoreni. Kako se poinjemo uspinjati, nae potrebe rastu i razvijaju se, ukljuujui i nae zahtjeve za osjeajem materije. No, sve u svemu, stvoreni smo na takav nain da nemamo preveliku nudu za tim. Ovo objanjava zato nimalo ne patimo zbog potpune nemogunosti percepcije same esencije. tovie, ne elimo. Na isti nain, ne osjeamo potrebu za estim prstom na ruci.

Stvoren sam na nain da mi je pet prstiju posve dovoljno. Moj je mozak oblikovan tako da preferiram raditi s pet prstiju, iako, prema potrebi, mogu djelovati i s manjim brojem, nekako nadoknaujui nedostatak. Meutim, potpuno sam nespreman raditi sa est ili sedam prstiju. Priroda me nije obdarila tehnikom za takav rad. ak ne mogu ni zamisliti to bih radio s dodatnim prstom. Drugim rijeima, shvaanje je materije, to jest, manifestacija djelovanja esencije, dovoljno za sve nae potrebe i istraivanja, kako u postignuu nae vlastite biti, tako i u postignuu svake vanjske. Stoga, nemamo problema ni sa im to se odnosi na materiju. Ako ivimo jedino u njezinim ogranienjima, osjeamo se poprilino zadovoljnima s naim postignuima. No, zamislite kabalista, koji postie vie forme te osjea beznaajnost niih kategorija i pomislite na njegovu golemu tenju za beskonanim proirenjem sposobnosti svojih osjetila. eli stei tisue ticala, udi za beskonanim osjeajem beskrajne raznovrsnosti boja, dok se sve to ne stopi u jednostavno, bijelo, apsolutno i sveobuhvatno znanje. Mi, meutim, izgleda da nemamo problem, i radosno pristajemo na ivot s naih pet malenih prstiju. Vee se tenje javljaju pod utjecajem Vie Svjetlosti. Ona u nama stvara sve vie novih potreba, dok nam, istovremeno, omoguava shvaanje da bismo, posjedovanjem vie razliitih Kelim, mogli percipirati znatno vei svijet nego to naih pet osjetila moe zahvatiti na prilino iskrivljen nain. Kada se neto zbiva izvan nas, mi to opaamo unutar vrlo ogranienog, jednostranog i iskrivljenog raspona senzacija. Zamislimo da neki vanjski utjecaj nesmetano ue u nas (nepreraen). Da smo oblikovani na nain da sve moe prodrijeti u nas bez otpora s nae strane, bili bismo u mogunosti precipirati apsolutno sve vanjske utjecaje. to znai percipiranje neega to je izvan mene? Stvoritelj je izvan mene, stoga bih Ga jasno osjetio i percipirao. To e postati mogue ako uklonim sve pregrade koje stoje na putu nadolazeih informacija. One djeluju kao membrane koje doputaju ulazak informacija samo unutar njihova ogranienog raspona. Ako se pomaknem iz crne boje, prema zelenoj, crvenoj, i bijeloj, tada u stei dva, ili ak dvadeset novih osjetila, pored svojih pet prirodnih. Tada u biti u mogunosti uzdii se do Svijeta Atzilut, i kroz te boje percipirati viu svjetlost, koja e nesmetano ui u mene.

Kako e se to dogoditi? Neu biti u mogunosti otvoriti dodatne otvore na mojoj crnoj kutiji. Ali, ni ne trebam to uiniti osjeaj bijele boje ui e u mene kroz moje opaanje crne, zelene i crvene, nakon kojih slijedi bezbojnost Stvoritelja. To se dogaa zbog toga to u kroz te neiskrivljene boje koje uu u mene moi osjetiti to je unutar njih, to jest, Deset Sefirot izravnog, istog svjetla.

Kao posljedicu toga, vidimo da ak i bez izlaska iz samoga Kli, crne kutije, sve ovisi o tome kako je podeena. Knjiga Zohar ui nas kako prilagoditi sebe Viem Sjaju. Zohar se sputa iz najvie toke Atzilut, zbog ega je njegovo ime sjaj. Knjiga Zohar objanjava kako moemo percipirati duhovne informacije mijenjanjem naih unutarnjih parametara. Drugim rijeima, postiemo formu u materiji, apstraktnu formu, i esenciju kroz materiju forme. Kako bismo dosegli Svijet Atzilut, Zohar se bavi samo dvama tipovima postignua. Nakon dosezanja Svijeta Atzilut i stanja Gmar Tikkun (Konano Ispravljanje), postiemo apsolutnu formu, i kroz nju, esenciju Svijeta Beskonanosti (Ein Sof).

Govorili smo o etiri vrste postignua. Kada prodiremo u neki materijal, kako u nama tako i izvan nas, stjeemo ga kao materiju, formu koju materija poprima, apstraktnu formu, i esenciju. Rekli smo, takoer, da su materija i forma u materiji posve dovoljne da nas sauvaju od pogreaka. Sljedee je pitanje moemo li djelovati s apstraktnom formom. Obzirom je iznad nae moi i jasnih osjeaja, moe biti krivo shvaena i moe nas navesti na krivi put. Jo je vie tako u pogledu potpuno nedostine esencije. Zato to uimo? Kada traimo kontakt sa Stvoriteljem, trebamo znati to tono elimo postii, za to se trebamo primiti da bismo izbjegli pogreke na naem putu. Trebamo biti oprezni da ne zamiljamo apstraktne forme. Kao pravilo, ovo se dogaa ljudima koji djeluju vrlo duhovno. Rei e vam o raznim silama koje vide, o prizorima i anelima, o njihovim prijanjim inkarnacijama i posebnim porukama koje su primili odozgora. To je posve pogrena interpretacija apstraktne forme. Prema tome, Zohar izriito zabranjuje uputanje u apstraktne forme i poziva osobu da ostane u granicama materije i njezine forme. 14. Isto tako, formu u materiji koja je opisana u drugom ogranienju percipiramo na posve jasan i zadovoljavajui nain, jer inimo to na temelju iskustva konkretnih akcija koje izvodimo iz reakcija materije. Na taj nain stjeemo svo uzvieno znanje na koje se pojedinac uistinu moe osloniti. To jest, materija je ono to naa osjetila opaaju, dok je forma u materiji neto to postiemo kao rezultat prodiranja u samu materiju. Baal HaSulam kae da formu u materiji postiemo potpuno i da nam je svo Vie znanje koje stjeemo na viim razinama istinito i jasno. Ako napredujemo ovim putem postignua prema sve viim formama materije bez apstrahiranja forme iz materije, tada se nepogreivo kreemo u ispravnom smjeru, prema ispravnom cilju. Ako se bilo gdje kreemo u ovome svijetu, uvijek postoji Ja smjeteno u odreenoj toki, odreenom smjeru, i odreenom cilju. Dok promatram cilj pred sobom, usmjeravam se prema njemu. To jest, Ja predstavlja jednu od mojih kvaliteta, dok nemam pojma o kvaliteti cilja. Ne usmjeravam se pomou vlastitih osjetila; nisu mi od pomoi na ovom

stupnju. Ne zamiljam kako mogu vidjeti ovaj cilj, kako si ga mogu predstaviti. Cilj sadri odreenu kvalitetu koja je posvema razliita od Ja. Ovo se tie razlike izmeu dvije razine dok, sve u svemu, postoji njih 125.

Stoga, kako ga mogu zamisliti, kako se mogu uzdii, probiti ovu barijeru? Koji bi trebao biti moj prvi korak i prema kojem cilju? Ne mogu zamisliti to elim biti. U naem svijetu mogu, primjerice, teiti postati profesor; stvaram si tu sliku u sebi, vidim ju, i jasno znam kakva je. U Kabali, meutim, nema naina na koji mogu zamisliti sve to. Stoga, ako umjesto materije i forme koju ta materija poprima, zamislim samo apstraktnu formu, odmah u pasti u zabludu i svojim u se buduim napredovanjem sve vie udaljavati od cilja. Prema tome, osobu koja tei duhovnosti Zohar upuuje na izniman oprez kada su u pitanju forme odvojene od materije, koje nisu percipirane naim osjetilima. Ne mogu rei da osjeam neto duhovno, dok ne steknem najmanji zaslon. Tek u potom biti u mogunosti opaati duhovne objekte i njihova svojstva. Oni e tada biti steena forma ove materije, zato to e forma biti odreena zaslonom. Zaslon nam pokazuje razliita svojstva i njihove kombinacije iz materije, koja poprima odreenu formu. Stoga, on kae: Tako, samo iz forme ove materije stjeemo svo uzvieno znanje na koje se pojedinac uistinu moe osloniti. U procesu uenja Knjige Zohar uvijek i iznova emo naglaavati ovaj problem.

15. Tree ogranienje je apstraktna forma. To znai da, nakon to nam se forma razotkrije u materiji, mo naeg zamiljanja omoguava nam da je potpuno odvojimo od materije. Ovdje Baal HaSulam ne govori o potpunim apstrakcijama koje nikada prije nismo vidjeli (npr. aneli i natprirodne sile). On istie da, ak i kada promatramo neto i potom preusmjerimo nau panju s promatranog objekta ili pojave, zamiljamo ga u apstraktnoj formi. Ne bismo trebali apstraktno zamiljati neto to je prethodno imalo formu. Pojedinac moe promatrati apstrahirano ili odvojeno od bilo kakve materije; primjerice vrline ili hvalevrijedna svojstva o kojima knjige o moralnim temama govore. Kada se dotaknemo kvaliteta istine, lai, ljutnje, herojstva itd., imamo na umu njihovu apstraktnu formu, posve osloboenu materije. Mi takvoj apstraktnoj formi pridodajemo vrline ili mane. Danas sam, primjerice, upitan Kako moe kabalist poput Rava Shimona biti ljutit?. To jest, kako toliko izrazito duhovna osoba moe imati ikakve neduhovne kvalitete? Odakle proizlazi ovo nerazumijevanje? Razlog lei u odvojenosti forme (kvaliteta, svojstava) od materije. Ako poveete jedno s drugim, sve e nesuglasice nestati. Meutim, da biste to vidjeli, trebate najprije poprimiti ta svojstva. Znajte da se ozbiljni znanstvenici odnose prema treem ogranienju s posvemanjim oprezom jer je nemogue osloniti se na njega sa stopostotnom sigurnou. Tomu je tako zato to je lako pogrijeiti u neemu to je odvojeno od materije. Na primjer, ne-religiozni idealist koji hvali apstraktnu kategoriju istine moe zakljuiti da ne bi namjerno mogao izgovoriti la, ak ni poradi spaavanja ljudskih ivota, taman da i itav svijet nestane. Postoje mnogi idealisti koji apstrahiraju odreenu kategoriju iz stvarnoga ivota i iz ovjeka i postave je iznad svega. Drugim rijeima, odvajaju kategoriju od materije u koju je odjevena, to jest, od onoga zbog ega zapravo i postoji. Takva istinoljubiva osoba, koja je spremna rtvovati svijet, ne razumije da se zapravo apstraktna kategorija istine pretvara u svoju suprotnost, la. Tora to zabranjuje u svojim zakonima, istiui da nemamo prava usvojiti apstraktnu formu kao apsolutno znanje, niti se oslanjati na nju.

No, ovo je u suprotnosti s miljenjem Tore, koja kae: Nita nije iznad spasenja Due, ak i ako ste prisiljeni lagati. Uistinu, da je ispitao istinu i la kada su stavljeni u materiju, sudio bi o tim kategorijama prema pravu ili krivu kojeg izazivaju u materiji. Tada bi, po provoenju brojnih eksperimenata u svijetu, vidio mnotvo rtava i gubitaka koje uzrokuju laljivci i njihove neistine. tovie, opazio bi veliku dobrobit prema onima koji podravaju istinu i onima koji provode pravilo govorenja samo istine. Tada bi doao do zakljuka da nema vee vrijednosti od istine, i niega nieg od lai. Kada bi idealist ovo razumio, svakako bi se sloio s miljenjem Tore i prihvatio da la, ak iako oslobaa ljudski ivot smrti, ima nemjerljivo veu vrijednost i vanost od ikoje apstraktne istine. Tomu je tako zato to su apstraktne kategorije koje spadaju pod tree ogranienje posve liene jasnoe. Nije vrijedno raspravljati o apstraktnim formama koje se jo nisu materijalizirale u ovome svijetu; to je samo gubitak vremena. Postoje odreena razdoblja u naem ivotu kada si definiramo odreene ideale. Kasnije, kako se susreemo s njima u stvarnom ivotu, vidimo da ne postoje, i im se odjenu u materiju, poprime neoekivanu, nepredvidivu, i u veini sluajeva, vrlo neprivlanu formu. Stoga, trebamo unaprijed prihvatiti ovo ogranienje, to jest, ni u kom sluaju ne trebamo koristiti apstraktne pojmove niti postavljati apstraktna pravila koja se odnose na duhovni svijet. Nemamo pojma emu je nalik duhovni svijet; sljedei stupanj nikada prije nije bio odjeven ni u kakvu konkretnu formu. Nemamo prava promiljati o vioj razini s nae trenutne toke gledita, jer emo u protivnom obmanuti sebe i nikada je neemo dosei. Stoga, moemo govoriti samo o materiji i formi koju ta materija poprima. Koji drugi pozitivni zakljuak proizlazi iz ovoga? Kabala nas gura prema materiji, to jest, prema fizikom osjetu duhovnoga. Upozorava nas da se ne uputamo u apstraktne, imaginarne akcije i u isto nas vrijeme upuuje da osjetimo duhovne forme koje e naa vlastita forma poprimiti. To jest, razliite forme zaslona odjevene na moje elje trebaju u meni stvoriti razliite duhovne prizore; i, bez odvajanja jednog od drugoga, ja bih trebao ivjeti u njima. To e se zvati duhovni svijet. Ako sada apstrahiram jedno od drugoga, zamislit u da danas ivim u duhovnom svijetu. Najvjerojatnije u se osjeati izvrsno dok se budem

uputao u svoje zamisli, no to e biti tek puka fantazija. Potiui nas da ostanemo povezani s materijom, premda uimo o formi, Kabala nas primorava da odjenemo nau materiju (volju za primanjem) u prikladnu formu (volju za davanjem). 16. Sada kada smo podrobno razjasnili ove etiri kategorije materiju, formu u materiji, apstraktnu formu i esenciju... Autor se ovdje zaustavlja u razmatranju esencije, zato to nema smisla govoriti o neemu to ne moemo percipirati. Moemo apstraktno promiljati o esenciji bez znanja o tomu to ona jest, no u tom se sluaju nae promiljanje pretvara u ispraznu filozofiju. Sada, kada smo jednostavnim primjerima podrobno razjasnili ove etiri kategorije, jasno je da:

U naelu, ne postoji nikakva mogunost zahvaanja etvrte

kategorije, koja je esencija; Prouavanje tree kategorije moe dovesti do obmane; Samo prva vrsta znanja materija, kao i druga vrsta forma

utkana u materiju, postoje zbog naeg jasnog i dostatnog postignua Vie Providnosti.

Ako naa materija, tj. na poetni egoizam (volja za primanjem) preuzme formu davanja (altruizam), namjeru u korist Stvoritelja, to znai da ulazimo u postojanje Vieg Svijeta. Uz njihovu pomo, osoba moe spoznati i stvarnost duhovnih razina Viih Svjetova ABYA. ak e se i najmanja komponenta uklopiti u ove etiri kategorije. Naprimjer, svaki dio u Svijetu Beria sadri svoju crveno obojenu posudu... Svijet Beria je sav crven (Bina). Hochma je bijel, Bina crven, ZA ili Yetzira zelen a Malchut ili Assiya crn. Baal HaSulam kae da, ukoliko uzmemo bilo koje od naih postignua, senzacija u Svijetu Beria, osjeat emo ih u Kelim crvene boje, ija se svjetlost prenosi na one koji postoje u Svijetu Beria. To jest, dok prolazi kroz Kelim Svijeta Beria (tj. kroz moja vlastita svojstva, filtere), bezbojna svjetlost percipira se kao crvena. to je crveno u duhovnom? U naem svijetu grana tog korijena odgovara crvenoj boji.

Posude Svijeta Beria, koje su crvene boje, predstavljaju boju koja je ogrnuta preko esencije. Ovo se odnosi na prvi nain postignua. Iako je to samo boja, znai pojedinost i manifestacija djelovanja esencije, nikada neemo moi dohvatiti samu esenciju, nego samo manifestaciju njezinih djelovanja. Takvu manifestaciju nazivamo esencija, materija, tijelo, ili posuda. To jest, stjeemo nedohvatljivu esenciju kao materiju. Stvoriteljeva svjetlost odijeva se i prolazi kroz crvenu boju, to predstavlja formu koja je odjevena preko esencije. To je drugi nain postignua. To je zato to se prikazuje kao crvena svjetlost, to upuuje na to da je odjevena i da izvire kroz esenciju, to jest, tijelo i materija crvene boje. Drugim rijeima, postoji materija i postoje razine koje percipira ta materija, preuzimajui razliite forme. Ako je u Svijetu Beria, preuzima crvenu boju. Ipak, ukoliko osoba i dalje eli razdvojiti Viu Svjetlost od njezine esencije, od njezine crvene boje (tj. crvenu boju koja izvire u Svijetu Beria razdvojiti od bezbojne unutarnje svjetlosti), ili ukoliko pone prouavati samu svjetlost, nematerijaliziranu, to pripada treem nainu postignua, tj. apstraktnoj formi, i rezultirat e zabludama. Ne mogu govoriti o Stvoritelju, nego samo o mojim svojstvima koja su slina Njegovim. Ne mogu rei da je On dobar. I to je uope moja ideja dobrote? Je li moja ideja dobrote ista kao ona koju pripisujem Njemu? Ako postanem slian Stvoritelju s deset posto udjela u kategoriji dobrote, do iste mjere mogu posvjedoiti da je On dobar. Razumijem Ga jer sam slian Njemu, jednak Njemu. Samo iz mojih vlastitih ispravljenih Kelim mogu govoriti o slinosti sa Stvoriteljem. To znai ostati unutar granica materije ak i u izraavanju njezine forme. Meutim, ukoliko govorimo samo o apstraktnoj kategoriji dobrote, tada u je modificirati na isti nain na koji sam to inio s kategorijom istine. Bit u spreman rtvovati itavo ovjeanstvo zbog ouvanja ove kategorije. Odnosno, to e biti krajnje apstrahirano u odnosu na stvarnost. Zato je to mogue? injenica je da se sastojimo od ogromnog Kli, dio kojega je ispravljen. U tome dijelu mogu Stvoritelja percipirati ispravno, dok u Ga u ostatku mojega Kli zamisliti apstraktno, a ne odjevenog u moje osobine. Tako da e bez dvojbe moja slika o Njemu oito biti

pogrena, jer su osobine u kojima Ga elim zamisliti jo uvijek suprotne Njegovima. Stoga, osoba se ne smije ni u kom sluaju pretjerano usredotoavati na apstraktnu formu. Ipak, ona u nama postoji jer postoji velik broj neispravljenih Kelim koji su suprotni Stvoriteljevoj formi. ovjeku je svojstveno da prosuuje o formi odjevenoj u materiju, tj. o volji i namjeri za davanjem koju je stekao dio njegovih Kelim; o Stvoriteljevim svojstvima koji jo nisu postali njegovi vlastiti. Sve ovo postoji unutar nae Due, koja je po svoj prilici razdvojena na dva dijela - ispravljeni i neispravljeni. Pa o emu Knjiga Zohar govori? Svjetlost ulazi u ispravljeni dio vae Due, koji je slian Stvoritelju po svojim svojstvima. Moete okarakterizirati sve to se dogaa u njoj kao formi jednakoj Stvoritelju jer su njezina svojstva odjevena u materiju. S druge strane, i dalje imamo mnogo neispravljenih Kelim, ija je sudbina biti ispunjenima Stvoriteljevom svjetlou. Ipak, ukoliko nastavimo prosuivati o svjetlosti koja je jo uvijek izvan naih Kelim, govorit emo o Stvoriteljevoj apstraktnoj formi i uvijek biti u krivu. To je zato to je nemogue prosuivati o svjetlu izvan neispravljenih posuda.

Apstraktne forme neizbjeno vode do pogrenih zakljuaka; stoga Zohar jasno istie da samo osoba koja je stekla jednakost forme sa Stvoriteljem moe uistinu govoriti o Njemu.

Vidimo kako Kabala usmjerava osobu prema praktinom razumijevanju i znanju, uvajui ga od raznih pogreki. Na nesreu, neprestano govorimo

o neemu to nije u nama; stoga nemamo naina odrediti vlastitu poziciju.

esto mi ljudi govore da su ve u Svijetu Beria ili Atzilut, ili ak dostigli Gmar Tikkun. Razumijem ih, naravno; nita ne moe biti dokazano ili opovrgnuto. Mogu ih samo posavjetovati da neto proitaju, nekako im pokazati pravi smjer i pokuati izazvati vie ili manje prigodne senzacije.

Svatko za sebe moe vidjeti koliko nas esto posjeuju zbrkane misli, tako da nikada nismo sigurni gdje smo zapravo.

Kada osoba ue u duhovni svijet, ne moe vrsto stajati na svojim nogama, nego nastavlja hodati vrlo dugim putem shvaanja, prikupljanja znanja i prouavanja raznih formi odjevenih u materiju.

Tek kada dostigne Svijet Atzilut i pone uzdizati Kelim Svjetova BYA (Gadlut Due), osoba moe rei da se uzdigla iznad zajednike greke rada s apstraktnim formama.

U skladu s time, najstroe se zabranjuje prouavanje Viih Svjetova, i nijedan istinski kabalist to nee raditi, najmanje oni koji prouavaju Zohar. Nema koristi od spominjanja esencije ili ak najmanjeg dijela kreacije, jer smo je nesposobni razumjeti. Obzirom da ne moemo razumjeti esenciju objekata u naem materijalnom svijetu, ak emo i vie pogrijeiti ako pokuavamo razumjeti duhovne manifestacije.

Esenciju i apstraktnu formu, na primjer, olovke, mogu donekle dohvatiti (ne mogu zamisliti ideju olovke izdvojenu od njezine forme). Samo forma odjevena u materiju i materija sama sadre potpuno pouzdan izvor znanja.

Stoga, ispred sebe imamo etiri aspekta iz primjera u Svijetu Beria:

Posuda Beria, koja predstavlja crvenu boju i definira se kao esencija ili materija Svijeta Beria;

Ispunjavanje posude Svijeta Beria Viom Svjetlou, koja je forma u materiji;

Via Svjetlost sama, izdvojena od materije Svijeta Beria; Esencija.

Na taj smo nain detaljno pojasnili prvo ogranienje: Knjiga Zohar govori samo o prvoj i drugoj vrsti znanja. to se tie tree i etvrte vrste, o tome se niti jedna se rije ne spominje u itavoj knjizi.

Dakle, kada prouavamo kabalistike knjige, nikada ne trebamo zamiljati ita to se ne nalazi u njima. U protivnom, jednostavno neemo uspjeti profitirati od onoga to nam je dano, i pogreno emo protumaiti autorove rijei. Trebali bismo se oslanjati samo na prve dvije razine znanja, materiju i formu u materiji.

17. Drugo ogranienje objasnit emo na isti nain. Znajte da, kako smo objasnili etiri vrste znanja u jednoj komponenti Svijeta Beria, tako je uope istinito s obzirom na etiri Svijeta ABYA, gdje su crvena, zelena i crna boja u tri Svijeta BYA materija i esencija. Bijelo Svijeta Atzilut forma je utisnuta u materiju, tj. u tri svijeta zvana BYA. Svijet Ein Sof, kao takav, je esencija.

Pogledajmo sve duhovne svjetove (Slika 3). Svijet Beskonanosti predstavlja esenciju (kako znamo, Svijet Beskonanosti ukljuuje Svijet Adam Kadmon), a za njim slijede Svjetovi Atzilut, Beria, Yetzira i Assiya. Svijet Atzilut sainjava apstraktnu formu; Svijet Beria je materija u koju se ova forma odijeva. Atzilut je bezbojan, Beria je crvena, Yetzira zelena, a Assiya crna.

Na poetku naeg istraivanja Predgovora Knjizi Zohar rekli smo da ne prouavamo Svijet Atzilut, nego samo Beria, Yetzira i Assiya, jer su Due tamo. Atzilutom se bavimo samo onoliko koliko se Svjetovi BYA podiu u nj, ili obrnuto, koliko Atzilut sja unutar Svjetova BYA. tovie, ne dotiemo se Svjetova AK i Ein Sof.

Kako rekosmo u prvom ogranienju, esencija nam je izvan dohvata; ona je etvrta vrst znanja kojega svaki objekt skriva unutar sebe, ak i bia u ovome svijetu. Bijela boja stoji sama i nije odjevena u tri boje tri Svijeta BYA; dakle, svjetlost Hochma nije odjevena u Bina, Tifferet i Malchut, nego je apstraktna forma na koju se ne obaziremo.

Ako steknemo na svijet iznutra (a zasigurno hoemo), uvijek bismo se trebali prisjetiti da prouavamo samo materiju i formu utisnutu u materiju. Ipak, dublja, vie unutarnja svojstva koja su u njoj skrivena nije mogue postii. Samo ih zamiljamo jer je nemogue stei ih prije Konanog Ispravljanja.

Zohar iskljuivo govori o naem uzdizanju do Svijeta Atzilut kroz Svjetove BYA (vidi sliku 4). Konano Ispravljanje (Gmar Tikkun) dogaa se u Svijetu Atzilut. Knjiga Zohar ne bavi se uzdizanjem do Svijeta

Beskonanosti (Ein Sof) nakon Gmar Tikkun-a, niti takozvanim osmim, devetim i desetim milenijem.

Stoga, uvijek emo vidjeti materiju i njezinu formu, dok e apstraktna forma i esencija ostati neotkrivene, jer e nae ispravljanje na svim razinama biti samo djelomino. ak i ako se neki Reshimo pojavi u nama i ispravimo ga, to je ispravljanje uvijek ogranieno i djelomino.

Da vam kaem kako to radi. Pretpostavimo da postoji Deset Sefirot, od Keter do Malchut. Mi odsijeemo Malchut i prestanemo primati Svjetlost koja nam silazi (ukoliko pokua ispuniti Malchut); stoga, ne moemo stei esenciju. Osim toga, kada radimo ne iz Malchut nego iz Yesod, stjeemo samo prvih devet Sefirot. Stjeemo ih samo s namjerom davanja; stoga, reeno je da djelomino koristimo Yesod. Koristi se samo dio Kli koji se zove VAK, dok GAR ostaje neaktivan, tako da je drugo postignue (koje se opaa kao apstraktna forma) odrezano. GAR de VAK stjeemo u Gmar Tikkunu, a nakon toga GAR de GAR.

Postoje etiri vrste postignua, no u ovome trenutku samo su nam dva dostupna. Stoga, trebali bismo znati to moemo a to ne prihvatiti kao neto oito.

Nita o tome ne spominje se u Zoharu. Govori se samo o prvoj vrsti, tj. tri boje BYA, koje se smatraju materijom, i predstavljaju tri Sefirot: Bina, Tifferet i Malchut. Zohar takoer govori o drugoj vrsti, koja predstavlja iluminaciju Svijeta Atzilut, odjevenu u tri boje BYA, tj. svjetlost Hochma, odjevena u Bina, tifferet i Malchut forma koja odijeva sebe u materiju. Knjiga Zohar ispituje samo te dvije vrste.

Prema tome, ukoliko svaki uenik nije krajnje svjestan da, kada prouava Zohar, njegove misli i shvaanja moraju uvijek biti unutar granica te dvije vrste znanja, odmah e postati zbunjen po svim pitanjima jer e liiti rijei njihova istinskog znaenja.

To jest, ukoliko tijekom naih studija jasno ne shvatimo da radimo s konkretnim formama utisnutima u materiju, potpuno emo promaiti ono to Zohar pokuava objasniti. Baal HaSulam nas upozorava da ne padnemo u tu zamku.

Postavlja se pitanje je li realistino postii ono to on opisuje. Mogu li doista kontrolirati sebe; vidjeti se kao netko tko jasno razumije sva ta pitanja tijekom studija, netko tko moe precizno razlikovati ove osobine u sebi? Je li to uope mogue?

Iako nam on kae da je nemogue, ispravna percepcija pojavljuje se podsvijesno kroz na ispravan stav prema stvarnosti, tj. usredotoenjem na Stvoritelja kroz grupu.

to je zapravo grupa? To je indikator mojeg altruistinog usmjerenja. Ukoliko se ispravno usmjerim na Stvoritelja kroz grupu (ja, grupa i Stvoritelj), tada sam doista usmjeren na Nj. To se dogaa jer se ne mogu odnositi prema grupi u svojoj elji da Ga steknem, ukoliko moje namjere ne postanu altruistine.

Tako da, ako sam usmjeren na Stvoritelja kroz grupu, moram neophodno djelovati sa svojim dijelovima u kojima su moje senzacije ispravljene. Zbog toga imam vrlo jednostavan pokazatelj onoga to bih trebao raditi u odreenom trenutku. Rije je o mojem uenju s grupom i mojoj tenji prema Stvoritelju kroz grupu.

Stoga, grupa mi pomae da ostanem unutar ispravnog okvira i uim samo ono to doista trebam, istodobno izbjegavajui podruja u kojima mogu pogrijeiti.

Stoga, ne trebamo neke posebne analitike i izvanosjetilne sposobnosti. Opremljeni smo svime neophodnim za na duhovni razvoj.

Velik je broj ljudi u naoj virtualnoj grupi. Svi mi studiramo, mislimo jedni na druge, i znamo da bez meusobnog pomaganja neemo moi stei ita duhovnoga. Postupno emo postii jedinstvo, interakciju, meuovisnost i ljubav; jasno emo vidjeti i osjeati koliko smo povezani meu sobom.

To raste iz isto egoistinih osjeaja. Vrlo prirodno, bez ikakvog umnog truda, s materijom i formom u materiji postupat u ispravno, usmjeravajui se prema Stvoritelju, postajanju slinim Njemu. Neu prelaziti granice svojih neispravljenih, nereguliranih elja, u kojima mogu zamisliti apstraktne kategorije i tvrditi da je njihova istina iznad svega, i pri tome u potpuno odbaciti slinosti i razlike meu ljudima. To jest, zakoni Tore svjedoe mojem ispravnom, istinitom stanju, koje mogu postii samo uz pomo svjetlosti.

18. to smo objasnili o etiri Svijeta ABYA openito je istinito u odnosu na svaki od svjetova. To se odnosi na svaku malu komponentu svakoga

od njih - kako je u Rosh Svijeta Atzilut, tako je u Sof Svijeta Assiya. To je zato to se svaki dio (stanje) na ljestvama svijeta Assiya, Yetzira, Beria i Atzilut sastoji od Deset Sefirot.

Ne spominjemo Keter jer je to izvor iste svjetlosti. Svaka razina, svako postignue sastoji se od Deset Sefirot: Keter, Hochma, Bina, ZA i Malchut.

Sefira Hochma postoji kao forma, a Bina, Tifferet i Malchut kao materija u kojoj se forma materijalizirala. Jednako tako, ima prvu i drugu definiciju, ije objekte Zohar ispituje, kao i Sefira Hochma, kada je odsutna iz Bina, Tifferet i Malchut, to je forma osloboena materije...

To jest, ako govorimo o tome kako se Ohr Hochma manifestira u Bina, Tifferet i Malchut, na isti nain na koji se forma manifestira u materiji. Ako govorimo samo o svjetovima Beria, Yetzira i Assiya ili o Sefirot Bina, Tifferet i Malchut, neovisno o tome gdje oni bili, tada mislimo na materiju.

O tome je mogue govoriti kao i o svjetlosti koja ispunjava ispravljene Kelim (jer je to forma preuzeta od strane materije) ili o samima Kelim u njihovu ispravljenu ili neispravljenu obliku (formi). Ipak, posve je nemogue govoriti o svjetlosti koja je izvan Kelim, jo manje zamiljati

esenciju koja je ak via. Nema naina da kaemo ita o samome Stvoritelju, izvoru svjetlosti.

Baal HaSulam pie: Nemojte misliti da na ove probleme nailazite samo kada doseete vie razine postignua. Pojavljuju se ak i na relativno niskoj razini Svijeta Assiya... On kae da se svaka najmanja razina sastoji od svojih vlastitih Sefirot Keter, Hochma, Bina, ZA i Malchut. Dok Bina, ZA i Malchut sadre materiju, Hochma je forma, Keter apstraktna forma a esencija je iznad toga.

Tako da ne govorimo o onome to se dogaa u Keter, jer je to iznad razine Stvoriteljevih misli. To je neto to stjeemo nakon Gmar Tikkuna. Nikada ne govorimo o formi koja je izdvojena iz materije. Raspravljamo ili o Beria, Yetzira i Assiya (Bina, ZA i Malchut) ili, ukoliko su oni ve ispravljeni, o svjetlosti koja ulazi u njih.

Vidimo koliko je Zohar praktian. Baal HaSulam posveuje mnoge stranice svojih radova ovoj stvari i mi emo o njima raspravljati kroz prouavanje knjige jer o tome ovisi ispravno usmjerenje prema Cilju.

19. Sada emo pojasniti tree ogranienje. Iako Zohar ispituje svaki svijet samo s pozicije Sefirot, koji su iluminacije Vie Svjetlosti u ovim svjetovima i svaku komponentu na nepokretnoj, vegetativnoj, animativnoj i govornoj razini stvaranje dotinih svjetova, glavni objekt ispitivanja ipak je govorna razina u svakom od svjetova.

Baal HaSulam kae da Zohar prouava sve to se nalazi u duhovnim svjetovima. No s ime god da se knjiga bavi (bilo svjetlou unutar Kli ili samome Kli), nikada ne govori posebno o nepokretnim, vegetativnim i animativnim razinama postojanja jednostavno zato to to nije njezin zadatak.

Sve to je napisano u Knjizi Zohar tie se samo ovjeka, tj. ljudskih Dua; naina na koji se ove Due opsluuju ili kako slue drugim duhovnim entitetima u stvorenome.

Moete prigovoriti da milijuni ili milijarde raznih stvorenja, sila, svrha i ideja mogu postojati u univerzumu. U pravu ste, no Zohar se time ne bavi. To je stoga to se za istraivanje takvih stvari pojedinac mora uzdii do razine koja je iznad Knjige Zohar, tj. dosei vie od onoga za to je knjiga namijenjena.

Svrha Zohara vrlo je konkretna; mora nas odvesti do Konanog Ispravljanja. Na se put nakon toga u potpunosti mijenja. Nastavljamo

istraivanje univerzuma svojim ispravljenim osobinama. To je istraivanje nemogue opisati u knjigama jer ga nijedna izgovorena ili napisana rije ne moe izraziti.

Stoga, Zohar govori iskljuivo o stvarima koje se odnose na nae Due, tj. to treba biti ispravljeno u ovome trenutku. Ostalo ga se ne tie.

Otkrivamo da ovjek u ovome svijetu mora primiti njegu od sve etiri razine ovoga svijeta (nepokretne, vegetativne, animativne i govorne), kako bi rastao. ak su i u ovjekovoj hrani etiri sastojka od sva etiri stupnja koji su posljedica toga to njegovo tijelo takoer ima etiri razine (nepokretnu, vegetativnu, animativnu i govornu). One su:

Volja za primanjem u svrsi samoodranja Volja za primanjem koja prevazilazi potrebu za samoodranjem,

trai preobilje, no sposobna je zauzdati samo ivotinjske elje; udnja za uicima koje nudi drutvo, poput opeg potovanja i

vladajuim pozicijama; Tenja znanostima.

Obino kaemo da se ovjek sastoji od etiri razine elje: za tjelesnim uicima, bogatstvom, moi, slavom i znanjem.

Volja za primanjem u svrsi samoodranja, to se odnosi na nepokretnu razinu elje;

Volja za primanjem ivotinjskih elja je vegativna razina elje; volja za primanjem dana kako bi se pojedinac proirio i ispunio uitkom u svojoj posudi mesu (Basar) tijela;

Volja za ljudskim zadovoljstvima, koje se odnose na animativnu razinu elje;

Tenja prema znanostima govorna je razina elje.

20. Nalazimo tako da primanje s prve razine, mjeru potrebe za samoodranjem, i s druge razine stupanj animativnih elja koje prelaze potrebu za samoodranjem, za njega predstavljaju primanje i odravanje s nepokretne, vegetivne i animativne razine, koje su nie u odnosu na njegovu razinu.

Ako elim hranu ili seksualna zadovoljstva (ovo su dvije osnovne vrste uitaka koje trai moje tijelo), tada primam podrku od objekata koji su nii od moje vlastite razine: od nepokretne, vegetativne i animalne razine. Ako traim bogatstvo, takoer ovisim o nepokretnoj razini (novac). Ako

slijedim mo i slavu, tu ve trebam ljude poput sebe, tj. ljudsku razinu. Ako eam za znanjem, uitak primam s vie razine koja je nova za mene kao i za mnoge ljude. Moje se tenje tada smatraju duhovnima u ovome svijetu.

21. Slino tomu, nauit ete kategorije Vieg duhovnog svijeta. S obzirom da su svi svijetovi otisci jedan na drugome od viega do niega, i sve to je na nepokretnom, vegetativnom, animativnom i govornom stupnju u Svijetu Beria, otisnuto je na nepokretnoj, vegetativnoj, animativnoj i govornoj razini Svijeta Yetzira. tovie, sve to je na nepokretnom, vegetativnom, animativnom i govornom u Svijetu Yetzira, otisnuto je na razine nepokretnog, vegetativnog, animativnog i govornog Svijeta Assiya. Ponovno, nepokretna, vegetativna, animativna i govorna razina Svijeta Assiya otisnuta je na nepokretnu, vegetativnu, animativnu i govornu razinu naega svijeta.

Sve ove razine u svakome svijetu: nepokretna, vegetativna, animativna i ljudska kopiraju jedna drugu, svaki svijet bivajui na vlastitom razliitom stupnju ustrojene materije.

Nepokretna razina u duhovnom svijetu naziva se palae Vegetativna razina su odore (odjea) Animativna se razina naziva anelima Govorna razina sastoji se od Dua ljudi u njima odnoseem

svijetu Deset Sefirot u svakom svijetu jest Boanskost (Via Svjetlost

odjevena u ove etiri razine).

Due ljudi centar su svakoga svijeta i primaju ispunjenje iz itave duhovne stvarnosti korespondirajueg svijeta. Slino tomu, osoba u materijalnome svijetu prima ispunjenje od itave materijalne stvarnosti naega svijeta.

Na isti nain ovjek u naem svijetu predstavlja krunu prirode, i vlada nad svim ostalim razinama (sve ostalo postoji samo za njega). Ljudska Dua u duhovnome svijetu sredinja je toka stvaranja i upravlja svim razinama u Vioj stvarnosti.

U Behina Aleph, koja je volja za primanjem u svrsi odranja vlastita postojanja, osoba prima iluminaciju od palaa i odora koje su tamo;

U Behina Bet, koja proishodi iz animativnih elja koje poveavaju pojedinevo tijelo, on prima duhovnu svjetlost od anela koji su tamo u koliinama iznad neophodnih za odranje

njegova postojanja, kako bi razvili duhovne posude u koje je njegova Dua odjevena;

Razlog je to on prima od Behina Aleph i Bet, koji su nie u odnosu na njega. To su palae, odore i aneli i njihova je razina nia nego ona ljudskih Dua;

U Behina Gimel, koja predstavlja ljudsku razinu volje za primanjem koja razvija duh (Ruach) ovjeka u ovome svijetu prima od jednakih. Stoga, tamo takoer prima od jednakih , dakle od svih Dua koje se nau u tome svijetu. Uz njihovu pomo uveava svjetlost Ruach ispunjavajui svoju Duu;

U Behina Dalet volje za primanjem, to jest aspiraciji za znanostima (misli se na kabalistiko postignue u duhovnome svijetu), pojedinac prima od Sefirot odreenoga svijeta, primajui od njih HaBaD svoje Due.

ovjekova se dua mora razviti i usavriti u svakom od svjetova koristei sve to je u tom svijetu. To je tree ogranienje kojega osoba mora biti svjesna; da itava Knjiga Zohar govori o svakoj komponenti Viih Svjetova koje prouavamo, bili to Sefirot, Due, aneli, odore ili palae. I iako ih prouavamo onakve kakvi jesu, uenik uvijek mora imati na umu da se spominju samo u vezi s ovjekovom Duom, koja ih prima i biva ispunjena njima. To znai da svi oni slue potrebama te Due. Budete li slijedili tu liniju u svojem uenju, shvatit ete sve i biti uspjeni na svome putu.

Baal HaSulam kae da e strogim pridravanjem svih tih ogranienja pojedinac uspjeti na svome putu. Zato daje tako detaljno objanjenje.

Vraat emo se ogranienjima koji se odnose na etiri vrste znanja: materiju, formu u materiji, asptraktnu formu i esenciju. Vidjet emo ih u Duama, anelima, odorama, palaama i svjetovima. togod osjeali, uvijek bismo trebali razdvojiti stvarna postignua od onih imaginarnih, kakve ne moemo ispitati ili analizirati.

Govorili smo o stvarima koje jo uvijek nismo u mogunosti osjetiti. Bilo bi prekrasno kada bih vam mogao, uz pomo nekoga objekta u duhovnome svijetu, pokazati to je materija, forma u materiji, apstraktna forma i esencija. Nadajmo se da emo uskoro dosei tu razinu. U osnovi, to je ono to teimo postii.

No ak i sada, dok govorimo o tome, ve se podsvjesno pripremamo. Najvanija je stvar nae jedinstvo i zajednika elja. Zajedno teimo postignuu jednog cilja, privui na sebe ispravljajuu svjetlost silne moi. togod uimo i razumijevamo, svjetlost nas potie naprijed.

Savjetujem vam da prouite ovaj materijal i napiete kratak saetak o onome to je ovdje napisano. Jezik Baal HaSulama pomalo je arhaian, i tekst je prilino zbunjuju pa prijevod sa hebrejskoga gubi neto originalne pronicljivosti i ivopisnosti. Ipak, preporuam vam da proete kroz ove etiri vrste znanja jer emo s vremena na vrijeme govoriti o njima. Iako se trenutano doimaju prilino suhima i apstraktnima, postupno e postati naim glavnim instrumentima postignua, uputanja u novu, nepoznatu materiju.

U osnovi, Predgovor Knjizi Zohar govori o ogranienjima kojih se valja drati tako da ispravno percipiramo informaciju koju knjiga nudi.

Uvijek postoji problem komunikacije i meusobnog razmijevanja izmeu viih i niih duhovnih entiteta. U naem svijetu vidimo isto: izmeu odraslih i izmeu djece kao i izmeu odraslih i djece. Kada se materija odnosi na dva via stupnja, uvijek bi trebao biti posrednik izmeu njih. Na primjer, da bi se prehranilo dijete, majino tijelo ima poseban sustav za proizvodnju mlijeka. Beba sisa mlijeko, koje se tada pretvara u krv. Krv se nadalje pretvara u tjelesnu materiju i tako dalje.

Kako bi nia razina primila od vie, moraju postojati odreeni naini prolaza i modifikacije izmeu njih. I vie i nie razine trebaju imati sustave podeavanja, prilagodbe i komunikacije. Stoga, kada pristupimo prouavanju Kabale, elimo primiti mo odozgo koja e nas uzdii i promijeniti na nain da emo moi poeti osjeati Vii Svijet, stei dodatan osjet opaanja, razumijevanja i prilagodbe istinitom svemiru.

Stoga, moramo se prilagoditi Viem Svijetu kako bismo od njega uzeli ono to nam ima dati. Ukoliko ne uspijemo, bit emo izgubljeni u svojim vlastitim umiljajima i praznovjerjima i neemo uspjeti uspostaviti kontakt s viom razinom.

Kako bi nas na ovaj kontakt usmjerio precizno, inei ih ne samo ispravnim nego i konanim u svojoj ukupnosti, Baal HaSulam nam je omoguio ovaj Predgovor. Slino je to zdravom djetetu koje prima hranu od svoje majke i moe je potpuno i valjano probaviti.

Tekst nas upuuje na to kako ograniiti sebe (stvoriti cijev kroz koju e do mene sve sii s vie razine), kako ispravno primiti i najuinkovitije se uzdii do vie razine.

Materija je naa volja za primanjem uitka, jedina stvar koju je Stvoritelj stvorio. Njezina je forma nain primanja uitka: u vlastitu korist ili u korist Stvoritelja.

Trebamo ostati unutar ove dvije kategorije i izbjei apstraktne forme rezoniranja o egoizmu i altruizmu bez ikakve povezanosti s materijom ili spekuliranje o Stvoritelju, esenciji. Ipak, to nije dovoljno, pa od 22. stavka nadalje ui emo dublje u ova ogranienja, podeavajui se prema valu kojeg nam Zohar odailje.

Sada emo raspraviti o dva ogranienja, ili tonije, ispravnoj kombinaciji, kontaktu, komunikaciji izmeu vie razine koja mi alje svjetlost i mene samoga.

22. Nakon svega to je reeno, ostaje nam opisati, uz pomo Deset Sefirot, sve materijalne odraze koje osoba susree u Knjizi Zohar. Takvi su odrazi vii i nii, uzdiui i padajui, zagasiti i irei, u malom stanju ili velikom, razdvajanju i ujedinjavanju, brojevima i tako dalje ukratko, sve to nii uzrokuje u Deset Sefirot s njihovim dobrim i loim akcijama (opisanima zemaljskim rijeima u Zoharu).

Kako osoba moe od rijei ovoga svijeta uspjeti isto izraziti kroz Deset Sefirot? Ne postoje rijei u duhovnom svijetu, samo Osjeaji. Ti Osjeaji moraju biti preobraeni, odjeveni u neke slike (odraze) koje moemo prenijeti jedne na druge. Moemo to napisati ili izraziti na neki drugi nain. Ne trebamo jezik unutar sebe; on neophodnim postaje samo zbog prijenosa informacije.

Knjiga Zohar objanjava kako proi od takvih parova rijei poput vii-nii, irenje-skupljanje, padovi-usponi do njihove ispravne interpretacije i opisivanja uz pomo Deset Sefirot. Deset Sefirot sadravaju fiziko-matematiki jezik duhovnoga svijeta.

Na prvi pogled, ini se udnim: kako je mogue da Vii Svjetovi budu toliko potaknuti, da se promjene u njima mogu opisati kao uzrokovane akcijama niih?

To jest, ako neto promijenim unutar sebe, mijenjam itav svemir. Svjetovi sa svim silama i duhovnim entitetima koje su u njima silaze i kreu se. Mogu li utjecati na Vie Svjetove iz ovoga svijeta?

ak i ukoliko pronaete neophodnim tvrditi da u Vioj Svjetlosti ne postoji nita to se odijeva i sja u Deset Sefirot, da je to samo u posudama Sefirot, koje nisu boanske, svejedno su stvorene samo sa stvaranjem Dua. To je da bi se skrila ili otkrila razina postignua, do mjere i s brzinom koje su Duama potrebne da bi dostigle eljeno Konano Ispravljanje. To je poput gore spomenuta primjera, s optikim

ureajem koji se sastoji od etiri dijela obojenoga stakla bijelo, crveno, zeleno i crno.

to Baal HaSulam pokuava otkriti tom dugakom reenicom? On govori sljedee: ak iako se nita ne dogaa u Stvoriteljevoj svjetlosti, i sve se dogaa samo u Duama, utjecaj svjetlosti izraavamo takvim rijeima. Utjecaj je stalan, no uzrokuje sve vee i vee promjene u nama.

Na primjer, au vode stavim u hladnjak. Temperatura vode u ai je 20 stupnjeva, dok je temperatura unutar hladnjaka samo 10. To znai da hladnjak stalnim utjecajem hladi vodu do vlastite temperature. To jest, utjecaj hladnjaka nije promjenjiv, dok se temperatura vode u ai neprestano mijenja. Isto se dogaa s nama: Via Svjetlost na nas vri stalan pritisak, no njezin pritisak polako prodire u nau materiju, nau elju za primanjem uitka, i mijenja je u skladu s vlastitim parametrima.

Kabala opisuje sve transformacije koje se u nama dogaaju pod stalnim utjecajem svjetlosti. Reeno je: Ja Stvoritelj ne mijenjam Svoje Ime. Njegov stav prema nama posve je dobar, i On nas konstantno pritie kako bi nas uzdigao do razine Apsolutna Dobra. No, s obzirom da nas Njegov utjecaj proima sve dublje, poinjemo mu se prilagoavati i poinjemo osjeati naa stanja kao nesavrena i udaljena od Njega. Poinjemo traiti uzdignutije stanje, eljeti da nas svjetlost proisti i naini slinima njoj.

Ispostavlja se da, Svojim stalnim dobroudnim pritiskom, Stvoritelj u nama budi sve gore senzacije naeg vlastitog stanja i sve se vie dobrih Osjeanja odnose na Njega. Kabala opisuje stalne promjene kroz koje moramo proi.

U osnovi, Kabala nam ne govori o tome to emo jo iskusiti pod stalnim utjecajem svjetlosti, od naeg sadanjeg stanja pa sve do posvemanje jednakosti forme sa svjetlou, zvanom Gmar Tikkun. Radije, ona nas ohrabruje da nainimo svoj vlastiti trud i da svojim osobnim i nezavisnim sudjelovanjem skratimo ovaj proces.

Pri tome, prolazimo kroz iste transformacije, no one postaju eljene; stoga mi, u iekivanju jasnih buduih stanja, opaamo vlastiti duhovni uspon, a svoj ivot kao pozitivan i ugodan. Drugim rijeima, aktivna participacija u procesu ispravljanja uzdie ovjeka do prilino povoljne razine, (i to) istoga trenutka kada se za to odlui.

ak i ukoliko pronaete neophodnim tvrditi da u Vioj Svjetlosti ne postoji nita to se odijeva i sja u Deset Sefirot, da je to samo u

posudama Sefirot, koje nisu boanske, svejedno su stvorene samo sa stvaranjem Dua. To je da bi se skrila ili otkrila razina postignua.

Svjetlost se neprestano igra s nama. No, zapravo, to nije igra. S obzirom da se sastojimo od Reshimo de Hitlabshut i Reshimo de Aviut (informacija o svjetlosti i Kli), posljedino, razliiti informacijski Kelim alternativno se aktiviraju u nama. Stoga, nae stanje procjenjujemo ili s pozicije svjetlosti ili s pozicije Kli. Stoga nam se ini da prolazimo kroz razliita stanja. Svjetlost je, meutim, akcija u skladu s mjerom i brzinom koje su potrebne Duama da dosegnu eljeni ispravak.

Slino je to sluaju gdje su bijela boja u knjizi i materijal koji formira njezina slova mogui u tri Svijeta BYA, gdje postoje posude Sefirot koje su stvorene, no ne i boansko. Ipak, trebalo bi biti krajnje neutemeljeno misliti da one postoje u Svijetu Atzilut, gdje posude Deset Sefirot takoer predstavljaju ono krajnje boansko, stopljenu s Viom Svjetlosti koja ih ispunjava.

Baal HaSulam eli rei sljedee: u svemu postoje tri komponente: Stvoritelj, svjetlo koje izvire iz Njega i Kli koji se mijenja pod utjecajem svjetlosti kako bi dosegao jednakost forme sa Stvoriteljem. I Stvoritelj i Njegovo svjetlo nepromjenjivi su, dok se sve promjene odvijaju u nama, kako bi nas nainile sline Njemu.

Sve to postoji u potpunom jedinstvu.

23. Kako bismo razumjeli gore spomenuto, moramo se prisjetiti to je reeno u 17. stavku, koji ustvruje:

Esencija koja stvara stvarnost tajna je supstanca, koju mi ne moemo shvatiti u esencijama materijalnoga svijeta. To se odnosi na Svjetove Ein Sof i Adam Kadmon, nazvanima esencijom koju ne moemo stei.

Svijet Atzilut je forma. Tri Svijeta BYA su materija. Luminiscencija Atzilut u BYA forma je odjevena u materiju.

Pogledajmo sada crte kako bismo razumjeli gdje smo u naem prouavanju Knjige Zohar. Postoje Svjetovi Ein Sof (Beskonanost), Adam Kadmon, Atzilut, Beria, Yetzira i Assiya. Svijet Beskonanosti i Adam Kadmon predstavljaju esenciju, Svijet Atzilut je forma, dok Svjetovi Beria, Yetzira i Assiya predstavljaju materiju. Ispod njih su Machsom, ili Sium, i ovaj svijet.

Nae vrijeme u ovom svijetu troimo samo tijekom pripremnog razdoblja prije nego li uemo u Vii Svijet. Kabala nam govori o stupnju koji zapoinje nakon to prijeemo Machsom i zaponemo svoj uspon. Od toga trenutka, materija (naa elja) postupno se pojavljuje u nama, i preuzima formu Svijeta Atzilut. To jest, Svijet Atzilut odjeva se u materiju i daje joj vlastitu formu davanja. Materija je primanje, elja za primanjem. Ova elja poinje preuzimati formu davanja.

Pokuajmo sada razumjeti kako stjeemo Beskonanost. to je za nas beskonanost? Je li to jednostavno nedostatak shvaanja? U takvom sluaju moda to ne bi bilo imenovano na taj nain. Ako rabimo odreenu rije da bismo oznaili neto, to znai da to prvo stjeemo, dohvaamo, vaemo i vrednujemo unutar sebe i tek tada toj senzaciji ili stanju dajemo ime. Drugim rijeima, ukoliko neto nazovem Beskonanost, to znai da sam iskusio to stanje, i nakon to sam ga izmjerio prema svim prihvaenim standardima i pravilima, dajem mu ime. Stoga, Beskonanost je jedna od preciznih fizikih kategorija, definicija, mjera.

Baal HaSulam pita: Kako moete imenovati neto to nije shvaeno?

I daje ovaj odgovor: Ime Svijeta Beskonanosti ne izraava esenciju Jednog Koji Stvara Stvarnost per se, nego radije upuuje na to da su svi svjetovi i Due ukljuene u Njemu. To se odraava u namjeri stvaranja o kojoj je reeno dovretak akcije je u njezinu prvotnom dizajnu veza svega Stvorenoga s Njim do potpunog ispravljanja. To se naziva Svijet Beskonanosti.

Budui da postoji stanje u kojem se prva i zadnja misao stapaju u jednu, ovo stapanje naziva se Beskonanost. Ne moemo je stei u naem sadanjem stanju jer jo uvijek nismo dostigli konano stanje. Stoga, Beskonanost znai sjecite dvije krajnje toke stvaranja. Isto se odnosi na na svijet: kada ne moemo odrediti uzrok i posljedicu, ini se da se sve sastoji od proturjenih, nepovezanih detalja.

Ovo se dogaa jer nam ideja Beskonanosti izgleda stvarno beskonana. No kako poinjemo ispravljati svoje unutranje osobine i rastemo do razine svjetlosti, ove se ideje u nama stapaju, i sva proturjeja nestaju. Dobro i zlo, svjetlost i tama rastapaju se u jednu sveobuhvatnu ideju, i definicija Beskonanosti nestaje. Ulazimo u nju, i postaje stvarna, jasna i dokuiva.

Svijet Beskonanosti nazivamo i prvim stanjem Dua kada sve Due postoje u Stvoritelju, ispunjene svim moguim uicima, iji e pun volumen biti primljen u stanju Konanog Ispravljanja.

24. Dajte da pruim primjer iz naega svijeta. Recimo da pojedinac eli izgraditi lijepu kuu. Prva mu misao zamilja kuu sa svim sobama i katovima ba kao to e izgledati nakon dovretka njezine gradnje. Nakon toga, on slae plan konstrukcije u svim detaljima kako bi ga objasnio graditeljima, detalj po detalj: drvo, cigle, metalni okviri itd. Tek nakon toga on zapravo poinje graditi kuu i nastavlja sve dok ona nije dovrena, ba kao to je isprva isplanirana.

Trebali biste znati da je u Svijetu Beskonanosti, koji je tajna prvobitnoga dizajna, sve Stvoreno pripremljeno u svojoj potpunoj savrenosti. Ipak, ova alegorija ne sadri potpuno znaenje, jer su budunost i prolost jedno za Stvoritelja i prvobitni dizajn utkan je u Njega. On ne treba ikakve instrumente za djelovanje, kao to mi trebamo. Stoga, stvarna je stvarnost u Njemu.

Nau udaljenost od Stvoritelja percipiramo kao Beskonanost. Ako unutar sebe pokuamo kombinirati suprotne ideje, tako da se sve stope u jedinstvenu cjelinu, ui emo u Svijet Beskonanosti (Ein Sof), koji stoga prestaje biti beskonaan i postaje stvaran, gdje se sadanjost, prolost i budunost stapaju u jedno.

Trebamo dati sve od sebe da prevaziemo naa uobiajena stanovita o vjenosti, beskonanosti prema konkretnijim, ispravnim, duhovnim definicijama. Sve duhovne ideje postoje unutar nas, no razumijemo ih jedino kada su meusobno suprotstavljene: dobro i zlo, crno i bijelo, ogranieno i neogranieno, primanje i davanje itd. Ako nainimo toku prevazilaenja ovih ideja u svojim unutranjim svojstvima, Beskonanost e postupno postati naom stvarnou.

To je upravo ono to se dogaa u Stvoritelju; stoga su u Njemu misao i djelovanje jedno te isto. Tijekom naeg napredovanja, pokuavat emo

ujediniti sve ideje s jednim izvorom. Ui emo u stalno i apsolutno stanje kada vrijeme postaje nevano. Malo po malo, moramo se naviknuti na to stanje. U lanku Navika postaje drugom prirodom iz knjige Shamati (uo sam), Baal HaSulam pie da su sve skrivene, implicitne osobine i stanja unutar nas zato to mi postojimo u svom sadanjem stanju samo u naoj percepciji. Iz Stvoriteljeve perspektive, u stanju smo savrenstva i beskonanosti, u jedinom stanju koje je On ikada stvorio. Na zadatak je ispraviti svoja osjeanja, osjetiti svoje istinsko stanje.

Baal HaSulam kae da to stanje moemo postii uz pomo stalne vjebe, razvijanjem navike, koja e se pretvoriti u nau drugu prirodu. Dolazi li svako djelo u naem svijetu u nae vidno polje ili ostaje izvan njega, to ovisi samo o tome moemo li se podesiti prema tome djelu. Dok uimo i stjeemo prigodne navike, poinjemo opaati svakakve vrste dogaaja koji su ranije prolazili nezapaeni. Jednako je s duhovnim: prvo, postupno stjeemo posebna osjetila, i tada moemo percipirati duhovnu stvarnost.

Knjiga Zohar kae da je kategorija Beskonanosti bazirana na kontrastu, da je duhovnost ono gdje se stapaju prolost, sadanjost i budunost. Zohar nas ohrabruje da razvijemo osnove ovih senzacija.

Baal HaSulam nastavlja s primjerom kue: Svijet Atzilut poput je smiljenog i detaljnog plana koji e biti realiziran.

Svrha je izgraditi kuu (tj. Svjetove Ein Sof i Adam Kadmon). Svijet Atzilut je forma, koju se moe jasno zamisliti. To je detaljan plan kue s nacrtima i specifikacijama sve to postoji na papiru, ali jo uvijek nije materijalizirano.

Trebali biste znati da inicijalni dizajn, dakle Svijet Ein Sof-Beskonanosti, i dogovorno utanaen plan, koji e u svoje vrijeme biti realiziran u stvarnosti, nema nikakve veze sa stvorenjima jer sve je jo u fazi oblikovanja gdje jo uvijek nita nije provedeno u djelo. To e rei, svjetovi Ein Sof, Adam Kadmon i Atzilut posve su odijeljeni od Dua, od tebe i mene.

Osoba ini slino: iako je osmislio sve detalje (cigle, metalni dijelovi, drvo) koje e trebati tijekom gradnje, jo uvijek nema nita osim svoje mentalne slike kue. Glavna je razlika u tome to pojedinev mentalni plan nije stvarnost, dok je Stvoriteljev dizajn stvarnost sama po sebi i neusporedivo je vea od stvarnosti stvorenja.

Stoga, tree stanje stvorenoga posve je stvarno. U usporedbi s time (Svjetovima Atzilut, Adam Kadmon i Ein Sof), nae je stanje duhovno iluzorno; percipirano je samo unutar nas. To nalikuje bolesnoj osobi koja onesvijetena lei u svojoj postelji. Iako je u ovome svijetu, ne moe to osjetiti. Ili, zamislite osobu u mranoj sobi, nesvjesnu ogromnoga svijeta oko sebe.

Tako, objasnili smo misterij Svijeta Ein Sof i Svijeta Atzilut; sve to sadre odnosi se samo na stvaranje stvorenja onakvima kakva postoje u dizajnu, no njihova esencija jo uvijek nije otkrivena. Ba kao u naem primjeru s kuom, jo uvijek nema niega u graevinskom planu ovjeanstva: niti cigala, niti drveta, niti metalnih dijelova.

25. Tri Svijeta BYA, zajedno s ovim svijetom, utjelovljenje su planirane akcije, ba kao to je graevinski materijal potreban prije nego gradnja moe biti dovrena. Slino tomu, Via Svjetlost sja u Svjetovima BYA do mjere u kojoj je Due mogu primiti kako bi dostigle svoj dovretak. Via Svjetlost se odijeva u deset Kelim Keter, Hochma, Bina, Hesed, Gevura, Tifferet, Netzah, Hod, Yesod i Malchut, koji su stvarni Kelim u odnosu na Stvoritelja. To jest, ne odnose se na Stvoritelja nego su, radije, novostvorene zbog potreba Dua.

Beskonana se svjetlost odijeva u Deset Sefirot Svijeta Atzilut; kroz njih, ulazi u nae Due, i shodno tomu ih preinauje.

26. Iz gornjega primjera, osoba bi trebala razumjeti u kakvoj su meusobnoj vezi tri komponente u dizajnu kue prema uzrocima i posljedicama, gdje je korijen svega u poetnom dizajnu. Nee biti elementa u planu koji nije usmjerem prema akciji poduzetoj u skladu s inicijalnim planom; u pogon nee biti stavljeno nita to ve nije ukljueno u inicijalni plan.

U Svjetovima BYA, kao i u naem svijetu, sve se dogaa samo u skladu s inicijalnim planom, koji je odmah realiziran u Svijetu Beskonanosti. Zapravo, ne moemo utjecati ni na to oko nas. Postupno dolazimo do tog zakljuka tijekom ivota... Jedino podruje na koje moemo primijeniti trud je u ubrzavanju naeg ulaska u duhovni svijet i stapanja sa Stvoriteljem. Ova je stvar na nama; ona ovisi o promjenama kroz koje nae Kelim prolaze od naeg sadanjeg stanja pa sve do potpune jednakosti forme sa Svijetom Beskonanosti.

Meutim, sva su naa stanja nepromjenjiva i predodreena kao i svaka faza u planu gradnje: prvo, iskopavanje rupe, gradnja temelja, uspravljanje potpornja itd. Stoga, ne moemo zapravo promijeniti ita u

ovome svijetu osim vlastite tenje prema Svrsi stvaranja. Ako to inimo svojom slobodnom voljom, osjeamo se ugodno jer razlika izmeu naih tenji i Stvoriteljeva stanja nestaju i, tijekom naeg pribliavanja, stjeemo Svijet Beskonanosti. Mi i Stvoritelj dvije smo glavne suprotnosti koje ukljuuju sve razliite kontrastne parove: dobro i zlo, gore i dolje, crno i bijelo te mnoge druge parametre i kategorije. Sve one poinju pritjecati, te, stapajui se u jedinstvenu toku, vode nas do stanja zvanog Svijet Beskonanosti.

Trebali biste razumjeti da ne postoji niti najmanji novi element, a koji ne potjee iz Svijeta Ein Sof. To jest, Due u svojem inicijalnom stanju su u savrenom stanju Potpune Ispravljenosti, to se podudara s kazivanjem dovretak djela je u prvotnom planu.

Sve to e biti otkriveno u Konanom Ispravljanju tamo postoji i inicijalno izvire iz Svijeta Ein Sof u Svijet Atzilut. Isto je kao s mentalnim planom u gore spomenutom primjeru, gdje prvotni dizajn biva realiziran kao to kua biva izgraena u stvarnosti. To se dogaa s nama, Duama u Svjetovima BYA.

Stoga, ne postoji ni najmanja komponenta u ovome svijetu koja nije proizala iz Svijeta Ein Sof i to odreuje stanje svih Dua u inicijalnom stanju. Svijet Atzilut izvire iz Svijeta Ein Sof, to je osobni odnos prema novoj komponenti koja postoji u naem svijetu. Od Svijeta Atzilut, svako novo izviranje u tri Svijeta BYA pretvara se u akciju, u Svjetove Yetzira, Assiya te najniu razinu u naem svijetu i otkriva se kao Stvoriteljev odnos prema stvorenome.

Valja razumjeti da nita novoga ne postoji u ovome svijetu, a to nije proizalo iz zajednikoga korijena u Stvoriteljevu Svijetu Ein Sof, Njegovog osobnog korijena u Svijetu Atzilut, koji je siao u Svjetove BYA i postao stvoreno razvijanjem u na svijet.

Hoe rei da, ako promatramo stvorenje ili akciju u ovome svijetu, trebali bismo ih smatrati Stvoriteljevim djelom koje silazi iz Svijeta Beskonanosti. U skladu s time, moramo dobro provjeriti trebamo li se umijeati u proces, ili samo promijeniti vlastiti stav prema nj. Vidimo da svi ovjekovi pokuaji da promijeni svijet rezultiraju od unitavanja ekologije do veih razoaranja i patnje. Razlog za to lei u naem uvjerenju da nita ne silazi iz Svijeta Beskonanosti, nego ovisi o naim djelima.

Ako se osoba prestane petljati u okolni svijet i samo se usmjeri na svoj unutarnji rad (tj. na svoj stav prema svijetu), moi e ga promijeniti do

neprepoznatljivosti i uzdii svoju vlastitu percepciju svijeta do stanja Beskonanosti i savrenstva.

Odustajui od svojih pokuaja da promijeni ovaj svijet mehaniki izvan sebe, nego, radije, pokuavajui ispraviti svoj stav, svoje unutarnje senzacije, ovjek uistinu djeluje. To je najefikasnije sredstvo i najvea nam dana mo u itavom univerzumu. Kakav god unutarnji stav mogli imati prema svijetu, naa osjetila ne mogu