������������POSEBNI PRILOG ZA VISOKO OBRAZOVANJE, ZNANOST I UMJETNOST � 28. veljače 2018. � Br. 1

Elitni međunarodni savjet, prvi takve vrste u Hrvatskoj, okupio je desetoro vrhunskih

znanstvenika s različitih područja znanosti koji drže profesorske pozicije na uglednim

sveučilištima i institutima u Europi i SAD-u. Osim što se svi redom mogu pohvaliti s impresivnim

međunarodnim karijerama, povezuje ih i poznavanje hrvatskog i riječkog znanstvenog sustava.

Donosimo njihova razmišljanja kako Rijeku učiniti europskim znanstvenim centrom

Elitni međunarodni savjet, prvi takve vrste u Hrvatskoj, okupio je desetoro vrhunskih

znanstvenika s različitih područja znanosti koji drže profesorske pozicije na uglednim

sveučilištima i institutima u Europi i SAD-u. Osim što se svi redom mogu pohvaliti s impresivnim

međunarodnim karijerama, povezuje ih i poznavanje hrvatskog i riječkog znanstvenog sustava.

Donosimo njihova razmišljanja kako Rijeku učiniti europskim znanstvenim centrom�����������

RIJEČKI LABORATORIJ ZA GENETIKU PONAŠANJA

Vinske mušice

na kokainu

otkrivaju genske

mehanizme

ovisnostiStr. 6. i 7.

str. 2 - 5.str. 2 - 5.

PREDSTAVLJAMO ČLANOVE MEĐUNARODNOG

SAVJETA RIJEČKOG SVEUČILIŠTA

PREDSTAVLJAMO ČLANOVE MEĐUNARODNOG

SAVJETA RIJEČKOG SVEUČILIŠTA

Stručnjaci svjetskog glasa vjeruju

u bolju znanstvenu Rijeku

Stručnjaci svjetskog glasa vjeruju

u bolju znanstvenu Rijeku

� �������� ��� �����č� ���� ��������� ��� �����č� ���� ���������� ����������

PROF. DR. SC.

DRAŽEN PRELEC

University of Washington, SAD

Željko Ivezić je diplomirao strojarstvo i fizikuna Sveučilištu u Zagrebu, a doktorirao je astro-fiziku na Sveučilištu Kentucky u SAD-u. Nakonšto je sedam godina razvijao softver za prvi di-gitalni pregled neba – Sloan Digital Sky Surveyna Sveučilištu Princeton, izabran je za profeso-ra astronomije na Sveučilištu Washington. Nje-govo glavno područje rada je statistika i prim-jena »Big Data« u astronomiji. Autor je prekotristo publikacija u vodećim časopisima i imapreko 75,000 citata.

Trenutno je znanstveni direktor najvećegprojekta Američke zaklade za znanost, the Lar-ge Synoptic Survey Telescope, koji će od 2021.godine svaku noć prikupiti oko 20,000 gigabaj-ta astronomskih podataka. Njemu u čast naz-van je i jedan asteroid – »202930 Ivezic«.

Slabim izdvajanjima za

znanost država reže

granu na kojoj sjedi

Svelikim sam zadovoljstvom prihvatio poziv rek-torice da se pridružim radu Međunarodnogznanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci. Takvasavjetodavna tijela su jedan od uobičajenih alata

na raspolaganju upravljačima najboljih svjetskih aka-demskih institucija. Drago mi je vidjeti kako riječkoSve u č i l i šte i rektorica žele koristiti savjete kolega s raz-novrsnim iskustvom za unapređenje znanstvene djelat-nosti i procesa donošenja odluka.

Pratim već par desetljeća začuđujuće brzi rast Odjelaza fiziku na Sveučilištu u Rijeci i s tim iskustvom vjerujemkako je riječko Sveučilište izuzetno svjetli primjer izgrad-nje otvorene, moderne i znanstveno relevantne visokoš-kolske institucije u Hrvatskoj. Na primjer, prošle je godi-ne u Rijeci otvoren drugi doktorski studij fizike u Hrvat-skoj, s nastavom na engleskom jeziku čime postaje pris-tupačan međunarodnim studentima. Na osnovu mogčetvrtstoljetnog iskustva na europskim i američkim aka-demskim institucijama, uvjeren sam kako je otvorenost iprivlačnost za najbolje studente i profesore »tajna us-pjeha« najboljih svjetskih sveučilišta. Međutim, postojegranice do kojih možemo realno maštati. Svi znamo zanarodnu izreku »kol’ko para, tol’ko muzike«. U prosjeku,Hrvatska znanost i visoko obrazovanje brzo i postojanogube na kvaliteti jer su izdvajanja iz državnog proračunau postocima dva do tri puta manja nego u većini drugihEU zemalja. Naši studenti ne mogu nikako dobiti istukvalitetu obrazovanja kao u drugim EU zemljama s takoznačajnim državnim zanemarivanjem važnosti visokogobrazovanja. Bez adekvatnog obrazovanja novih genera-cija, u budućnosti ćemo sve više i sve brže zaostajati zadrugima. Naša domovina reže grane na kojima sjedi, a zaneke od tih grana, na primjer znanost, trebaju desetljećada se šteta popravi. Nadam se da će Sveučilište u Rijecipokazati upornim i kvalitetnim radom da su nam vrhun-ska znanost i visoko obrazovanje potrebni i da neposred-no doprinose boljitku svih nas, i nadam se kako ću moćibar malo pridonijeti tim plemenitim naporima.

Univerza v Ljubljani, Slovenija

Aleksandra Kanjuo Mrčela predaje sociologiju rada i eko-nomsku sociologiju na Fakultetu društvenih znanosti Sveu-čilišta u Ljubljani. Istraživačica je pri Centru za istraži va n j eorganizacija i ljudskih resursa na ljubljanskom Institutu zadr uštvene znanosti i sudjelovala je u organizaciji brojnihslovenskih i međunarodnih projekata i kolaboracija.

Bila je gostujuća istraživačica na Londonskoj školi zaekonomiju i političke znanosti, te prodekanica Fakultetaza društvene znanosti.

Trenutno se nalazi na čelu Doktorske škole Sveučilišta uLjubljani i članica je Steering odbora pri EUA-CDE. Od2003. je koordinatorica Nacionalnog centra za Europskufondaciju za životne i radne uvjete (Dublin). Članica je Mre-že stručnjaka u području zapošljavanja i socijalne inkluzijei pitanja jednakosti spolova, te urednica znanstvenog časo-pisa Social politics. Područja njenog znanstvenog rada suradne organizacije, rad, industrijski odnosi, položaj žena uekonomskoj sferi, ekonomska demokracija, te vlasničke ipost-privatizacijske promjene u slovenskim tvrtkama.

Rijeka bi trebala razviti

specifično doktorsko

obrazovanje

Počašćena sam pozivom da postanem članica Među-narodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci. Svelikim veseljem sam se odazvala i nadam se da ćuuspjeti pridonijeti radu savjeta. Mada već godinama

živim i radim u Ljubljani, nikada nisam prekinula za menevrlo važnu vezu s Rijekom. U Rijeci su obitelj i dragi prija-telji. Sa suprugom i djecom redovno dolazim, zanima nas ipratimo što se u Rijeci događa, mijenja ili ne mijenja. Dugosmo, na žalost, svjedočili stagnaciji – Rijeka iz koje smootišli u osamdesetima, kad je kulturno, a i gospodarski bilava žna u hrvatskom i regionalnim okviru, je u poslijeratnimgodinama zaspala. Mislim da je upravo revitalizacija Sveu-čilišta dala Rijeci novu perspektivu. Nesumnjivo je da in-vesticije u obrazovanje i kulturu mogu u Rijeci potaknutinovi razvojni ciklus. Dobro je da su Riječani gladni promje-ne, napretka, razvoja. Ambiciozno vodstvo Sveučilišta to-me može u velikoj mjeri doprinjeti, mobilizirati mlade,kreativne znanstvenike, zdržati one koji su bježali od pros-ječnosti i privući druge kojima je grad na moru, tradicio-nalno otvoren i progresivan, zanimljiva destinacija.

Mnogi već do sada povučeni potezi Sveučilišta kao što jefinanciranje mladih istraživača iz svijeta, otvorenost zaznanstveni i institucionalni dijalog s partnerima širom svije-ta, aktivna suradnja u projektu kulturne prijestolnice Euro-pe pokazuju da je Sveučilište svjesno važnog poslanstva i či-ni se da će svoje prednosti znati dobro iskoristiti. Osobno ćupodupirati već postojeće veze koje sveučilišta moja dva gra-da već imaju, posebno na području doktorskog studija, gdjesmo lani promovirali zajednički studijski program. Drago mije da se Sveučilište u Rijeci nedavno uključilo i u rad Vijećaza doktorsko obrazovanje udruženje europskih sveučilišta.Razvoj doktorskog obrazovanja je u Europi i svijetu prepoz-nato kao jedno od najvažnijih područja znanstvenog i istra-živačkog razvoja. Rijeka bi mogla razviti doktorsko obrazo-vanje i istraživački rad na područjima na kojima, radi speci-fične povijesti, kulturnog i političko-ekonomskog iskustva,može ponuditi relevantno znanje hrvatskim, a posebnodoktorskim kandidatima iz svijeta.

MIT, Cambridge, SAD

Dra žen Prelec diplomirao je primjenjenu matema-tiku, te potom i doktorirao eksperimentalnu psiholo-giju na Harvardu. Trenutno drži nekoliko profesorskihpozicija na MIT-u: na Sloan School of Management,na Odsjeku za ekonomiju, te na Odsjeku za mozak ikognitivne znanosti. Bavi se psihologijom i neurozna-nošću donošenja odluka, bihevioralnom ekonomijomi neuroekonomijom, rizikom, samokontrolom i kon-zumerizmom, te razvojem i istraživanjem normativneteorije odlučivanja. Prelec je razvio i tzv. “Ba ye s i a ntruth serum«, metodu za evaluiranje subjektivnihmišljenja članova grupe u situaciji kad ne postoji neo-visni način za procjenu njihove iskrenosti i znanja.Trenutno radi i na razvoju sistema evaluacije indivi-dualnih i kolektivnih procjena u domenama gdje nepostoji vanjski kriterij istine, primjerice u slučaju du-goročnih prognoza, političkih i povijesnih zaključakaili pravnih interpretacija. Dobitnik je više prestižnihnagrada poput John Simon Guggenheim Fellowshipa.

Perspektivnim

znanstvenicima trebaju

resursi i manje obaveza

Dobio sam jako lijep poziv od rektorice, a imaosam i prije neke ugodne kontakte s Rijekom.Između ostalog, održao sam predavanje naFilozofskom fakultetu u Rijeci i znam nekoli-

ko profesora. Svake godine dolazim u Hrvatsku gdjeostvarujem i neke znanstvene suradnje, s kolegama uZagrebu i odnedavno i Splitu i drago mi je ako mogupomoći Rijeci na bilo koji način. Iako se rad savjetamora još konkretno definirati, prirodno mi je bilo dase uključim. Osim toga, kako sam već dosta dugo uakademskoj karijeri, jedan od mojih interesa je i načinna koji konceptualno funkcioniraju sveučilišta u raz-nim dijelovima svijeta, te koje su prednosti raznih na-čina strukturiranja tih ustanova. Kako ovaj savjet za-pravo uključuje ljude koji rade u različitim krajevimasvijeta, to bi mogla biti izuzetno zanimljiva razmjenai s k u s t va .

Ja sam cijelu svoju karijeru proveo u SAD-u i mogupotvrditi da taj sistem funkcionira jako dobro. On jenekako organski stvoren i zanimljivo je razmisliti zaštoon dobro funkcionira. Ne mogu usporediti Rijeku sdrugim sveučilištima i priznajem da na mikro-nivoune znam dovoljno o hrvatskoj znanosti, no znam zaneke generalne probleme.

Ono što sam uočio u odnosu na američki sustav jeda su uvjeti za mlade znanstvenike teži u Hrvatskoj –osim nedostatka financija, problem je što su preopte-rećeni s predavanjima. Oslobađanje od takvih obavezava žno je za znanstveni rad u tim kritičnim početnimfazama karijere. U SAD-u postoji i jako aktivno tržište izapravo vlada borba među sveučilištima za perspektiv-ne znanstvenike koji na taj način mogu dobiti odličneuvjete za razvoj. To je zdrav oblik kompeticije. Drugimriječima, perspektivnim znanstvenicima u Hrvatskojnisu potrebni samo resursi već i status. U svakom slu-čaju, nadam se da ću uskoro posjetiti Rijeku i upoznatise malo detaljnije sa stanjem na Sveučilištu.

Goethe-Universität Frankfurt am Main, Njemačka

Ivan Đikić diplomirao je medicinu i doktorirao iz po-dručja molekularne biologije na Sveučilištu u Zagrebu, na-kon čega se pridružio grupi Josepha Schlessingera u NewYorku. Godine 1997. osnovao je vlastitu grupu na LudwigInstitutu za istraživanje karcinoma u Švedskoj, te je ubrzopotom prihvatio profesorsku poziciju na Sveučilištu Goe-the gdje je i imenovan direktorom Instituta za biokemiju II.Đikić je i osnivač Buchmann Instituta za molekularnu zna-nost (BMLS), gdje i danas ima laboratorij. Njegova istraži-vanja posvećena su dešifriranju molekularnih mehaniza-ma staničnih signalnih puteva koji imaju značaj u ljudskimbolestima poput karcinoma, neurodegenerativnih pore-mećaja i upala. Između ostalog, poznat je po pionirskomi s t ra živanju uloge proteina ubikvitina (Ub).

Njegova istraživanja objavljivana su u najprestižnijimznanstvenim časopisima, a za svoj rad primio je niz nagra-da, između ostalog Ernst Jung Prize i Gottfried WilhelmLeibniz Prize, te je izabran u Njemačku akademiju znanos-ti Leopoldina, Europsku organizaciju molekularne biologi-je (EMBO) i u Academia Europaea.

Integrirati Rijeku u

jedinstveni Europski

prostor sveučilišta 2024.

Želim doprinjeti poboljšanju uvjeta za radznanstvenika u Rijeci, te međunarodnoj us-pješnosti i ugledu Sveučilista u Rijeci. Glavnicilj je uspješno integriranje Sveučilišta u je-

dinstveni Europski prostor sveučilišta koji će biti us-postavljen 2024. godine. U tom prostoru okupljat ćese samo ona sveučilišta koja imaju izraženu europ-sku povezanost, međunarodnu prepoznatljivost,znanstvenu izvrsnost te suvremene studijske progra-me za mlade iz cijele Europe.

Generalno, riječko Sveučilište ima dobre znan-stvene i profesorske kadrove, promovira kulturuotvorenosti te se oslanja na inovativnost i povezi-vanje s gospodarstvom. Komunikacija od stranevodstva UNI RI je vrlo profesionalna i nadam seuspješnom zajedničkom radu s kolegama u SAB-u koji su postigli zapažene rezultate u svojim ka-rijerama u domovini i inozemstvu, te koji svojimiskustvima mogu potaknuti dodatne programekoji će omogućiti uspješniji razvoj riječkog Sveu-čilišta.

Va žno će biti objavljivanje znanstvene i obrazovnestrategije razvoja koje podrazumjeva potpunu tran-sparentnost i odgovornost vodstva Sveučilista za pro-vedbu. Također je važno fokusiranje resursa i progra-ma Sveučilista na kvalitetu s posebnim osvrtom naulaganje u mlade znanstvenike, te među-disciplinar-no umrežavanje već postojećih uspješnih znanstvenihgrupa u Rijeci kako bi postale konkurentnije na me-đunarodnim natjecanjima.

ČLANOVI

MEĐUNARODNOG

SAVJETA

SVEUČILIŠTA

U RIJECI

�

PROF. DR. SC.

ŽELJKO IVEZIĆ

PROF. DR. SC. ALEKSANDRA

KANJUO MRČELA

PROF. DR. SC.

IVAN ĐIKIĆ

�U tom prostoru okupljat će se samo

ona sveučilišta koja imaju izraženu

europsku povezanost, međunarodnu

prepoznatljivost i izvrsnost

Medizinische Universität Wien, Austrija

Winfried F. Pickl je završio medicinu na Sveu-čilišu u Beču. Postdoktorsku specijalizaciju izimunologije stekao je na bečkom Institutu zaimunologiju, te iz molekularne biologije naSve u č i l i štu Harvard. Svojim istraživanjima Picklje uvelike doprinio molekularnoj i funkcionalnojkarakterizaciji aktivacijskih antigena T stanica idendritičnih stanica deriviranih iz monocita.Njegov aktualni znanstveni interes je bolja defi-nicija imunološke sinapse. Trenutno se nalazi načelu Odjela za staničnu imunologiju i imunohe-matologiju na Sveučilištu u Beču, te predaje nadoktorskom programu iz molekularne, stanične ikliničke alergologije. Predsjednik je Austrijskogdr uštva za alergologiju i imunologiju (ÖGAI) ,član vijeća Međunarodnog saveza imunološkihdr uštava (IUIS), te rizničar Europske federacijeimunoloških društava (EFIS).

Ključno je identificirati

i promovirati najbolje

znanstvenike

Sobzirom da sam rođen u Klagenfurtu,

oduvijek sam imao jake veze u susjednimdržavama – Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj. Joškao srednjoškolac običavao sam putovati

u Istru i Dalmaciju s biciklom, a kasnije, kao stu-dent čak sam i češće dolazio u ovaj predivni ku-tak svijeta. I danas znam navratiti u Hrvatsku sasuprugom Janom. Kasnije tijekom karijere, kadsam već bio glavni istraživač na Institutu za imu-nologiju Medicinske škole u Beču, upoznao samse, posredstvom zajedničkih incijativa kolega izAustrije i iz susjednih zemalja, s vodećim znan-stvenikom na području imunologije iz Hrvatske iRijeke. Ti kontakti intenzivirali su se dok sam biona poziciji rizničara Europske federacije Imuno-loških društava (EFIS).

Kao predavač na doktorskom programu Medi-cinskog fakulteta u Beču veselim se sudjelovanjuu Međunarodnom savjetu Sveučilišta u Rijeci, ob-zirom da snažno vjerujem da je transfer znanjajedan od ključnih sastojaka za uspjeh, ne samos ve u č i l i šta, već društva u cjelini. Dakle, osim poti-canja vrhunske edukacije talentiranih studenata imladih post-doktoranata, ključno je identificiratinajbolje znanstvenike (prema nekim objektivnimmjerama poput Hirsch faktora ili »faktora utjeca-ja«) na fakultetima i promovirati njihov rad nanajefikasniji mogući način kako bi Sveučilište uRijeci postalo konkurentno i prepoznatljivo.

Primjerice, uvjeren sam da je edukacija mladihznanstvenika i specijaliziranih stručnjaka ključnaza daljnji razvoj svih aspekata imunologije. Ključnifaktori prema tom cilju su širenje i jednostavna raz-mjena znanja; podrška mladim znanstvenicima daposjećuju i educiraju se u raznim laboratorijimakoji nude nove tehnologije i znanja; te pojednosta-vljivanje komunikacije između nacionalnih imuno-loških društava na europskom i globalnom nivou.

PROF. DR. SC.

WINFRIED F. PICKL

� �������� ��� ����č� ����� �������� ��� ����č� ����� ����������

Illinois Institute of Technology, SAD

Vedran Mimica profesor je arhitekture i urbanizmana Illinois Institute of Technology (IIT) u Chicagu. Napoziv Hermana Hertzbergera, pridružio se Berlage In-stitutu u Rotterdamu gdje je bio zadnji dekan Institu-ta od 2007. do 2012. Predavao je na brojnim arhitek-tonskim školama poput Architectural Association,London; ETH, Zurich; Sorbonne, Paris; SveučilištaColumbia, New York, Massachusetts Institute of Tech-nology (MIT), Sveučilišta u Kaliforniji (UCLA) i Kato-ličkog sveučilišta u Santiago de Chileu.

Sudjelovao je u uređivanju i izdavanju nekoliko ključ-nih knjiga suvremene hrvatske arhitekture. Devet godi-na bio je nezavisni stručnjak za nagradu Europske unijeza suvremenu arhitekturu Mies van der Rohe, te je su-osnivač MCHAP nagrade (Mies Crown Hall AmericasPrize). Bio je kurator za International ArchitecturalBiennale Rotterdam 2007, te kurator hrvatske prezenta-cije na Venecijanskom Biennalu 2006.

Treba se približiti

europskim kriterijima

Znanstveni savjeti prestavljaju uobičajenu metodukomunikacije akademskih institucija s ostatkom svi-jeta u nastojanju da od tog svijeta nešto nauče. Pro-veo sam desetak godina radeći na nizozemskom Ber-

lage Institutu kao savjetnik Tempus programa EU za una-prijeđenje nastave na arhitektonskim školama u zemljamakandidatima za EU. Sudjelovao sam i u projektu »Azia-Eu-ropa link« na razvoju postdiplomskih programa za Urbaneplanere u zemljama jugoistočne Azije. Iz tog iskustva mogureći da je svaki »copy-paste« princip osuđen na neuspjeh ida samo pažljivo razumijevanje lokalne situacije može re-zultirati uspjehom kod prenošenja znanja iz jedne sredine udrugu. Sveučiliste u Rijeci pod vodstvom rektorice SnjezanePr ijić-Samaržije savršeno razumije kompleksnost prijenosaznanja kao i potrebu neophodnog »resetiranja« struktura nariječkom Sveučilištu.

S Rijekom me veže suradnja i prijateljstvo s arhitektima Sa-šom Randićem i Idisom Turatom, te rektoricom Prijić-Samar-žijom i već više godina zamišljamo osnivanje Centra za arhi-tekturu kao edukativne i znanstvene međunarodne platforme.Nadam se da će rad Centra početi u idućoj akademskoj godinii da će riječko Sveučilište uskoro ugostiti vodeće europske i hr-vatske arhitekte i post-diplomske studente na istraživanjima iprojektima za Alpe-Adrija regiju. Posebno značajan doprinosCentra može se očekivati u odnosu na višeslojni program iprojekte Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020.

Ja sam arhitekt, ali sam većinu profesionalnog života pro-veo na akademijama u Nizozemskoj i SAD-u, radeći na urba-nim istraživanjima u više od 40 zemalja u svijetu. Nadam seda moje iskustvo može poslužiti riječkom Sveučilistu u proce-su internacionalizacije te razvoja naprednih metoda vezanihuz arhitektonsku edukaciju i urbana istraživanja. Riječkos ve u č i l i šte, no i cijela hrvatska znanstvena zajednica trebala bise pokušati približiti europskim kriterijima, koji su često biro-kratski određeni, ali bi isto tako trebala razvijati jednu auten-tičnu i aktivnu edukacijsku i znanstvenu »proizvodnju« kojaće se vezati uz tranzicijsku realnost vremena i prostora svogdjelovanja. U tom procesu riječko Sveučilište i znanstvenicitrebali bi biti »fertilizatori« socijalne imaginacije koju bi mogliprihvatiti političari, industrija i građani.

University of Buffalo, NY, SAD

Nakon dodiplomskog studija fizike u Zagrebu, Igor Žutićje doktorirao teorijsku fiziku u SAD-u, na Sveučilištu Min-nesota. Poslije specijalizacije na Sveučilištu Maryland i Na-val Reserach Laboratory u Washingtonu, postao je profesorna Sveučilištu Buffalo, državnom sveučilištu New York. Žu-tić se bavi istraživanjem spintronike ili spinske elektronikekoja proučava osnovne fenomene i moguće primjene spi-na i magnetizma u materijalima. Smjer spina u elektroni-ma koristi se za spremanje podataka u tvrdim kompjuter-skim diskovima, no trenutno se istražuje puno drugih mo-gućnosti korištenja spina u laserima ili kvantnim kompju-terima otpornim na greške. Žutićev pregledni članak ospintronici citiran je preko 6000 puta, a njegova različitateorijska predviđanja su eksperimentalno potvrdjena. Do-bitnik je više prestižih nagrada, između ostalog nagradeNational Science Foundation Career Award. Zbog poseb-nih dostignuća na polju sintronike, Žutić je 2016. postaopočasni član Američkog društva fizičara.

Međunarodne konferencije

prvi korak prema

konkurentnosti

Sudjelovanje u Međunarodnom znanstvenom savjetu Sveuči-lišta u Rijeci doživljavam kao izazov da kroz rad njegovih čla-nova pokušam doprinjeti važnoj incijativi da se pozitivna is-kustva iz različitih međunarodnih znanstvenih sredina prene-

su u Rijeku. Ako u tome uspijemo, bit će to važan korak, ne samo zaunapređenje znanstvenog rada i pristupa visokom obrazovanja u Ri-jeci, nego i za pružanje mogućnosti da se neka od saznanja primjenei u drugim djelovima Hrvatske. Jedna od pokretačkih snaga u znanos-ti je radoznalost i slobodna razmjena ideja uz mogućnost suradnjebez državnih, kulturnih ili jezičnih granica. Koliko sam uspio primje-titi iz motivacije za osnivanje ovog Savjeta, Sveučilište u Rijeci je većpokazalo veliku radoznalost i spremnost da prihvati ne samo kritičkuanalizu svog rada, nego i usvoji predložene promjene.

Za mene osobno ovo zbližavanje sa Sveučilištem i Rijekom posebnoje zanimljivo. Iako sam živio u Zagrebu, djetinjstvo mi je bilo ispunjenoriječkom glazbenom scenom: Paraf, Termiti, Xenia, ..., a jedan od moj-ih najbližih prijatelja iz djetinstva je nastavnik na Odjelu za fiziku u Ri-jeci. Godinama smo razmjenjivali iskustva iz nastave i istraživanja, asada, »pod stare dane« postali smo i kolege. Bila mi je velika čast kadase ukazala prilika da se prošle godine pridružim Odjelu za fiziku i sud-jelujem, koliko je to moguće s druge strane oceana, u znanstvenim inastavnim aktivnostima. Otvorenost i dobre međuljudske odnose naOdjelu za fiziku vidim kao važan preduvjet za uspješnost novog dok-torskog studija Odjela čijoj bi popularnosti trebala doprinijeti nedavnanabavka vrhunske ekperimentalne opreme i najjačeg računala u Hr-va t s k o j.

Ima još puno stvari koje trebam naučiti o Sveučilištu i o radu Savjetaza kojeg me veseli da ima i članove koji su svoje stručno obrazovanjezapočeli baš u Rijeci. Za poboljšanje kvalitete i konkurencije Sveučiliš-ta, možda se već može početi s organizacijom raznih radionica, tribi-na i konferencija, gdje bi se i stručnjaci i nestručnjaci mogli upoznatisa znanstvenim i nastavnim programima. Zemljopisna lokacija Rijekei Sveučilišta, naziv Europskog grada kulture 2020, velike su prednostikoje je važno pravilno iskoristiti. Primjerice, prije nekoliko godina iz-nenadio me entuzijazam novog sveučilišta iz Kine koje je svoju vidlji-vost gradilo organizacijom međunarodnih konferencija na privlačnimlokacijama. Jedna od njih bila je i na Jadranu. Kroz posjete vodećihznanstvenika, studenti Sveučilišta će imati priliku upoznati pristupradu u drugim sredinama i uspostaviti međunarodnu suradnju.

University of California, Santa Barbara, SAD

Igor Mezić diplomirao je strojarstvo na Tehničkom fakul-tetu u Rijeci, te doktorirao primijenjenu mehaniku na Kali-fornijskom institutu za tehnologiju. Kao postdoktorski istra-živač odlazi na Institut za matematiku britanskog Sveučiliš-ta Warwick, a ubrzo nakon toga prelazi na kalifornijskoSve u č i l i šte u Santa Barbari gdje osniva istraživačku grupuna području nelinearne dinamike. U međuvremenu dvijegodine predaje na Harvardu nakon čega se vraća na Sveuči-lište u Santa Barbari, te sudjeluje u osnivanju Instituta zaenergetsku efikasnost gdje danas obnaša niz dužnosti. Me-zić se bavi nizom fundamentalnih, matematičkih tema unelinearnoj dinamici i kompleksnim sustavima, s primje-nom na mehaniku fluida, nanotehnologiju, energetsku efi-kasnost u zgradama, te na probleme zagađenja okoliša i ma-tematizacije socijalnih znanosti. Dobitnik je niza nagrada unekoliko znanstvenih područja. Počasni je član Američkogdr uštva za industrijsku i primijenjenu matematiku i Američ-kog društva za fiziku, te osnovač triju tehnoloških tvrtki.

Razviti interakciju

znanstvenika i

privrednika

Sve u č i l i šte u Rijeci je moj alma mater na kojemsam dobio izvrsno obrazovanje. Trenutno imami aktivnu suradnju s kolegicama Senkom Vuko-vic-Mačesić i Neli Črnjarić Žic, Sašom Zelenikom

i njegovim timom, Stefanom Ivićem i Bojanom Crnko-vićem. Rijeka je puna talenata visokog znanstvenog ka-libra. Ja se nadam da mogu pomoći da se taj talent raz-vije još i više. Želja mi je da Rijeka vrati svoju reputacijuvisokotehnološkog grada. To može pomoći i šire, u kon-tekstu ekonomije regije i drža ve.

Htio bih pomoći koliko mogu, idejama za koje vidimda su korisne kroz znanstveni i obrazovni rad. Naravno,moramo razmotriti da li se te ideje mogu prenijeti u kon-tekst potreba Sveučilišta. Sveučilište je mlado, no upravose to može iskoristiti, a Savjet može pomoći da budefleksibilno i da se usmjeri po modernim smjernicama vi-sokog obrazovanja i znanosti. Mislim da je u ovom zad-njem desetljeću vodstvo Sveučilišta pokazalo da ide utom smjeru i to se intenzivira inicijativama kao što jeSa v j e t .

Smatram da su u razvoju visokog obrazovanja i zna-nosti najvažnije dvije stvari: dubina i utjecaj funda-mentalnih ideja u projektu, i širina i otvorenost premai od komercijalnog okruženja. Naravno, neće svako is-t ra živanje biti utjecajno u širim znanstvenim okviri-ma, niti će svako istraživanje imati komercijalni utje-caj. No, kad se stvori atmosfera u kojoj se cijeni ozbi-ljan znanstveni doprinos i potencijal koji takav pomakmože donijeti u komercijanom kontekstu, onda se udobrom broju slučajeva otvore vrata stvaranju nečegnovog i uspješnog. To je formula Silicon doline, Cam-bridgea, Singapora i drugih poznatih akademskihokr uženja, gdje je aktivna i otvorena komunikacijaznanstvenika i privrednika doprinjela novim genera-cijama proizvoda i jakoj ekonomskoj aktivnosti. Mla-da generacija znanstvenika je posebno nadarena zatakve interakcije zbog utjecaja i otvorenosti komuni-kacijskih sustava kojima se služe. To treba iskoristiti.

Univerza v Mariboru, Slovenija i CEU,

Mađarska

Nenad Miščević studirao je filozofiju i sociolo-giju na Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu u Chi-cagu. Poslijediplomski studij pohađao je na Sveu-čilištu Paris-X (Nanterre) kod Paula Ricoeura, adoktorirao je filozofiju na Sveučilištu u Ljubljani.

Predavao je na Sveučilištima u Rijeci i Splitu, atrenutno ima profesorsku poziciju na Odsjeku zafilozofiju Sveučilišta u Mariboru, te je gostujućipredavač na Centralnom europskom sveučilištu(CEU) u Budimpešti. Bivši je predsjednik Europ-skog društva za analitičku filozofiju i Hrvatskog fi-lozofskog društva, te član uređivačkog savjeta ča-sopisa International studies in the Philosophy ofScience, Acta Analytica, Analiza i Agora.

Njegova područja interesa su kontinentalna fi-lozofija, epistemologija, filozofija percepcije i po-litička filozofija.

Važna je suradnja

s drugim sveučilištima i

gostovanja znanstvenika

�

PROF. VEDRAN MIMICA PROF. DR. SC. IGOR MEZIĆ PROF. DR. SC. IGOR ŽUTIĆ PROF. DR. SC.

NENAD MIŠČEVIĆ

�Suradnja s drugim sveučilištima je

važna, kao i gostovanja

znanstvenika-nastavnika izvan Rijeke. Ako

za to ne bude novaca, riječke će se ambicije

dosta polomiti

Iz nedavnih razgovora s ocjenjivačima iz ino-zemstva doznao sam ugodnu vijest da je ri-ječko Sveučilište u nekim područjima, a nesmijem reći u kojima, najbolje u Hrvatskoj,

dok smo u nekim drugima među najboljima. Tuprednost treba maksimalno iskoristiti. Rijeka imašansu postati nacionalni lider u nekoliko grana, au još nekoliko da bar podijeli liderstvo s drugima.To je cilj radi kojega sam pristao ući u Savjet imislim da ćemo svi zajedno na tome nastojati.Moje žalosno iskustvo na područjima koje pratimi koje poznajem jeste da su neki odsjeci popustilinaprosto iz financijskih razloga. Nama je surad-nja s drugim sveučilištima bitna, kao i gostovanjaznanstvenika-nastavnika izvan Rijeke. Ako za tone bude novaca, riječke će se ambicije dosta po-lomiti. Bojim se da neki naši dekani toga nisusvjesni.

Skoro od početka djelovanja Odsjeka za filozofijuredovno predajem kao vanjski suradnik i jako samse angažirao na povezivanju odsjeka s drugims ve u č i l i štima, posebno u Sloveniji, kao i s CEU-omu Budimprešti. Što se užeg područja - filozofije - ti-če, od samog osnutka odsjeka vrlo sam aktivan uorganiziranju i suorganiziranju simpozija u Dubro-vačkom IUC-u, tako da, na primjer, naši doktoran-di iz filozofije predstavljaju svoje radove pred vo-dećim svjetskim stručnjacima koji vrlo rado dese-tljećima dolaze u Dubrovnik na te simpozije.

ČLANOVI

MEĐUNARODNOG

SAVJETA

SVEUČILIŠTA

U RIJECI

KTH Royal Institute of Technology,

Švedska

Danica Kragić magistrirala je strojarstvo na Teh-ničkom fakultetu u Rijeci, te doktorirala računar-stvo na Kraljevskom institutu za tehnologiju (KTH)u Stockholmu. Bila je gostujući istraživač na Sveu-čilištu Columbia, Sveučilištu Johns Hopkins, te In-stitutu INRIA Rennes. Trenutno drži profesorskupoziciju na Školi za računarstvo i komunikacije naKTH i direktorica je Centra za autonomne sustave.Is t ra živanja provodi na području robotike, raču-nalne vizije i strojnog učenja. Između ostalog radina razvoju sofisticiranog vidnog sustava, kao i sus-tava manipulacije i hvatanja objekata za robote.Kragić je dobitnica prestižne nagrade IEEE Robo-tics and Automation Society Early Academic Ca-reer Award, članica je Švedske kraljevske akademi-je znanosti i Švedske kraljevske akademije za in-ženjerstvo. Ima počasni doktorat s LappeenrantaUniversity of Technology. Počasna je članica IEEE– najveće svjetske organizacije koja okuplja struč-njake s područja tehnologije. Predsjedavala jeIEEE RAS tehničkim odborom za računalnu i ro-botsku viziju i bila članom IEEE RAS AdCom-a.

Dobra istraživanja

zahtijevaju vrijeme

i opremu

Radujem se izazovu i tome što ću raditi s ko-legama iz cijelog svijeta, a najviše tome štoznam da to činim za grad u kojem sam i jastudirala. Osim što sam i sama studirala na

Tehničkom fakultetu u Rijeci, održala sam kontakt skolegicom s kojom sam studirala i koja isto tako ra-di na Tehničkom fakultetu. KTH je poslao i dioopreme (robote) fakultetu, ali se bojim da sam imzadala više glavobolje nego pomoći u znanstvenomra d u .

Na KTH-u, gdje se trenutno nalazim, bila sam pro-dekanica zadnjih šest godina i bila sam zadužena zasav istraživački rad u području računarstva. Osim to-ga, radila sam i na mentorstvu mladih znastvenikakoje smo regrutirali iz cijelog svijeta. Nadam se da ćeto iskustvo pomoći mom radu u savjetu.

Smatram da je u prvom redu važno dati osobljufakulteta vrijeme za istraživački rad. Ako imaju vre-mena i opreme koja je neophodna za istraži va č k irad, bit će i rezultata. S kvalitetom istraživačkog radadolazi i kvalitetnija nastava, a to pomaže i kvalitetiindustrije. Za to je isto tako neophodna međunarod-na suradnja. Nadam se da će moje iskustvo sudjelo-vanja u europskim projektima te rad na mentorstvumladih znanstvenika pripomoći tome.

�

PROF. DR. SC. DANICA

KRAGIĆ JENSFELT

S kvalitetom istraživačkog rada dolazi i

kvalitetnija nastava, a to pomaže i

kvaliteti industrije

� �������� ��� ����č� ����� �������� ��� ����č� ����� ���������� ����������

DOC. DR. SC. ROZI ANDRETIĆ WALDOVSKI I NJEZIN TIM LABORATORIJA ZA GENETIKU PONAŠANJA KORISTE NEOBIČAN GENETSKI ALAT

Zasad tek rijetka istraži va n j a ,pojašnjava ona dalje, ukazu-ju da ti metabolički nus-proizvodi u stanici utječu naponašanje izazvano droga-ma, odnosno da promjeneoksidacijskog statusa staniceutječu na funkcioniranjemozga općenito.

Što prehrana ima s tim?

– To je potpuno novo po-dručje o kojem se malo zna.Zna se da cirkadijurni geni re-guliraju vremensku kompo-nentu metabolizma i okida-cijskog statusa. Cirkadijurnisat određuje da smo tijekomdana aktivni, hranimo se, a ti-jekom noći se ta energija me-tabolizira, razgrađuje,pohranjuje, popravlja se DNAna kojoj je tijekom dana mo-glo doći do oštećenja. Poslje-dica toga je da oksidacijskereakcije variraju tijekom danai noći, a to reguliraju cirkadi-jurni geni. Ali se ne zna da lisu te rekacije povezane prekocirkadijurnih gena s odgovo-rom na drogu. I to je ono štomene intrigira i što želimdalje istraživati, kaže nam Ro-zi.

Saznanja na ovom područ-ju, tvrdi ona, mogla bi imatizanimljive primjene. Medite-ranska dijeta, primjerice, po-pularna je jer je bogata an-tioksidantima koji pozitivnoutječu na zdravlje. No akomijenjanje oksidacijske rav-noteže u stanici utječe i na tokako mozak reagira na droge,to bi potencijalno značilo dabi važan aspekt u terapijiovisnosti u budućnosti mo-gla biti upravo prehrana.

– To ne bi dovelo do nekoguniverzalnog lijeka, ali možedati neke indikacije važne iliza terapiju ili za prevenciju.To bi primjerice moglo znači-ti da su osobe koje se hrane naodređeni način manje skloneovisnosti, pojašnjava naša su-govornica koja je u tom kon-tekstu upravo predložila noviprojekt na kojem bi pored hr-vatskih trebalo sudjelovati inekoliko stranih stručnjaka.Poveznica između mijenjanjaoksidacijske ravnoteže i reak-cije na droge možda bi, tvrdiona, mogla dati i odgovorzbog čega su cirkadijurni genipovezani s ovisničkim pona-šanjem. Jedan od planova je,primjerice, selektivnim kri-žanjem napraviti sojeve mu-šica koje su više ili manje os-jetljive na kokain, te uspore-đivati i identificirati razliku ugenskoj ekspresiji.

Vinske mušice na kokainu

otkrivaju genske

mehanizme ovisnosti

Kad je započinjala novi ri-ječki period karijere, naša jesugovornica smatrala da jeotkrivanje novih gena najbo-lji način da dalje istražuje ve-zu cirkadijurnih gena i reak-cije na opojne droge. Noglavni razlog zbog kojeg seveći pomak na ovom područ-ju nije dogodio, smatrala jeRozi, bio je nedostatak kvali-tetne metode za mjerenjeponašanja. Naime, nakon štoodređena psihoaktivna sup-stanca stimulira živčani sus-tav mušice, posljedica je po-većana lokomocija. Drugimriječima, glavni način da setaj utjecaj zabilježi mjerenjeje intenziteta kretanja.

Nova metoda

– Iako je tada dao legitimnerezultate, test koji smo mi ta-da na Sveučilištu u Virginijikoristili za ispitivanje utjecajakokaina na ponašanje bio jeneprkiladan za testiranje veli-kog broja mušica – što je va-žan uvjet za otkrivanje novihgena. Naš »stari« test je zahti-jevao i predugu analizu videozapisa, pojasnila je Rozi kojaje sa svojim timom u Rijecinajprije krenula u razvijanjekvalitetnijeg testa.

Za novu metodu, nazvanuFly Bong, najzaslužnija je sa-da već bivša doktorandicaAna Filošević kojoj je to ujed-no bio i dio doktorskog rada,a razvoj testa opisan je u član-ku »High Throughput Measu-rement of Locomotor Sensiti-zation to Volatilized Cocainein Drosophila melanogaster«koji je prošlog tjedna obja-vljen u utjecajnom časopisuFrontiers in Molecular Neu-roscience. Jednom kad je testbio razvijen, tim se mogao fo-kusirati na proučavanje utje-caja kokaina i metafetaminana svoje leteće ispitanike.Konkretnije, pomoću novemetode mogli su učinkovitijeispitati kako mijenjanje ke-mijske ravnoteže u mozgu ilimijenjanje aktivnosti genautječe na uobičajeno pona-šanje izazvano psihostimu-lansima.

– Dizajnirali smo dio susta-va gdje se kokain ili metafeta-min rasprušuju u aerosol ionda se to sistemom cijevi ipomoću pumpe upuhuje po-jedinačnim mušicama koje senalaze u maloj staklenoj tubi.Sve se to pak nalazi u poseb-nom aparatu, koji je od ranijekomercijalno dostupan, a kojimjeri količinu kretanja muši-ce pomoću infracrvene zrake.

čajan genetski korak unapri-jed, pojašnjava Rozi koja senakon angažmana na Sveu-čilištu u Virginiji, a potom ina Institutu za neuroznanostu San Diegu vratila u Rijeku,naumivši nastaviti upravo sovom linijom istraži va n j a .

Znajući kako razina fi-nanciranja znanosti u Hr-vatskoj nije na razini na kojuje navikla u SAD-u, odlučilaje iskoristiti sve prednostikoje pružaju njeni omiljeniispitanici – vinske muši c e.

Drosophila melanogaster,kukac iz reda dvokrilaca, je-dan je od najomiljenijih »la-boratorijskih kunića«, ili kakobi znanstvenici rekli, »model-nih organizama za ispitivanjeu laboratoriju«. Upravo na nj-ima je Thomas Hunt Morganjoš početkom 20. stoljeća us-pio dokazati da su kromoso-mi mehanička osnova naslje-đivanja, ciljano traživši orga-nizam koji se brzo razmnoža-va i na kojem se u kratkomvremenu mogu gledati prom-jene tijekom generacija.

Mušica za Nobela

Pored one Morganove,Drosophila je »zaslužna« zajoš pet Nobelovih nagrada,između ostalog i onu za ot-kriće utjecaja rendgenskihzraka na mutacije u kromo-somima. Istraživanja su po-kazala da ljudi i Drosophiledijele oko 60 posto gena, teda čak 75 posto gena kojiuzrokuju bolesti ljudskogorganizma imaju slične sek-vence i kod Drosophile. Sveu svemu, vinska mušica –organizam koji nije ni pred-met etičkih ograničenja ispada u najjeftinije »labora-torijske modele« – dovela jedo niza otkrića koja su sepokazala relevatna za dalj-nja ispitivanja na sisavci-ma.

– Do danas su se zbog to-ga razvile jako dobre meto-de manipuliranja gena ianaliziranja njihove aktiv-nosti u vinskoj mušici. Ne-kad su se mutacije gena do-bivale tako da bi se mušicehranile kemijskim mutage-nima, ali danas to više nijepotrebno jer postoje velikebanke koje čuvaju sojevemušica s mutacijama. Do-voljno ih je naručiti pa mo-žete poštom dobiti stotinumušica s raznoraznim mu-tacijama, priča Rozi kojučudi da je njen tim i dalje je-dini u Hrvatskoj koji radi sovim organizmima.

Vedrana SIMIČEVIĆ

Da vinske mušice uži-vaju u alkoholu mo-že iz vlastitog opa-žanja potvrditi goto-

vo svaki ljubitelji »dobre ka-pljice«, a ova znamenita evo-lucijska povezanost dobro jei pojašnjena u znanstvenojliteraturi. No čak i znanostnije baš točno sigurna štosve i zašto veže vinske muši-ce (Drosophila melanogas-ter) i opojne droge. Možda inajbliža odgovoru na ta pi-tanja, koji bi ujedno mogaoodgovoriti i na neke funda-mentalnije probleme geneti-ke i ovisnosti, jedna je riječ-ka znanstvenica – doc. dr. sc.Rozi Andretić Waldovski.

Priču o tome kako i zaštojedan riječki znanstveni labo-ratorij – konkretnije Labora-torij za genetiku ponašanjana Odjelu za biotehnologijuSve u č i l i šta u Rijeci – vinskemušice pretvara u ovisnice okokainu i metafetaminu valjazapočeti kratkim podsje-ćanjem na intrigantni znan-stveni put prof. Andretić Wal-dovski, biologinje koja je kari-jeru započela diplomiravšipsihologiju na Sveučilištu uRijeci. Nakon odlaska u SAD,doktorirala je biologiju naSve u č i l i štu u Virginiji posve-tivši se tijekom doktorata is-t ra živanju genskog mehaniz-ma cirkadijurnog sata – »unu -tarnjeg« biološkog sata po ko-jem u dnevno-noćnom ritmufunkcioniraju svi organizmina Zemlji. Određene gene ko-ji kontroliraju cirkadijurni ri-tam već je dvadesetak godinaprije toga identificirao trojacznanstvenika koji su prošlegodine za to dobili i Nobelovunagradu. Kao i oni, i Rozi jecirkadijurnu regulaciju pona-šanja istraživala na vinskimmušicama, no njenu je po-zornost privukla metoda kojuje u istom laboratoriju razvi-jala kolegica doktorandica –mjerenje ponašanja koje kodDrosophile izaziva kokain.

Rad u Sciencu

Pre t ra žujući literaturu sh-vatila je da bi na vezu kokai-na i ponašanja koje ovaopojna droga izaziva, mogliutjecati i cirkadijurni geni.Kad je krenula u testiranje,njene hipoteze pokazale suse točnima – mušice kojenisu imale određene cirka-dijurne gene drugačije sureagirale na kokain. Bilo je

Izlažući kokainu i metafetaminu svoje leteće ispitanike, riječki tim ispituje kako mijenjanje kemijske

ravnoteže u mozgu ili mijenjanje aktivnosti gena utječe na uobičajeno ponašanje izazvano psihostimulansima

I m p r e s s u m Direktorica: Ankica KRULJAC � Glavni urednik Novog lista: Edi PRODAN � Urednica priloga: Vedrana SIMIČEVIĆ � Grafička urednica Anamarija RELJAC

Mušice vole droge

Jedan od testova koji je tim Rozi Andretić Waldovski razvio u

posljednje tri godine proizašao je i iz njene prvotne edukacije

psihologa zbog koje su i fokusu njenog interesa i sama ponašanja.

– Drugim testom koji smo napravili htjeli smo vidjeti da li mušice

»vole« psihostimulanse. U tubici smo imali šest mušica a na vrhu tube

je bio izvor hrane podijeljen u četiri tanke kapilare. U dvije kapilare

nalazila se šećerna otopina, a u druge dvije šećerna otopina s dodatkom

kokaina i metafetamina. Važno je reći da su to kemijske supstance koje

su inherentno gorke, a sve što je gorko bi mušicama trebalo biti

odbojno, zato što to evolucijski poistovjećuju s otrovima. Mi bi dakle

svaki dan izmjerili količinu otopine koja je konzumirana i na osnovu

toga smo pokazali da već od prvog dana mušice jedu više iz kapilara u

kojima se nalazi kokain. Naša je interpretacija da droga djeluje na

motivacijske centre u mozgu koji motiviraju mušicu da se vraća drogi.

Dopamin sigurno igra znatnu ulogu jer smo testirali mutante koji imaju

smanjenu količinu dopamina u mozgu, što onda utječe na to ponašanje,

pojasnila nam je Rozi rezultate koji će uskoro biti publicirani u

zasebnom radu. Tim je pokazao i da u ovisničkom ponašanju važnu

ulogu ima i učenje i pamćenje, obzirom da su mušice odmah zapamtile

u kojim se kapilarama nalazi droga. Ovi rezultati pokazuju da se na

mušici mogu ispitivati složena ponašanja, a potencijalna otkrića važna

su za razumijevanje gentike u podlozi ponašanja sisavaca.

to otkriće vrijedno publici-ranja u prestižnom Sciencu,s hrvatskom znanstvenicomu ulozi vodeće autorice.

– Bilo je to tada vrlo zani-mljivo otkriće jer je govorilo uprilog jedne od teza u geneti-ci da su geni pleotropni, od-nosno da imaju više od jednefunkcije. Osim toga, do tadanitko još nije bio povezao cir-kadijurne gene i ponašanjepod utjecajem psihoaktivnihsupstanci, prisjetit će se Rozi.Dotični je rad do danas citi-ran gotovo tristo puta, no ve-ćina je znanstvenika ovu po-vezanost tijekom godina nas-tavila istraživati uglavnom nasisavcima. Veliki broj radovakoji su od tada nastali doka-zali su povezanost cirkadijur-nih gena s raznim oblicimaponašanja izazvanim kokai-nom, opijatima, pa i alkoho-lom kod miševa. Dokazala seu konačnici i povezanost cir-kadijurnih gena sa sklonošćuka razvoju ovisnosti o al-koholu i kod ljudi. Cirkadi-jurni geni su se, generalno re-čeno, pokazali univerzalnimgenetskim mehanizmom ko-ji se aktivira kod utjecajaopojnih droga na živčani sus-tav. No sve ove godine, tvrdinaša sugovornica, i dalje nijera z j a šnjeno zašto se ova po-

veznica zapravo događa.– Pokazalo se primjerice

da su cirkadijurni geni pove-zan s regulacijom dopami-na, vrlo važnog neurotran-smitera odgovornog za osje-ćaj ugode čija je aktivacijapovećana tijekom uzimanjadroga. No kako je većina tihi s t ra živanja rađena na miše-vima, gdje je identifikacijanovih gena koji su povezani scirkadijurnim satom teška,zapravo nije napravljen zna-

Na ovaj način možemoizložiti mušice točno odre-đenoj količini psihostimu-lansa, u točno određenomvremenskom intervalu i on-da mjerimo promjenu u ko-ličini kretanja nakon izla-ganja i prije njega. Osim ob-jektivnosti, imamo i visokuprotočnost – u jedan aparatstanu 32 mušice, svaka usvojoj cjevčici. Trenutnoimamo šest tih sustava, da-kle možemo pratiti 200 mu-šica odjednom, pojašn j a vaRozi. Tim na ovaj način mo-

že testirati mušice s raznimgenskim mutacijama i tražitikoja od njih reagira drugačijeod ostalih mušica, što bi zna-čilo da je upravo taj određenigen povezan s tom određe-nom reakcijom na drogu.

Osim što se razvila novametoda, tijekom projektakoji je u sklopu financiranjaHrvatske zaklade za znanosttrajao posljednje tri godine,tim je došao i do nekih zani-mljivih rezultata koji »zovu«na daljnje razjašn j a va n j e.

– Između ostalog pokazalismo da mijenjanjem oksi-dacijske ravnoteže u stanicinar ušavamo ponašanje kojeje izazvano kokainom. Kon-zumacija psihostimulansapovećava oksidaciju, a kadasmo mušice hranili s antiok-sidansima ili prooksidansi-ma to je promijenilo pona-šanje izazvano drogama. Topak znači da bi jedan od bu-dućih smjerova istraži va n j amogao biti povezanost cir-kadijurnih gena s oksidacij-skim statusom stanice, naja-vila je Andretić Waldovski.

Sve stanice u tijelu, naime,metaboliziraju, odnosno ko-riste energiju, pri čemu dola-zi do oksidacijskih reakcija.

FLY BONG

Kokain ili metafetamin se

rasprušuju u aerosol, pa

se to specijalnom tubom i

pumpom upuhuje

pojedinačnoj mušici koja

se nalazi u maloj

staklenoj tubi. Sve se to

nalazi u aparatu koji mjeri

količinu kretanja mušice

pomoću infracrvene

zrake. Kapacitet sustava:

200 mušica istovremeno

�Rezultati naših

istraživanja ne

bi vjerojatno doveli do

nekog univerzalnog

lijeka, ali mogu dati

neke indikacije važne ili

za terapiju ili za

prevenciju. Primjerice,

mogli bi potvrditi da su

osobe koje se hrane na

određeni način manje

sklone ovisnosti

Prof. Rozi Andretić

Waldowski

Rozi Andretić Waldovski i

Ana Filošević

��������

Drosophila melanogaster je jedan

od najomiljenijih »laboratorijskih

modela« u znanosti

Riječki tim razvio je novu metodu za mjerenje ponašanja mušica Danas je već moguće poštom naručiti stotinu mušica s

raznim mutacijama

� �������� ��� �����č� ���� ����������

PROF. DR. SUZANA ILIĆ PROUČAVA HIDRODINAMIKU OBALA

Tajni život plažaPlaže nisu tu samo da na njih stavimo ručnike, već je važna i njihova uloga prirodnih

štitova od udara valova, poplava i drugih procesa. Istraživanjem dinamike plaža

predviđamo hoće li, gdje i kada doći do erozije ili nakupljanja sedimenta, kaže prof. Ilić

Svjetski

gradovi

vode brigu o

obalamaIlić ističe da se u

Britaniji puno radi na

sustavnom provođenju

monitoringa. »Oformio se

tzv. Coastal Channel

Observatory za sustavno

prikupljanje podataka po

regijama i prostornim

jedinicama obale u kojima

su dotoci i gubici

sedimenta u balansu.

Program koji je financiran

od strane Vlade a kojim

upravlja Agencija za

okoliš, ujedinjuje

monitoring svih lokalnih

uprava. Kao savjetnica

sam uključena u rad

regionalnog tijela za

monitoring na Istočnom

Irskom moru. U početku je

bilo teško ujediniti interese

svih lokalnih uprava, ali s

vremenom je važnost brige

za okoliš nadjačala lokalne

interese. Sustavno

prikupljanje podataka i

upravljanje obalom vrlo je

važno za adaptaciju na

buduće klimatske uvjete.

Veliki gradovi na moru

London, Tokio, New York,

vode brigu o tome, inače

bi često bili poplavljeni«,

napominje Ilić.

Multidisciplinarni pristup

Prof. dr. Suzana Ilić radi u Lancaster Envinronment

Centru, koji, kaže ona, razvija multidisciplinarni pristup

problemu, uključuju se socijalni aspekti i prirodne

znanosti za rješavanje glavnih izazova u očuvanju okoliša s

kojima se suočava svijet, nudeći uravnotežene perspektive

u rješavanju složenih društvenih izazova. Ilić je i član

dvaju interdisciplinarnih centara, Energy Lancaster i Data

Science Institute na Sveučilištu u Lancasteru.

Aneli

DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ

Prof. dr. Suzana Ilićznanstvenica je i sveu-čilišna profesorica saSve u č i l i šta u Lancaste-

ru u Velikoj Britaniji. Ilić sebavi proučavanjem hidrodi-namike obala i morfološkimpromjenama, kako bi se mo-gle predvidjeti dugoročnepromjene u izgledu obala,posebice plaža. Ilić je rođenaLovranka, koja u Velikoj Brita-niji živi i radi još od 1993., a uHrvatskoj surađuje s Građe-vinskim fakultetom Sveučiliš-ta u Rijeci, kao i sa zagrebač-kim PMF-om. Na riječkomGrađevinskom fakultetu držiizborni kolegij na doktor-skom studiju, te surađuje skolegama sličnog područjainteresa. Od 2003. godine,Građevinski fakultet je i do-maćin Suzaninim studentimaiz Lancastera koji u terenskojnastavi studiraju upravljanjevodnim resursima. S obziromda je trenutno na »sabbatica-lu« na Građevinskom fakulte-ru u Rijeci, pristala je s namapodijeliti najnovija saznanjana području svog rada, ali iusporediti iskustva u Engles-koj i Hrvatskoj

– Prije odlaska u Britani-ju, a bilo je to već dosta dav-no, radila sam na Građevin-skom institutu u Rijeci, u či-jem je sklopu tada bio i Gra-đevinski fakultet. I tada sedosta pričalo o potrebi pro-širenja plaža, umjetnim pla-žama, što je očekivano s ob-zirom na važnost turizmaza našu zemlju, pogotovo uovom podneblju. Nakonposlijediplomskog studija uZagrebu, došla sam u prili-ku da dobijem stipendijunizozemske vlade za izradumagisterija u Delftu, što mije bilo neprocjenjivo iskus-tvo. Poznato je da Nizozem-ci znaju s morem, oni ži vena moru i s morem u pra-vom smislu riječi, razvili subrojne tehnike prilagodbemoru, te ih primijenili upraksi. Otišli su u tom po-gledu dalje od drugih. Nastudiju su mi predavalisvjetski stručnjaci iz obal-nog inženjerstva. Jako sampuno naučila, i to je bilaprekretnica u mom znan-

stvenom razvoju. Doktori-rala sam na Sveučilište uPlymouthu, nakon čega sezapošljavam na Sveučilištuu Lancasteru. Veseli me su-radnja s kolegama u Rijecibudući da nastojimo zajed-ničkim snagama primijenitimetode praćenja dinamikeplaža prilagođene ovomokolišu, te razviti nova saz-nanja, priča Ilić.

Riječki suradnici

Pritom posebno ističe svo-je suradnike, emeritus prof.dr. Čedomira Benca, s kojimje suradnja započela i nasta-vlja se, skupa sa zajedničkimdoktorandom, a sada već do-centom doc. dr. Igorom Ru-žićem s Građevinskog fakul-teta u Rijeci. Nastavlja surad-nju i s doc. dr. Kristinom Pi-kelj s PMF-a Sveučilista u Za-grebu, koja je bila poslijedok-torand na Sveučilištu u Lan-casteru preko NEWFELPROstipendije. Naglašava i sura-dnju s prof. dr. BarbaromKa r l e u šom i prof. dr. Alek-sandrom Deluka – Ti b l j a š upodručju kvalitete nastave.

No, što uopće znači prati-ti dinamiku plaža?

– Riječ je o priobalnim pro-cesima, a proučavam kakovalovi i struje u priobalju raz-nose sediment, kakav je nj-ihov utjecaj, uloga, u eroziji i

akumulaciji sedimenta. Istra-žuje se utjecaj interakcijestruja i valova na sedimentskeprocese, obalne zidove, valo-brane, pa čak i vjetrenjače. Jošuvijek se u potpunosti ne znakako se sediment raznosi, ka-ko valovi i struje pospješujunjegovu eroziju ili akumulaci-ju, a to je jako važno znati jerplaže nisu tu samo da po ljetina njih stavimo ručnike, većje iznimno važna i njihova ve-lika uloga kao prirodnih štito -va od udara valova, poplava idrugih prirodnih procesa koj-ima je kopno izlože n o.

Znanjem do ušteda

Pl a že razbijaju valove,prihvaćaju njihovu energi-ju, neutraliziraju je, no i sa-me pritom »stradavaju«. Ta-mo gdje se uoči velika erozi-ja, potrebno je nasipavanje,pa se tako plaže, redovno ilipo potrebi, nasipavaju, ilikako mi to kaže m o,prihranjuju se, pojašn j a vaIlić. Dodaje da se to radi naskoro svim velikim plažamau svijetu, a pogotovo u veli-kim turističkim centrima.

– Venecija, Miami, Barce-lona, svi oni provode nekioblik prihranjivanja plaža iliobale, što je skup posao i tre-ba ga provoditi maksimalnoučinkovito. Poanta je u tomeda se prvo prouče prirodniprocesi, kako bi se moglopredvidjeti kretanje sedi-menta, odnosno da se utvrdihoće li doći do erozije ili na-kupljanja, i to gdje i u kojemroku. Budući da su to skupiprocesi, sama analiza smjerai dinamike kretanja sedimen-ta ima i ekonomsku važnost,da bi se prihranilo točno koli-ko i gdje je potrebno. Tako semože doći do znatnih ušteda.Sam proces sastoji se od ne-koliko bitnih točaka. Prvo,treba uvažiti da je to prirodniambijent, te je tendencija štomanje intervenirati – ako seplaža može održati sama unekom dužem razdoblju, on-da ljudska intervencija nijepotrebna. Drugo, treba imatina umu spomenutu uloguobala, odnosno plaža kaoprirodnih štitova područja nakojima se nalaze, koja su po-nekad naseljena, te je tim višenjihova obrambena ulogava žnija. Treće, važan je na-ravno i turistički, ekonomskiaspekt, pogotovo u ekonomi-jama koje praktički »žive odsvojih plaža«. Najdalje je uupravljanju plažama otišlaNizozemska, koja je prirodnouvjetovana da se brine i pratinivoe plaža. Dinamika valovaje tamo velika, a kada bi sedesilo da valovi odnesu taj se-diment, naseljena mjesta u

potpunosti bi izgubila zašti -tu. Nizozemci su planiranjeprihranjivanja digli na takovisoku razinu da se točno znakoliko milijuna kubika pijes-ka treba staviti i gdje, kako bion prirodno nahranio plažu,kroz djelovanje struja i vjetro-va. Primjerice njihov noviogromni projekt poznat kaoprojekt »sand engine«, odno-sno »pješčani motor« trebaobi prihranjivati plaže u južnojHolandiji oko 20-ak godina,priča Ilić, koja sa svojim ti-mom prati dinamiku plaža uBritaniji, a u Hrvatskoj sumjerili dinamiku plaža DugiRat na jugu, te Brseč, Uboka,Je l e n šćica i Baška, na sjeveru.

Postupak mjerenja plaža,pojašnjava ona, podrazu-mijeva da se u više navrataprate razine plaža, povezujuse sa strujanjem i valovima,i onda se na bazi toga radinumerički model za projek-tiranje i upravljanje plaža-ma.

Tajne hrvatske obale

– U početku je bio fokusna razvijanju tehnika zamonitoring primjenjivih zaove krajeve. Riječ je o sku-pljanju niza fotografija, sraznih visina i iz raznih ku-teva, a te se fotografije ondaposebnim softwareom spa-jaju u 3D-modele, te se gle-daju razlike. Takvim upari-vanjem, ukrštanjem slika,uočava se kako se plaža kre-će. Prati se dinamička

promjena u jedinici vre-mena. Snimali smo te pozici-

je s kamerom, ali i s dronom,koji je vrlo koristan u ovomposlu. Prate se dvije vrste pla-ža: one skroz prirodne, kakobi se utvrdilo kako opstajupod raznim uvjetima i kakose prilagođavaju valovima, teone nasute. Na primjer, u Br-seču se prirodna plaža jedno-stavno rotira, dosta se mate-rijala po buri ili jugu raznese,a onda se u mirnijim periodi-ma, s valovima manjih visina,odnosno energije, vrati. Kri-tično je razdoblje izmeđuoluja: ako je kratko, onda ne-ma dovoljno vremena za po-vratak izgubljenog materija-la. One nasute se prate radiprovjere učinkovitosti nasi-pavanja. »Igra« se sastoji u to-me da se traži granica do kojese plaža može obnoviti sama.Ako dolazi do erozije preko tegranice, onda je potrebnoreagirati, tumači Ilić. Hrvat-ska je obala općenito dina-mična, ali ipak to nije ona ra-zina aktivnosti valova i strujakakva je prisutna na sjeveru,u Nizozemskoj ili Engleskoj.No, to ne znači da se toj temine treba više posvetiti, s obzi-rom na klimatske promjene isve veći stupanj intervenciječovjeka u prostor, a što utječei na plaže, tumači Ilić. Kažeda na puno plaža još ne zna-mo prirodni put pijeska, kakoje došao i o čemu to ovisi.

– Jedan dio sedimenta ideiz priobalnih slivova i bilokakva promjena u tim slivo-vima može zaustaviti prinossedimenta na plažu, koja jeonda ugrožena. Na okoliš,pa i na plaže mogu utjecatiklimatske promjene, te»ljudska ruka« u smislu sveveće izgradnje na obalama.Ok o l i š naravno ne može os-tati netaknut, »konzerviran«,ali korisno bi bilo, kada segradi, unaprijed uzeti u ob-zir prirodnu dinamiku pros-tora. Vrlo je važno da se pla-že sagledaju kao sastavni dioprirodnog i urbanog prosto-ra kako bi trebalo manje in-tervencija u budućnosti, po-ručuje naša sugovornica.

Suzana Ilić, profesorica na Sveučilištu

u Lancasteru i njezin riječki suradnik,

doc. dr. Igor Ružić

�� �����

�Veseli me

suradnja s

kolegama u Rijeci –

zajedničkim snagama

primijenjujemo metode

praćenja dinamike

plaža prilagođene ovom

okolišu, te razvijamo

nova saznanja

Prof. dr. Suzana Ilić