KOMISIJA ZA RAUNOVODSTVO I REVIZIJU BOSNE I HERCEGOVINE

ISPIT ZA STICANJE PROFESIONALNOG ZVANJA OVLATENI REVIZOR

(ISPITNI TERMIN: NOVEMBAR 2012.)

PREDMET 12: NAPREDNO FINANSIJSKO IZVJETAVANJE

1. Nekretnine, postrojenja i oprema a) Kako se poetno vrednuju predmeti nekretnina, postrojenja i opreme? Navedite primjere trokova

koji se ne mogu pripisati vrijednosti pojedinog sredstva? b) Opiite modele vrednovanja nekretnina, postrojenja i opreme nakon poetnog priznanja? c) Kako se vri amortizacija (deprecijacija) nekretnina, postrojenja i opreme? d) Kad se nekretnine, postrojenja i opreme prestaju priznavati? Kakav je pritom tretman dobitaka i

gubitaka?

Odgovori: (5 bodova)

a) Poetno mjerenje nekretnina, postrojenja i opreme Pojedinani predmet nekretnina, postrojenja i opreme koji ispunjava uvjete priznanja u imovinu, treba poetno mjeriti po njegovom troku stjecanja odnosno nabave. Troak nabave ukljuuje (MRS 16, t.16.-17.): kupovnu cijenu, ukljuujui uvozne pristojbe i nepovratne poreze nakon odbitka trgovakih popusta i

rabata; direktne trokove rada pri izradi ili stjecanju sredstva; trokove pripreme mjesta; trokove isporuke i rukovanja; ostale trokove koji se mogu izravno pripisati dovoenju sredstava u radno stanje; trokove ugradnje, postavljanja i putanja u rad; naknade strunjacima (npr. za strune savjete arhitekata i inenjera); poetno procijenjene trokove demontae, uklanjanja sredstva i obnavljanja mjesta na kojem je

imovina smjeteno, za koje obveza za subjekt nastaje kada je imovina nabavljeno ili kao posljedica koritenja sredstva tijekom razdoblja za namjene razliite od proizvodnje zaliha tijekom razdoblja.

Upravni i drugi opi trokovi nisu sastavni dio troka nekretnina, postrojenja i opreme osim ako se izravno mogu pripisati i nabavi sredstva ili dovoenju sredstava u radno stanje. Tereenje trokova na nabavnu vrijednost prestaje u trenutku kad je ono dovedeno na lokaciju i u stanje neophodno za rad (v. MRS 16, t.20.). U trokove nabave se ne ukljuuju (MRS 16, t.19.-20.): administrativni trokovi i ostali opi trokovi; troak uvoenja novog proizvoda ili usluge (ukljuujui trokove promidbe i aktivnosti promocije) ; troak premjetanja poslovanja na novu lokaciju ili usmjeravanja na novu grupu kupaca, poetni gubici u poslovanju zbog neiskoritenih kapaciteta;

2

trokovi nastali kad je sredstvo osposobljeno za rad na nain koji je namjeravala uprava, ali se jo treba dovesti u stanje upotrebe ili radi na razini ispod punog kapaciteta;

trokovi posudbe nakon to su dovrene sve bitne aktivnosti potrebne za pripremu kvalificirane imovine za njezinu namjeravanu upotrebu.

(5 bodova)

b) Mjerenje nekretnina, postrojenja i opreme nakon poetnog priznanja: Subjekt svojom raunovodstvenom politikom moe odrediti kako e vrednovati nekretnine, postrojenja i opremu nakon poetnog priznanja birajui izmeu modela troka i modela revalorizacije (MRS 16, t.29.). Prema modelu troka, nakon poetnog priznanja neko sredstvo nekretnina, postrojenja i opreme treba iskazati prema njegovom troku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti. Nakon poetnog priznavanja kao imovine, nekretninu, postrojenje i opremu ija se fer vrijednost moe pouzdano izmjeriti treba iskazati po revaloriziranom iznosu, koji ini njegova fer vrijednost na datum revalorizacije umanjena za kasnije akumuliranu amortizaciju i kasnije akumulirane gubitke od umanjenja. Revalorizacija se treba provoditi dovoljno redovito tako da se knjigovodstvena vrijednost znaajno ne razlikuje od onog do kojeg bi se dolo utvrivanjem fer vrijednosti na datum izvjetaja o financijskom poloaju (MRS 16, t.31.).

Model revalorizacije moe se provoditi na dva naina (MRS 16, t.35.): istodobnom revalorizacijom bruto knjigovodstvenog iznosa i njegove akumulirane amortizacije tako

da knjigovodstveni iznos bude jednak revaloriziranom iznosu; ili iskljuivanjem akumulirane amortizacije na teret bruto knjigovodstvenog iznosa a neto iznos se

prepravlja do revaloriziranog iznosa sredstva. (5 bodova)

c) Amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme: Svaki dio pojedine nekretnine, postrojenja i opreme sa trokom koji je znaajan u odnosu na troak pojedine nekretnine, postrojenja i opreme treba amortizirati zasebno (MRS 16, t.43.). Iznos amortizacije za svako razdoblje treba priznati u dobit ili gubitak, osim ako je ukljuen u knjigovodstvenu vrijednost druge imovine. (MRS 16, t.48.). Amortizirajui iznos pojedine imovine treba rasporediti sustavno tijekom korisnog vijeka upotrebe. Procijenjeni ostatak vrijednosti i korisni vijek upotrebe imovine treba preispitati barem jednom na kraju svake poslovne godine te ako se oekivanja razlikuju od prethodnih procjena, promjene se priznaju kao promjena raunovodstvenih procjena u skladu s MRS 8. (MRS 16, t.50.-51.). Koritena metoda amortizacije treba odraavati okvir oekivanog troenja buduih ekonomskih koristi imovine od strane subjekta. Metodu amortizacije primijenjenu za imovinu treba preispitivati barem na kraju svake poslovne godine i, ako postoji znaajna promjena oekivanog okvira troenja ekonomskih koristi u toj imovini, treba je promijeniti kako bi odraavala promjene okvira. Takvu promjenu treba iskazati kao promjenu u raunovodstvenim procjenama u skladu s MRS 8 (MRS 16, t.60.-61.).

(5 bodova)

d) Prestanak priznavanja nekretnina, postrojenja i opreme:

3

Knjigovodstvena vrijednost pojedine nekretnine, postrojenja ili opreme treba prestati priznavati: u trenutku otuivanja ili kada se budue ekonomske koristi ne oekuju od upotrebe ili otuenja ove imovine. Dobitke ili gubitke proizale od prestanka priznavanja nekretnina, postrojenja i opreme treba ukljuiti u dobit ili gubitak kada je prestalo njihovo priznavanje (osim ako MRS 17 ne zahtijeva drugaije u transakciji prodaje i povratnog najma). Dobici se ne klasificiraju kao prihod od prodaje. Dobitke ili gubitke koji proizlaze iz prestanka priznavanja pojedine nekretnine, postrojenja i opreme treba utvrditi kao razliku izmeu neto iznosa potraivanja od otuenja i knjigovod-stvene vrijednosti imovine.

4

2. Raunovodstveni tretman Goodwilla a) Koje su dvije kategorije goodwilla identifikuju MRS/MSFI? Koji MRS/MSFI i na koji nain

reguliu njihovo priznavanje? b) Kojom se raunovodstvenom metodom obuhvaaju poslovne kombinacije? Kako ta metoda

promatra poslovnu kombinaciju? c) Navedite i ukratko pojasnite faze (korake) kod primjene te metode? d) Kad nastaje pozitivni goodwill, a kad negativni goodwill? Na koji nain se ove dvije vrste

goodwilla priznaju u finansijskim izvjetajima? e) Prema kojem MSFI/MRS i na koji nain se vri umanjenje vrijednosti goodwilla?

Odgovor:

(5 bodova)

a) Kategorije goodwilla MSFI/MRS identificiraju dvije kategorije goodwilla:

1) interno dobiveni goodwill i 2) goodwill proizaao iz poslovnih spajanja drutava.

Raunovodstveni tretman interno dobivenog goodwilla definiran je u okviru MRS-a 38 Nematerijalna imovina. Prema odredbama MRS-a 38 interno dobiveni goodwill ne iskazuje se kao imovina u bilanci stanja pravne osobe, budui da on nije resurs koji se moe identificirati i koji je pod kontrolom drutva te za iji se troak nabave moe pouzdano utvrditi. Interno dobiveni goodwill predstavlja izdatke nastale s ciljem ostvarivanja buduih ekonomskih koristi, meutim ti izdaci ne udovoljavaju kriterijima priznavanja nematerijalne imovine u skladu s MRS-om 38. (MRS 38, t.48. i 49.) Raunovodstveni tretman goodwilla proizalog iz transakcija poslovnih spajanja drutava definiran je u okviru MSFI-a 3 Poslovne kombinacije. Stjecatelj e, na datum stjecanja: (MSFI 3, t.51.)

(a) goodwill steen u poslovnoj kombinaciji priznati kao sredstvo; i (b) taj goodwill poetno mjeriti po njegovoj nabavnoj vrijednosti, koja predstavlja viak iznosa

nabavne vrijednosti poslovne kombinacije u odnosu na stjecateljev udio u neto fer vrijednosti prepoznatljivih sredstava, obveza i potencijalnih obveza

(2 boda)

b) Metoda kupnje Prema MSFI-u 3 (t.14.) svako poslovno spajanje mora se obraunavati primjenom metode kupnje. Metoda kupnje promatra poslovnu kombinaciju s gledita pravne osobe u kombinaciji koja je prepoznata kao stjecatelj. Stjecatelj kupuje neto sredstva i priznaje kupljena sredstva te preuzete obveze i potencijalne obveze steene pravne osobe, ukljuujui i one obveze koje steena pravna osoba nije bila prethodno priznala. Na mjerenje sredstava i obveza stjecatelja ne utjee transakcija, niti se kao rezultat transakcije vri priznavanje bilo kojih sredstava i obveza stjecatelja, iz razloga to ona nisu predmet transakcije. (MSFI 3, t.15.)

(6 bodova)

c) Faze (koraci) kod primjene metode kupnje Primjena metode kupnje obuhvaa tri koraka: (MSFI 3, t.16.)

(a) utvrivanje identiteta stjecatelja; (b) mjerenje troka (nabavne vrijednosti) poslovne kombinacije; i (c) raspored, na datum stjecanja, nabavne vrijednosti poslovne kombinacije na kupljena sredstva te

preuzete obveze i potencijalne obveze.

5

U transakciji poslovnog spajanja, kod primjene metode kupnje, nuno je identificirati stjecatelja. Stjecatelj je pravna osoba u kombinaciji koja ostvaruje kontrolu nad drugim pravnim osobama ili djelatnostima u kombinaciji. Drugi korak pri primjeni metode kupnje je utvrivanje troka (nabavne vrijednosti) poslovnog spajanja. Troak poslovnog spajanja predstavlja troak stjecanja neto imovine drugog drutva, a utvruje se kao zbrojni iznos (MSFI 3, t.24.):

(a) fer vrijednosti, na datum razmjene, danih sredstava, nastalih ili preuzetih obveza i emitiranih instrumenata kapitala od strane stjecatelja, u zamjenu za kontrolu nad osobom koja se stjee; i

(b) svih trokova koji se mogu izravno pripisati poslovnoj kombinaciji. Zadnji korak pri primjeni metode kupnje je raspodjela ukupnog troka poslovnog spajanja na kupljenu imovinu i preuzete obveze i potencijalne obveze. Drutvo stjecatelj ukupno utvreni troak spajanja rasporeuje se na kupljenu imovinu te preuzete obveze i potencijalne obveze steenog drutva i iskazuje ih u svojoj raunovodstvenoj evidenciji. Postupak rasporeivanja troka poslovnog spajanja na kupljenu imovinu i preuzete obveze provodi se tako da se najprije utvrdi fer vrijednost kupljene imovine te preuzetih obveza i potencijalnih obveza steenog drutva. Kupljenu imovinu te preuzete obveze i potencijalne obveze steenog drutva stjecatelj prenosi u svoju raunovodstvenu evidenciju i iskazuje ih po fer vrijednosti. Svaka razlika izmeu troka poslovnog spajanja i fer vrijednosti neto imovine (imovine umanjenje za obveze) steenog drutva predstavlja goodwill

(4 boda)

d) Pozitivni i negativni goodwill Pozitivni goodwill kao razliku koja proizlazi iz vika troka stjecanja iznad fer vrijednosti neto imovine steenog drutva, stjecatelj iskazuje kao dugotrajnu nematerijalnu imovinu. Goodwill se prema MSFI-u 3 poetno iskazuje po troku i to kao dugotrajna nematerijalna imovina. Nakon poetnog priznavanja, stjecatelj procijenjuje goodwill proizaao iz poslovnog spajanja po troku umanjenom za akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Negativni goodwill stjecatelj ostvaruje ako je troak poslovnog spajanja nii od fer vrijednosti neto imovine steenog drutva. Negativni goodwill kao viak stjecateljeva udjela u fer vrijednosti neto imovine steenog drutva iznad troka stjecanja, stjecatelj iskazuje kao prihod. Naime, u sluaju nastanka negativnog goodwilla stjecatelj mora, prije raunovodstvenog iskazivanja negativnog goodwilla, ponovno razmotriti procjenu fer vrijednosti imovine, obveza i potencijalnih obveza steenog drutva te procjenu troka stjecanja drutva. Ako i nakon te ponovne procjene stjecatelj jo uvijek ostvaruje negativni goodwill, taj negativni goodwill iskazuje kao prihod.

(3 boda)

e) Test umanjenja goodwilla Goodwill proizaao iz poslovnih spajanja se sukladno MSFI-u 3 ne amortizira, ve se najmanje jednom godine testira na umanjenje vrijednosti. Testiranje umanjenja vrijednosti goodwilla provodi se u skladu s MRS-om 36 Umanjenje imovine. Za provoenje testiranja umanjenja vrijednosti goodwilla potrebno je da se goodwill proizaao iz poslovnog spajanja rasporedi na sve stjecateljeve jedinice ili grupe jedinica koje stvaraju novac.

6

ZADACI Zadatak broj 1 Privredno drutvo ''Y'' je za 120.000 KM na berzi kupilo 10.000 dionica privrednog drutva ''X'', nominalne vrijednosti 10 po dionici, to predstavlja 30% uea u kapitalu emitenta. Ulaganja su klasifikovana kao finansijska sredstva po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha. Ponderisana prosjena cijena dionica postignuta tokom trgovanja do datuma bilansa stanja iznosi 8 KM po dionici.

a) utvrditi bilansu vrijednost izvrenih ulaganja u pojedinanom i u finansijskom izvjetaju investitora sainjenom u skladu sa MRS 28, uz pretpostavku da je kapital pridruenog pravnog lica u periodu povean za 200.000 KM! Koje su metode vrednovanje ulaganja u konkretnom sluaju relevantne? b) koje kategorije finansijskih sredstava su definisane u okviru MRS 39 i kako se ta sredstva vrednuju nakon inicijalnog priznavanja? c) da ste u ulozi potencijalnog investitora, kako biste tumaili kretanja trine cijene akcija konkretnog emitenta u odnosu na pokazatelje prikazane u njegovom finansijskom izvjetaju (bilansu uspjeha)? Navedite bar dvije osnove za prosuivanje o tome!

Rjeenja:

Rjeenja: a) odgovarajua bilansna vrijednost izvrenih ulaganja u pojedinanom finansijskom izvjetaju investitora iznosi 100.000 KM (120.000 KM - 10.000 akcija x 2 KM) a u finansijskom izvjetaju sainjenom u skladu sa MRS 28 180.000 KM (120.000 KM + 30% od 200.000 KM); Vrednovanje ulaganja vri se u skladu sa sljedeim metodama:

metodom fer vrijednosti za potrebe bilansiranja ulaganja u pojedinanom izvjetaju investitora, metodom udjela za potrebe bilansiranja ulaganja u finansijskom izvjetaju investitora

sainjenom u skladu sa MRS 28 ili metodom proporcionalne konsolidacije za potrebe bilansiranja ulaganja u finansijskom izvjetaju

investitora sainjenom u skladu sa MRS 28. (10 bodova)

b) u MRS 39 se navodi pet osnovnih kategorija finansijskih sredstava i to:

gotovina i ekvivalentni gotovine, finansijska sredstva koja se vrednuju po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha (namijenjena trgovanju

ili oznaena od strane uprave kao finansijska sredstva po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha), finansijska sredstva koja se dre do roka dospijea, krediti i potraivanja, kao posebna kategorija finansijskih sredstava i finansijska sredstva raspoloiva za prodaju. Nakon poetnog priznavanja, finansijska sredstva se vrednuju po fer vrijednosti, bez odbitaka za trokove transakcije koji mogu nastati pri njihovoj prodaji, odnosno otuenju, osim sledeih finansijskih sredstava:

kredita i potraivanja, koje treba vrednovati po amortizovanoj nabavnoj vrijednosti, korienjem metode efektivne kamate,

7

ulaganja koja se dre do roka dospijea, koja takoe treba vrednovati po amortizovanoj nabavnoj vrijednosti uz upotrebu metode efektivne kamate i

ulaganja u instrumente akcijskog kapitala koji nemaju kotiranu trinu cijenu na aktivnom tritu i iju fer vrijednost nije mogue pouzdano izmjeriti i derivata povezanih sa tim instrumentima koji moraju biti izmireni isporukom takvih, nekotiranih instrumenata akcijskog kapitala (koje treba vrednovati po nabavnoj vrijednosti).

(5 bodova) v) prikazani pokazatelji ukazuju na odreene neloginosti jer je pridrueno pravno lice, uprkos objavljenom pozitivnom finansijskom rezultatu u periodu, zabiljeilo pad trine vrijednosti emitovanih akcija. Navedeno bi moglo da ukazuje na:

postojanje razloga za nepovjerenje i nezainteresovanost potencijalnih investitora (pogrene odluke skuptine, injenica da postoji investitor sa znaajnim ueem, sumnja u tanost i istinitost prezentovanih finansijskih izvjetaja, itd.),

neelastinost i nefunkcionalnost trita kapitala, pri emu investitori sporo reaguju na relevantne informacije o emitentima, itd.

(5 bodova)

8

Zadatak broj 2 Za prodate gotove proizvode, ija prodajna vrijednost sa PDV-om iznosi 11.700 KM, od kupca je preuzeta mjenica sa rokom dospijea od dva mjeseca, uz kamatnu stopu od 6% na godinjem nivou. Za potrebe ovog zadatka pretpostavljeno je da je ugovorena kamatna stopa jednaka efektivnoj kamatnoj stopi. Potrebno je: a) izraunati fer vrijednost potraivanja od prodaje i prihoda od prodaje nakon preuzimanja mjenice kao sredstva namirenja potraivanja koja glasi na ukupan mjenini iznos od 117.000 KM; b) objasniti nain prezentacije razlike izmeu nominalne vrijednosti potraivanja i prihoda od prodaje u momentu inicijalnog evidentiranja prodaje i njihove fer vrijednosti u sluaju namirenja potraivanja putem mjenice; c) navesti i objasniti koji MRS i koja raunovodstvena naela su relevantni za bilansiranje efekata prodaje uz namirenje potraivanja mjenicom preuzetom od kupca;

Rjeenja:

Rjeenja: a) mjesena kamatna stopa (p) = (6/12) = 0,50%; fer vrijednost potraivanja (diskontna vrijednost mjenice) = 117.000 KM / [ (1 + p / 100) ] 2 =

117.000 KM / 1,010025 = 115.839 KM; fer vrijednost potraivanja od prodaje iznosi 115.839 KM a fer vrijednost prihoda od prodaje

98.839 KM (115.839 17.000 na ime PDV-a). (5 bodova)

b) razliku izmeu nominalne vrijednosti potraivanja i prihoda od prodaje u momentu inicijalnog evidentiranja prodaje i njihove fer vrijednosti, uz uslov da se potraivanje namiri putem mjenice sa definisanim uslovima, ini iznos od 1.161 KM (100.000 98.839) koga u trenutku preuizmanja mjenice treba tretirati kao ispravku vrijednosti kratkoronih finansijskih plasmana (mjenica), tj. treba iskazati potrani saldo na raunu koji odraava kamatu budueg perioda sadranu u ukupnoj mjeninoj vrijednosti (raun je korektivnog karaktera i pripada istom sintetikom raunu kao i ''ulaganja'' u mjenice). Saldo sa ovog rauna e se ponititi u korist prihoda od kamata, srazmjerno zaraenoj kamati u vremenu koje proe od preuzimanja do naplate mjenice i utvrenoj kamatnoj stopi sadranoj u mjenici, tj. tek u roku sticanja prava na kamatu ili naplate kamate.

(5 bodova)

v) relevantni MRS u opisanom sluaju su:

MRS 39, za potrebe klasifikacije i vrednovanja potraivanja od prodaje a zatim i kratkoronih finansijskih plasmana (mjenica) na odgovarajui nain; kad je rije o potraivanjima od prodaje, radi se o kategoriji finansijskih sredstava ''krediti i potraivanja'' koja se vrednuju po amortizovanoj nabavnoj vrijednosti, korienjem metode efektivne kamate; nakon preuzimanja mjenice trebalo bi izvriti reklasifikaciju sredstva u kategoriju ''ulaganja koja se dre do roka dospijea'', u kojoj se sredstva takoe vrednuju po amortizovanoj nabavnoj vrijednosti uz upotrebu metode efektivne kamate;

9

MRS 18 Prihodi, prema kojem se prihodi priznaju kada su zaraeni i mjere po fer vrijednosti primljene naknade ili potraivanja a kada je priliv gotovine ili gotovinskih ekvivalenata vremenski razgranien, fer vrijednost naknade moe biti manja od nominalnog iznosa primljene gotovine ili potraivanja; razlika izmeu fer vrijednosti i nominalnog iznosa naknade priznaje se kao prihod od kamate, u skladu sa MRS 39; prema istom standardu, kamate se priznaju korienjem metode efektivne stope prinosa, kako je to definisano u okviru MRS 39;

relevantna raunovodstvena naela su naelo opreznosti i naelo uzronosti; u skladu sa naelom opreznosti, imovinu treba vrednovati najvie do njene nadoknadive vrijednosti u sluaju kada je ta vrijednost nia od nominalne; raunovostveno naelo uzronosti zahtijeva pravilnu vremensku alokaciju rashoda i prihoda, zbog ega je prihode od kamate neophodno priznati u onom trenutku kada su zaraeni i kada ih je mogue pouzdano izmjeriti.

(10 bodova)

10

Zadatak broj 3 (20 bodova)

Bilansi uspjeha preduzea MP i ZP za godinu koja je zavrila 31. 12. 2011. izgledaju ovako: MP

ZP KM

KM

Prihodi od prodaje 695.600 329.000

Trokovi za prodano 310.800 147.000

Bruto dobit 384.800 182.000

Rashodi perioda 118.400 56.000

Prihod od akcija u preduzeima grupe 30.000

Dobitak prije poreza 296.400 126.000

Porez na dobitak 29.640 12.600

Dobitak poslije poreza 266.760 113.400

Isplaene dividende 180.000 50.000

Kretanje rezervi: MP

ZP KM

KM

Na dan 31. 12. 2010. godine 68.540 373.600

Na dan 31. 12. 2011. godine 155.300 437.000

Dodatni podaci:

Preduzee MP je kupilo 6.000 od 10.000 emitovanih obinih dionica od po 100 KM prije nekoliko godina, kada su rezerve preduzea ZP iznosile 98.000 KM.

Tokom 2011. godine preduzee MP je prodalo preduzeu ZP robu za 62.500 KM (uz 20% mare)

Na dan 31.12.2011. godine preduzee ZP je prodalo 40% ove robe za 30.000 KM. Od Vas se trai da pripremite konsolidovani bilans uspjeha preduzea MP i njegovog zavisnog preduzea za godinu koja se zavrila 31. 12. 2011. godine i izraunate kretanje rezervi.

11

Rjeenje: Radna tabela: (6 bodova)

Podaci za grupu MP ZP Korekcije Konsolidirano KM KM KM KM

Prihodi od prodaje 695.600 329.000 (62.500) 962.100 Trokovi za prodano (310.800) (147.000) 55.000* (402.800) Bruto dobit 384.800 182.000 (7.500) 559.300 Rashodi razdoblja (118.400) (56.000) (174.400) Porez (29.640) (12.600) (42.240) Dobit poslije poreza 236.760 113.400 (7.500) 342.660

* 55.000 = 62.500 20% x 37.500 (37.500 = 60% x 62.500) Manjinsko uee: (1 bod) 40% dobiti poslije oporezivanja, tj. 40% x 113.400 = 45.360 KM Konsolidirana bilanca uspjeha za godinu koja je zavrila 31.12.2011. (10 bodova)

Prihodi od prodaje 962.100

Trokovi za prodano 402.800

Bruto dobit 559.300

Rashodi razdoblja 174.400

Dobit prije poreza 384.900

Porez na dobit 42.240

Dobit poslije poreza 342.660

Pripisuje se:

Dioniarima poduzea MP 297.300

Manjinskim ueima 45.360

342.660

Kretanje rezervi: (3 boda) Na dan 31.12.2010. godine [68.540 + 60% (373.600 98.000)] 233.900

Dobit za godinu 297.300

Isplaene dividende (180.000)

12

Na dan 31.12.2011. godine 351.200