pregled politika zapoŠljavanja u bosni i hercegovini …arz.gov.ba/dokumenti/fajlovi/pregled...

PREGLED POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA

U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2013. GODINU

Sarajevo, jun 2014. godine

2

PREDGOVOR

Izvještaj pod nazivom „Pregled politika zapošljavanja u

Bosni i Hercegovini za 2013. godinu” je pripremljen u

skladu sa ciljevima i smjernicama Bukureštanske

deklaracije, koju su potpisali ministri zemalja jugoistočne

Evrope odgovorni za oblast rada, zapošljavanja i

socijalne politike i Preporukama iz CREP izvještaja za

Bosnu i Hercegovinu sa Treće ministarske konferencije o

zapošljavanju i socijalnoj politici u jugoistočnoj Evropi

održanoj u Budvi, Republika Crna Gora.

Ovaj izvještaj predstavlja pregled najvažnijih aktivnosti

na tržištu rada nadležnih javnih institucija u oblasti

zapošljavanja u 2013. godini, sa naglaskom na provedene

mjere aktivnih politika zapošljavanja.

„Pregled politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za

2013. godinu” zajednički su uradili predstavnici Agencije

za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalnog

zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje

Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko

distrikta BiH.

3

S A D R Ž A J

PREDGOVOR 2

I. GENERALNI PREGLED MAKROEKONOMIJE 4

II. ANALIZA SITUACIJE NA TRŽIŠTU RADA 6

III. ANALIZA ZAPOŠLJAVANJA I POLITIKA TRŽIŠTA RADA 22

IV. RAD SLUŽBI/AGENCIJA ZA ZAPOŠLJAVANJE 46

V. SLUŽBE ZA ZAPOŠLJAVANJE I OSJETLJIVE GRUPE NA TRŽIŠTU RADA 53

VI. RADNA MOBILNOST U REGIJI I ULOGA AGENCIJE ZA RAD I ZAPOŠLJAVANJE

BOSNE I HERCEGOVINE 55

VII. REZIME NAJVAŽNIJIH ZAKLJUČAKA O POLITIKAMA ZAPOŠLJAVANJA I

PRIJEDLOG MJERA KOJE JE POTREBNO PREDUZETI 59

4

I. GENERALNI PREGLED MAKROEKONOMIJE

U 2013. godini ekonomija BiH ostvarila je skroman ekonomski rast od 1,6%, ali se teško može

govoriti o bilo kakvom oporavku. Ovaj rast uslovljen je prvenstveno realnim rastom izvoza, kao i

industrijske proizvodnje. Prema podacima Agencije za statistiku BiH izvoz je u periodu dvanaest

mjeseci 2013. godine veći za 6,6% u odnosu na isti period 2012. godine, dok je industrijska

proizvodnja u 2013. godini imala prosječan rast od 6,7%. U prerađivačkoj industriji zabilježen je rast

od 9,5%, u sektoru snabdijevanja električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom od 5,6%,

dok je u sektoru vađenja ruda zabilježen pad od 4,0% u odnosu na prethodnu godinu.

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Centralna banka BiH, podaci za 2013. godinu su preliminarni.

Nominalni GDP prema podacima Centralne banke BiH za 2013. godinu iznosi 17.728 miliona

USD, a GDP „per capita” je 4.675,00 USD. GDP po glavi stanovnika u 2013. godini nešto je veći

nego u 2012. godini. U 2013. godini realna stopa rasta GDP-a na godišnjem nivou je iznosila je

1,6%2. Cijene u decembru 2013. godine u odnosu na decembar 2012. godine u prosjeku su niže za

1,2%. Dvanaestomjesečno kretanje cijena u 2013. godini u poređenju sa 2012. godinom u prosjeku je

bilo niže za 0,1%.

1 Centralna Banka Bosne i Hercegovine - “Osnovni makroekonomski indikatori” – predhodni podaci, broj stanovnika je procjena Agencije za statistiku

Bosne i Hercegovine. 2 Centralna Banka Bosne i Hercegovine – “Osnovni makroekonomski indikatori” – predhodni podaci.

Tabela 1. Bosna i Hercegovina, osnovni makro-ekonomski indikatori1

Godina 1990 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004

Nominalni GDP (u milionima USD) 13.500 -- -- -- 4.901 4.743 5.307 6.177 8.367 10.020

GDP po stanovniku(u USD) 2.000 546 800 1020 1.316 1.254 1.397 1.614 2.184 2.607

Realni GDP (stopa rasta %) -- 61,9 30,0 15,6 10,0 5,5 2,4 5,0 3,9 6,3

Stopa rasta cijena na malo (%) -- -- -- -- 3,7 4,8 3,1 0,4 0,6 0,4

Bilans tekućeg računa (u % GDP) -- -27,29 -30,06 -18,37 -10,2 -7,1 -12,9 -17,6 -19,2 -16,2

Bilans robne razmjene (u % GDP) -- -- -- -- -67,3 -49,8 -51,2 -49,4 -48,9 -45,1

Iznos vanjskog duga (u milionima KM) -- -- -- 2.239 3.745 4.056 4.421 4.290 4.014 4.032

Servisiranje vanjskog duga (u % izvoza roba i usluga)

-- -- -- -- 6,7 5,9 5,0 7,0 6,7 4,9

Stopa registrovane nezaposlenosti (%) -- -- -- 38,0 39,3 39,7 40,3 40,9 42,0 43,1

Stopa anketne nezaposlenosti (%) -- -- -- -- -- -- -- -- -- --

Broj stanovnika (u mil.) 4,4 -- -- -- 3,725 3,781 3,798 3,828 3,832 3,842

Godina 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Nominalni GDP (u milionima USD) 10.889 12.346 15.222 18.522 17.279 16.845 18.329 16.901 17.728

GDP po stanovniku (u USD) 2.834 3.212 3.962 4.821 4.496 4.383 4.773 4.406 4.675

Realni GDP (stopa rasta %) 3,9 6,0 6,1 5,6 -2,7 0,8 1,0 -1,2 1,6

Stopa rasta cijena na malo (%) 3,8 6,1 1,5 7,4 -0,4 2,1 3,7 2,1 -0,1

Bilans tekućeg računa (u % GDP) -17,0 -7,9 -9,1 -14,2 -6,5 -6,1 -9,7 -9,3 -5,5

Bilans robne razmjene (u % GDP) -45,0 -34,5 -40,9 -43,1 -32,0 -30,7 -32,4 -32,8 -29,9

Iznos vanjskog duga (u milionima KM) 4.338 4.071 3.961 4.240 5.234 6.289 6.661 7.155 7.405

Servisiranje vanjskog duga (u % izvoza roba i usluga)

4,1 3,8 2,9 3,5 4,1 4,2 4,2 5,2 8,1

Stopa registrovane nezaposlenosti (%) 44,1 44,2 43,4 41,1 41,7 43,1 43,4 44,0 44,6

Stopa anketne nezaposlenosti (%) -- 31,1 29,0 23,4 24,1 27,2 27,6 28,0 27,5

Broj stanovnika (u mil.) 3,843 3,843 3,842 3,842 3,843 3,843 3,840 3,840 3.832

5

Iako je zabilježen stalni trend povećanja prosječnog GDP-a „per capita“, životni standard

većine stanovništva u BiH i dalje je na niskom nivou. Prema posljednjim podacima iz Ankete o

potrošnji domaćinstava u Bosni i Hercegovini u 2011. godini bilo je 17,9%3 stanovnika koji žive u

relativnom siromaštvu. Najmanja stopa relativnog siromaštva je u Brčko distriktu BiH (14,7%), zatim

u Federaciji BiH (17,1%) i u Republici Srpskoj (19,5%).

Monetarna politika Centralne banke nastavlja se u okviru aranžmana Valutnog odbora, kojim

je valuta BiH vezana za euro, zbog čega uživa visok nivo pouzdanosti i povjerenja. Postavke

monetarne politike su ostale nepromijenjene. Generalno, Valutni odbor i dalje dobro funkcioniše i

očuvana je monetarna i finansijska stabilnost, dok je inflacija smanjena i čak je zabilježila negativan

iznos. Reforme trgovinskih politika su bile vrlo izražene, uz usvajanje najliberalnijeg trgovinskog

režima u regionu i pregovore o bilateralnim trgovinskim sporazumima sa zemljama jugoistočne

Evrope. U 2007. godini je BiH pristupila Centralno-evropskoj zoni slobodne trgovine (CEFT-i), što

stvara pretpostavke za povezivanje tržišta zemalja centralne i jugoistočne Evrope, ali u isto vrijeme

privreda Bosne i Hercegovine izložena je konkurenciji na domaćem tržištu iz drugih zemalja. Izvoz

robe u 2013. godini u BiH bio je blizu 8,4 milijarde KM, što je za oko 0,5 milijardi KM ili 6,6 % više

u odnosu na 2012. godinu, dok je uvoz iznosio oko 15,2 milijarde KM i manji je za 0,5 % u odnosu na

2012. Ukupan spoljnotrgovinski deficit u 2013. godini je smanjen i iznosio je blizu 6,8 milijardi KM,

što je za 8,1 % manje u odnosu na 2012. godinu. Recesija i slab ekonomski rast u širem okruženju, te

problemi u proizvodnji električne energije u Bosni i Hercegovini bili su glavni faktori slabljenja

priliva novca iz inostranstva, te pada izvozne tražnje.

Tržište rada je u 2013. godini pokazivalo znakove blagog oporavka. Trend usporavanja rasta

broja nezaposlenih je nastavljen i u 2013. godini, a krajem godine se broj nezaposlenih na godišnjem

nivou čak počeo i smanjivati. Međutim, tržište rada u BiH i dalje karakteriše visok udio neformalne

zaposlenosti, te visoka neaktivnost radno sposobnog stanovništva. Isto tako, tržište rada u BiH je

nefleksibilno, a mobilnost radne snage je veoma niska.

Tabela 2. Priliv stranih direktnih investicija (SDI) u Bosni i Hercegovini po godinama U 000 KM

Period Iznos - neto % učešća 1994 - 1997. 83.330 0,89% I-XII 1998. 117.436 1,26% I-XII 1999. 324.533 3,47% I-XII 2000. 310.098 3,32% I-XII 2001. 274.198 2,93% I-XII 2002. 604.319 6,46% I-XII 2003. 330.812 3,54% I-XII 2004. 1.209.348 12,93% I-XII 2005. 474.752 5,08% I-XII 2006. 356.815 3,81% I-XII 2007. 2.393.804 25,59% I-XII 2008. 577.792 6,18% I-XII 2009. 472.997 5,06% I-XII 2010. 681.200 7,28% I-XII 2011. 428.400 4,58% I-XII 2012. 430.390 4,60%

I-XII 2013.4 283,860 3,03%

UKUPNO - TOTAL 9.070.508 100,00%

Izvor: MOFTER - Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH

3 Saopštenje Agencije za statistiku BiH, Sarajevo, 21.02.2013. godine. 4Prema privremenom izvještaju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

6

Prema revidiranim podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH strana

ulaganja u 2013. godini su iznosila 283,86 miliona KM, što predstavlja smanjenje za oko 34% u

odnosu na ulaganja u istom periodu 2012. godine. Direktna strana ulaganja u BiH su od 1994.

godine do kraja 2013. godine dostigla nivo od 9,070 milijardi KM.

U BiH prema podacima iz Statističkog poslovnog registra od 30.06.2013. godine5 ima ukupno

63.544 aktivnih preduzeća, od kojih su 33.266 aktivna u smislu provođenja statističkih istraživanja, a

30.278 preduzeća koja nisu ugašena u administrativnom smislu, a ne podnose finansijske izvještaje.

Posmatrajući statistički aktivna preduzeća (okvir za statistička istraživanja) prema djelatnostima,

uočljivo je da je najveći broj preduzeća, njih 74,4%, raspoređeno u slijedećih šest područja djelatnosti:

32,7% u područje G (Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala), 14,3% u C

(Prerađivačka industrija), 7,5% u M (Stručne, naučne i tehničke djelatnosti), 7,5% u S (Ostale uslužne

djelatnosti), 6,6% u F (Građevinarstvo) i 5,8% u područje H (Prijevoz i skladištenje). Razvrstavanje

preduzeća u klase prema veličini korištenjem kriterija „broj zaposlenih“ pokazuje da najveći udio u

ukupnom broju razvrstanih preduzeća, čak 75,5%, imaju mikro preduzeća (0 – 9 zaposlenih). Mala

preduzeća (10 – 49 zaposlenih) u ukupnom broju sudjeluju sa 17,8%, srednja preduzeća (50 – 249

zaposlenih) sa 5,8%, dok je udio velikih preduzeća (250 i više zaposlenih) samo 0,9%.

II. ANALIZA SITUACIJE NA TRŽIŠTU RADA

Tržište rada kao nerazdvojni element tržišne privrede, isto kao i tržište roba i kapitala u osnovi

predstavlja razmjenu između ponude i tražnje zainteresovanih subjekata na određenom prostoru ili

nivou. Kao generalnu ocjenu stanja, možemo reći da tržište rada u BiH karakteriše veoma niska stopa

formalne i visok udio neformalne zaposlenosti, te visoka nezaposlenost i neaktivnost radno sposobnog

stanovništva6. Podaci o tržištu rada u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu BiH mogu se

prikupiti iz dva izvora: administrativni podaci i Anketa o radnoj snazi (ARS). Administrativni izvori

temelje se na podacima o registrovanim zaposlenim i nezaposlenim licima iz statističkih evidencija i

relevantnih ustanova na tržištu rada, dok se Anketa o radnoj snazi provodi jednom godišnje na uzorku

domaćinstava, u skladu s metodološkim pravilima Međunarodne organizacije rada (MOR) i

Evropskog statističkog ureda (Eurostata).

II – 1. ADMINISTRATIVNI PODACI

Prema posljednjim procjenama Agencije za statistiku BiH, Bosna i Hercegovina ima oko 3,832

miliona stanovnika, a radni kontigent stanovništva se procjenjuje na oko 67% od ukupnog broja

stanovništva (67,82% u FBiH, 64% u Republici Srpskoj i 65,30% u Brčko distriktu BiH).

Tabela 3. Stanje tržišta rada u BiH u 2013. godini – prosjek

Bosna i Hercegovina Federacija BiH Republika Srpska Brčko distrikt BiH

Ukupno registrovana zaposlenost 685.887 435.113 238.640 16.254

Ukupno registrovana nezaposlenost 552.461 388.704 151.290 12.467

Stopa registrovane nezaposlenosti 44,6% 47,2% 38,8% 43,4%

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku, Zavod za statistiku Republike Srpske.

5 Statistički poslovni registar (SPR) je registar koji vodi i održava Agencija za statistiku BiH u saradnji s Federalnim zavodom za statistiku FBiH, Republičkim zavodom za statistiku Republike Srpske i Ekspoziturom Agencije za statistiku BiH u Brčko distriktu BiH. 6 Izvor: Agencija za statistiku, Anketa o radnoj snazi 2013; Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje

Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.; Na osnovu razlika podataka iz administrativnih izvora i podataka iz Ankete o radnoj snazi može se zaključiti da siva ekonomija ostavlja tragove na tržištu rada i može se dobiti približan okvir o zaposlenosti unutar sive ekonomije.

7

Zaposlenost

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, Federalnog zavoda za statistiku i Republičkog

zavoda za statistiku Republike Srpske, u Bosni i Hercegovini je u decembru 2013. godine bilo

evidentirano 689.270 zaposlenih lica, što u odnosu na prošlu godinu predstavlja povećanje za

2.418 lica ili 0,3%. Posmatrano za dvanaest mjeseci 2013. godine broj zaposlenih lica manji je za

0,1% u odnosu na isti period 2012. godine.

U Federaciji Bosne i Hercegovine, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2013.

godini prosječno je bilo zaposleno 435.113 radnika, što je u odnosu na prosjek 2012. godine (437.331)

manje za 2.218 radnika, odnosno 0,5%. Broj zaposlenih u 1991. godini na području koje je sada

Federacija BiH iznosio je 631.020, tako da je nivo zaposlenosti u 2013. godini (435.113) dostigao

68,90% nivoa iz 1991. godine. Prema Anketi o radnoj snazi u 2013. godini, koju je provela Agencija

za statistiku Bosne i Hercegovine, stope aktivnosti i zaposlenosti su iznosile 41,8% i 30,3% dok su u

2012. godini bile 42,4% i 30,0%. Stope su bile znatno više za muškarce nego za žene.

Tabela 4. Registrovana zaposlenost u Bosni i Hercegovini prema sektorima djelatnosti –XII/ 2013.

A Poljoprivreda, ribolov i šumarstvo 15.522

B Vađenje ruda i kamena 18.662

C Perađivačka industrija 128.641

D Proizvodnja i opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 16.450

E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom, te djelatnosti sanacije okoliša 12.779

F Građevinarstvo 32.448

G Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala 124.616

H Prijevoz i skladištenje 33.622

I Djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) 30.299

J Informacije i komunikacije 17.533

K Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 16.429

L Poslovanje nekretninama 2.065

M Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 19.965

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 9.646

O Javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje 73.710

P Obrazovanje 64.285

Q Djalatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 47.486

R Umjetnost, zabava i rekreacija 7.926

S Ostale uslužne djelatnosti 9.859

U K U P N O : 689.270

8

Izvor: Federalni zavod za statistiku

U proteklih devet godina (2004.-2013.) u Republici Srpskoj broj zaposlenih je povećan za

1,0%. U 2013. godini broj registrovanih zaposlenih lica povećan je za 462 lica ili 0,2% u odnosu na

predhodnu godinu. Najveći pad zabilježen je u sektorima saobraćaja i skladištenja, trgovine na veliko i

na malo, građevinarstva i vađenja rude i kamena. Povećanje broja zaposlenih lica u odnosu na 2012.

godinu zabilježeno je u sektorima ostalih uslužnih djelatnosti, prerađivačke industrije, stručne, naučne

i tehničke djelatnosti, obrazovanja, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog rada, javne uprave i

odbrane i obaveznog socijalnog osiguranja.

Tabela 5. Registrovana zaposlenost u Federaciji BiH prema sektorima djelatnosti 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov

10.454 10.264 10.195 9.624 9.653 9.536 9.190 8.983 7.444 7.576

B Vađenje ruda i kamena 16.132 16.170 16.232 15.343 15.129 14.990 14.649 14.294 14.230 14.012

C Prerađivačka industrija 88.641 84.720 82.507 85.093 87.695 82.010 84.064 84.700 79.749 79.782

D Proizvodnja i snabdjevanje elektr. energijom, plinom, parom i klimatizacija

14.299 14.906 14.691 13.346 13.216 13.191 13.451 13.488

9.344 9.180

E

Snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

7.976 8.039

F Građevinarstvo 23.616 23.007 23.923 26.167 27.526 26.134 26.024 24.975 22.296 20.967

G Trgovina na veliko i na malo; popravak mot. vozila i motocikla

51.163 53.124 54.633 68.689 76.959 76.809 80.969 81.140 77.713 77.290

H Prevoz i skladištenje

27.784 27.525 27.662 28.434 28.898 28.631 29.756 29.406

21.831 22.102

J Informacije i komunikacije 12.107 12.286

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo)

14.840 15.086 13.875 15.656 17.641 17.848 17.084 17.135 16.947 17.667

K Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

7.703 8.019 8.396 8.981 9.989 10.310 11.040 10.879 10.774 10.526

L Poslovanje nekretninama

8.667 9.761 10.642 14.581 16.108 15.791 18.232 19.194

1.510 1.539

M Stručne, naučne i tehničke djelatnosti

12.054 12.290

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

6.438 6.680

O Javna uprava i odbrana, obavezno soc. osiguranje

48.542 47.233 47.024 46.623 45.069 46.138 46.873 47.532 47.936 48.279

P Obrazovanje 33.079 33.773 34.526 34.751 35.413 36.446 37.324 38.653 39.515 39.962

Q Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite

27.405 28.088 27.970 27.272 27.855 28.846 29.235 29.830 29.562 29.933

R Umjetnost, zabava i rekreacija

12.856 13.588 14.206 15.917 16.123 16.439 17.199 17.150

4.883 4.887

S Ostale uslužne djelatnosti 5..598 5.467

T

Djelatnosti domaćinstava kao poslodavaca; djelatnosti domać. koja proizvode različita dobra i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe

72 90 75 58 114 8 21 37 2 2

00 Neraspoređeno po djelatnostima KD

3.057 3.064 3.044 3.141 3.357 3.429 3.065 3.838 9.422 6.647

Ukupno 388.310 388.418 389.601 413.676 430.745 426.556 438.949 440.747 437.331 435.113

9

Tabela 6. Registrovana zaposlenost u Republici Srpskoj prema sektorima djelatnosti

Broj zaposlenih

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 9.120 8.378 8.041 8.043 8.067 8.217 7.970 7.968 7.635 7.788

B Vađenje ruda i kamena 3.537 3.305 3.803 4.595 4.969 4.711 4.841 4.918 4.932 4.866

C Prerađivačka industrija 59.107 60.200 56.148 55.384 54.065 50.463 46.763 44.470 44.163 45.844

D

Proizvodnja i snabdijevanje elektr. energijom, plinom, parom i klimatizacijom

9.415

7.623 7.057 6.659 6.907 6.999 7.101 6.953 7.114 7.166

E

Snabdijevanje vodom, kanalizacija, upravljanje otpadom i djelatnosti sanacije životne sredine

3.939 4.001 4.233 4.444 4.600 4.522 4.496 4.565 4.637

F Građevinarstvo 11.815 12.651 12.635 13.359 14.621 14.806 13.375 12.230 11.361 11.003

G Trgovina na veliko i malo, opravka motornih vozila i motocikla

40.272 44.727 48.651 52.710 53.591 53.920 49.024 47.150 45.621 44.750

I

Djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane. hotelijerstvo i ugostiteljstvo

13.709 14.218 16.079 17.075 16.045 14.545 12.397 11.423 10.935 10.970

H Saobraćaj i skladištenje 14.510

19.672 21.458 22.589 20.851 19.990 18.076 17.397 16.801 11.345

J Informacije i komunikacije 4.477 4.496 4.727 4.754 4.938 5.006 5.011 5.084 5.088


2.604 2.590 2.806 3.295 3.791 5.174 5.116 5.246 5.611 5.664

L Poslovanje nekretninama

5.688

1.900 1.536 1.416 1.117 841 746 614 599 670

M Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 4.395 4.649 4.965 5.327 5.616 5.425 5.651 5.772 7.084


1.171 1.423 1.784 2.155 2.482 2.508 2.569 2.522 2.540

O Javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje

19.892 18.758 19.391 20.213 21.062 22.709 22.445 22.394 23.198 23.681

P Obrazovanje 16.018 17.082 17.572 18.195 18.525 19.240 19.897 20.567 20.955 21.484

Q Djelatnosti zdravstvstvene zaštite i socijalnog rada

14.396 13.464 13.809 13.994 14.078 14.334 14.689 15.306 16.266 16.755

R Umjetnost, zabava i rekreacija 16.156 1.244 1.440 1.754 1.982 2.439 2.315 2.463 2.504 2.814

S Ostale uslužne djelatnosti 2.830 3.144 3.246 2.854 2.610 2.237 2.130 2.540 4.491

Ukupno 236.239 242.624 248.139 258.236 259.205 258.634 244.453 238.956 238.178 238.640

Izvor: Republički zavod za statistiku Republike Srpske

U Brčko distriktu BiH, broj zaposlenih lica u 2013. godini veći je u odnosu na 2012. godinu

za 116 lica ili 0,72%. U posmatranom periodu broj zaposlenih lica imao je trend laganog rasta sve do

2011. godine. U 2011. i 2012. godini registrovan je pad broja zaposlenih lica, dok se u 2013. godini

registrovana zaposlenost ponovo povećala. Najveći broj registrovanih zaposlenih je u sektoru trgovine

i popravke motornih vozila (27,92%) i u prerađivačkoj industriji i rudarstvu (18,86%).

10

Tabela 7. Registrovana zaposlenost u Brčko distriktu BiH prema sektorima djelatnosti 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

A Poljoprivreda, lov i šumarstvo i ribarstvo 1.576 1.686 2.677

118 110 74 90 87 71 85

C Prerađivačka industrija i rudarstvo 3.145 3.126 2.222 3.108 3.229 3.055 3.066

D Proizvodnja i snabdjevanje električnom energijom, plinom i vodom

- - - 173 190 179 320 326 356 273

E Snabdjevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda,gospodarenje otpadom te djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada

- - - - - - - - - 101

F Građevinarstvo - - - 1.029 1.074 839 1.034 996 967 862

G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla

1.705 2.078 2.554 4.780 4.983 3.814 5.382 5.082 4.658 4.538

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

832 879 668 978 786 801 849

H Prevoz i skladištenje 660 452 490 879 902 687 916 925 919 834

J Informacije i komunikacije 138


- - - 305 331 241 292 273 293 286

L Poslovanje nekretninama 314 527 426 554 520 576 22

M Stručne, naučne t tehničke djelatnosti 431


401

O Javna uprava i odbrana, obavezno soc. osiguranje

1.407 1.419 1.591 1.493 1.606 1.252 1.824 1.716 1.800 1.956

P Obrazovanje 804 868 910 920 868 687 1.041 994 992 947

Q Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite

- - - 710 729 554 772 742 732 719

R Umjetnost, zabava i rekreacija 154

S Ostale uslužne djelatnosti - - - 425 580 445 538 747 918 594

Ostale djelatnosti (ukupno: E,F,H,J,K,N,O) 1.860 2.042 1.238 - - - - - - -

Ukupno 12.521 13.196 14.118 15.123 15.903 16.113 16.849 16.423 16.138 16.254

Izvor: Agencija za statistiku BiH

Posljedice svjetske ekonomske krize su nažalost preokrenule trendove i u oblasti zaposlenih. U

2009. godini broj zaposlenih se smanjio i taj trend smanjenja nastavlja se i dalje, iako se broj

zaposlenih lica u 2012. i 2013. godini smanjivao sa nešto manjim intenzitetom nego u prethodnom

periodu. Ako pogledamo strukturu registrovane zaposlenosti na nivou Bosne i Hercegovine i na nivou

entiteta, evidentno je dugogodišnje smanjivanje broja zaposlenih u proizvodnom sektoru. Ovakva

situacija je pogoršana uticajem globalne ekonomske krize, koja je samo dodatno otežala već postojeću

tešku situaciju u industrijskom sektoru koji je svakako imao veoma spor oporavak.

Plate

U BiH u 2013. godini prosječna neto plata se nije bitnije mijenjala u odnosu na 2012. godinu i

iznosila je 827 KM, što je nominalno povećanje od svega 0,1% u odnosu na 2012. godinu. Na ovaj

neznatan rast plata u BiH uticao je rast plata u Federaciji BiH, dok su prosječne neto plate u Republici

Srpskoj i Brčko distriktu BiH bile nešto manje nego u prošloj godini. Najveći rast plata posmatrano za

dvanaest mjeseci 2013. godine u odnosu na 2012. godinu bio je u okviru sektora administrativne i

pomoćne uslužne djelatnosti 2,5%, zatim u okviru sektora vađenja ruda i kamena 2,3%, dok je u

okviru poljoprivrede, šumarstva i ribolova to povećanje iznosilo 1,8%. Najveće smanjenje plata bilo je

u okviru sektora ostalih uslužnih djelatnosti 2,1%, obrazovanja 1,9%, te umjetnosti, zabave i rekreacije

1,5%.

11

Tabela 8. Nominalni rast plata u Bosni i Hercegovini za period 2006.- 2013. godina

Nominalni rast plata 2006. 7,7%

2007. 12,2%

2008. 16,6%

2009. 5,1%

2010. 1,0%

2011. 2,3%

2012. 1,2%

2013. 0,1%

Izvor: Agencija za statistiku BiH.

Neto plate u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH u 2013. godini nisu imale

isti trend. Tako je prosječna neto plata u Federaciji BiH iznosila 835 KM, u Republici Srpskoj 808

KM, dok je u Brčko distriktu BiH iznosila 817 KM, sa stopama rasta od 0,6% u Federaciji BiH i

negativnim stopama rasta od 1,2% u Republici Srpskoj i 0,2% u Brčko distriktu BiH, što je uvećalo

razliku neto plata među entitetima i Brčko distriktom BiH.

Tabela 9. Iznos prosječne neto plate u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu BiH za period 1999-2013.7 (u KM)

1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

BiH 343 372 409 446 484 505 538 586 645 752 790 798 816 826 827

Federacija BiH

374 413 444 483 524 534 558 603 662 751 792 804 819 830 835

Republika Srpska

216 275 309 347 379 423 465 521 585 755 788 784 809 818 808

Brčko distrikt BiH

- - - 676 695 707 676 674 685 729 769 796 808 819 817

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku i Republički zavod za statistiku Republike Srpske.

Nezaposlenost

Trend rasta registrovane nezaposlenosti koji je prisutan na tržištu rada u Bosni i Hercegovini

već pet godina nastavljen je i u 2013. godini, iako znatno slabijeg intenziteta. Rast nezaposlenosi u

2013. godini bio je usporeniji nego u prethodnoj godini. Prosječan broj nezaposlenih lica u 2013.

godini iznosio je 552.461 i u odnosu na prosjek u 2012. godini povećao se za 9.073 ili 1,7%. Od

ukupnog broja lica koja traže zaposlenje u 2013. godini, 278.722 ili 50,4% su činile žene.

7 Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku i Zavod za statistiku Republike Srpske

12

Prema zvaničnim podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje

Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, zaključno sa 31.12.2013. godine u

Bosni i Hercegovini je registrovano 553.481 nezaposleno lice, što u odnosu na 31.12.2012. godine

predstavlja povećanje za 2.907 lica ili 0,53%.

Tabela 10. Registrovana nezaposlenost - BiH / entiteti – decembar 2013. godine

Bosna i Hercegovina Federacija BiH Republika Srpska Brčko distrikt BiH

Registrovana nezaposlenost - 31.12.2013. 553.481 391.942 149.284 12.255

Registrovana nezaposlenost - 31.12.2012. 550.574 384.852 153.458 12.264

Indeks 31.12.2013./ 31.12.2012. 100,53 101,84 97,28 99,93

Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za

zapošljavanje Brčko distrikta BiH.

U strukturi lica koja traže zaposlenje, zaključno sa 31.12.2013. godine, NKV radnika je

154.814 ili 27,97%, PKV 10.682 ili 1,93%, KV 191.046 ili 34,52%, VKV 3.559 ili 0,64%, NSS 1.660

ili 0,30%, SSS 144.607 ili 26,13%, VŠS 7.804 ili 1,41% i VSS 39.309 ili 7,10%. Najveći broj

evidentirane nezaposlenosti čine lica sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici 34,52%, te NKV

radnici 27,97%. Prema polnoj strukturi registrovanih nezaposlenih lica, muškarci čine 49,53%, dok po

procjeni demografa u ukupnom stanovništvu učestvuju sa oko 48%. Učešće žena u registrovanoj

nezaposlenosti je 50,47%, a u ukupnom stanovništvu oko 52%.

554.640 554.605553.580

549.519547.325

548.307

552.989555.820 555.087

552.707551.474

553.481

530.000

535.000

540.000

545.000

550.000

555.000

560.000

565.000

570.000

KRETANJE REGISTROVANE NEZAPOSLENOSTI U BIH U PERIODU I 2013.-XII 2013. GODINE

13

Tabela 11. Kvalifikaciona i polna struktura registrovane nezaposlenosti sa 31.12.2013. - BiH / entiteti

Red. Stepen Bosna i % Federacija % Republika % Brčko %

broj obrazovanja Hercegovina BiH Srpska distrikt BIH

1 VSS svega 39.309 7,10% 25.297 6,45% 13.264 8,89% 748 6,10%

žene 25.626 9,17% 16.880 8,39% 8.301 11,57% 445 7,02%

2 VŠS svega 7.804 1,41% 5.508 1,41% 2.170 1,45% 126 1,03%

žene 4.849 1,74% 3.525 1,75% 1.265 1,76% 59 0,93%

3 SSS svega 144.607 26,13% 99.049 25,27% 41.830 28,02% 3.728 30,42%

žene 85.301 30,54% 58.499 29,07% 24.533 34,20% 2.269 35,82%

4 NSS svega 1.660 0,30% 713 0,18% 947 0,63% 0 0,00%

žene 1.145 0,41% 651 0,32% 494 0,69% 0 0,00%

5 VKV svega 3.559 0,64% 2.198 0,56% 1.296 0,87% 65 0,53%

žene 443 0,16% 260 0,13% 175 0,24% 8 0,13%

6 KV svega 191.046 34,52% 133.265 34,00% 53.579 35,89% 4.202 34,29%

žene 76.550 27,40% 54.234 26,95% 20.539 28,63% 1.777 28,05%

7 PKV svega 10.682 1,93% 8.281 2,11% 2.209 1,48% 192 1,57%

žene 4.141 1,48% 2.892 1,44% 1.154 1,61% 95 1,50%

8 NKV svega 154.814 27,97% 117.631 30,01% 33.989 22,77% 3.194 26,06%

žene 81.279 29,10% 64.317 31,96% 15.280 21,30% 1.682 26,55%

9 Ukupno: svega 553.481 100% 391.942 100% 149.284 100% 12.255 100%

žene 279.334 50,47% 201.258 51,35% 71.741 48,06% 6.335 51,69%

Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za


FEDERACIJA BIH

Prosječan broj nezaposlenih u 2013. godini bio je 388.704 i u odnosu na prosjek 2012. godine

(377.957) veći je za 10.747, odnosno 2,84%. Iako se u prvih pet mjeseci 2013. godine bilježi pad

nezaposlenosti, u ljetnom periodu zbog prijava osoba po završetku školovanja, a naročito srednje

škole, zabilježeno je povećanje nezaposlenosti. To se može konstatirati na osnovu podatka o

povećanju broja nezaposlenih osoba dobi od 15 do 19 godina za 100% u 2013. godini, odnosno sa

9.093 u januaru na 18.662 osobe u decembru 2013. godine. Prosječna stopa nezaposlenosti8 u

Federaciji BiH u 2013. godini iznosila je 46,36% i ima tendenciju rasta (0,80%) u odnosu na

prethodnu godinu.

8 Stopa nezaposlenosti je procenat učešća nezaposlenih u ukupnom broju (zbiru) zaposlenih i nezaposlenih osoba

14

Tabela 12. Pregled osnovnih pokazatelja o nezaposlenosti u Federaciji BiH u 2013. godini

Pokazatelji Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec

1. Broj zaposlenih 437.331 435.709 432.853 433.729 434.286 435.294 435.407 433.504 436.137 435.813 436.593 438.593

2. Osobe koje traže zaposlenje - UKUPNO

387.330 386.432 386.091 384.781 383.513 385.253 390.458 394.109 393.157 391.155 390.225 391.942

2.1 Žene 198.257 197.878 197.720 197.475 197.276 198.185 201.119 203.427 202.258 201.608 200.969 201.258

3. Stručne osobe 258.520 257.786 257.688 256.645 255.775 257.796 263.087 266.869 266.064 264.611 263.946 265.317

4. Nestručne osobe 128.810 128.646 128.403 128.136 127.738 127.457 127.371 127.240 127.093 126.544 126.279 126.625

5. Osobe koje traže zaposlenje prvi put

171.578 170.599 169.935 169.225 168.295 168.181 172.942 173.760 174.979 174.575 173.793 170.118

6. Prijavljeni na evidenciju u toku mjeseca

9.857 6.866 7.160 6.930 6.236 8.309 12.680 10.505 9.893 9.082 7.726 8.565

7. Zaposleni sa evidencije

4.538 4.703 4.889 5.704 5.105 4.400 4.765 4.422 6.967 7.374 5.344 3.514

8. Prekinut radni odnos

6.836 4.094 4.305 4.482 4.080 3.760 5.479 6.224 4.572 4.569 4.535 5.668

9. Brisani sa evidencije u toku mjeseca

7.379 7.764 7.501 8.240 7.504 6.569 7.475 6.854 10.845 11.084 8.656 6.848

10. Prijave o potrebama za radnicima

2.464 2.797 2.891 3.357 2.954 2.445 2.589 2.321 5.002 4.158 3.193 1.953

11. Realizirane prijave u toku mjeseca

694 843 711 911 761 672 559 527 821 1.141 922 533

12. Korisnici novčane naknade

10.519 11.554 11.492 10.708 11.308 10.207 10.144 10.197 12.708 10.535 10.489 10.140

13. Korisnici zdravstvenog osiguranja

245.155 245.474 245.601 244.664 237.224 243.990 246.594 248.805 250.325 250.352 250.659 252.737

14. Demobilizirani branioci

66.969 66.528 66.586 66.383 66.383 64.766 66.383 65.782 65.476 64.957 64.772 64.925

Izvor: Federalni zavod za zapošljavanje

- Nezaposlenost po kantonima u Federaciji BiH

Povećanje broja nezaposlenih lica u odnosu na 2012. godinu evidentirano je u Unsko-sanskom

kantonu za 4,02%, Posavskom kantonu za 0,55%, Tuzlanskom kantonu za 1,95%, Zeničko-dobojskom

kantonu za 3,00% i u Srednjobosanskom kantonu 3,22%. Veći broj nezaposlenih u odnosu na 2012.

godinu zabilježen je i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu za 5,10%, Zapadnohercegovačkom

kantonu za 5,47%, Kantonu Sarajevo za 1,80% i Kantonu 10 za 4,66%. U Bosansko-podrinjskom

kantonu u odnosu na 2012. godinu smanjen je broj nezaposlenih za 0,67%, što predstavlja nastavak

pozitivnog trenda započetog 2011. godine.

- Učešće žena u registrovanoj nezaposlenosti

Broj nezaposlenih žena u Federaciji BiH u 2013. godini bio je 199.786, što je za 5.285 ili

2,72% više nego u prethodnoj godini. Posmatrano po kantonima, evidentirano je povećanje broja

nezaposlenih žena u svim kantonima osim u Bosansko-podrinjskom, gdje je broj nezaposlenih žena

manji za 1,28%. Najveće povećanje broja nezaposlenih žena zabilježeno je u Zapadnohercegovačkom

(za 5,10%), Kantonu 10 (za 5,05%) i Hercegovačko-neretvanskom kantonu (za 5,01%).

15

- Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih

Broj stručnih osoba koje traže zaposlenje u Federaciji BiH u 2013. godini, u odnosu na 2012.

godinu, veći je za 4,56%. U svim stepenima stručnosti veći je broj osoba koje traže zaposlenje.

Povećan je broj nezaposlenih sa visokom (VSS) za 17,24%, sa višom (VŠS) za 5,19% i sa srednjom

stručnom spremom (SSS) za 4,93%. Broj nestručnih osoba koje traže zaposlenje u Federaciji BiH u

2013. godini, u odnosu na 2012. godinu, manji je za 0,50%. Smanjen je broj nezaposlenih osoba sa

nižom stručnom spremom (NSS) za 4,59%, polukvalifikovanih (PKV) za 1,50% i nekvalifikovanih

(NKV) za 0,40%.

- Promjene u evidenciji nezaposlenih

U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih

osoba i Pravilnikom o evidencijama u oblasti zapošljavanja, sa evidencije kantonalnih službi za

zapošljavanje, po raznim osnovama, u 2013. godini u Federaciji BiH brisano je 96.719 osoba. U

odnosu na 2012. godinu, to je više za 12,32%. U istom periodu prijavljeno je 103.809 osoba, što je u

odnosu na prethodnu godinu više za 3,94%. Također, u 2013. godini registrirano je za 3.114 više

osoba koje su zaposlene sa evidencije nezaposlenih (61.725) od onih koje su se prijavile na evidenciju

po prestanku radnog odnosa (58.611).

-Zapošljavanje lica sa evidencije službi za zapošljavanje

U 2013. godini kantonalne službe za zapošljavanje su zbog zaposlenja brisale iz evidencije

nezaposlenih 61.725 osoba. Posmatrano po kantonima, broj posredovanja bio je sljedeći: 681 u

Bosansko-podrinjskom, 682 u Posavskom, 1.084 u Kantonu 10, 1.266 u Zapadnohercegovačkom,

5.520 u Unsko-sanskom, 5.714 u Hercegovačko-neretvanskom, 6.168 u Srednjobosanskom, 11.649 u

Zeničko-dobojskom, 14.153 u Tuzlanskom i 14.808 u Kantonu Sarajevo. Posmatrano po

kvalifikacijskoj strukturi, sa evidencije nezaposlenih najviše je zaposleno KV (21.960), SSS (19.002),

VSS (11.497), NKV (6.742) itd.

REPUBLIKA SRPSKA

Analiza stanja nezaposlenosti u četverogodišnjem periodu ukazuje na izuzetno negativan uticaj

poslјedica svjetske ekonomske krize što je evidentno i u širem međunarodnom kontekstu, a što za

poslјedicu ima povećanje ukupne ponude radne snage na tržištu rada u periodu od 2010. do 2013.

godine. Mjesečna analiza i uporedni pokazatelјi stanja nezaposlenosti u 2012. godini je ukazivala na

postepenu stabilizaciju stanja u ovoj oblasti. Taj trend se nastavio i u 2013. godini, tako da je na dan

31.12.2013. godine evidentirano 149.284 nezaposlenih lica, što je za 2,7% manje u odnosu na isti

period 2012. godine. Ako se posmatra godišnji prosjek, taj pad je za 1,3% manji u odnosu na

prethodnu godinu.

16

Tabela 13. Pregled stanja registrovane nezaposlenosti u Republici Srpskoj po filijalama sa 31.12.2013. godine

Banja Luka Bijeljina Doboj Prijedor I.Sarajevo Trebinje Ukupno

NK 9.265 7.688 7.818 4.495 2.459 2.264 33.989

PK-NSS 844 1.059 689 195 243 125 3.155

KV 16.680 10.148 9.677 6.699 5.364 5.011 53.579

SSS 12.411 8.205 6.578 4.807 5.499 4.330 41.830

VKV 368 304 201 75 214 134 1.296

VŠS 526 494 292 267 251 341 2.171

VSS 4.339 2.813 1.525 2.611 2.095 1.406 13.264

Ukupno 44.433 30.711 26.780 17.624 16.125 13.611 149.284

Žene 21.775 15.140 12.012 7.810 8.157 6.847 71.741

% žena 49,01% 49,30% 44,85% 44,31% 50,59% 50,30% 48,06%

Izvor: Zavod za zapošljavanje Republike Srpske


Analiza navedenih podataka ukazuje da se prosječan broj nezaposlenih smanjuje skoro na svim

stepenima obrazovanja, osim kod IV i VII stepena gdje je zabilјežen porast prosječnog broja

registrovanih nezaposlenih lica u datom četverogodišnjem periodu. Prema navedenim podacima

najveće učešće, u ukupnoj registrovanoj nezaposlenosti, imaju lica sa III stepenom obrazovanja i to

35,89% u 2013. godinu. U odnosu na 2010. godinu, učešće ovog stepena obrazovanja je manje za

1,4%. U drugu grupu, po broju nezaposlenih, spadaju lica sa IV stepenom obrazovanja i kod njih je

evidentiran porast broja registrovanih nezaposlenih lica, u posmatranom periodu za 2,34%. Na

evidenciji nezaposlenih lica registrovan je i veliki broj nekvalifikovanih lica, čije se učešće u datom

četverogodišnjem periodu kreće od 27,20% u 2010. do 22,77% u 2013. godini, što ukazuje na pad za

4,43%. Broj lica sa VII stepenom obrazovanja u 2013. godini se udvostručio u odnosu na 2010.

godinu. U periodu od 2010. do 2013. godine, broj nezaposlenih žena je nešto manji od 50% u odnosu

na ukupan broj registrovanih nezaposlenih lica. Nјihovo učešće se kreće od 47,18% u 2010. do 48,06%

u 2013. godini, što ukazuje na blagi porast za oko nešto manje od 1%.

Tabela 14. Pregled kvalifikacione strukture nezaposlenih lica u Republici Srpskoj 2010.-2013.

Stepen stručnog

obrazovanja

Godina

2010 2011 2012 2013

Broj % Broj % Broj % Broj %

NK 39.606 27,20 39.787 25,91 38.247 24,92 33.989 22,77

PK-NSS 3.910 2.69 3.804 2,48 3.612 2,35 3.155 2,11

KV 54.307 37,29 55.673 36,26 55.605 36,23 53.579 35,89

SSS 37.397 25,68 39.896 25,98 41.316 26,92 41.830 28,02

VKV 1.688 1,16 1.634 1,06 1.444 0,94 1.296 0,87

VŠS 2.447 1,68 2.430 1,58 2.238 1,46 2.171 1,45

VSS 6.152 4,22 10.076 6,56 10.731 6,99 12.820 8,59

magistri 109 0,07 234 0,15 264 0,17 439 0,29

doktori 4 0,00 1 0,00 1 0,00 5 0,00

Ukupno 145.620 153.535 153.458 149.284


17

Sa aspekta ponude i potražnje za određenim strukama i zanimanjima bitna je i brojčana

zastuplјenost pojedinih zanimanja unutar stepena obrazovanja. U trećem stepenu (KV) najviše

registrovanih lica je u slјedećem strukama i zanimanjima: trgovci i srodni (9.408), metalci (9.218),

mehaničari i mašinisti (6.368) i ugostitelјi i srodni (5.647). U četvrtom stepenu (SSS) najviše

registrovanih lica je u slјedećim strukama i zanimanjima: finansijski radnici i ekonomski tehničari

(7.639), mehaničari i mašinisti (5.690), maturanti gimnazije (4.746), električari i energetičari (3.885),

zdravstveni radnici (2.227) i ugostitelјi i srodni (2.062). U šestom stepenu (VŠS) registrovano je

najviše lica u slјedećim strukama i zanimanjima: finansijski radnici i ekonomisti (755), ing.

organizacije rada i srodni (239) i pravnici (169). U sedmom stepenu obrazovanja (VSS) najviše

nezaposlenih lica je registrovano u slјedećim strukama i zanimanjima: finansijski radnici i dipl.

ekonomisti (3.727), diplomirani pravnici (1.577) i diplomirani inženjeri polјoprivrede (518). Takođe,

veliki je i broj registrovanih lica sa zanimanjima iz oblasti prosvjetne struke – profesori razredne

nastave, profesori fizičkog vaspitanja, profesori engleskog jezika, diplomirani pedagozi, vaspitači,

dipl.geografi, profesori srpskog jezika.

- Registrovana nezaposlenost prema dužini čekanja na zaposlenje

Od ukupnog broja nezaposlenih u 2013. godini, njih 25,7 % na zaposlenje čekalo od 1 do 3

godine, a 25,4% do 1 godine. Od 3 do 5 godina na zaposlenje čeka 15,0% lica, od 5 do 7 godina 9,9%,

od 7 do 9 godina 8,2%, a preko 9 godina na zaposlenje čeka 15,8% lica.

Ako se dužina čekanja na zaposlenje posmatra prema stepenu obrazovanja, može se uočiti da

na posao najduže čekaju lica sa III stepenom obrazovanja i njih na evidenciji aktivnih tražioca

zaposlenja ima najviše, 53.575 lica. Na posao dugo čekaju i nekvalifikovani radnici, kao i lica sa

srednjom stručnom spremom. Lica sa visokom stručnom spremom najbrže dolaze do posla, pa se može

zaklјučiti da, iako se broj lica sa visokom stručnom spremom povećao, nivo obrazovanja još uvijek

značajno utiče na dužinu čekanja na zaposlenje.


Tabela 15. Registrovana nezaposlenost po dužini čekanja na zaposlenje i starosti – 31.12.2013.

Dužina čekanja na zaposlenje

0- 1 god 1-3 god 3 -5 god 5 -7 god 7 -9 god preko 9 god

ukupno žena ukupno žena ukupno žena ukupno žena ukupno žena ukupno žena ukupno žena

15-29 18.734 8.529 15.455 7.400 6.401 2.978 2.979 1.565 1.525 866 740 481 45.834 21.819

30-44 11.859 5.269 13.131 6.477 8.760 4.322 5.866 3.128 4.964 2.748 10.689 6.413 55.269 28.357

45-54 5.188 2.197 7.074 3.405 5.182 2.414 4.029 2.047 4.036 2.130 8.839 4.589 34.348 16.782

55-65 2.086 612 2.719 909 2.043 692 1.867 666 1.763 705 3.355 1.199 13.833 4.783

Ukupno 37.867 16.607 38.379 18.191 22.386 10.406 14.741 7.406 12.288 6.449 23.623 12.682 149.284 71.741

18

- Prijava na evidenciju nezaposlenih i brisanje sa evidencije nezaposlenih

U toku 2013. godine na evidencije Zavoda za zapošlјavanje RS prijavlјeno je ukupno 65.755

lica ili u prosjeku mjesečno 5.479 lica. U odnosu na prethodnu godinu broj novoprijavlјenih lica na

evidencije se povećao za 5,0%. Broj lica koji se prvi put javlјaju na evidenciju, odnosno lica koja

nemaju radnog staža iznosio je 25.054 ili 2,9% više u odnosu na 2012. godinu, kada je bilo prijavlјeno

24.339 lica. Takođe, u 2013. godini povećan je priliv lica koja imaju radno iskustvo za 2.415 ili 6,3% u

odnosu na prethodnu godinu. Značajan broj čine i lica koja su bez posla ostala zbog organizacionih

promjena tehnološki višak (10.133) i lica koja su sporazumno prekinula radni odnos (9.335). Nјihov

broj je u odnosu na prethodnu godinu neznatno smanjen. Uporedna analiza podataka iz 2012. i 2013.

godine ukazuje da je broj prijavlјenih lica, koja su radni odnos prekinula zbog stečajnog postupka,

smanjen za 15,2%.

- Zapošljavanje sa evidencije

U 2013. godini sa evidencije nezaposlenih, zbog zaposlenja i pokretanja privatne djelatnosti

brisano je 28.860 lica. Podaci o broju zaposlenih sa evidencije pokazuju da je u prošloj godini

zaposleno 1,73% lica više u odnosu na isti period 2012. godine i 8,9% više u odnosu na plan

zapošlјavanja utvrđen Programom rada.

Analiza zapošlјavanja po djelatnostima pokazuje da se već četvrtu godinu najveći broj lica

zapošlјava u prerađivačkoj industriji 6.891 odnosno 23,88%. Pored prerađivačke industrije, veći broj

lica zaposlen je u oblasti ostalih javnih, društvenih, socijalnih i ličnih uslužnih djelatnosti 5.324 ili

18,45%, zatim u djelatnosti trgovine 4.651 ili 16,12%, u djelatnosti ugostitelјstva 2.447 ili 8,48%, u

djelatnosti građevinarstva 2.231 ili 7,73% i u djelatnosti obrazovanja 2.193 ili 7,60%,


BRČKO-DISTRIKT BiH

U Brčko distriktu BiH, sa 31.12.2013. godine bilo je evidentirano 12.255 nezaposlenih lica,

što je u odnosu na isti period prošle godine manje za svega 9 lica ili 0,07%. U Brčko distriktu BiH u

2013. godini broj nezaposlenih je u toku godine imao manje promjene, tako da je na kraju godine taj

broj ostao skoro isti kao u decembru 2012. godine. U ukupnoj nezaposlenosti učešće žena je

nadpolovično (51,69%).

Tabela 16. Pregled broja zaposlenih lica u 2013. godini sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske

FILIJALA UKUPNO ŽENE

%

ŽENE Zaposlenje radi obavljanja

privatne djelatnosti Zaposlenje

BANJA LUKA 10.658 4.887 45,9% 323 10.335

BIJELJINA 4.900 2.105 43,0% 212 4.688

DOBOJ 4.687 2.011 42,9% 142 4.545

PRIJEDOR 3.243 1.273 39,3% 92 3.151

I.SARAJEVO 3.054 1.172 38,4% 35 3.019

TREBINJE 2.318 1.307 56,4% 60 2.258

UKUPNO 28.860 12.755 44,2% 864 27.996

19


U kvalifikacionoj strukturi registrovane nezaposlenosti u Brčko distriktu BiH, najveće je

učešće kvalifikovane radne snage (KV) sa 33,76% od ukupnog broja nezaposlenih. Relativno veliko

učešće je i radnika SSS sa 29,95% i NKV radnika sa 26,06%.

Tabela 17. Registrovana nezaposlenost u Brčko distriktu BiH po kvalifikacionoj strukturi- 31.12.2013.

R/b Aplikacija - obilježja Ukupno %

1. NKV Svega: 3.194 26,06%

Žene 1.682 26,55%

2. PKV Svega: 192 1,54%

Žene 95 1,50%

3. KV Svega: 4.202 33,76%

Žene 1.777 28,05%

4. VKV Svega: 65 0,52%

Žene 8 0,13%

5. NSS Svega: 0 0,00%

Žene 0 0,00%

6. SSS Svega: 3.728 29,95%

Žene 2.269 35,82%

7. VŠS Svega: 126 1,00%

Žene 59 0,93%

8. VSS Svega: 748 6,10%

Žene 445 7,02%

Ukupno:

Svega: 12.255 100,00%

Žene 6.335 51,69%

Izvor: Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH

- Prijava na evidenciju nezaposlenih i brisanje sa evidencije nezaposlenih

U 2013. godini, na evidenciji nezaposlenih lica evidentirano je ukupno 3.808 novoprijavljenih

lica. Sa druge strane, sa evidencije nezaposlenih u 2013. godini brisano je ukupno 4.196 lica, od čega

je po osnovu posredovanja u zapošljavanju brisano sa evidencije 1.090 lica.

Tabela 18. Pregled lica brisanih sa evidencije nezaposlenih po različitim osnovama u Brčko distriktu BiH

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

1. Brisanje po osnovu zaposlenja 1.278 937 975 975 905 1.090

2.

Brisani po drugim osnovama (odustalo od traženja posla, rad na crno, promjena mjesta prebivališta, odlazak u penziju, odlazak na školovanje, brisanje po osnovu smrti i sl.)

3.847 4.094 3.624 3.566 3.374 3.106

S v e g a : 5.125 5.031 4.599 4.541 4.279 4.196

Izvor: Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH

U 2013. godini broj lica zaposlenih sa evidencije bio je veći za 185 lica ili 20,44% u odnosu na

2012. godinu i iznosio je 1.090. Broj lica brisanih sa evidencije po drugim osnovama, kao što su lica

koja su odustala od traženja posla, rad na crno, promjena mjesta prebivališta, odlazak u penziju,

odlazak na školovanje, brisanje po osnovu smrti i sl., smanjio se u odnosu na 2012. godinu za 268 lica

ili 7,94%.

20

II -2. ANKETA O RADNOJ SNAZI9

Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi za 2013. godinu, u BiH radnu snagu (ekonomski

aktivno stanovništvo) je činilo 1.133.091 lice, dok je broj neaktivnih iznosio 1.485.032 lica. U okviru

radne snage zaposlenih je bilo 821.600 i 311.491 nezaposleno lice. Anketna stopa nezaposlenosti je

značajno manja od registrovane i na nivou BiH za 2013. godinu iznosila je 27,5%, što je za 0,5%

manje u odnosu na 2012. godinu. Stopa zaposlenosti manja je u odnosu na 2012. godinu za 0,1% i u

2013. godini bila je 31,6%.

U više od 2,6 miliona radno sposobnih lica, preko 1,1 milion se klasifikuje kao ekonomski

aktivno, a nešto iznad 1,4 miliona kao ekonomski neaktivno. Podaci pokazuju da je manje od polovine

radno sposobnog stanovništva iznad 15 godina starosti u BiH aktivno (43,6%) sa uočljivim razlikama

među polovima (muškarci-62%, a žene-38%). Stopa aktivnosti od 43,6% još uvijek je vrlo niska po

međunarodnim standardima. Broj aktivnih i neaktivnih lica koji čine radno sposobno stanovništvo se

povećao u odnosu na 2012. godinu. Radna snaga – aktivno stanovništvo povećala se za 0,2%. Broj

zaposlenih lica veći je za 1,0%, dok se broj nezaposlenih lica smanjio za 1,6% u odnosu na 2012.

godinu.

Neaktivnost pogađa više od polovine radno sposobnog stanovništva u BiH (56,4% u 2013.

godini), a posebno žene, odnosno 61,3% radno sposobnih žena u BiH. Stopa neaktivnosti žena

različita je među entitetima i u 2013. g. iznosila je 58,2% u Federaciji BiH, 52,6% u Republici Srpskoj

i 63,3% u Brčko distriktu BiH. Neaktivnost žena nije dovoljno istražen problem u BiH, ali se svakako

može povezati sa niskim stepenom obrazovanja i kulturološkim i ekonomskim odlukama koje žene

donose unutar domaćinstva.

Prema ovoj Anketi, polna struktura nezaposlenih je: 59,8% muškaraca i 40,2% žena.

Obrazovna struktura nezaposlenosti pokazuje da najveći udio 69,7% čine lica sa završenom srednjom

školom, 20,3% su lica sa osnovnim obrazovanjem i niže, dok je 10,1% završilo višu školu, fakultet,

akademiju, magisterij ili doktorat.

9 Izvor: Agencija za statistiku BiH, Anketa o radnoj snazi, 2012.

0 1.000.000 2.000.000 3.000.000

Neaktivnostanovništvo

Nezaposleni

Zaposleni

Aktivno stanovništvo

Radno sposobnostanovništvo (15+)

1.485.032

311.491

821.600

1.133.091

2.618.123

ANKETA O RADNOJ SNAZI 2013. - RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI U BIH

21

Tabela 19. Anketa o radnoj snazi – mjere aktivnosti stanovništva u BiH i entitetima (%)

BiH Federacija BiH Republika Srpska Brčko distrikt BiH

Stopa aktivnosti (%)

2006. 43,1 43,1 43,3 37,6

2007. 43,9 42,3 47,0 39,0

2008. 43,9 42,4 47,0 36,8

2009. 43,6 41,6 47,4 38,1

2010. 44,6 42,9 47,9 40,6

2011. 44,0 42,1 47,8 37,4

2012. 44,0 42,4 47,4 36,7

2013. 43,6 41,8 47,4 36,7

Stopa zaposlenosti (%)

2006. 29,7 29,1 30,9 23,7

2007. 31,2 29,2 35,1 23,4

2008. 33,6 31,8 37,3 25,1

2009. 33,1 30,9 37,2 27,0

2010. 32,5 30,4 36,6 25,8

2011. 31,9 29,8 36,1 22,9

2012. 31,7 30,0 35,3 24,8

2013. 31,6 30,3 34,6 23,7

Stopa nezaposlenosti (%)

2006. 31,1 32,4 28,5 37,1

2007. 29,0 31,1 25,2 40,0

2008. 23,4 25,0 20,5 31,9

2009. 24,1 25,7 21,4 29,2

2010. 27,2 29,1 23,6 36,4

2011. 27,6 29,2 24,5 39,0

2012.

28,0

29,4 25,6 32,5

2013. 27,5 27,6 27,0 35,5

Izvor: Agencija za statistku BiH.

Obrazovanje

Institucionalna slika obrazovnog sektora u Bosni i Hercegovini logičan je odraz specifične

državne strukture i shodno tome, Ustavom i zakonima utvrđenih odgovornosti konstitutivnih jedinica i

države Bosne i Hercegovine u oblasti obrazovanja. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i

Hercegovine jedino je ministarstvo na nivou Bosne i Hercegovine koje, pored ostalih nadležnosti, ima

i nadležnosti u oblasti obrazovanja. Ministarstvo civilnih poslova je nadležno za utvrđivanje osnovnih

principa koordinacije aktivnosti, usklađivanje planova entitetskih organa i drugih vladinih tijela, te za

definisanje strategija na međunarodnom planu u oblasti obrazovanja. Obzirom da nema izvornih

ustavnih nadležnosti u oblasti obrazovanja, Ministarstvo civilnih poslova svoje zakonom definisane

nadležnosti, poslove i zadatke vrši u bliskoj i kontinuiranoj saradnji sa entitetskim, kantonalnim i

obrazovnim vlastima Brčko distrikta BiH. Odgovornost za upravljanje obrazovnim sektorom na nivou

entiteta, kantona i Brčko distrikta BiH imaju nadležna ministarstva obrazovanja, odnosno Odjeljenje

za obrazovanje u Vladi Brčko distrikta BiH.

Za provedbu Osnova kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini uspostavljena je

međusektorska Komisija za pripremu Akcionog plana, čiji mandat traje samo jednu godinu. U

Republici Srpskoj akreditovane su dvije institucije za visoko obrazovanje, a šest ih još čeka na

akreditaciju. U Federaciji BiH su u Tuzlanskom kantonu izvršene izmjene i dopune kantonalnog

Zakona o visokom obrazovanju radi pripreme za akreditaciju. Centar za informisanje i priznavanje

22

dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja BiH objavio je nove Preporuke o kriterijima za

vrednovanje i priznavanje inostranih visokoškolskih kvalifikacija. U zemlji su još uvijek na snazi

različite prakse. Nakon usvajanja Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini u

svim kantonima je završen proces usklađivanja sa ovim Zakonom. Zakon o srednjem stručnom

obrazovanju i obuci tek treba da se usvoji u četiri kantona, dok u tri kantona treba da se izvrši

usklađivanje zakonodavstva o predškolskom odgoju. Vlada FBiH usvojila je dva strateška dokumenta

- Strateški pravci razvoja visokog obrazovanja u FBiH i Program mjera za prevenciju korupcije u

visokom obrazovanju u FBiH.

III. ANALIZA ZAPOŠLJAVANJA I POLITIKA TRŽIŠTA RADA

Kretanja na tržištu rada usko su povezana sa trendovima ekonomskog razvoja i kretanjima

privrede u cjelini. U 2013. godini je zabilježen rast nezaposlenosti na evidencijama zavoda i službi

zapošljavanja u BiH, iako je postojao pozitivan trend rasta novozaposlenih lica sa evidencija na

biroima zavoda i službi za zapošljavanje. Pozitivan trend je rast broja zaposlenih lica sa evidencije

zavoda i službi zapošljavanja u 2013. godini, gdje je sa evidencija Federalnog zavoda za

zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta

BiH ukupno je zaposleno 90.811 nezaposlenih lica. Broj zaposlenih u odnosu na 2012. godinu bio je

veći za 10.448 lica ili 12,99%.

U Bosni i Hercegovini je složen sistem institucija u oblasti rada i zapošljavanja koji slijedi

ustavno-pravno uređenje. U skladu sa postojećim zakonskim propisima, aktivne politike zapošljavanja

sprovode:- Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe zapošljavanja (u Federaciji BiH),

- Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i

- Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.

Sve provedene aktivnosti, a posebno mjere aktivne politike zapošljavanja, su u saglasnosti sa

osnovnim ciljem Strategije zapošljavanja u Bosni i Hercegovini 2010.-2014., a to je da se poveća

42.49947.890

61.141

90.257 90.995

67.903 73.62878.843

80.373

90.811

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

ZAPOSLENI SA EVIDENCIJE SLUŽBI ZAPOŠLJAVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI 2004.-2013. GODINA

23

kvalitet i kvantitet radnih mjesta i istovremeno promoviše socijalna uključenost i borba protiv

nejednakosti među polovima. Kod provođenja mjera aktivne politike zapošljavanja, zavodi i službe

zapošljavanja su posebnu pažnju obratili na programe namjenjene za poboljšanje zapošljivosti

ugroženih grupa na tržištu rada. Oko 65% programa se odnosilo na programe sufinansiranja novog

zapošljavanja i samozapošljavanja, a programima su bili najviše obuhvaćeni mladi bez radnog

iskustva, žene, povratnici i pripadnici romske populacije. Ukupno je u 2013. godini programima

aktivne politike zapošljavanja u Bosni i Hercegovini bilo obuhvaćeno 19.249 lica i utrošeno oko 43

miliona KM.

FEDERACIJA BiH

Aktivna politika zapošljavanja u 2013. godini je provođena u skladu sa Zakonom o

posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, Strategijom zapošljavanja

2009-2013 i Akcionim planom zapošljavanja u Federaciji BiH za period 2010-2013. godina, kao i

Strategijom zapošljavanja u BiH 2010-2014. Podrška je pružena ciljnim grupama nezaposlenih osoba

koje su pomenutim strateškim dokumentima utvrđene kao teže zapošljive, a posebno mladim osobama

i ženama. Mjere aktivne politike zapošljavanja uglavnom su bile usmjerene na:

poticanje zapošljavanja kod poznatog poslodavca,

samozapošljavanje,

obuku, stručno osposobljavanje i usavršavanje, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju,

pripremu nezaposlenih za tržište rada,

stvaranje za sve jednakih mogućnosti u pristupu tržištu rada.

Realizacijom mjera aktivne politike zapošljavanja nastojalo se ostvariti zapošljavanje što većeg

broja osoba sa evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH sa posebnom socijalnom i rodnom

osjetljivošću, radi jačanja njihove konkurentnosti na tržištu rada, sprečavanja dugotrajne

nezaposlenosti te stvaranja uvjeta za sticanje prvog radnog iskustva.

Program sufinansiranja zapošljavanja „Prilika za sve“

Realizacija Programa sufinansiranja zapošljavanja „Prilika za sve“ započeta je u drugoj

polovini 2012. godine, a završit će se u 2014. godini. Cilj Programa jeste zapošljavanje što većeg broja

osoba sa evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH sa posebnom socijalnom i rodnom osjetljivošću,

radi jačanja njihove konkurentnosti na tržištu rada, sprečavanja dugotrajne nezaposlenosti te stvaranja

uvjeta za sticanje prvog radnog iskustva.

Prema ovom programu, osnovni iznos poticajnih sredstva se kretao u rasponu od 1.920,00 KM,

za radnike bez kvalifikacije, do 3.150,00 KM, za radnike više i visoke stručne spreme, s tim da je

osnovni iznos uvećavan od 5% do 10% za posebne kategorije radi poticanja socijalne osjetljivosti

(dugoročno nezaposlene osobe, mlade osobe bez radnog iskustva, pripadnici romske nacionalne

manjine, članovi domaćinstva u kojem niko nije zaposlen, osobe s invaliditetom, samohrani roditelji,

roditelji djece sa posebnim potrebama, žrtve nasilja, liječeni ovisnici i bivši štićenici domova za

nezbrinutu djecu dobi do 30 godina). S obzirom na to da je na evidenciji nezaposlenih osoba u

Federaciji BiH više žena od muškaraca, te da ih je znatno manje u radnom odnosu, ovim programom

su uvećani osnovni iznosi poticajnih sredstava za zapošljavanje žena radi dostizanja ravnopravnosti na

tržištu rada. Posebno su podržani poslodavci koji će osobe zaposlene po Programu zadržati na duži

24

period, i to za zapošljavanje u periodu od 15 mjeseci sa 10%, 18 mjeseci sa 15%, 23 mjeseca sa 18% i

na neodređeno vrijeme sa 20%.

U okviru realizacije ovog programa potpisani su ugovori o sufinansiranju zapošljavanja 1.554

osobe kod 345 poslodavaca u iznosu od 4.383.967,20 KM. Posmatrajući nivo obrazovanja, tj.

kvalifikacijsku strukturu zaposlenih po osnovu ovog programa, može se zaključiti da je najviše

zaposleno osoba sa trećim i četvrtim stepenom srednje stručne spreme (KV i SSS) i to 77,79%, što

znači da je podrška pružena upravo osobama kojih ima najviše na evidenciji nezaposlenih. Znatno

manje, 14,11% je osoba sa višom i visokom stručnom spremom, a svega 8,10% obuhvaćenih ovim

programom su nekvalifikovane osobe. Od 1.554 osobe zaposlene na osnovu ugovora o sufinansiranju

zapošljavanja kod 345 poslodavaca, 57,2% (889 osoba) čine muškarci, a žene 42,8% (665 osoba), što

je u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova i čime je postignut jedan od ciljeva Programa.

Prosječna dob osoba čije je zapošljavanje sufinansirano je 29,4 godine. Najviše je osoba u dobi od 20

do 24 godine (29,3%), dok generalno mladi, tj. osobe dobi od 18 do 30 godina, u Programu učestvuju

sa 62,88% i predstavljaju dominirajuću grupu obuhvaćenu Programom. Programom je omogućeno

sticanje prvog radnog iskustva za 568 mladih. Osobe dobi od 30 do 45 godina čine 29,03% i čine

skoro trećinu ukupno obuhvaćenih Programom, a osobe dobi od 45 godina i više čine 8,09% od

ukupnog broja osoba obuhvaćenih Programom.

U okviru mjerenja dodatnih učinaka Programa utvrđeno je da je prosječan iznos sufinansiranja

zapošljavanja po osobi 2.823,00 KM, što je znatno manje u odnosu na programe iz prethodnih godina i

što znatno povećava efekte po principu cost-benefit analize, tj. mjerenja uloženog i dobijenog.

Također, anlizom održivosti zapošljavanja utvrđeno je da je 71% osoba ostalo u radnom odnosu, i to

prema provjeri provedenoj šest mjeseci nakon isteka ugovora o sufinansiranju zapošljavanja, što se

može smatrati veoma dobrim rezultatom. Za realizaciju Programa u 2013. godini isplaćena su sredstva

u iznosu od 3.357.889,00 KM.

Program jačanja konkurentnosti na tržištu rada - Prvo radno iskustvo 2012

Krajem 2012. godine objavljen je Javni poziv za učešće u realizaciji Programa jačanja

konkurentnosti na tržištu rada – Prvo radno iskustvo, čiji je cilj da se mladim nezaposlenim osobama

bez radnog iskustva, dobi do 30 godina, omogući stručno osposobljavanje za rad u struci i sticanje

prvog radnog iskustva u zvanju/zanimanju za koje su se školovali, te na taj način ojača njihova

konkurentnost na tržištu rada. Za realizaciju Programa osigurana su sredstva za sufinansiranje

osposobljavanja za rad u struci i prvo radno iskustvo nezaposlenih mladih osoba sa iznosom od 460

KM mjesečno u trajanju od šest mjeseci za osobe sa III i IV stepenom i 12 mjeseci za osobe sa VI i

VII stepenom stručne spreme, uz mogućnost uvećanja utvrđenog iznosa (za 10%) za pripadnike

posebne kategorije nezaposlenih mladih osoba (dugoročno nezaposlene osobe, žene, Romi, članovi

domaćinstva u kojem niko nije zaposlen, članovi porodica poginulih boraca/šehida, osobe s

invaliditetom, samohrani roditelji, roditelji djece sa posebnim potrebama, žrtve nasilja, liječeni

ovisnici i bivši štićenici domova za nezbrinutu djecu).

U 2013. godini u okviru realizaciji Programa potpisani su ugovori o sufinansiranju

zapošljavanja 950 mladih osoba kod 676 poslodavaca u iznosu od 4.313.455,00 KM. Od 950 mladih iz

ciljne grupe, 537 ili 56,5% su osobe sa VSS/VŠS, a 413 ili 44,5% sa SSS/KV. Također, postignut je i

cilj u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti sposlova, odnosno 55% (522 osobe) obuhvaćenih

Programom su žene, a 45% (428 osoba) muškarci. Sa VSS/VŠŠ je 358 žena i 179 muškaraca. Žene su

u svim kantonima zastupljenije od muškaraca među zaposlenima sa fakultetskim obrazovanjem po

25

ovom programu. Sa SSS/KV spremom je 249 muškaraca i 164 žene. Prosječna dob osoba čije je

sticanje prvog radnog iskustva i osposobljavanje za rad u struci sufinansirano je 25 godina. Najviše

osoba čije je zapošljavanje sufinansirano je u dobi od 25 do 30 godina (48,11%). Radi postizanja

ravnopravnosti na tržištu rada, osnovni iznos sufinansiranja zapošljavanja bio je veći za žene jer ih je

na evidenciji nezaposlenih u Federaciji BiH više od muškaraca, a i znatno ih je manje u radnom

odnosu.

Kao dodatni efekat, kroz analizu zapošljavanja nakon završetka sticanja prvog radnog iskustva

i osposobljavanja za rad u struci, utvrđeno je da je 50% osoba ostalo u radnom odnosu nakon isteka

ugovora o sufinansiranju zapošljavanja. Do kraja 2013. godine isplaćena su sredstva u iznosu od

3.260.060,00 KM.

Program jačanja konkurentnosti na tržištu rada - Prvo radno iskustvo 2013

Krajem 2013. godine objavljen je Javni poziv za učešće u realizaciji Programa jačanja

konkurentnosti na tržištu rada – Prvo radno iskustvo 2013, čiji je cilj da se za oko 2.000 mladih

nezaposlenih osoba bez radnog iskustva, dobi do 30 godina, omogući stručno osposobljavanje za rad u

struci i sticanje prvog radnog iskustva u zvanju/zanimanju za koje su se školovali, te na taj način ojača

njihova konkurentnost na tržištu rada. Programom je predviđeno sufinansiranje ukupnog iznosa

obaveznih doprinosa iz i na bruto plaću tokom osposobljavanja za rad u struci i sticanja prvog radnog

iskustva, i to za mlade sa visokom/ višom stručnom spremom u trajanju od 12, a sa srednjom stručnom

spremom šest mjeseci. Navedeni iznos se uvećavao za 10% za pripadnike posebne kategorije

nezaposlenih mladih osoba (dugoročno nezaposlene osobe, žene, Romi, članovi domaćinstva u kojem

niko nije zaposlen, članovi porodica poginulih boraca/šehida, osobe s invaliditetom, samohrani

roditelji, roditelji djece sa posebnim potrebama, žrtve nasilja, liječeni ovisnici i bivši štićenici domova

za nezbrinutu djecu). Također, za naknadu troškova zaposlenika (prevoz, ishrana) mjesečno se

osigurava dodatni iznos od 50 KM po osobi. Za Program su osigurana sredstva u iznosu od 8.600.000

KM, a realizacija Programa je u početnoj fazi – fazi zaključivanja ugovora sa poslodavcima.

Program sufinansiranja samozapošljavanja mladih osoba „Omladinsko poduzetništvo“

Programom sufinansiranja samozapošljavanja mladih osoba „Omladinsko poduzetništvo“, čija

je realizacija okončana u 2013. godini, pružena je podrška za samozapošljavanje 143 mlade osobe sa

evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH, od kojih je 55 žena ili 36,36%, kroz sufinansiranje troškova

pokretanja i održavanja samostalnih djelatnosti tokom prve godine poslovanja. Poticajna sredstva za

sufinansiranje troškova registracije, nabavke sredstava za rad, repromaterijala i potrebne opreme, te

dijela zakonom propisanih doprinosa i poreza iznosila su 7.000,00 KM po osobi. Ciljna grupa su bile

mlade osobe dobi do 35 godina, koje su nakon odobravanja poslovne ideje registrirale i održavale

vlastiti biznis najmanje 12 mjeseci. Najviše je poslovnih ideja pokrenuto u poljoprivrednoj djelatnosti

(stočarstvo, pčelarstvo, proizvodnja organske hrane i dr.), zatim u uslužnoj i obrazovnoj djelatnosti,

dok su ostale djelatnosti manje zastupljene. Prema kvalifikacionoj strukturi, 64% učesnika imalo je

srednju stručnu spremu četvrtog stepena, 18,6% visoku stručnu spremu, a znatno je manje bilo

učesnika sa ostalim kvalifikacijama. Analizom održivosti samozapošljavanja šest mjeseci nakon isteka

ugovorenih obaveza utvrđeno je da 65% korisnika još uvijek ima registriranu djelatnost, a kao poseban

efekat ističe se podatak da je 14% korisnika zaposlilo dodatno od jedne do četiri osobe, što predstavlja

26

izuzetno dobar rezultat. Za realizaciju Programa utrošeno je ukupno 997.500,00 KM, od čega je u

2013. godini isplaćeno 535.500,00 KM.

Program zapošljavanja povratnika u 2012. godini

Realizacija Programa zapošljavanja povratnika u 2012. godini počela je u drugoj polovini

2012. godine, a završit će se u prvoj polovini 2014. godine, jer je određeni broj poslodavaca zaposlio

radnike na neodređeno vrijeme za koje se status zaposlenosti prati 24 mjeseca. Program se realizira s

ciljem poticanja zapošljavanja povratnika sa evidencije nezaposlenih osoba, radi jačanja njihove

konkurentnosti na tržištu rada, sprečavanja dugotrajne nezaposlenosti, a time i održivosti povratka na

cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. Ugovoreno je ukupno 314.954,75 KM, na osnovu čega je

zaposleno 114 osoba kod 62 poslodavca. Prema ovom programu, osnovni iznos poticajnih sredstva je

u rasponu od 1.920,00 KM, za radnike bez kvalifikacije, do 3.150,00 KM, za radnike više i visoke

školske spreme. Po jednom zaposlenom prosječno je utrošeno 2.762,76 KM, što je manje nego za isti

program iz prethodnih godina i što znatno povećava efekte po principu cost-benefit analize, tj.

mjerenja uloženog i dobijenog.

Posmatrajući nivo obrazovanja, tj. kvalifikacijsku strukturu zaposlenih po osnovu ovog

programa, od ukupno 114 osoba, 74 (65%) je sa srednjom stručnom spremom, 26 (23%) je

nekvalifikovanih, osam (7%) kvalifikovanih radnika, četiri (3%) visoke i dva (2%) više stručne

spreme. Od 114 osoba zaposlenih po Programu, dugoročno nezaposlenih je 53, mladih bez radnog

iskustva 12, članova domaćinstava u kojima niko nije zaposlen 13 i jedna osoba sa invaliditetom.

Također, osnovni iznos poticajnih sredstava za zapošljavanje žena uvećan je radi dostizanja

ravnopravnosti na tržištu rada. Po Programu su zaposlena 64 muškaraca (56%) i 50 žena (44%).

Posebno su podržani poslodavci koji će osobe zaposlene po Programu zadržati na duži period, i to za

zapošljavanje u periodu od 15 mjeseci sa 10%, 18 mjeseci sa 15%, 23 mjeseca sa 18% i na neodređeno

vrijeme sa 20%. Od ukupno 114 osoba zaposlenih po Programu, 53 je zaposleno je na period od 12

mjeseci (47%), 23 na 15 mjeseci (20%), 12 na 18 mjeseci (10%), četiri na 23 mjeseca (4%) i 22 na

neodređeno vrijeme (19%). Za realizaciju Programa u 2013. godini su isplaćena sredstva u iznosu od

247.330,00 KM.

Program zapošljavanja i samozapošljavanja Roma

U 2013. godini nastavljena je realizacija Programa zapošljavanja i samozapošljavanja Roma

započetog u 2011. godini, koji direktno implementira Federalni zavod. Po tom programu je

omogućeno zapošljavanje i samozapošljavanje 58 Roma, od kojih je 29 pokrenulo vlastiti biznis, dok

se 29 zaposlilo kod 15 pravnih osoba. Program će trajati do septembra 2014. godine, jer je sedam

poslodavaca zaposlilo radnike na period od 36 mjeseci.

Zaključivanjem Memoranduma o razumijevanju za implementaciju Akcionog plana Bosne i

Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja za 2012. godinu, obezbijeđeni su

neophodni uvjeti za zapošljavanje Roma u 2013. godini. Programom zapošljavanja i

samozapošljavanja Roma, koji direktno implementira Federalni zavod, u 2013. godini je omogućeno

zapošljavanje 57 Roma kod 28 poslodavaca i samozapošljavanje 24 Roma. Program će trajati do kraja

2015. godine, jer je više poslodavaca zaposlilo radnike na period od 24 mjeseca. Cilj Programa je

stimuliranje poslodavaca za zapošljavanje Roma, stvaranje povoljnijih uvjeta za njihovo

samozapošljavanje, te poboljšanje materijalnog položaja i zapošljivosti, ekonomske i socijalne

27

integracija romske populacije u društvene tokove u Federaciji BiH. U okviru Programa ugovorena su

sredstva u iznosu od 586.000,00 KM, od toga sa pravnim osobama 386.000,00 KM i sa fizičkim

(samozapošljavanje) 192.000,00 KM.

Tabela 20. Pregled broja zaposlenih i samozaposlenih Roma po kantonima u Federaciji BiH

Red. broj

Kanton Broj

poslodavaca Broj

zaposlenih Broj

samozaposlenih Odobreno

sredstava u KM

1 2 3 4 5 6

1. Unsko-sanski 2 2 5 56.000

2. Posavski 3 3 3 46.000

3. Tuzlanski 9 21 8 202.000

4. Zeničko-dobojski 4 12 1 92.000

5. Srednjobosanski 8 16 5 148.000

6. Hercegovačko-neretvanski 2 3 0 18.000

7. Kanton Sarajevo 0 0 2 16.000

UKUPNO 28 57 24 578.000

Projekat podrške mrežama za socijalnu sigurnost i zapošljavanje (SSNESP)

Cilj Projekta podrške mrežama za socijalnu sigurnost i zapošljavanje (SSNESP) jeste da u

periodu od 2010. do 2014. godine, u okviru komponente III, pruži podršku u posredovanju pri

zapošljavanju za oko 6.000 osoba koje aktivno traže posao a izgubile su pravo na novčana primanja ili

su socijalno ugrožene (osobe sa onesposobljenjem, demobilisani borci, osobe koje su u stanju socijalne

potrebe, osobe starije od 40 godina, dugoročno nezaposlene osobe, žrtve nasilja, bivši štićenici

domova za nezbrinutu djecu, povratnici, samohrani roditelji, članovi domaćinstva u kojima niko nije

zaposlen, roditelji djece sa posebnim potrebama, tj. osobe registrirane kod službi za zapošljavanje u

Federaciji BiH i identificirane kao ugrožene i teško zapošljive i dr.).

Projekat se finansira iz sredstava Federalnog zavoda i kredita kod Međunarodne asocijacije za

razvoj (IDA), u saradnji sa Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike – Jedinicom za

implementaciju projekata socioekonomske podrške, obuke i prezapošljavanja (PIU SESER), a

realiziraju ga kantonalne službe za zapošljavanje. Podršku je dobio veći broj korisnika nego što je

predviđeno u cilju Projekta, tako da su Projektom buhvaćene 6.762 osobe, od kojih je zaposleno 3.764,

samozaposleno 1.524, dok su 1.474 osobe pohađale odgovarajuću obuku (34% za vještine, 12%

dokvalifikacija, 25% prekvalifikacija, 28% stručno osposobljavanje i usavršavanje).

Prema kvalifikacijskoj strukturi, 54% korisnika je sa SSS, 12% NK, 24% KV, 3% VKV, 7% sa

VSS. Posmatrajući spolnu strukturu, 55% su muškarci, a 45% žene. Rezultati Projekta su veoma dobri

s obzirom na to da je provjerom zaposlenosti u periodu šest, 12 i 18 mjeseci nakon isteka ugovora

utvrđeno da je preko 70% korisnika poticaja za zapošljavanje i samozapošljavanje i 40% korisnika

poticaja za obuke još uvijek zaposleno. Za realizaciju Projekta u 2013. godini Federalni zavod za

zapošljavanje je utrošio 2.500.000 KM.

28

Program dugoročnih plasmana za podsticaj zapošljavanja

Programom dugoročnih plasmana za podsticaj zapošljavanja iz sredstava revolving kreditne

linije promijenjen je pristup i koncept kreditiranja iz vlastitih namjenskih sredstava, čime su ta

sredstva postala dostupna većem broju korisnika. Sredstva revolving kreditne linije se koriste

posredstvom Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine, u svrhu pružanja posebnih uvjeta za

one korisnike koji imaju mogućnost i potrebu da novim zapošljavanjem radne snage ili

samozapošljavanjem doprinesu ublažavanju problema nezaposlenosti.

Rok otplate kredita je do sedam godina za industriju, zanatstvo, usluge i poljoprivrednu

proizvodnju, uključujući grace period. Na zahtjev korisnika kredita, rok otplate kredita može biti i

kraći. Grace period je do 12 mjeseci za industriju, zanatstvo, usluge i poljoprivrednu proizvodnju, a

dvije godine za poljoprivrednu proizvodnju – zasadi.

U izvještajnom periodu su provedene sljedeće aktivnosti:

po kreditnoj liniji ZZ-260/revolving realizirano je pet novih kredita, u ukupnom iznosu od

5.550.000 KM (uz obavezu zapošljavanja 242 nova zaposlenika) i

po kreditnoj liniji OZO-010/održavanje zaposlenosti, poslodavcima je odobreno sedam kredita

u ukupnom iznosu od 2.235.000 KM, za zadržavanje postojećeg nivoa zaposlenosti od 459

zaposlenika.

Program zapošljavanja i zadržavanja mladih u Bosni i Hercegovini (YERP)

Program zapošljavanja i zadržavanja mladih u Bosni i Hercegovini (YERP), koji finansira

Vlada Španije putem Fonda za dostizanje milenijskih razvojnih ciljeva (MDG-F) i Volonteri

Ujedinjenih nacija (UNV) kroz Specijalni volonterski fond, realizira se u periodu od 2010. do 2013.

godine. Provode ga Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), Fond Ujedinjenih nacija za djecu

(UNICEF), Volonteri Ujedinjenih nacija, Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) i

Međunarodna organizacija za migracije (IOM). U okviru tog programa, Federalni zavod je učestvovao

u realizaciji Programa sufinansiranja zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva „400+“ i u

uspostavi centara za informiranje, savjetovanje i obuku (CISO) u kantonalnim službama za

zapošljavanje Federacije BiH. Kao nastavak aktivnosti, a na osnovu Amandmana 1 Memoranduma o

razumijevanju između Razvojnog programa Ujedinjenih nacija, Federalnog zavoda i kantonalnih

službi za zapošljavanje, u 2013. godini je sufinansirano zapošljavanje u CISO pri službama za

zapošljavanje Tuzlanskog, Posavskog i Zapadnohercegovačkog kantona. Sufinansiranjem je

omogućeno nesmetano odvijanje aktivnosti u CISO u pomenutim službama do kraja 2013. godine. Za

ovu namjenu u 2013. godini je isplaćeno 26.565,21 KM.

Projekat zapošljavanja mladih (YEP)

Projekat zapošljavanja mladih u BiH (YEP) finansiraju Švicarska agencija za razvoj i saradnju

(SDC) i Austrijska razvojna agencija (ADC), a realizira ga njemačka konsultantska firma GOPA u

saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske. U

Federaciji BiH je uspostavljeno osam klubova za traženje posla pri kantonalnim službama za

zapošljavanje, i to u Travniku, Kaknju, Orašju, Tuzli, Živinicama, Kalesiji, Cazinu i Goraždu, u

kojima rade zaposlenici službi posebno obučeni za posao voditelja kluba. U konkurenciji 16 klubova

za traženje posla u Bosni i Hercegovini, na osnovu broja posredovanja i zapošljavanja nezaposlenih

osoba, u 2013. godini najboljim je proglašen Klub za traženje posla Tuzla. Na prijedlog Federalnog

29

zavoda, dogovoren je razvoj koncepta e-learninga kao on-line alata koji će zainteresiranima omogućiti

da se informiraju i upoznaju sa svim aspektima poduzetništva (razvoj biznis plana, registracija,

mogućnost finansiranja, marketing i dr.).

Projekat „Stručno osposobljavanje i zapošljavanje šivača autopresvlaka“

Projektom „Stručno osposobljavanje i zapošljavanje šivača za potrebe kompanije Prevent

Travnik“ d.o.o., čija je realizacija nastavljena u 2013. godini, predviđeno je stručno osposobljavanje

600 nezaposlenih osoba u zvanje šivač autopresvlaka, kao i njihovo zapošljavanje u toj kompaniji. U

realizaciji Projekta, pored Federalnog zavoda, učestvuju Američka agencija za međunarodni razvoj

(USAID), Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, Ministarstvo

privrede Srednjobosanskog kantona, Služba za zapošljavanje Srednjobosanskog kantona, Općina

Travnik, Mješovita srednja tehnička škola Travnik i Regionalna ekonomska zajednica (REZ).

Vrijednost Projekta je 289.956,00 KM, od čega je Federalni zavod obezbijedio 110.150,00 KM.

Projekat „Stručno osposobljavanje i zapošljavanje kandidata za zanimanja kovač, CNC

operater i mehatroničar“

Federalni zavod je učestvovao u sufinansiranju projekta „Stručno osposobljavanje i

zapošljavanje kandidata za zanimanja kovač, CNC operater i mehatroničar“. U realizaciji Projekta,

pored Federalnog zavoda, učestvuju USAID, Općina Kalesija, Ministarstvo obrazovanja, nauke,

kulture i sporta Tuzlanskog kantona, Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona, Mješovita srednja

elektrotehnička škola Tuzla, Mješovita srednja škola Kalesija, Regionalna razvojna agencija NERDA i

preduzeće UNIS TOK d.o.o. Kalesija. Stvoreni su uvjeti da se za razvojne potrebe preduzeća UNIS

TOK d.o.o. Kalesija, vodećeg proizvođača i izvoznika dijelova za ležajeve u autoindustriji, stručno

osposobi i zaposli 100 kovača, CNC operatera i mehatroničara.Vrijednost Projekta je 62.100,00 KM, a

Federalni zavod je učestvovao sa 30.000 KM.

Projekat „Stručno osposobljavanje, usavršavanje i zapošljavanje stolara i tehničara

drvoprerade za potrebe preduzeća AL DIHANI“ d.o.o. Cazin

Cilj projekta „Stručno osposobljavanje, usavršavanje i zapošljavanje stolara i tehničara

drvoprerade za potrebe preduzeća AL DIHANI“ d.o.o. Cazin jeste da se obezbijede uvjeti za obuku i

zapošljavanje 100 osoba sa evidencije nezaposlenih, a koje će biti angažirane u skladu sa razvojnim

potrebama preduzeća „Al DIHANI“ d.o.o. Cazin u toku narednih godinu dana. Po okončanju

programa stručnog osposobljavanja, polaznici će biti potpuno osposobljeni za kvalitetno obavljanje

poslova koji po svom opisu odgovaraju zvanju/zanimanju: tehničar finalne obrade drveta i stolar. U

realizaciji Projekta, pored Federalnog zavoda, učestvuju USAID, Vlada Unsko-sanskog kantona,

Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

Unsko-sanskog kantona, JU „Služba za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona”, Općina Cazin, JU

Mješovita srednja škola „Safet Krupić“, kompanija “AL DIHANI” d.o.o. Cazin, Centar za promociju

lokalnog razvoja PLOD i Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona. Vrijednost Projekta iznosi

89.290,00 KM, a Federalni zavod je za tu namjenu izdvojio 35.480,00 KM.

http://www.sbk-ksb.gov.ba/index.php?option=com_contact&catid=21&Itemid=27

30

Projekat „Uspostava Centra za obrazovanje odraslih i stručno osposobljavanje i zapošljavanje

CNC operatera, metalobrusača i obrađivača metala rezanjem za potrebe preduzeća:

MANN+HUMMEL BA Tešanj, Pobjeda d.d. Tešanj i Enker d.d. Tešanj“

Projektom „Uspostava Centra za obrazovanje odraslih i stručno osposobljavanje i

zapošljavanje CNC operatera, metalobrusača i obrađivača metala rezanjem za potrebe preduzeća:

MANN+HUMMEL BA Tešanj, Pobjeda d.d. Tešanj i Enker d.d. Tešanj“ predviđeno je uspostavljanje

Centra za obrazovanje odraslih Tešanj, kao i obuka nastavnog osoblja iz mehatronike i andragoških

predmeta, adaptacija prostorija učionica za praktičnu obuku, nabavka opreme iz mehatronike i

nabavka CNC glodalice. Nakon uspostavljanja Centra, planirana je obuka za 30 polaznika, osoba sa

evidencije nezaposlenih, za zanimanja CNC operater, metalobrusač i obrađivač metala rezanjem, kao i

njihovo zapošljavanje u pomenutim preduzećima. Ovim projektom uspostavlja se dugoročna

infrastruktura za stručno osposobljavanje i usavršavanje odraslih za potrebe poslodavaca, tj. tržište

rada. U realizaciji Projekta, pored Federalnog zavoda, učestvuju USAID, Federalni zavod, Vlada

Zeničko-dobojskog kantona, Općina Tešanj, MANN+HUMMEL BA Tešanj, Pobjeda d.d. Tešanj i

Enker d.d. Tešanj, Mješovita srednja škola Tešanj, DVV International, Agencija za razvoj općine

(TRA) i Poslovni obrazovni centar Velenje (R. Slovenija). Vrijednost Projekta je 186.198,00 KM, a

Federalni zavod je sufinansirao Projekat u iznosu od 28.520,00 KM.

Projekat „Obuka i zapošljavanje kandidata za zanimanje obućar“

Cilj projekta „Obuka i zapošljavanje kandidata za zanimanje obućar“, koji se implementira u

saradnji sa Mješovitom srednjom školom iz Visokog, jeste osposobljavanje 80 polaznika, osoba sa

evidencije nezaposlenih, za vještine i operativne poslove u zanimanju obućara. Nakon završetka

obuke, polaznici će pristupiti provjeri i ocjeni stečenog znanja i vještina, radi dobivanja odgovarajućeg

certifikata i zapošljavanja kod poslodavca „Company D&U“ Visoko. Projektom će se, u prihvatljivom

vremenskom roku, obezbijediti kvalitet radne snage potreban na tržištu rada i dostići odgovarajući

standard u radu neophodan za praćenje najnovijih tehnoloških promjena u procesu proizvodnje. U

realizaciji Projekta, pored Federalnog zavoda, učestvuju USAID, Vlada Zeničko-dobojskog kantona,

JU „Služba za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona“, Mješovita srednja škola Visoko, kompanija

„Company D&U“ Visoko i Općina Visoko. Vrijednost Projekta je 157.140,00 KM, a Federalni zavod

je za ovu namjenu izdvojio 68.800,00 KM.

Program sufinansiranja osposobljavanja nezaposlenih osoba za poznate poslodavce u 2013.

godini – „Pobjeda - Rudet“ d.d. Goražde i Unis „Ginex“ d.d. Goražde

Programom je omogućeno osposobljavanje 55 osoba sa evidencije nezaposlenih za obavljanje

sljedećih poslova: izrada, kompletiranje i kontrola detonatorskih kapisli u kompaniji „Pobjeda -

Rudet“ d.d. Goražde, izrada inicijalnih i pirotehničkih smješa i rad na zapreminskom aparatu i preser u

kompaniji „Unis Ginex“ d.d. Goražde. Projektom će se, u prihvatljivom vremenskom roku,

obezbijediti kvalitet radne snage potreban na tržištu rada i dostići odgovarajući standard u radu

neophodan za praćenje najnovijih tehnoloških promjena u procesu proizvodnje. U realizaciji Projekta,

pored Federalnog zavoda, učestvuju JU „Služba za zapošljavanje Bosansko-podrinjskog kantona“ i

kompanije „Pobjeda - Rudet“ d.d. Goražde i „Unis Ginex“ d.d. Goražde. Vrijednost Projekta je

279.510,00 KM, a Federalni zavod za zapošljavanje je za tu namjenu izdvojio 118.800,00 KM.

31

Projekat „Obuka i zapošljavanje kandidata za zanimanje hemijski tehničar/galvanizer“

Projektom „Obuka i zapošljavanje kandidata za zanimanje hemijski tehničar/galvanizer“

nastoji se riješiti problem nedostatka kvalifikovanih galvanizera za kojima su iskazane potrebe na

području općine Konjic i šire. Cilj Projekta je organizirati obuku za 20 polaznika – nezaposlenih

osoba, koje će se nakon završetka osposobljavanja zaposliti, prvenstveno, u kompaniji „Sur Tec –

Eurosjaj“. U realizaciji Projekta, pored Federalnog zavoda, učestvuju USAID, GIZ, Projekat

PrilikaPlus, kompanija „Sur Tec – Eurosjaj“, Regionalna razvojna agencija REDAH i Općina Konjic.

Vrijednost Projekta je 119.130,00 KM, od čega će Federalni zavod izdvojiti 48.700,00 KM.

Program obuke/stručnog osposobljavanja/zapošljavanja u oblasti vinogradarstva i vinarstva

Programom obuke/stručnog osposobljavanja/zapošljavanja u oblasti vinogradarstva i vinarstva

predviđena je obuka iz oblasti vinogradarstva i vinarstva za 60 osoba prijavljenih na evidenciju

nezaposlenih, kao i 100 zaposlenih osoba. Obuka je namijenjena osobama koje imaju odgovarajuće

zvanje/zanimanje u hotelijerstvu, ugostiteljstvu i drugim uslužnim i srodnim djelatnostima iz oblasti

vinarstva i vinogradarstva, kao i onima koji žele o tome više da saznaju. Sredstva za realizaciju ovog

programa, u iznosu od 360.000,00 KM, u cijelosti je obezbijedila Vlada Federacije BiH, Federalno

ministarstvo rada i socijalne politike je nosilac Programa, Federalni zavod za zapošljavanje

implementator, a Grupa BH klaster konkurentnosti vinogradarsko-vinarskog sektora je organizator

obuke i korisnik sredstava. Izvršena je obuka, prvi ciklus, iz somelijerstva i poznavanja vinske kulture

za 104 polaznika koji, nakon testiranja radi provjere stečenog znanja, dobivaju međunarodno priznat

certifikat od Asocijacije WSET iz Londona. Polaznici će stečena znanja moći da primijene u praksi,

odnosno u poslu koji je u vezi sa ugostiteljstvom, marketingom, vinskim turizmom i slično, a 16 osoba

se već zaposlilo. U 2013. godini Federalni zavod je uplatio 50% odobrenih sredstava, odnosno

180.000,00 KM, a drugi dio sredstava, u iznosu 50%, Federalni zavod će Grupi BH klaster isplatiti

nakon što završi obuku za 160 polaznika.

Projekat „Adriatic Welfare Mix“

U 2013. godini nastavljena je implementacija projekta Adriatic Welfare Mix „Lokalno

upravljanje razvojem i integracijom sistema socijalne zaštite ka sistemu mješovite socijalne zaštite u

Jadranskoj oblasti“. Riječ je projektu Evropske unije koji je odobren u okviru Instrumenta za

pretpristupnu pomoć (IPA) – Prekogranična saradnja u Jadranskoj oblasti. Ukupna vrijednost Projekta

iznosi 2.712.220 eura, a implementira se u saradnji 10 partnera iz pet zemalja Jadranske oblasti:

Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Italija i Crna Gora. Projekat se temelji na uspostavljanju

jadranskog, mješovitog, modela socijalne zaštite uz poštivanje specifičnosti i različitosti jadranskih

zemalja. U 2013. godini Federalni zavod je aktivno učestvovao u radu i organizaciji sljedećih skupova:

Regionalne konferencije „Social Welfare Day“, održane 16.5.2013. godine u Tirani

Međunarodne radionice „The Labour Market in the Adriatic Macroregion” – The role of the

Post Secondary Vocational Educational Training”, održane 28.8.2013. godine u Ankoni

Regionalnog okruglog stola „Ispitivanje i procjena tržišta rada u Bosni i Hercegovini“,

održanog 12.12.2013. godine u Sarajevu.

Takođe, za potrebe ovog projekta, izrađeni su operativni priručnici za uspostavljanje

upravljanja projektima finansiranim od Evropske unije, a provedena je i obuka članova projektnog

32

tima za korištenje IT alata MS Project Managment. S obzirom na to da je u fokusu Projekta razvoj

socijalnog poduzetništva, izrađeni su:

Studija o stanju pravne regulative

Studija o stanju tržišta rada u specifičnim segmentima – ciljana grupa pogodna za socijalno

preduzeće

Opći business plan organizacije socijalnog preduzeća.

Sajmovi zapošljavanja

Federalni zavod je, u skladu sa programskim aktivnostima, podržao održavanje sajmova

zapošljavanja koje su organizirale kantonalne službe za zapošljavanje. Riječ je, prije svega, o

sajmovima koji se već tradicionalno održavaju u Zeničko-dobojskom, Srednjobosanskom i Kantonu

Sarajevo. Sajam zapošljavanja 2013 Srednjobosanskog kantona održan je 5. i 6.6.2013. godine u

Vitezu, a Sajam zapošljavanja 2013 Zenica 24.4.2013. godine u Zenici. Na oba sajma svoje potrebe za

zapošljavanjem novih radnika iskazalo je po 50 poslodavaca koji su tražili nešto više od 1.000 osoba.

U okviru oba sajma omogućeno je uspostavljanje neposrednog kontakta između poslodavaca i

nezaposlenih osoba, te su organizirani okrugli stolovi na kojima su učestvovali ključni akteri u oblasti

zapošljavanja – predstavnici javnih službi za zapošljavanje, poslodavci, nezaposleni i predstavnici

akademske zajednice. Za potrebe održavanja tih sajmova Federalni zavod je izdvojio sredstva u iznosu

od 20.000,00 KM.

Isto tako, Federalni zavod je podržao održavanje, petog, Sajma zapošljavanja „JobFAIR'13“ –

Iskoristi svoju šansu“, koji je održan 16. i 17.12.2013. godine u Sarajevu. Na Sajmu su se okupili

studenti i diplomci tehničko-tehnoloških usmjerenja kako bi se u neposrednom kontaktu sa

kompanijama koje posluju u relevantnim djelatnostima predstavili na najbolji način. Za ovu namjenu

Federalni zavod je izdvojio sredstva u iznosu od 1.500,00 KM.

Također, Federalni zavod je, u saradnji sa kompanijama „Development Studio d.o.o./Posao.ba,

„Mojposao.net“ iz Hrvatske i „Infostud“ iz Srbije, učestvovao u organizaciji četvrtog regionalnog

projekta „Virtuelni dan karijera i znanja“ održanog u periodu od 16. do 23.10.2013. godine. Cilj

Projekta je da se predstave najuspješnije kompanije iz BiH, Hrvatske i Srbije koje nude mogućnost

zaposlenja na regionalnom nivou, odnosno obrazovne ustanove koje nude programe osposobljavanja i

usavršavanja, te naj način svim posjetiteljima obezbijede najnovije informacije o trendu na tržištu

rada u regiji i šire. Za ovu namjenu Federalni zavod je izdvojio sredstva u iznosu od 4.000,00 KM.

Aktivnosti kantonalnih službi za zapošljavanje

Pored sredstava koje je obezbijedio Federalni zavod za realizaciju mjera aktivne politike

zapošljavanja u 2013. godini, kantonalne službe za zapošljavanje su svojim sredstvima ili uz pomoć

drugih institucija implementirale sljedeće programe:

33

Tabela 21. Pregled aktivnosti kantonalnih službi za zapošljavanje

Red. broj

Služba za zapošljavanje

(kanton)

Naziv mjere / programa

Ciljna grupa

Izvor finansiranja Utrošeno

sredstava (KM) Broj

korisnika

1. Tuzlanski

Program obavljanja volonerskog/pripravničkog staža boraca i članova njihovih porodica

Borci i članovi njihovih porodica sa visokom stručnom spremom

Budžet Tuzlanskog kantona -Ministarstvo za boračka pitanja

1.050.000,00 253

II Program zapošljavanja Roma Romi prijavljeni na evidenciju nezaposlenih

Budžet Tuzlanskog kantona - Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak

50.400,00 7

Program mjera za socijalno zbrinjavanje zaposlenika koji su u procesu stečaja, likvidacije, restrukturiranja i privatizacije preduzeća ostali ili ostaju bez posla

Nezaposlene osobe – bivši zaposlenici kompanija „Livnica“, TTU, „Aida“ i „Elektromontaža“

Budžet Tuzlanskog kantona

888.316,27 59

2. Zeničko-dobojski Program zapošljavanja pripravnika sa visokom stručnom spremom

Mlade osobe sa visokom stručnom spremom

Vlada Zeničko-dobojskog kantona

480.000,00 106

3. Sarajevo

Program javnih radova Nezaposlene osobe Služba za zapošljavanje

601.256,00 400

Program sufinansiranja zapošljavanja pripravnika

Nezaposlene osobe bez radnog iskustva


1.950.314,00 300

Program obuke, dokvalifikacije, prekvalifikacije i srednjoškolskog obrazovanja

Nezaposlene osobe Služba za zapošljavanje

377.430,00 126

Program sufinansiranja zapošljavanja 800+

Nezaposlene osobe sa radnim iskustvom


2.880.000,00 800

4. Bosansko-podrinjski

Program jačanja konkurentnosti na tržištu rada „Prvo radno iskustvo“ za osobe sa visokom/višom stručnom spremom kroz volonterski rad

Mladi sa visokom i višom stručnom spremom


84.000,00 37

Program obuke u 2013. godini (informatika, engleski i njemački jezik)

Mladi Služba za zapošljavanje

40.000,00 135

Program sufinansiranja zapošljavanja „Posao za sve 2013“

Članovi porodica u kojima nije zaposlen ni jedan član


216.000,00 40

Realizacijom navedenih mjera i programa odobreno je i ugovoreno 8.617.716,27 KM radi

zapošljavanja 2.263 osobe.

Materijalna i socijalna sigurnost za vrijeme nezaposlenosti

Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (član 28)

(“Službene novine Federacije BiH“, br. 41/01.,22/05.), propisano je da zaposlenici osiguravaju svoju

materijalnu i socijalnu sigurnost za vrijeme nezaposlenosti prvenstveno osiguranjem za slučaj

nezaposlenosti. Materijalna i socijalna sigurnost podrazumijeva novčanu naknadu i uplatu doprinosa

za zdravstveno i penzijsko osiguranje u skladu sa ovim i drugim zakonima. Federalni zavod za

zapošljavanje, prema ovom Zakonu, dodjeljuje kantonalnim službama za zapošljavanje nedostajuća

sredstva za obezbjeđenje materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba.

34

Novčana naknada

Pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti stiče nezaposlena osoba koja u trenutku

prestanka radnog odnosa ima najmanje osam mjeseci rada neprekidno ili osam mjeseci sa prekidima u

posljednjih 18 mjeseci, s tim da se kao vrijeme provedeno na radu smatra vrijeme obaveznog

osiguranja prema propisima koji reguliraju sistem poreza i obaveznih doprinosa. Visinu novčane

naknade čini 40% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH u posljednja tri mjeseca prije

prestanka radnog odnosa nezaposlene osobe, a koju objavljuje Federalni zavod za statistiku. Novčana

naknada se, ovisno o vremenu provedenom na radu, utvrđuje u trajanju od tri do 24 mjeseca, ukoliko

se u toku trajanja prava ne promijene okolnosti koje utiču na dužinu trajanja naknade. U 2013. godini

u Federaciji BiH novčanu naknadu koristilo je prosječno mjesečno 10.833 nezaposlene osobe. U

odnosu na 2012. godinu, broj korisnika novčane naknade je veći za 13,56%. Za realizaciju ovog prava

kantonalne službe za zapošljavanje su utrošile 47.564.063,18 KM, što je za 3.659.774,14 KM više

nego u 2012. godini.

Zdravstveno osiguranje

Članom 31. stav 1. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih

osoba propisano je da se zdravstveno osiguranje nezaposlenoj osobi osigurava u skladu sa propisima o

zdravstvenom osiguranju, a članom 19. tač. 12, 13. i 14. Zakona o zdravstvenom osiguranju utvrđeno

je pod kojim uvjetima nezaposlena osoba prijavljena službi za zapošljavanje ima obavezno

zdravstveno osiguranje. Federalni zavod i kantonalne službe za zapošljavanje konstantno ukazuju na

probleme u vezi sa administriranjem zdravstvenog osiguranja nezaposlenih osoba, kao i na nerealne

odluke o visini izdvajanja koje kantonalne skupštine donose na prijedlog kantonalnih zavoda za

zdravstveno osiguranje. U izvještajnom periodu u Federaciji BiH zdravstvenim osiguranjem bilo je

obuhvaćeno prosječno mjesečno 246.798 nezaposlena osoba. U odnosu na 2012. godinu broj korisnika

ovog prava veći je za 12.648 ili 5,40%, za što su kantonalne službe za zapošljavanje utrošile

22.940.387,25 KM, što je u odnosu na 2012. godinu više za 6,11%.

Penzijsko i invalidsko osiguranje

Članom 31. stav 2. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih

osoba određeno je da se penzijsko i invalidsko osiguranje obezbjeđuje nezaposlenoj osobi kojoj

nedostaju do tri godine do sticanja uvjeta za starosnu penziju u skladu sa Zakonom o penzijskom i

invalidskom osiguranju. U 2013. godini ovo pravo u Federaciji BiH ostvarilo je 5.398 nezaposlenih

osoba, što je za 1.639 osoba ili 43,60% više nego prethodne godine. Za realizaciju ovog prava

kantonalne službe za zapošljavanje utrošile su 1.972.949,63 KM, što je za 3.042,79 KM više nego u

2012. godini.

Uplata nedostajućih sredstava kantonalnim službama za zapošljavanje

S obzirom na to da sredstva ostvarena uplatom doprinosa za osiguranje za slučaj

nezaposlenosti koja su na raspolaganju kantonalnim službama za zapošljavanje nisu bila dovoljna za

ostvarivanje materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba i pokrivanje administrativnih

troškova, kao i zbog određenog broja korisnika koji primaju novčanu naknadu duži period, kantonalne

35

službe za zapošljavanje nisu mogle uredno izmirivati svoje primarne zakonske obaveze po osnovu

materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba. U skladu sa čl. 49. i 50. Zakona o posredovanju

u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, kantonalne službe za zapošljavanje, osim

službi za zapošljavanje Bosansko-podrinjskog i Kantona Sarajevo, podnijele su Federalnom zavodu

zahtjeve za uplatu nedostajućih novčanih sredstava za obezbjeđenje materijalne i socijalne sigurnosti

nezaposlenih osoba. Federalni zavod je, u skladu sa raspoloživim i planiranim finansijskim sredstvima,

izvršio uplatu nedostajućih sredstava u iznosu od 17.325.913,65 KM.

Rješavanje u drugostepenom postupku

U skladu sa članom 35. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti

nezaposlenih osoba, Federalni zavod rješava po žalbama izjavljenim protiv rješenja kantonalnih službi

za zapošljavanje kojim je odlučeno o pravima po osnovu nezaposlenosti. U izvještajnom periodu

izjavljeno je 897 žalbi protiv prvostepenih rješenja. Sa neriješenim žalbama prenesenim iz 2012.

godine (129), u rješavanju je bilo 1.026 predmeta. Riješeno je 784 predmeta, i to: 356 žalbi je

odbijeno, 125 je uvaženo i predmet meritorno riješen u drugostepenom upravnom postupku, 271 je

uvaženo i predmet vraćen prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje, a 32 je urađeno na

drugi Zakonom o upravnom postupku propisan način (odbačena, ustupljena drugom organu).

Aktivnosti poduzete radi očuvanja finansijske stabilnosti u kontekstu pokrenutih sudskih

postupaka demobiliziranih branilaca

I nakon konačne isplate naknada (u januaru 2012. godine) utvrđenih pravosnažnim rješenjima

kantonalnih službi za zapošljavanje koja su donesena u skladu sa Zakonom o pravima demobiliziranih

branilaca i članova njihovih porodica („Službene novine Federacije BiH“, br. 61/06, 27/08 i 32/08) i

donošenja Zakona o prestanku važenja Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih

porodica („Službene novine Federacije BiH“, broj 9/00), problem nije riješen, nego je u 2013. godini

kulminirao zbog pokretanja sudskih izvršnih postupaka radi usklađivanja novčanih naknada

demobiliziranim braniocima, a javnim službama za zapošljavanje u Federaciji BiH je prijetio kolaps u

radu i u cijelosti je bio ugrožen sistem socijalne zaštite u Federaciji BiH. Za isplatu pojedinačnih

zahtjeva u sudskim izvršnim postupcima, koji su se u prosjeku kretali u rasponu od 500,00 KM do

1.250,00 KM, ovisno o dužini trajanja isplaćene novčane naknade, bilo potrebno skoro 100.000.000

KM, što je predstavljalo ogroman finansijski problem za Federalni zavod za zapošljavanje i

kantonalne službe za zapošljavanje i budžet Federacije BiH.

U slučaju da su se sudski postupci proširili na cijelu Federaciju BiH podnošenjem pojedinačnih

zahtjeva, očigledno je da bi bilo dovedeno u pitanje i obezbjeđivanje materijalno-socijalne sigurnosti

za sve nezaposlene osobe i članove njihovih porodica. Međutim, i pored Mišljenja Vlade Federacije

BiH10, situacija se nije promjenila u korist javnih službi za zapošljavanje, već je, osim pokrenutih

sudskih izvršnih postupaka u Općinskom sudu u Mostaru u vezi s rješenjima Službe za zapošljavanje

10 U Mišljenju o usklađivanju naknada demobiliziranim braniocima, V. broj: 1587/2012 od 22.11.2012. godine, navodi se:

da prema članu 8. Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica („Službene novine Federacije BiH“, br. 61/06, 27/08 i 32/08), nezaposleni branilac ima pravo na mjesečnu novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti u iznosu od 25% od prosječne plaće u

Federaciji Bosne i Hercegovine iz prethodne godine, i to godinu, dvije ili tri godine, zavisno od toga koliko je bio angažovan u oružanim

snagama,

da za razliku od Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica („Službene novine Federacije BiH“, broj 35/04), ovim zakonom nije

propisana obaveza usklađivanja mjesečne novčane naknade zavisno od promjene visine prosječne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine dok traju isplate.

36

Hercegovačko-neretvanskog kantona, uslijedilo pokretanje izvršnih postupka za usklađivanjem

novčanih nakanada i u Zapadnohercegovačkom, Zeničko-dobojskom i Kantonu Sarajevo. Javne službe

za zapošljavanje u Federaciji BiH su tokom sudskih postupaka isticale prigovor da je potraživanje

sadržano u pokrenutim postupcima izvršenja faktički utvrđivanje postojanja neke nove obaveze, a što

je u suprotnosti sa odredbama Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih

porodica11 i Uputstva o načinu ostvarivanja i isplate novčane naknade demobiliziranim braniocima za

vrijeme nezaposlenosti („Službene novine Federacije BiH“, broj 86/06), koje je na osnovu tog zakona

donio Federalni zavod. S obzirom na aktuelnost ove problematike, Vladi Federacije BiH je dostavljen

na razmatranje inovirani tekst Informacije o aktuelnom stanju u vezi sa pokrenutim sudskim

postupcima radi usklađivanja novčanih naknada demobiliziranih branilaca.12

REPUBLIKA SRPSKA

Pored Akcionog plana zapošljavanje za 2013. godinu, osnov za realizaciju aktvnih mjera

predstavljali su Program rada Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Ekonomska politika

Republike Srpske za 2013. godinu. Stalne promjene ponude i potražnje radne snage kao i

promjenljivost samog tržišta rada u Republici Srpskoj usmjerile su aktivnosti Zavoda na realizaciju

ključnih funkcija, a to su prije svega funkcija posredovanja odnosno zadovoljavanja iskazanih potreba

poslodavaca, kvalitetnije pružanje usluga poslodavcima i nezaposlenim licima, razvijanje vještina

aktivnog traženja posla, informisanje kao i ostvarivanje prava nezaposlenih lica. U 2013. godini sa

evidencije nezaposlenih, zbog zaposlenja i pokretanja privatne djelatnosti brisano je 28.860 lica, što

predstavlja 1,73% lica više u odnosu na isti period 2012. godine i 8,9% više u odnosu na plan

zapošljavanja utvrđen Programom rada.

Realizacija projekata zapošljavanja

Za projekte zapošljavanja u 2013. godini planirana su sredstva u ukupnom iznosu od

25.583.000,00KM od čega je 9.325.000,00 namijenjeno nastavku realizacije mjera utvrđenih

Akcionim planom zapošljavanja za 2012. godinu dok je iznos od 16.258.000,00 namijenjen za

realizaciju mjera u 2013. godini. Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske i

Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, kao ključni nosioci zadataka u ovoj oblasti, raspisali su

jedinstven Javni poziv po svim projektima zapošljavanja koji je objavljen 7. maja 2013. godine. Nakon

raspisivanja javnog poziva usledile su konkretne aktivnosti po definisanim projektima odnosno

upoznavanje poslodavaca i nezaposlenih lica sa uslovima i načinom dodjele sredstava.

Nastavak realizacije projekata iz 2012. godine

Projekat zapošljavanja pripravnika visoke i više stručne spreme u Republici Srpskoj "Znanjem

do posla"

Realizacija Projekta počela je objavljivanjem Javnog poziva u septembru 2011. godine, a

zapošljavanje pripravnika je počelo u četvrtom kvartalu 2011. godine i najvećim dijelom nastavljeno u

toku 2012. i 2013. godine. Opšti cilj projekta odnosio se na jačanje kadrovskih kapaciteta i kreiranje

11 Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH podnesen je 25.12.2012. godine zahtjev za donošenje autentičnog tumačenja Zakona o pravima

demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica. 12 Vlada Federacije BiH je 14.1.2014. godine usvojila Informaciju.

37

efikasnijeg tržišta rada Republike Srpske osposobljavanjem i uključivanjem 1500 obrazovanih mladih

ljudi u tržište rada. Ukupna vrijednost Projekta iznosila je 17.238.730,00 KM, od čega je Zavod za

zapošljavanje učestvovao sa 10.219.230,00 KM, a poslodavci sa 7.019.500,00 KM. Ukupno je

realizovano zapošljavanje 1.466 pripravnika (1.365 sa VSS i 101 sa VŠS) i za te namjene je utrošeno

9.769.549,07 KM. Od 9,769,549.07 KM u 2013. godini uplaćeno je 4.929.415,67 KM. Obzirom da je

realizacija Projekta u završnoj fazi, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je pripremio i

Informaciju o ostvarenim efektima Projekta koju je razmatrao i usvojio Upravni odbor Zavoda na

sjednici od 27.12.2013. godine.

Analizirajući ostvarene efekte uočeno je da je najveći broj pripravnika zaposlen u privredi,

ukupno 901 lice, što je 61,5% od ukupnog broja zaposlenih pripravnika po Projektu. Od ukupnog

broja pripravnika angažovanih na obavljanju pripravničkog staža 45% je zasnovalo radni odnos kod

istog ili drugog poslodavca (podatak sa 30.11.2013).

Projekat podrške zapošljavanju i samozapošljavanju ratnih vojnihinvalida VRS, djece poginulih

boraca VRS i nezaposlenih demobilisanih boraca „Zajedno do posla“

Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, kako je to i utvrđeno Akcionim planom

zapošljavanja za 2013. godinu, realizuje Projekat „Zajedno do posla“ čija je ukupna vrijednost

5.000.000,00 KM od čega 4.000.000,00 KM obezbjeđuje Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, a

1.000.000,00 KM Vlada Republike Srpske. Opšti cilj Projekta je integracija na tržište rada lica iz

ciljne grupe Projekta s obzirom na dugoročnu nezaposlenost i socijalnu isključenost. Projektom je

obuhvaćeno zapošljavanje ratnih vojnih invalida VRS, djece poginulih boraca VRS i demobilisanih

boraca VRS koji se nalaze na evidenciji nezaposlenih i to kroz tri komponente:

- I Komponenta zapošljavanje kod poslodavca djece poginulih boraca, ratnih vojnih invalida i

demobilisanih boraca (iznos koji se dodjeljuje je 3.000 KM po jednom nezaposlenom licu)

- II Komponenta samozapošljavanje ratnih vojnih invalida i demobilisanih boraca (iznos koji se

dodjeljuje je 4.500 KM po nezaposlenom licu)

- III Komponenta samozapošljavanje djece poginulih boraca (iznos koji se dodjeljuje je 8.000 KM po

jednom nezaposlenom licu).

U toku 2013. godine po Projektu je zaposleno 672 lica, a od početka realizacije Projekta 856

lica, za šta je utrošeno 3.349.100,00 KM. Krajem 2013. godine odobrena su sredstva za

samozapošljavanje za još 75 djece poginulih boraca čije zapošljavanje će se realizovati u toku 2014.

godine. Analizirajući dosadašnji tok realizacije ovog Projeka uočeno je da su poslodavci iskazali

slabiji interes za zapošljavanje lica iz ciljne grupe dok se realizacija Projekta kroz ostale dvije

komponente (samozapošljavanje) odvijala uz zadovoljavajući interes nezaposlenih lica. Zbog

različitog interesovanja poslodavaca i nezaposlenih lica vršene su tri izmjene Projekta i raspisivano je

ukupno pet javnih poziva za korištenje sredstava.

Projekat podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanju (SSNESP)

Projekat podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanju (SSNESP) u iznosu od

4.400.000,00 USD usmjeren je na implementaciju aktivnih mjera na tržištu rada i to:

- sufinansiranje zapošljavanja kod poslodavaca,

- sufinansiranje samozapošljavanja u oblasti poljoprivrede i malog biznisa,

38

- sufinansiranje obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije, prema programima za obrazovanje

odraslih,

- sufinansiranje poboljšanja mobilnosti radne snage

Projekat realizuje Zavod za zapošljavanje u saradnji sa Jedinicom za koordinaciju i

implementaciju projekata pri Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite. Projektom su prvobitno bila

obuhvaćena nezaposlena lica u stanju socijalne potrebe i teže zapošljiva lica dok se poslednji javni

poziv odnosio na nezaposlena lica sa stepenom stručnog obrazovanja od NK do VSS koja aktivno

traže zaposlenje i prijavljena su na evidenciji Zavoda. Prioritet u zapošljavanju imaju nezaposlena lica

iz kategorije ugroženih i teško zapošljivih grupa.Realizacija Projekta počela je u 2011. godini i u

dosadašnjem toku realizacije ukupno je raspisivano pet javnih poziva za korištenje sredstava. Do

31.12.2013.godine je odobreno zapošljavanje za 3.988 lica u vrijednosti 6.989.410,79 KM. Od

ukupnog broja odobrenih zapošljavanja, radni odnos je zasnovalo 2.526 lice uz odobreni iznos od

4,322,018.97 KM. U 2013. godini ukupno je zaposleno 1.721 lica, u vrijednosti od 2,873,910.97 KM.

Analizirajući realizaciju Projekta SSNESP, u toku 2013. godine uočeno je da se značajno povećalo

interesovanje poslodavaca i nezaposlenih lica za korištenje sredstava po ovom projektu.

Tabela 22. Pregled realizacije Projekta podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanju (SSNESP) u

Republici Srpskoj

Komponente

Odobreno za

zapošljavanje (2012. i

2013. godina)

Zaposleno u 2012. Zaposleno u 2013. Ukupno zaposleno

(2012. i 2013. godina)

Broj

lica Iznos sredstava

Broj

lica Iznos sredstava

Broj

lica

Iznos

sredstava

Broj

lica

Iznos

sredstava

I komponenta:

Zapošljavanje kod

poslodavca

2.677 3.969.450,00 447 647.400.00 1.116 1,578,525.00 1.563 2,225,925.00

II komponenta:

Samozapošljavanje 1.132 2.877.500,00 334 782.000,00 470 1,184,216.67 804 1,966,216.67

III komponenta:

Obuka prekvalifikacija

i dokvalifikacija

179 142.460,79 24 18.708,00 135 111,169.30 159 129,877.30

V komponenta:

Mobilnost radne

snage

1 600,00

Ukupno: 3.988 6.989.410,79 805 1.448.108,00 1.721 2,873,910.97 2.526 4,322,018.97

Projekti zapošljavanja u 2013. godini

Projekat podrške sticanju radnog iskustva mladih u svojstvu pripravnika

Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, u skladu sa Akcionim planom zapošljavanja za

2013. godinu u saradnji sa Ministarstvom porodice, omladine i sporta, realizuje Projekat „Podrške

sticanju radnog iskustva mladih u statusu pripravnika“. Cilj Projekta je omogućavanje mladim

obrazovanom kadrovima srednje, više i visoke stručne spreme bez radnog iskustva da se uključe u

radni proces i steknu iskustvo koje im je potrebno kao uslov za zasnivanje radnog odnosa u određenoj

djelatnosti. Projektom je prvobitno bilo predviđeno sufinansiranje zarada za 655 lica i to 530 lica sa

SSS (III i IV stepen), 20 lica sa VŠS i 105 lica sa VSS, ali je zbog slabog interesovanja poslodavaca za

39

srednju stručnu spremuspremu vršena izmjena Projekta na način da se povećava broj sufinansiranih

lica sa VSS za koje je iskazan izuzetno veliki interes poslodavaca.

Tabela 23. Pregled realizacije podrške sticanju radnog iskustva mladih u svojstvu pripravnika u Republici Srpskoj

Odobreno za zapošljavanje Ukupno

odobreno Zaposleno po stručnoj spremi

Ukupno

zaposleno

Pri

pra

vnik

a sa

VS

S

Sre

dst

ava

za

VS

S

Pri

pra

vnik

a sa

VŠ

S

Sre

dst

ava

za

VŠ

S

Pri

pra

vnik

a sa

SS

S

Sre

dst

ava

za

SS

S

Pri

pra

vnik

a

Sre

dst

ava

Pri

pra

vnik

a sa

VS

S

Sre

dst

ava

za

VS

S

Pri

pra

vnik

a sa

VŠ

S

Sre

dst

ava

za

VŠ

S

Pri

pra

vnik

a sa

SS

S

Sre

dst

ava

za

SS

S

Pri

pra

vnik

a

Sre

dst

ava

B.L

uka

52 482,690.68 2 8,358.30 24 50,149.44 78 541,198.42 46 400,122.70 1 4,179.15 10 20,895.60 57 425,197.45

Bije

ljin

a

42 398,411.52 5 20,895.75 50 106,567.56 97 525,874.83 34 332,674.51 3 12,537.45 21 43,880.76 58 389,092.72

Do

bo

j

26 245,176.32 1 4,179.15 12 25,074.72 39 274,430.19 14 107,264.64 0 0 9 18,776.04 23 126,040.68

I.Sar

ajev

o

36 344,779.20 3 12,537.45 12 25,074.72 51 382,391.37 27 248,009.84 3 12,537.45 6 11,538.01 36 272,085.30

Pri

jed

or

17 168,558.72 0 0 5 10,447.80 22 179,006.52 13 130,632.96 0 0 5 10,447.80 18 141,080.76

Tre

bin

je

9 68,955.84 3 12,537.45 5 10,447.80 17 91,941.09 9 68,955.84 3 12,537.45 4 8,358.24 16 89,851.53

Uku

pn

o:

182 1,708,572.28 14 58,508.10 108 227,762.04 304 1994842.42 143 1,287,660.49 10 41,791.50 55 113,896.45 208 1,443,348.44

Ukupna vrijednost projekta je 2.849.760,00 KM za zapošljavanje 346 lica, od čega 109 lica sa

srednjom, 14 sa višom i 223 lica sa visokom stručnom speremom. Do sada po Projektu ukupno

zaposleno 208 lica za šta je izdvojeno 1.443.348,44 KM.

Projekat podrške zapošljavanju u privredi Republike Srpske u 2013. godini

Projektom je obuhvaćeno samozapošljavanje i zapošljavanje kod poslodavaca nezaposlenih

lica sa stepenom stručnog obrazovanja od NK do VSS za ukupno 3.056 lica čija je ukupna vrijednost

8.098.500,00 KM. Projektom je predviđeno finansiranje iz sredstava Zavoda u iznosu 7.000.000 KM i

sredstvima iz Projekta SSNESP u iznosu 1.099.000 KM. Cilj Projekta je stimulisanje zapošljavanja u

40

privredi Republike Srpske i integracija na tržište rada lica iz ciljne grupe Projekta u cilju sprečavanja

dugoročne nezaposlenost i socijalne isključenosti.

Projekat se realizuje kroz dvije komponente i to:

Komponenta I - zapošljavanje kod poslodavaca i samozapošljavanje u nerazvijenim i izrazito

nerazvijenim opštinama Republike Srpske za 952 lica u iznosu od 2.764.000,00KM i

Komponenta II - zapošljavanje kod poslodavaca i samozapošljavanje u razvijenim i srednje

razvijenim opštinama Republike Srpske za 2.104 lica u iznosu od 5.334.500,00KM.

U toku realizacije projekta uočeno je da su poslodavci iskazali veliki interes za zapošljavanje

radnika u razvijenim i srednje razvijenim opštinama, dok takav interes nije izražen u oblasti

samozapošljavanja, odnosno otpočinjanja vlastitog biznisa tako da je vršena izmjena Projekta pri kojoj

su sredstva iz prve komponente realocirana u drugu komponentu kako bi se uduvoljilo svim

zahtjevima poslodavaca i nezaposlenih lica.

Tabela 24. Pregled realizacije Projekta zapošljavanja u privredi Republike Srpske za 2013. godinu

Komponente Odobreno za zapošljavanje Zaposleno

Lica Sredstava Lica Sredstava

I komponenta Zapošljavanje kod poslodavca i samozapošljavanje u nerazvijenim i izrazito nerazvijenim opštinama

Samozapošljavanje 117 468.000,00 66 264.000,00

Zapošljavanje kod poslodavca

335 837.500,00 172 430.000,00

II komponenta Zapošljavanje kod poslodavca i samozapošljavanje u razvijenim i srednje razvijenim opštinama

Samozapošljavanje 151 453.000,00 143 429.000,00


1.965 4.912.328,51 1.500 3.756.100,00

Ukupno: 2.568 6.670.828,51 1.881 4.879.100,00

Analizirajući realizaciju ovog Projekta uočeno je da je jedan broj poslodavaca podnio zahtjev

za veći broj radnika ali je odustajao od prijema ili je primio manji broj radnika u odnosu na zahtjev.

Dosadašnja realizacija ovog Projekta praćena je slabijim interesovanjem poslodavaca i nezaposlenih

lica iz nerazvijenih i izrazito nerazvijenih opština za koje je bio raspisivan javni poziv za korištenje

prostalog iznosa sredstava. Nakon zatvaranja ovog Javnog poziva ostalo je neutrošenih sredstava za

zapošljavanje kod poslodavca i samozapošljavanje u ovim opštinama u iznosu oko 1.400.000 KM.

Imajući u vidu neutrošena sredstve po ovome Projektu kao i nedostatak sredstava po Projektu

SSNESP, na prijedlog Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite i Zavoda za zapošljavanje, Vlada

Republike Srpske je promijenila odluku o finansiranju Projekta podrške zapošljavanju u privredi i

iznos od 1.099.000,00 KM usmjerila za realizaciju Projekta SSNESP.

Projekat podrške zapošljavanju u poljoprivredi Republike Srpske u 2013. godini

Ukupna vrijednost Projekta je 3.922.858,00 KM za zapošljavanje 490 lica. Projekat se

finansira sredstvima Budžeta Republike Srpske u iznosu 3.297.858,00 KM i sredstvima Projekta

SSNESP u iznosu 625.000,00 KM. Cilj Projekta je stimulisanje samozapošljavanja i zapošljavanja u

41

poljoprivredi uključujući i preradu poljoprivrednih proizvoda i integraciju na tržište rada lica iz ciljne

grupe projekta, kao i stimuslisanje razvoja poljoprivrednog sektora.

Projekat se realizuje kroz tri komponente i to:

Komponenta I: zapošljavanje kod poslodavaca (komercijalnih poljoprivrednih gazdinstava) i drugim

poslovnim subjektima iz oblasti poljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvoda i samozapošljavanje

u nerazvijenim i izrazito nerazvijenim opštinama Republike Srpske,

Komponenta II: zapošljavanje kod poslodavaca (komercijalnih poljoprivrednih gazdinstava) i

samozapošljavanje u razvijenim i srednje razvijenim opštinama Republike Srpske,

Komponenta III: Zapošljavanje 30 visokoobrazovanih stručnih kadrova u poljoprivrednim

zadrugama u ukupnom iznosu 488.358 KM.

Tabela 25. Pregled realizacije Projekta zapošljavanja u poljoprivredi Republike Srpske za 2013. godinu

Komponente Odobreno za zapošljavanje

Lica Sredstava

I komponenta Zapošljavanje kod poslodavca i samozapošljavanje u nerazvijenim i izrazito nerazvijenim opštinama

Samozapošljavanje 181 1.447.000,00


4 14.000,00

II komponenta Zapošljavanje kod poslodavca i samozapošljavanje u razvijenim i srednje razvijenim opštinama

Samozapošljavanje 229 453.000,00


47 1.829.900,00

III komponenta Zapošljavanje visokoobrazovanih stručnih kadrova u poljoprivrednim zadrugama

30 488.358,00

Ukupno: 491 3.920.258,00

Ukupno su odobrena sredstva za zapošljavanje 491 lica u iznosu 3.920.258,00 KM. Po ovome

Projektu iskazan je izuzetno veliki interes za samozapošljavanje u poljoprivredi što podrazumjeva

registraciju komercijalnih poljoprivrednih gazdinstava. U narednom periodu se očekuje sklapanje

ugovora i zasnivanje radnog odnosa lica po Projektu. Predloženo je da se u 2014. godini nastavi sa

realizacijom mjera zapošljavanja u poljoprivredi prema istom projektu bez novog konkursa i to po

konkursu i prispjelim zahtjevima iz 2013. koji će se obići komisijski u cilju utvrđivanja činjeničnog

stanja po ranije podnešenom zahtjevu.

Projekat podrške zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj

U skladu sa Memorandumom o razumijevanju o implementaciji Akcionog plana Bosne i

Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja i Akcionim planom zapošljavanja

za 2013. godinu, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je u toku 2013. godine realizovao Projekat

podrške zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj. Cilj Projekta podrške zapošljavanju Roma u

Republici Srpskoj u 2013. godini je integracija na tržište rada lica iz ciljne grupe Projekta u cilju

sprečavanja dugoročne nezaposlenost i socijalne isključenosti. Projektom se omogućava direktna

podrška zapošljavanju lica romske pripadnosti i to kroz dvije komponente. Odobrena su sredstva za

samozapošljavanje 10 lica u iznosu od 80.000 KM i 22 zahtjeva poslodavaca za zapošljavanje 23

radnika na period od 12 mjeseci u iznosu od 138.000 KM. Projekat zapošljavanja Roma karakterišu

42

određene složenosti u implementaciji jer se radi o dosta osjetljivoj ciljnoj grupi posebno sa aspekta

niske i nepovoljne kvalifikacione struktue lica romske nacionalnosti obuhvaćene Projektom. Takođe,

prilikom realizacije projekata zapošljavanja lica romske nacionalnosti identifikovan je i problem da se

isti ne prijavljuju na evidenciju ili se prilikom prijavljivanja ne izjašnjavaju kao pripadnici romske

nacionalnosti.

Projekat Javnih radova

U skladu sa usvojenim Akcionim planom zapošljavanja za 2013. godinu u Republici Srpskoj

za organizovanje i izvođenje javnih radova kroz projekat SSNESP bila su predviđena sredstva u

iznosu od 500.000,00 KM. Zbog velikog interesovanja jedinica lokalne zajednice za ovu aktivnu

mjeru odobrena su, kroz projekat SSNESP, dodatna sredstva u iznosu od 200.000 KM. Javni radovi su

mjera aktivne politike zapošljavanja koji se organizuju u cilju zapošljavanja, očuvanja i unapređenja

radnih sposobnosti nezaposlenih, kao i radi ostvarivanja određenog društvenog interesa. Nosilac

aktivnosti, i procjene javnih radove i doznačćavanja sredstava bila je Jedinica za koordinacju projekata

pri Ministarstvu zadravlja i socijalne zaštite, dok je Zavod za zapošljavanje Republike Srpske bio

angažovan na upućivanju nezaposlenih lica iz određenih ciljnih grupa koji treba da budu uključeni u

javne radove. Po osnovu javnih radova u 2013. godini bilo je angažovano 449 lica.

Projekti koji su realizovani u saradnji sa drugim institucijama i organizacijama

Pored navedenih projekata, čiji je nosilac bio Zavod za zapošljavanje Republike Srpske,

značajno je istaći i učešće u projektima koji su realizovani u saradnji sa drugim ustanovama,

partnerima i organizacijama, uglavnom međunarodnim, a najvećim dijelom su se odnosili na

institucionalno jačanje kapaciteta službe zapošnjavanja i unapređenje mjera aktivne politike

zapošljavanja. U okviru navedenih aktivnosti nastavljena je realizacija druge faze projekata:

-"Jačanje institucionalnih kapaciteta službi zapošljavanja – ICBES";

- "Projekat zapošljavanja mladih - YEP".

U okviru implementacije Projekta „Jačanje institucionalnih kapaciteta službi zapošljavanja –

ICBES“ ostvaren je niz značajnih aktivnosti koje se prije svega ogledaju u razvijanju efikasnijih mjera

i programa zapošljavanja aktivnog tržišta rada, a u cilju borbe protiv nezaposlenosti i povećanja

zapošljavanja. U okviru ICBES Projekta (treća komponenta) pokrenutno je „Lokalno partnerstvo za

razvoj zapošljavanja i ekonomije“ u osam opština čiji je osnovni cilj razvoj partnerstva sa lokalnom

zajednicom, sistemom obrazovanja i uključivanje što većeg broja poslodavaca u problematiku

obrazovanja i kreiranja novih radnih mjesta. Lokalno partnerstvo je u prošloj godini uspješno

realizovano u biroima Zvornik, Prijedor, Bijeljinia, Doboj, Banja Luka, Trebinje, Istočna Ilidža i

Istočno Novo Sarajevo.

"Projekat zapošljavanja mladih u BiH"-YEP finansira Švajcarska agencija za razvoj i saradnju

(SDC) a implementira njemačka agencija GOPA. U okviru implementacije Projekta zapošljavanja

mladih (YEP) u Republici Srpskoj su otvoreni i implementirani u rad Zavoda Klubovi za traženje

posla u biroima: Banja Luka, Gradiška, Srbac, Teslić, Modriča, Novi Grad, Zvornik, Nevesinje i

Rudo. U okviru Druge faze Projekta koja se implementira od 2011. godine aktivnosti su usmjerene na

nastavak razvoja Klubova za traženje posla (Job Club), razvoj savremenog koncepta rada Zavoda za

zapošljavanje ( rekonstrukcija prostorija, prakse i način rada, percepcija) i održavanju Foruma o

zapošljavanju mladih.

43

Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je u okviru Evropske Unije, u vezi programa

prekogranične saradnje između Bosne i Hercegovine i Crne Gore EuropadAid/134889/L/ACT/IPA za

dostavljanje prijedloga projekta učestvovao u dva projekta. Kao aplikant dva uzeto je učešće u

projektu "Radna prilika za sve" sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore koji je aplikant jedan. Cilj

ovog projekta je jačanje, umrežavanje i saradnja između svih učesnika na tržištu rada u prekograničnoj

regiji koje su uključene kroz lokalnu i regionalnu strategiju u području zapošljavanja i razvoja ljudskih

resursa, sa naglaskom na osobe sa invaliditetom. Drugi projekat u okviru ovog poziva "Zajedno u

turizmu" za cilj ima unapređenje privrednog razvoja prihvatljivog područja stvaranjem mogućnosti

zapošljavanja i provođenje inovativnih intervencija u dva specifična područja djelovanja:

"Unapređenje kapaciteta ljudskih resursa" i "Unapređenje održivog turizma". U ovom projektu je

vodeći aplikant Turistička organizacija Herceg Novog, a Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je

aplikant dva. Trenutno se očekuje evaulacija ovih projekata i dalje aktivnosti po istim.

Ostvarivanje prava nezaposlenih lica (materijalno - pravna zaštita)

Nezaposlena lica u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme

nezaposlenosti ostvaruju pravo na:

- novčanu naknadu,

- penzijsko-invalidsko osiguranje,

- penzijsko-invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, ukoliko je sa tim stažom osiguranja

ostvaren uslov za starosnu penziju,

- zdravstveno osiguranje,

- posredovanje u zapošljavanju,

- informisanje o mogućnostima i uslovima zapošljvanja,

- savjetovanje o izboru zanimanja,

- stručno osposobljavanje i pripremu za zapošljavanje.

U skladu sa zakonom, nezaposleno lice kome je radni odnos prestao bez njegovog zahtjeva,

saglasnosti ili krivice, a koje ima najmanje osam mjeseci neprekidnog staža osiguranja u posljednjih

12 mjeseci ili 12 mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci ima pravo na novčanu naknadu,

zdravstveno osiguranje i penzijsko-invalidsko osiguranje. Dužina trajanja prava na novčanu naknadu

zavisi od dužine staža osiguranja nezaposlenog lica, odnosno najmanje jedan mjesec, a najviše 12

mjeseci. Novčana naknada za nezaposleno lice koje ima do 15 godina staža osiguranja iznosi 40% od

prosječne plate koju je nezaposleno lice ostvarilo u posljednja tri mjeseca rada, a za nezaposleno lice

koje ima više od 15 godina staža osiguranja 45% od prosječne plate koju je nezaposleno lice ostvarilo

u posljednja tri mjeseca. Iznos novčane naknade ne može biti niži od 30% prosječne neto plate niti viši

od iznosa jedne prosječne neto plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu. Za ostvarivanje ovog

prava u 2013. godini izdvojeno je 22.520.586,76 KM što je za 8.220.601,72 ili oko 57 % više u odnosu

na 2012.godinu kada je izdvojeno 14.299.985,04 KM. Od ukupno izdvojenih sredstava za redovnu

novčanu naknadu izdvojeno je 21.832.283,64 KM, dok je za novčanu naknadu za lica koja su ovo

pravo ostvarila po osnovu stečaja preduzeća izdvojeno 688.303,12KM.

U skladu sa članom 37. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme

nezaposlenosti, nezaposlenom licu pripada i pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri

godine, ukoliko sa tim stažom osiguranja ispunjava uslov za starosnu penziju. Ovo pravo nezaposleno

lice ostvaruje u nadležnom fondu u skladu sa zakonom. Za ostvarivanje prava u 2013. godini

izdvojeno je 1.799.825,38 KM i u 2013. godini ovo pravo je prosječno mjesečno ostvarivalo 888 lica

44

odnosno 1.497 lica tokom cijele godine, što je za 345 lica manje u odnosu na 2012. godinu kada je ovo

pravo ostvarivalo 1.842 nezaposlena lica. Na osnovu iznesenih pokazatelja vidljivo je da je za prava

po osnovu nezaposlenosti koja nezaposlena lica ostvaruju u Zavodu za zapošljavanje Republike

Srpske u 2013 godini izdvojeno ukupno 24.320.412,14 KM ili 57% ukupnih rashoda Zavoda (odnosno

rashoda koji se isplaćuju iz sredstava Zavoda).

BRČKO DISTRIKT BiH

Provođenje programa i mjera aktivne politike zapošljavanja je bila jedna od ključnih aktivnosti

Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH i u 2013. godini, koja ima za cilj smanjenje stope

nezaposlenosti kroz podršku programima poslodavaca za novo zapošljavanje i organizovanje stručnog

osposobljavanja, obuke i pripremu za zapošljavanje. Po osnovu posredovanja u zapošljavanju,

uključujući i zapošljavanje po osnovu aktivnih mjera, u 2012. godini brisano je sa evidencije 1.090

lica, što je u odnosu na 2012. godinu (904) više za 186 lica, ili za 20,56 %.

Program zapošljavanja pripravnika

Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je u 2013. godini, u saradnji sa Vladom Brčko

distrikta BiH, provodio Program zapošljavanja pripravnika u sektoru privatnog biznisa VII stepena

obrazovanja. Ukupno je ovim programom obuhvaćeno 128 lica i za tu namjenu je izdvojeno

1.490.422,00 KM.

Program zapošljavanja lica starije starosne dobi

Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je pripremio i programe zapošljavanja lica starije

starosne dobi i to muškaraca starosne dobi preko 45 godina i žena starosne dobi preko 40 godina, kao

teže zapošljive ciljne grupe. Cilj ovog programa je da se ovoj teže zapošljivoj ciljnoj grupi pomogne u

zapošljavanju i sticanju radnog staža u cilju sticanja uslova za penziju. Ukupno je posao putem ovog

Programa u 2013. godini našlo 30 lica. Za provođenje ovog programa su izdvojena finansijska

sredstva Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH u iznosu od 221.400,00 KM.

Program zapošljavanja dugoročno nezaposlenih lica

Ovaj program je realizovan u 2013. godini i odnosi se na zapošljavanje lica koja su prijavljena

na evidenciju nezaposlenih lica duže od 5 godina. Zapošljavanje lica sa dugoročnom nezaposlenošću,

kao teže zapošljive i dobrim dijelom socijalno isključene ciljne grupe svih stepena obrazovanja, sa

davanjem prednosti u listama, programski je zadatak koji je izvršen zapošljavanjem 154 lica, a za šta

je utrošeno 876.600,00 KM.

Tabela 26. Pregled realizacije Programa zapošljavanja lica starije starosne dobi koji su provedeni u 2012. i 2013. godini od strane Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH

2012. 2013.

Broj korisnika Finansijska

sredstva (KM) Broj korisnika

Finansijska sredstva (KM)

Program zapošljavanja lica starije starosne dobi (Muškarci – preko 45 godina, žene – preko 40 godina)

47 338.400 29 214.020

45

Program zapošljavanja Roma

I u 2013. godini implementiran je Projekat zapošljavanja i samozapošljavanja romske

populacije u Brčko distriktu BiH. Ukupno je u 2013. godini ovim programom obuhvaćena 2 lica

romske populacije za koje je izdvojeno 18.000,00 KM. Osnovni problem u realizaciji ovog Programa

u Brčko distrktu BiH je bila sama složenost ciljne grupe kroz nepovoljnu kvalifikacionu strukturu i

pojavu da se lica prilikom prijavljivanja ne izjašnjavaju kao pripadnici romske nacionalnosti.

Program pripreme tržišta rada

Planirana priprema za tržište rada u 2013. godini izveden je kroz kurseve neformalnog

obrazovanja, u funkciji je osposobljavanja nezaposlenih lica kroz sticanje novih znanja i vještina

prvenstveno kroz učenje preduzetničkog znanja. Ukupno je ove obuke u 2013. godini prošlo 16 lica za

šta je utrošeno 5.999,00 KM.

Ostvarivanje prava nezaposlenih lica (materijalno - pravna zaštita)

Novčana naknada

Materijalno - pravno obezbjeđenje, odnosno novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti

ostvaruju lica kojima je radni odnos prestao bez njihovog zahtjeva, saglasnosti ili krivice i koja imaju

najmanje osam mjeseci neprekidnog staža osiguranja u poslednjih 12 mjeseci, ili 12 mjeseci s

prekidima u poslednjih 18 mjeseci, pod uslovom da je poslodavac najmanje za minimum staža

osiguranja uplaćivao doprinose za slučaj nezaposlenosti za sve zaposlene. U 2013. godini bilo je 1.179

korisnika, a ukupno izdvojena finansijska sredstva za ovu namjenu su iznosila 1.733.856,00 KM. Ovo

pravo su ostvarila lica svih starosnih i kvalifikacionih struktura.

Tabela 27. Pregled izdvajanja za novčanu naknadu u periodu 2009-2013. godina

Aplikacija -obilježja Izvršenje

2009. Izvršenje

2010. Izvršenje

2011. Izvršenje

2012. Izvršenje

2013

1. Broj korisnika novčane naknade 896 1.028 934 710 1.179

2. Ukupan bruto iznos novčanih naknada

1.132.514 1.238.281 1.433.024 1.054.509 1.733.856

Penzijsko i invalidsko osiguranje

Članom 27. stav 3. Zakona o zapošljavanju Brčko distrikta BiH, omogućeno je da se

nezaposlenim licima sa evidencije Zavoda kojima nedostaje do tri godine do sticanja uslova za

odlazak u starosnu penziju, osigura penzijsko i invalidsko osiguranje. U 2013. godini ovo pravo je

ostvarilo 97 lica (u 2012. je bilo 84 lica), za šta su potrošena finansijska sredstva u iznosu od 103.165

KM.

46

IV. RAD SLUŽBI / AGENCIJA ZA ZAPOŠLJAVANJE

Sistem organizacije službi zapošljavanja slijedi princip organizacije Bosne i Hercegovine,

utvrđen Ustavom Bosne i Hercegovine. Na nivou Bosne i Hercegovine, u oblasti rada i zapošljavanja,

uspostavljena je Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, a zavodi za zapošljavanje

organizovani su na nivou entiteta i kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u Republici Srpskoj

Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je centralizovana institucija koja ima šest područnih ureda i

biroe u opštinama. U Brčko distriktu BiH od 01.04.2004. godine, zakonom je osnovan Zavod za


Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine formirana je 2003. godine kao

samostalna upravna organizacija u okviru institucija Bosne i Hercegovine, Zakonom o Agenciji za rad

i zapošljavanje Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj 21/03 i 43/09.), gdje su utvrđene

slijedeće nadležnosti Agencije:

a) u oblasti zapošljavanja iz svoje nadležnosti predstavlja Agenciju i sarađuje sa nadležnim

agencijama, institucijama, i međunarodnim organizacijama u tim oblastima;

b) u koordinaciji sa Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:

resorno ministarstvo BiH), izvršava preuzete međunarodne obaveze iz oblasti zapošljavanja, a

sarađujući sa nadležnim entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje

Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zavod za zapošljavanje Brčko

distrikta);

c) prati primjenu međunarodnih standarda i politika u oblasti zapošljavanja i u saradnji sa

entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta, učestvuje u

njihovom sprovođenju;

d) inicira zaključivanje međunarodnih ugovora u oblasti zapošljavanja i učestvuje u vođenju

pregovora za zaključivanje međunarodnih ugovora u oblasti socijalnog osiguranja za dio

nezaposlenosti i prati njihovo provođenje u saradnji sa zavodima za zapošljavanje entiteta i

Brčko distrikta;

e) koordinira aktivnosti u domaćim i međunarodnim projektima u oblasti zapošljavanja koji su od

interesa za Bosnu i Hercegovinu i sarađuje sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i

Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta u njihovoj realizaciji;

f) prikuplja strane i domaće zahtjeve i informacije o ponudi i potražnji domaće i strane radne

snage i u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko

Distrikta realizuje ih u granicama svojih nadležnosti i mogućnosti tržišta rada u Bosni i

Hercegovini;

g) prati, analizira i istražuje privredna, društvena i druga kretanja, stanje zaposlenosti i

nezaposlenosti, te njihove međusobne uticaje u saradnji sa entitetskim zavodima za

zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta, na osnovu čega predlažu potrebne

mjere i aktivnosti na unapređivanju zapošljavanja;

h) inicira potrebne aktivnosti kod entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje

Brčko distrikta da se zajednički i u saradnji sa poslodavcima, sindikatima, obrazovnim

ustanovama i drugim udruženjima organizuju i provode programi profesionalnog usmjerenja i

obrazovanja s ciljem većeg zapošljavanja i drugih oblika aktivne politike zapošljavanja;

i) koordinira u zapošljavanju bosanskohercegovačkih građana u inostranstvu u granicama svojih

zakonskih nadležnosti i u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za

zapošljavanje Brčko distrikta;

47

j) provodi potrebne analize i sastavlja izvještaje i dokumente iz oblasti zapošljavanja, sačinjava

nacrte, prijedloge i radne materijale dokumenata koje usvajaju i donose organi vlasti Bosne i

Hercegovine po iskazanim zahtjevima Vijeća ministara BiH i resornog ministarstva BiH, po

potrebi uz saradnju sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje

Brčko distrikta;

k) predlaže Vijeću ministara BiH dugoročni, srednjoročni i godišnji plan o smjernicama politika

tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini zajedno sa entitetskim

zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta, a posredstvom

resornog ministarstva BiH;

l) u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko

distrikta, daje resornom ministarstvu BiH mišljenje i prijedloge za zapošljavanje stranaca u

Bosni i Hercegovini (kvote);

m) u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko

distrikta, obezbjeđuje potrebne podatake u oblasti nezaposlenosti, posebno onih koji se odnose

na izvršavanje međunarodnih obaveza;

n) dostavlja svoje redovne godišnje izvještaje o radu i godišnje programe rada Vijeću ministara

BiH;

o) provodi obuku i osposobljavanje svog kadra kako bi se odgovorilo zahtjevima i izazovima

međunarodnih obaveza i integracijskih procesa, te inicira isto kod entitetskih zavoda za

zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta.

Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine je u 2013. godini, u saradnji sa

entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta Bosne i

Hercegovine, implementirala međunarodne sporazume o socijalnom osiguranju koje je Bosna i

Hercegovina zaključila sa drugim državama, kao i međunarodne sporazume koje je zaključila bivša

SFRJ, a koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini na osnovu akta o sukcesiji. Od ukupno je

zaprimljenih 1.487 predmeta, (R. Srbija, R. Slovenija, R. Crna Gora, R. Austrija, B.J.R. Makedonija,

R. Hrvatska) koji su uvedeni u bazu podataka Agencije i upućeni na rješavanje na daljnju proceduru u

potpunosti je završeno 1.265 predmeta ili 85%.

Agencija je u saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova učestvovala na trećem krugu

pregovora za zaključivanje Sporazuma o socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Crne

Gore kao i na pregovorima za zaključivanje Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine

i Vlade Crne Gore o regulisanju privremenog zapošljavanja i zaštiti radnika.

U 2013. godini Agencija je ostvarila intenzivnu saradnju sa Zavodima za zapošljavanje

Republike Crne Gore, Republike Srbije, Republike Hrvatske i Zavodom za zapošljavanje Republike

Slovenije u cilju intenziviranja saradnje u provođenju odredaba sporazuma o socijalnom osiguranju

između BiH i tih zemalja. Saradnja Agencije sa Austrijskom službom za zapošljavanje (AMS)

rezultirala je potpisivanju Memoranduma o saradnji između Agencije i Službe zapošljavanja

Republike Austrije, koji predviđa da se u saradnju uključi “know-how” transfer koji podrazumijeva

razmjenu iskustava, stručnjaka i informacija, a sve s ciljem efikasnijeg upravljanja politikama na

tržištu rada. Kao rezultat saradnje Agencije i Ministarstva rada, socijalne politike i pitanja potrošača

Austrije u Sarajevu je aprila 2013. godine održana konferencija „Crveno-bijelo-crvena karta“.

Aprila 2013. godine Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine i Savezna agencija za

rad SR Njemačke - Centralni ured za posredovanje stručne radne snage (ZAV) pri Agenciji za rad SR

Njemačke, su u Bonu potpisali Dogovor o posredovanju pri zapošljavanju radnika iz Bosne i

Hercegovine u Saveznoj Republici Njemačkoj (njegovatelji) na određeno vrijeme čime su stečeni

48

uslovi za početak procesa zapošljavanja naših državljana u SR Njemačkoj, Procedura zapošljavanja je

definisana u Operativnom protokolu za primjenu Dogovora o posredovanju pri zapošljavanju radnika

iz Bosne i Hercegovine u Saveznoj Republici Njemačkoj na određeno vrijeme, koji je 15.04.2013.

godine potpisan između Agencije i zavoda za zapošljavanje eniteta i Brčko distrikta BiH. U saradnji sa

entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, Agencija je u

2013. godini posredstvom ovog Dogovora programa putem Triple Win projekta i procedurom za

poznatog poslodavca posredovala u zapošljavanju 184 radnika.

U cilju provođenja Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade

Republike Slovenije o zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Republici Sloveniji Agencija

je u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH

u periodu 01.03.-31.12.2013. godine realizovala 624 oglasa za zapošljavanje radnika iz BiH u firmama

u Republici Sloveniji gdje su potpisani ugovori za zapošljavanje 1.012 radnika, a od toga je do

31.12.2013. godine radnu dozvolu dobilo i počelo raditi 661 radnik.

Početkom marta 2013. godine nastavljene su aktivnosti vezane za zaključivanje Sporazuma o

zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Državi Katar, kada je delegacija Države Katar

boravila u posjeti BiH i tom prilikom vodila razgovore i sa predstavnicima Agencije. Kao rezultat tih

aktivnosti, aprila 2014. godine je uslijedilo potpisivanje Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i

Hercegovine i Vlade Države Katar o reguliranju zapošljavanja državljana Bosne i Hercegovine u

Državi Katar.

U ovom izvještajnom periodu Agencija je sačinila slijedeće prijedloge Sporazuma o

zapošljavanju: Prijedlog Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Mađarske o

zapošljavanju državljana zemalja potpisnica; Prijedlog Sporazuma između Vijeća ministara BiH i

Vlade Republike Turske o zapošljavanju državljana zemalja potpisnica; Prijedlog Sporazuma između

Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Makedonije o zapošljavanju državljana zemalja potpisnica.

U okviru Programa ferijalnog rada u SR Njemačkoj za 2013. godinu u januaru 2013. godine

Agencija je dostavila Centralnom uredu za međunarodno posredovanje Savezne agencije za rad SR

Njemačke - ZAV-u, 192 prijave kandidata koji su zadovoljili potrebne uslove na dalju obradu. U

periodu od aprila do avgusta 2013. godine dostavljene su ukupno 122 radne ponude (Stellenangebot)

poslodavaca iz SR Njemačke, ovjerene od strane ZAV-a, a 86 studenata je otišlo na ferijalnu praksu u

SR Njemačku. Takođe je urađen i Prijedlog godišnjih kvota radnih dozvola u Bosni i Hercegovini za

2014. godinu, u saradnji sa entitetskim zavodima i Zavodom za zapošljavanje Brčko Distrikta Bosne i

Hercegovine.

Agencija je u 2013. godini, zajedno sa Federalnim zavodom za zapošljavanje, Zavodom za

zapošljavanje Republike Srpske, Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH i drugim institucijama

aktivno učestvovala u realizaciji slijedećih projekata:

Projekat zapošljavanja mladih (YEP),

Projekat jačanja kapaciteta razvoja ljudskih resursa u BiH,

Projekat „Razvoj službi zapošljavanja kao dio integrisanog radnog i socijalnog sistema“ -

potprojekat TAMOP 1.3.1. „Podrška međunarodne saradnje pograničnih regija“,

Projekat Podrška sistemu upravljanja imigracijama i azilom u Bosni i Hercegovini – faza II,

Projekat izgradnja institucija i kapaciteta u sektoru zapošljavanja u BiH (ICBES),

Projekat „Mogućnost zapošljavanja za mlade i žene u ruralnim opštinama u BiH“,

Projekat „Podrška obrazovanju odraslih u BiH“,

Projekat zapošljavanje medicinskih radnika u SR Njemačkoj „Triple Win“ ,

49

Projekat „Kvalifikacijski okvir za visoko obrazovanje u BiH“ (BHQFHE).

Projekat Migracija za razvoj na zapadnom Balkanu (MIDWEB).

Na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH, Agencija je učestvovala u izradi Migracionog profila

BiH u dijelu koji se odnosi na podatke o izdatim radnim dozvolama stranim državljanima u BiH.

Agencija je u koordinaciji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje, Zavodom za zapošljavanje

Republike Srpske i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH sačinila tabele o izdatim radnim

dozvolama stranim državljanima za 2012. godinu, po zemljama porijekla, kvalifikacionoj strukturi i

godinama starosti i poslala Ministarstvu sigurnosti BiH.

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Federalni zavod za zapošljavanje osnovan je Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i

socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (“Službene novine Federacije BiH”, broj 41/00 i 22/05) za

područje Federacije Bosne i Hercegovine za oblast rada i zapošljavanja, a u kantonima su osnovane

javne ustanove – kantonalne službe za zapošljavanje. U okviru sektora zapošljavanja u Federaciji BiH

djeluju sljedeće institucije:

Federalni zavod za zapošljavanje – djeluje na nivou Federacije BiH kao institucija sa

posebnim pravnim subjektivitetom uz ograničene nadležnosti, odnosno nadležan je, prije

svega, da:

a) prati i predlaže mjere za unapređenje zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih

osoba;

b) prati i osigurava provođenje utvrđene politike i mjera u oblasti rada i zapošljavanja na

teritoriji Federacije i o tome obavještava nadležna tijela Federacije;

c) upravlja sredstvima za osiguranje materijalne sigurnosti za vrijeme nezaposlenosti, u

skladu sa ovim zakonom;

d) prati, usklađuje i koordinira rad službi za zapošljavanje na provođenju utvrđene politike

i mjera u oblasti zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba iz nadležnosti

Federacije;

e) prati i predlaže mjere za unapređenje zapošljavanja invalidnih osoba i njihovu

profesionalnu rehabilitaciju i osigurava ispunjavanje uvjeta za njihovo zapošljavanje u

suradnji sa službama za zapošljavanje;

f) pruža pomoć u realiziranju programa profesionalne orijentacije, obuke i

prekvalifikacije za nezaposlene osobe i njihovo ponovno zapošljavanje na

odgovarajućim poslovima;

g) objedinjuje i vodi zbirne evidencije u oblasti rada i zapošljavanja od interesa za

Federaciju i predlaže mjere i potrebna sredstva za razvoj i funkcioniranje jedinstvenog

informacionog sistema u ovoj oblasti;

h) prati provođenje međunarodnih ugovora i sporazuma iz oblasti rada i zapošljavanja koji

se odnose na Federaciju;

i) predstavlja službe za zapošljavanje u odnosima s organima i službama Bosne i

Hercegovine, Federacije i Republike Srpske;

j) odobrava zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva na prijedlog službe

za zapošljavanje, u skladu sa Zakonom o zapošljavanju stranaca.

50

kantonalne službe za zapošljavanje – djeluju na kantonalnom nivou u Federaciji BiH kao

institucije sa posebnim pravnim subjektivitetom u čijim je organizacijskim sastavima 78 biroa

za zapošljavanje, pri čemu su, između ostalog, nadležne za:

a) posredovanje u zapošljavanju;

b) prikupljanje i dostavljanje podataka o nezaposlenim osobama Federalnom zavodu;

c) informiranje o mogućnosti zapošljavanja;

d) saradnju sa obrazovnim ustanovama radi usklađivanja obrazovnih programa sa kadrovskim

potrebama poslodavaca;

e) provođenje programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije nezaposlenih osoba i

njihovo ponovno zapošljavanje na odgovarajućim poslovima;

f) utvrđivanje prava osobama za slučaj nezaposlenosti;

g) izdavanje radnih dozvola stranim državljanima i osobama bez državljanstva;

h) donošenje i provođenje programa mjera za brže zapošljavanje određenih kategorija

nezaposlenih osoba čije je zapošljavanje otežano;

i) druge poslove utvrđene ovim i drugim zakonima.

Federalni zavod za zapošljavanje je i u 2013. godini, u skladu sa zakonskim propisima,

strateškim dokumentima i finansijskim mogućnostima, izvršavao svoje obaveze radi stvaranja

pretpostavki za poboljšanje kvaliteta ponude radne snage na tržištu rada, poticanja potražnje za

radnom snagom, kao i sticanja povjerenja i uspješnu saradnju partnera na tržištu rada. S obzirom na

zakonom utvrđene prioritete, nakon izvršenja obaveza koje se odnose na materijalnu i socijalnu

sigurnost nezaposlenih osoba, raspoloživa sredstva je usmjeravao u programe aktivne politike

zapošljavanja. Aktivnosti Federalnog zavoda za zapošljavanje i kantonalnih službi za zapošljavanje u

2013. godini bile su usmjerene na očuvanje dostignutog nivoa zaposlenosti i provođenje ukupnih

mjera kojima se pospješuju i unapređuju uvjeti za zapošljavanje, posredovanje u zapošljavanju i

materijalno-socijalna sigurnost nezaposlenih osoba za vrijeme nezaposlenosti. Naprijed navedenim

mjerama i programima aktivnih politika zapošljavanja, koji su bili gender senzitivni i fokusirani na

teško zapošljive kategorije nezaposlenih osoba, kao i na one kojima prijeti gubitak zaposlenja,

obuhvaćeno je oko 11.900 osoba, od kojih se 5.353 zaposlilo u 2013. godini.

U izvještajnom periodu, pored saradnje sa kantonalnim službama za zapošljavanje, nastavljena

je i saradnja sa međunarodnim institucijama i organizacijama, razvojnim agencijama i drugim

partnerima koji u Bosni i Hercegovini provode aktivnosti u vezi sa zapošljavanjem, obrazovanjem i

jačanjem privrede kao preduvjetom za otvaranje radnih mjesta. Ta saradnja se odvijala kroz

zajedničku realizaciju projekata zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke, organizaciju sajmova

zapošljavanja, razvoj profesionalne orijentacije, obrazovanja odraslih i dr. U općinskim biroima za

zapošljavanje u Federaciji BiH u 2013. godini je 9.596 nezaposlenih osoba učestvovalo u grupnom

informiranju o pravima i obavezama po osnovu nezaposlenosti. Upoznavanje sa tehnikama aktivnog

traženja posla kroz radionice o pisanju biografije i propratnog pisma, te radionice pripreme za intervju

sa poslodavcima prošlo je 2.141 osoba. Deset CISO centara u Federaciji BiH u 2013. godini pružalo je

usluge mladim nezaposlenim osobama dobi do 30 godina. Info seminar je pohađalo 2.418 osoba,

radionice za pisanje biografije i popratnog pisma 2.060, radionice pripreme za razgovor sa

poslodavcem 1.363, a 1.009 osoba je koristilo uslugu individualnog savjetovanja i izrade

individualnog plana zapošljavanja. Informacije o regularnim migracijama dobilo je 1.706 osoba.

Zaposlilo se 528 korisnika CISO. Projektom zapošljavanja mladih u BiH (YEP) u Federaciji BiH je

otvoreno osam klubova za traženje posla, gdje mlade nezaposlene osobe mogu dobiti kontinuiranu

51

pomoć u vezi sa traženjem posla. Klubovi funkcioniraju kroz tri segmenta: grupa za podršku,

radionice za sticanje vještina potrebnih za traženje posla i informiranje o slobodnim radnim mjestima.

Federalni zavod je u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje uspostavio sistem redovnog

profesionalnog informiranja u osnovnim i srednjim školama u Federaciji BiH radi upoznavanja

učenika o značaju izbora daljeg obrazovanja i uključivanja na tržište rada. Tokom 2013. godine u

aktivnosti profesionalnog informiranja uključeno je 229 osnovnih škola i 18.659 učenika, te 132

srednje škole i 14.701 učenik. Također, u pojedinim kantonima profesionalno informiranje je

organizirano i na određenim fakultetima. Federalni zavod učestvuje u implementaciji Operativnog

plana aktivnosti na provođenju mjera i preporuka sadržanih u Analizi stanja u oblasti srednjeg

obrazovanja s prijedlogom mjera za usklađivanje obrazovanja s potrebama privrede u Federaciji BiH,

za čiju je koordinaciju zaduženo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Nastavljena je

dugogodišnja saradnja sa Njemačkim internacionalnim društvom (GIZ), koje provodi projekat

„Podrška obrazovanju odraslih u BiH“.

U 2013. godini potpisan je Memorandum o razumijevanju između Federalnog zavoda, Instituta

za stručno obrazovanje i lično usavršavanje (BEST) iz Beča i Zavoda Papilot iz Ljubljanje. U skladu

sa potpisanim Memorandumom, a radi povećanja kompetencija nezaposlenih osoba u oblasti turizma,

pripremljen je zajednički projekat „Aquit“, s kojim se apliciralo za sredstva Austrijske razvojne

agencije (ADA). Početak realizacije Projekta, koji će trajati dvije godine, predviđen je u 2014. godini.

Jedna od zakonskih nadležnosti Federalnog zavoda jeste da prati, usklađuje i koordinira rad

kantonalnih službi za zapošljavanje na provođenju utvrđene politike i mjera u oblasti zapošljavanja i

socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba. U skladu s tim, i u 2013. godini su redovno održavani sastanci

direktora javnih službi za zapošljavanje u Federaciji BiH radi razmatranja rezultata realizacije

programa aktivne politike zapošljavanja i dogovora o aktuelnim pitanjima. U izvještajnom periodu,

između Federalnog zavoda i kantonalnih službi za zapošljavanje potpisan je Sporazum o realizaciji i

finansiranju Programa jačanja, konkurentnosti na tržištu rada – Prvo radno iskustvo 2013, Protokol o

principima, konceptu i dinamici realizacije Jedinstvenog informacionog sistema, Aneks 2 – Dopune

Memoranduma o razumijevanju između Razvojnog programa Ujedinjenih nacija, Federalnog zavoda i

kantonalnih službi za zapošljavanje (radi održivosti CISO), kao i Aneks III na Sporazum o

implementaciji i finansiranju projektnih aktivnosti SSNESP-a u periodu 2010 – 2014. godine.

REPUBLIKA SRPSKA

JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske organizovan je na centralnom, regionalnom i

lokalnom nivou, tačnije organizaciju Zavoda čine Centralna služba, šest filijala i 56 biroa.

Usmjerenost na različite oblike aktivnog djelovanja temeljila se na novim postavkama organizacije

službe zapošljavanja u Republici Srpskoj koja je realizovana u prošloj godini kroz usvajanje novih

akata Zavoda. Nova organizacija Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, na osnovu čega je

izvršeno razdvajanje administrativnih, odnosno poslova evidentiranja od savjetodavnih poslova,

omogućila je primjenu nove metodologije u realizaciji funkcije posredovanja i radu sa nezaposlenim

licima. Na ovaj način stavljen je veći akcenat na rad sa nezaposlenim licima i poslodavcima. U 2013.

godini donešeno je novo Uputstvo o obaveznim postupcima u realizaciji funkcije posredovanja čiji je

cilj upravo bio pružanje kvalitetnijih usluga poslodavcima i ostvarivanje što boljih rezultata u

realizaciji ove primarne funkcije Zavoda.

52

Pored aktivnosti koje realizuju savjetodavci u procesu rada sa nezaposlenim licima, značajan

dio aktivnosti je realizovan kroz rad CISO centara i klubova za traženje posla. CISO centri i klubovi

za traženje posla, u prošloj godini su uspostavljeni kao dio jedinstvene službe zapošljavanja i u skladu

sa tim utvrđena je jedinstvena metodologija rada. Sa 31.12.2013. godine CISO centri su pružili usluge

za 8.208 lica i to za 3.972 muškarca i 4.236 žena. Od ukupnog broja korisnika, zaposlilo se 1.254 lica.

Grupno informisanje je prošlo 7.586 korisnika, obuku za pisanje biografije 1.414 lica, obuku za

intervju sa poslodavcem 1.120 lica, a savjetodavne usluge su pružene za 608 korisnika. U Republici

Srpskoj je trenutno aktivno devet Klubova za traženje posla a u 2013. godini su i oni ugrađeni u

sistematizaciju Zavoda čime su stvoreni povoljniji uslovi zapošljavanja mladih prvenstveno kroz

obuke za aktivno traženje posla. Sa 31.12.2013. godine kroz kompletnu obuku Klubova prošla su 532

lica (183 muškarca, 349 žena). U istom periodu, uz pomoć usluga koje pružaju klubovi, zaposlenje su

pronašla 120 lica (57 muškaraca, 63 žene). Razgovore sa potencijalnim poslodavcima je obavilo 440

članova, prijavilo se na konkurse 1.345, pismeno se obratilo poslodavcima 723 i kroz obuku za

intervju prošlo 740 članova klubova.

U cilju preventivnog djelovanja u oblasti zapošljavanja i smanjenja nezaposlenosti Zavod je

ostvario neposrednu saradnju sa Ministarstvom prosvjete i kulture Republike Srpske na kreiranju

upisne politike. Profesionalno informisanje i savjetovanje za školsku 2012/2013 godinu prošlo je

2.448 učenika iz 104 odjeljenja završnih razreda osnovnih i srednjih škola u Republici Srpskoj, a

sadržavalo je informacije o obrazovanju i tržištu rada, o broju nezaposlenih lica koja aktivno traže

posao, o broju nezaposlenih mladih lica do 30 godina starosti koja aktivno traže posao, o najbrojnijim

zanimanjima na evidenciji Zavoda, o broju nezaposlenih po strukama i zanimanjima, kao i preglede

pripremljene po svim opštinama u Republici Srpskoj. U realizaciji aktivnosti u oblasti cjeloživotnog

učenja Zavod je u 2013. godini nastavio saradnju sa Zavodom za obrazovanje odraslih Republike

Srpske. U okviru navedenih aktivnosti Zavod je ostvario saradnju sa međunarodnim organizacijama i

to u okviru GIZ Projekta "Podrška obrazovanju odraslih u BiH" kao i "Projekta razvoja ljudskih

resursa - HRD" koji finansira Evropska unija a cilj je povećanje efikasnosti tržišta rada kroz

institucionalni i strateški razvoj koncepta cjeloživotnog učenja kao i uspostavljanje određenih

standarda u oblasti obrazovanja odraslih.

BRČKO DISTRIKT BIH

Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je provodio aktivnosti na tržištu rada Brčko

distrikta BiH, polazeći od vlastite uloge ustanovljene Zakonom o zapošljavanju i pravima za vrijeme

nezaposlenosti Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ br.33/04,19/07 i 25/08) i

utvrđenih programskih zadataka Zavoda. Takođe, i u 2013. godini su nastavljene aktivnosti

normativnoj dogradnji u cilju unapređenja rada Zavoda i kadrovskom kompletiranju u cilju jačanja

funkcije Zavoda u sektoru savjetodavne uloge i uloge profesionalne orjentacije. Programski zadaci

uglavnom opredjeljuju aktivnosti kroz provođenje Zakona o zapošljavanju i pravima za vrijeme

nezaposlenosti Brčko distrikta BiH, a u vezi sa ostvarivanjem prava nezaposlenih lica za vrijeme

nezaposlenosti i to:

posredovanje u zapošljavanju,

obavještavanje o mogućnostima i uslovima za zapošljavanje,

profesionalnu orijentaciju i savjetovanje o izboru zanimanja,

organizovanje stručnog osposobljavanja, obuke i pripreme za zapošljavanje,

sprovođenje programa i mjera aktivne politike zapošljavanja.

53

V. SLUŽBE ZA ZAPOŠLJAVANJE I OSJETLJIVE GRUPE NA TRŽIŠTU RADA

Situacija na tržištu rada, koju ilustruje ovaj izvještaj, a koju karakterišu visoka nezaposlenost, u

kojoj dominiraju strukturna i dugoročna nezaposlenost, velika su prepreka za brže i masovnije

zapošljavanje nekih ciljnih grupa, a posebno osjetljivih grupa na tržištu rada u Bosni i Hercegovini.

Lica koje se posebno teško zapošljavaju mogu se istaći:

- Lica starijih starosnih grupa koja duže čekaju na zaposlenje,

- Lica sa invaliditetom,

- Manjinske grupe (Romi),

- Izbjegla lica i povratnici,

- Lica bez zanimanja (NKV radnici).

Na osnovu potpisanog Memoranduma o razumijevanju za implementaciju Akcionog plana

Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja za 2013. godinu (potpisan

17.12.2012. godine), Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i

Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH su u 2013. godini nastavili sa realizacijom svojih

programa zapošljavanja i samozapošljavanja Roma. Cilj ovih programa je stimuliranje poslodavaca za

zapošljavanje nezaposlenih Roma uz osposobljavanje/obuku za radno mjesto i stvaranje povoljnijih

uslova za samozapošljavanje, čime će se djelimično smanjiti nezaposlenost, poboljšati materijalni

položaj i pospješiti ekonomska i socijalna integracija romske populacije u društvene tokove.

FEDERACIJA BiH

U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih

osoba FBiH („Službene novine Federacije BiH”, broj 41/00 i 22/05), sve nezaposlene osobe imaju

pravo da se prijave na evidenciju nezaposlenih i pod istim uslovima da ostvaruju svoja prava na

području Federacije Bosne i Hercegovine. Federalni zavod i kantonalne službe zapošljavanja provode

svoju zakonsku obavezu o nediskriminaciji i na evidenciji nezaposlenih se nalaze osobe bez obzira na

nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost, a sve osobe su ravnopravne u dobijanju zaposlenja, bilo u

okviru redovnog obavljanja posredničke uloge Zavoda, bilo u okviru sufinansiranja programa novog

zapošljavanja. Programi koje su provodili Federalni zavod i kantonalne službe zapošljavanja u 2012.

godini, a koji se dijelom, ili u cijelosti, odnose na zapošljavanje osjetljivih grupa su:

Program zapošljavanja i samozapošljavanja povratnika,

Program zapošljavanja i samozapošljavanja Roma,

Projekat podrške mrežama za socijalnu sigurnost i zapošljavanje (SSNESP),

Projekat „Prilika za sve“,

Program jačanja konkurentnosti na tržištu rada - prvo radno iskustvo.

U 2013. godini je realizovan Program zapošljavanja i samozapošljavanja Roma koji direktno

implementira Federalni zavod za zapošljavanje. Po tom programu je omogućeno zapošljavanje i

samozapošljavanje 81 Roma, od čega je zaposleno 57, a samozaposleno 24 Roma. Zapošljavanje

invalida regulisano je Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba

s invaliditetom u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH", broj 9/10). Ovim zakonom je

uspostavljen Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih osoba Federacije BiH. Za

izvršenje obaveze koja proističe iz Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i

zapošljavanju osoba sa invaliditetom („Službene novine Federacije BiH”, broj 9/10), a koja se odnosi

na izdvajanje 10% planiranih sredstava za aktivnu politiku zapošljavanja radi finansiranja Fonda za

54

profesionalnu rehabilitaciju, osposobljavanje i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, Federalni zavod

je u 2013. godini uplatio 2.022.700,00 KM.

REPUBLIKA SRPSKA

Članom 3. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti

propisano je da se nezaposlenim licima bez obzira na rasu, boju kože, pol, jezik, religiju, političko i

drugo mišljenje i opredjeljenje, etničku ili socijalnu pripadnost i porijeklo, imovinsko stanje, članstvo

ili nečlanstvo u sindikatu, političkoj organizaciji ili udruženju kao i stanje fizičkog ili mentalnog

zdravlja garantuje ravnopravnost ostvarivanjem prava na zapošljavanje. Istim članom je regulisano da

je u suprotnosti sa ovim zakonom svaka diskriminacija zasnovana na polu u procesu ponude

zapošljavanja, otvorenog oglasa, postupka ponude slobodnih radnih mjesta, radnog odnosa i otkaza

radnog odnosa. Programi koje je provodio Zavod za zapošljavanje Republike Srpske u 2012. godini, a

koji se dijelom ili u cijelosti odnose na zapošljavanje osjetljivih grupa su:

Projekat podrške zapošljavanju i samozapošljavanju ratnih vojnih invalida VRS, djece

poginulih boraca VRS i nezaposlenih demobilisanih boraca Vojske Republike Srpske

„Zajedno do posla“.

Projekat podrške zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj,

Projekat podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanje (SSNESP),

Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je pripremio prijedlog „Projekta podrške

zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj u 2013. godini“ koji je usvojen na sjednici Upravnog odbora

od 28.12.2012. godine te donijeta odluka o raspisivanju Javnog poziva po istom. Odobrena su sredstva

za samozapošljavanje 10 lica u iznosu od 80.000 KM i 22 zahtjeva poslodavaca za zapošljavanje 23

radnika na period od 12 mjeseci u iznosu od 138.000 KM. Zapošljavanje invalida regulisano je putem

Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida (“Službeni glasnik

Republike Srpske”, broj 54/09, 37/12), kojim je osnovan Fond za profesionalnu rehabilitaciju i

zapošljavanje invalida Republike Srpske, putem koga idu programi zapošljavanja invalidnih lica.

BRČKO DISTRIKT BIH

Članom 5. Zakona o zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti obezbjeđuje se

jednakost svih onih koji traže zaposlenje, bez obzira na rasu, etničko porijeklo, boju kože, pol, jezik,

religiju, političko i drugo mišljenje i opredjeljenje, socijalnu pripadnost i porijeklo, imovinsko stanje,

članstvo ili nečlanstvo u Sindikatu i političkoj organizaciji. Najugroženije kategorije nezaposlenih lica

u Brčko distriktu BiH su lica starija od 50 godina, mladi sa niskom kvalifikacionom strukturom, lica sa

posebnim potrebama i nacionalne manjine (Romi). Zato Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH u

provodi posebne programe aktivnih mjera zapošljavanja namijenjene ovim grupama u cilju

zapošljavanja i poboljšanja njihove pozicije na tržištu rada. Programi koje je provodio Zavod za

zapošljavanje Brčko distrikta BiH u 2013. godini, a koji se dijelom ili u cijelosti odnose na

zapošljavanje osjetljivih grupa su:

Program zapošljavanja pripravnika,

Program zapošljavanja lica starije starosne dobi,

Program zapošljavanja Roma.

55

VI. RADNA MOBILNOST U REGIJI I ULOGA AGENCIJE ZA RAD I ZAPOŠLJAVANJE

BOSNE I HERCEGOVINE

U 2013. godini započela je primjena „Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i

Hercegovine i Vlade Republike Slovenije o zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Republici

Sloveniji“ i „Dogovora o posredovanju pri zapošljavanju radnika iz Bosne i Hercegovine u Saveznoj

Republici Njemačkoj (njegovatelji) na određeno vrijeme“. Nadležni nosilac ovih sporazuma ispred

BiH je Agencija za rad i zapošljavanje BiH, u saradni sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i

Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH. Što se tiče Sporazuma sa Republikom Slovenijom, u

periodu 01.03.-31.12.2013. godine realizovano je 624 oglasa za zapošljavanje radnika iz BiH u

firmama u Republici Sloveniji gdje su potpisani ugovori za zapošljavanje 1.012 radnika, a od toga je

do 31.12.2013. godine radnu dozvolu dobilo i počelo raditi 661 radnik, a ukupno je u 2013. godini

posredstvom Dogovora sa SR Njemačkom zaposleno 184 radnika na poslovima njegovatelja. Ukupno

je putem Agencije, entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta

Bosne i Hercegovine u 2013. godini u inostranstvu zaposleno 857 radnika.

U okviru Program ferijalnog rada u SR Njemačkoj za 2013. godinu u januaru 2013. godine

Agencija za rad i zapošljavanje dostavila je Centralnom uredu za međunarodno posredovanje Savezne

agencije za rad SR Njemačke - ZAV-u, 192 prijave kandidata koji su zadovoljili potrebne uslove na

dalju obradu. U periodu od aprila do avgusta 2013. godine dostavljeno je ukupno 122 radne ponude

(Stellenangebot) poslodavaca iz SR Njemačke, ovjerenih od strane ZAV-a, a 86 studenata je otišlo na

ferijalnu praksu u SR Njemačku.

Zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini

U skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, oblast rada i zapošljavanja, pa tako i zapošljavanje

stranaca u Bosni i Hercegovini, povjerena je na nadležnost entitetima, koji su pravno regulisali ovu

oblast posebnim zakonima. Na nivou Bosne i Hercegovine, Zakonom o kretanju i boravku stranaca i

azilu („Sl.glasnik BiH“, broj 36/08.,87/12.), okvirno su regulisani uslovi i način boravka stranaca u

Bosni i Hercegovini po osnovu rada, dok su zakonska riješenja oko zapošljavanja stranaca na nivou

entiteta i Brčko distrikta BiH.

Tabela 28. Pregled izdatih radnih dozvola stranim državljanima u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu BiH u 2013. godini po kvalifikacionoj strukturi

VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV Ukupno:

Bosna i Hercegovina 1.209 83 659 21 9 304 129 149 2.563

Federacija BiH 666 48 337 5 2 115 88 65 1.326

Republika Srpska 522 32 220 16 7 104 39 84 1.024

Brčko distrikt BiH 21 3 102 0 0 85 2 0 213

U Bosni i Hercegovini u periodu 01.01.-31.12.2013. godine, ukupno je izdato 2.563 radne

dozvole i to u Federaciji BiH 1.326, u Republici Srpskoj 1.024, a u Brčko distriktu BiH 213 radne

dozvole.

56

Tabela 29. Pregled izdatih radnih dozvola stranim državljanima u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu BiH u

2013. godini po zemljama porijekla

R.B. DRŽAVA BIH FBIH RS BDBIH

1 Srbija, uključujući Kosovo/UNSCR 1244 809 235 542 32

2 Turska 354 331 6 17

3 Kina (uključujući Hong Kong i Makau) 350 84 120 146

4 Hrvatska 231 179 47 5

5 Ruska Federacija 96 2 94 0

6 Italija 92 48 44 0

7 Slovenija 71 44 27 0

8 Crna Gora 70 43 26 1

9 Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija 60 42 18 0

10 Austrija 51 33 14 4

11 Njemačka 49 36 13 0

12 Kuvajt 28 28 0 0

13 Rumunija 23 6 17 0

14 Sjedinjene Američke Države 23 13 10 0

15 Egipat 17 17 0 0

16 Francuska 16 14 2 0

17 Indija 16 14 2 0

18 Sirijska Arapska Republika 16 14 0 2

19 Iran (Islamska Republika) 15 14 1 0

20 Saudijska Arabija 15 15 0 0

21 Libijska Arapska Džamahirija 13 12 0 1

22 Nizozemska 11 8 3 0

23 Mađarska 10 8 2 0

24 Slovačka Republika 10 6 2 2

25 Ukrajina 10 3 7 0

26 Ujedinjeno Kraljevstvo 9 6 3 0

27 Poljska 8 6 2 0

28 Albanija 7 5 2 0

29 Jordan 7 6 0 1

30 Češka Republika 6 3 3 0

31 Litvanija 6 0 6 0

32 Bugarska 5 5 0 0

33 Španija 5 5 0 0

34 Malezija 4 4 0 0

35 Pakistan 4 4 0 0

36 Švicarska 4 2 1 1

37 Bahami 3 3 0 0

38 Brazil 3 3 0 0

39 Danska 3 2 1 0

40 Grčka 3 2 1 0

41 Kanada 3 2 1 0

42 Koreja, Republika 3 2 1 0

43 Belgija 2 1 1 0

44 Senegal 2 2 0 0

45 Švedska 2 2 0 0

46 Alžir 1 1 0 0

47 Australija 1 1 0 0

48 Azerbejdžan 1 0 1 0

49 Bahrein 1 1 0 0

50 Bjelorusija 1 0 1 0

51 Dominikanska Republika 1 0 1 0

52 Indonezija 1 1 0 0

53 Irska 1 1 0 0

54 Izrael 1 0 1 0

55 Japan 1 1 0 0

56 Južna Afrika 1 1 0 0

57 Kamerun 1 1 0 0

58 Kirgistan 1 1 0 0

59 Mongolija 1 0 0 1

60 Nepal 1 1 0 0

57

61 Norveška 1 0 1 0

62 Tunis 1 1 0 0

63 Uzbekistan 1 1 0 0

Ukupno: 2.563 1.326 1.024 213

U Federaciji BiH, Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti

nezaposlenih osoba regulirano je da je Federalni zavod nadležan za odobravanje zapošljavanja stranih

državljana i osoba bez državljanstva na prijedlog kantonalnih službi za zapošljavanje, a u skladu sa

Zakonom o zapošljavanju stranaca („Službene novine Federacije BiH“, broj 111/12), Zakonom o

kretanju i boravku stranaca i azilu („Službeni glasnik BiH“, br. 36/08 i 87/12) i Procedurom za

izdavanje radne dozvole od 6.6.2011. godine, kojima su, između ostalog, definirani uvjeti i način

izdavanja te kvota radnih dozvola. Radne dozvole uglavnom su date stranim državljanima koji su

osnivači firmi u Federaciji BiH ili su u njima direktori i izvršni direktori. Najviše radnih dozvola

izdato je za rad u oblasti trgovine, prerađivačke industrije, obrazovanja, finansijskog posredovanja i

uslužnih djelatnosti. U 2013. godini odbijeno je pet zahtjeva za izdavanje odobrenja za radnu dozvolu

stranom državljaninu.

Zakonom o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva ("Službeni glasnik

Republike Srpske " broj: 24/09 i 117/11) regulisano je zapošljavanje stranih državljana i lica bez

državljanstva, odnosno izdavanje radnih dozvola stranim državljanima u Republici Srpskoj, dok je

Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu između ostalog definisano izdvanje radnih dozvola,

kvote i izuzeci. Na zahtjev poslodavca koji zapošljava radnika, radnu dozvolu u obliku rješenja izdaje

filijala Zavoda nadležna prema sjedištu poslodavca, nakon provjere da li na evidenciji nezaposlenih

ima lica koje traži poslodavac i na osnovu utvrđene kvote radnih dozvola u Republici Srpskoj. Stranim

ulagačima ili osnivačima privrednog društva, odnosno preduzećima sa sjedištem u Republici Srpskoj,

Zavod izdaje radnu dozvolu bez obzira da li na evidenciji nezaposlenih ima lica koja ispunjavaju

uslove tražene zahtjevom za izdavanje radne dozvole. Kao i prethodnih godina radne dozvole se

uglavnom izdaju za strane državljane sa visokom i višom stručnom spremom i to za ona zanimanja

kojih nema na evidenciji, ili se za njih traže posebna znanja i vještine.

U Brčko distriktu BiH, Zakonom o zapošljavanju stranaca Brčko distrikta BiH (“Službeni

glasnik Brčko distrikta Brčko distrikta” broj 15/09.,19/09.), predviđeno je da izdavanje radnih dozvola

pređe u nadležnost Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH. Zakonom je definisano da Zavod za

zapošljavanje Brčko distrikta BiH ne može izdati stranom državljaninu radnu dozvolu ako na

evidenciji nezaposlenih lica u Brčko distriktu BiH ima lica koja ispunjavaju uslove koje zahtijeva

poslodavac.

Sistem informisanja o mogućnosti zapošljavanja u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu se

sve više razvija. Nezaposlena lica informacije o novim radnim mjestima traže, osim u biroima službi

zapošljavanja, u sredstvima javnog informisanja, putem lične neposredne komunikacije i putem

privatnih agencija za zapošljavanje. Kada vršimo analizu ravnopravnosti nastupa javnog i privatnog

sektora na tržištu rada i u tom pravcu posmatramo normativni i institucionalni okvir moramo poći od

činjenice postojanja u ovoj oblasti raspodjele ustavnih nadležnosti između države, entiteta i distrikta, a

u FBiH između entiteta i kantona. I u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj se od 2008. godini kroz

zakonske i podzakonske akte radi na na unapređenju okvira za aktivnije učešće privatnog sektora u

posredovanju u zapošljavanju.

Na temelju podataka o registraciji,a prema posljednjim dostupnim podacima, u BiH u punom

kapacitetu samo nekoliko privatnih agencija radi poslove posredovanja u zapošljavanju kao primarnu

58

aktivnost. Te agencije posjeduju i odgovarajuće web portale, a prvenstveno su najaktivniji:

www.posao.ba i www.agencijaspektar.com, gdje nezaposleni mogu naći informacije o ponudi poslova

u Bosni i Hercegovini, kreirati svoju biografiju (CV) i gdje poslodavci mogu istaknuti potrebu za

radnom snagom.

Takođe, na web stranicama Federalnog zavoda za zapošljavanje (www.fzzz.ba) i Zavoda za

zapošljavanje Republike Srpske (www.zzzrs.net) takođe je uvedena opcija on line ponude poslova,

dok je u toku uvođenje istog servisa i Zavodu za zapošljavanje Brčko distrikta BiH

(www.zzzbrcko.org).

Kao i prethodnih godina, Federalni zavod je i u 2013. godini nastavio objavljivati oglase o

slobodnim radnim mjestima posredstvom svoje internet stranice (www.fzzz.ba). Na internet stranici

Federalnog zavoda (www.fzzz.ba) u 2013. godini je objavljeno 5.699 oglasa za 12.267 slobodnih

radnih mjesta. Najviše oglasa objavljeno je u oblastima: obrazovanje (2.596 oglasa – 6.276 radnih

mjesta), državna služba/uprava (931 – 1.400), komercijala/prodaja (196 – 313) ekonomija/finansije

(175 – 237), pravo (166 – 263), administrativne i slične usluge (151 – 496), zdravstvo (125 – 615),

građevinarstvo/geodezija (99 – 237), elektrotehnika/ mašinstvo (98 – 147), informacione tehnologije

(70 – 111), zanatske usluge (65 – 183) itd. Prema kvalifikacionoj strukturi, najviše su tražene osobe sa

visokom stručnom spremom (6.784 ili 63,87%), zatim osobe sa srednjom stručnom spremom četvrtog

stepena (2.567 ili 24,17%), te osobe sa srednjom stručnom spremom trećeg stepena (661 ili 6,22%).

Najviše oglasa je bilo iz Kantona Sarajevo (29%), zatim iz Tuzlanskog (19%) i Hercegovačko-

neretvanskog kantona (12%). U 38% oglašenih radnih mjesta traženo je poznavanje stranih jezika, a u

30% uvjet za zasnivanje radnog odnosa bio je poznavanje rada na računaru i posjedovanje drugih

vještina iz oblasti informacionih tehnologija.U 2013. godini je registrirano 596 firmi koje imaju

mogućnost samostalnog postavljanja oglasa za slobodna radna mjesta na web stranici Federalnog

zavoda. Također, 6.977 pojedinačnih korisnika, koji su se registrirali na web portalu Federalnog

zavoda, svakodnevno elektronskom poštom prima obavještenja o novim oglasima za posao

objavljenim na ovoj stranici. Na internet stranici Federalnog zavoda u 2013. godini zabilježeno je

812.068 posjeta, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje od skoro 100 posto. I druga internet

stranica Federalnog zavoda (www.abecedakarijere.ba), koja je namijenjena učenicima, studentima i

drugim potencijalnim korisnicima u vezi sa profesionalnom orijentacijom, zabilježila je 91.256

posjeta, što je na nivou prethodne godine.Uvedena je i nova opcija koja omogućava osobama koje

traže posao da postave svoju biografiju, koju mogu pregledati poslodavci registrirani na web stranici

Federalnog zavoda, što predstavlja unapređenje funkcije posredovanja u zapošljavanju. Do kraja 2013.

godine postavljeno je 1.519 biografija.

U 2013. godini na portalu Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske (www.zzzrs.net)

objavljeno je 4.822 oglas za 15.326 slobodnih radnih mjesta. Najveći broj oglasa odnosio se na oblast

obrazovanja 1.856, komercijalu i prodaju 826, administrativne i druge usluge 484, informatička

djelatnost 387, ekonomija i finansije 263, turizam i ugostiteljstvo 194, zdravstvo 162, državna uprava

113, građevinarstvo 109 itd. Analiza objavljenih slobodnih radnih mjesta prema stepenu obrazovanja

ukazuje da se najveći broj oglasa odnosio na lica sa visokom stručnom spremom 3.986, srednjom

stručnom spremom 1.031 i višom stručnom premom 226. Sve oglase Zavod priprema i objavljuje

besplatno po dostavljenim zahtjevima poslodavaca. Takođe treba istaći da se na web sajtu Zavoda za

zapošljavanje Republike Srpske svakodnevno nalazi preko 200 različitih oglasa za posao. Portal

Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske u prošloj godini zabilježio je oko 700.000 posjeta, što je za

oko 20 % više u odnosu na 2012. godinu, a na istom se do sada registrovalo 220 poslodavca koji su

pored besplatnog objavljivanja stekli mogućnost reklame svog preduzeća.

http://www.posao.ba/

http://www.agencijaspektar.com/

http://www.fzzz.ba/

http://www.zzzrs.net/

http://www.zzzbrcko.org/

http://www.fzzz.ba/

http://www.fzzz.ba/

http://www.abecedakarijere.ba/

http://www.zzzrs.net/

59

VII. REZIME NAJVAŽNIJIH ZAKLJUČAKA O POLITIKAMA ZAPOŠLJAVANJA I

PRIJEDLOG MJERA KOJE JE POTREBNO PREDUZETI

Problem implementacije evropskih i svjetskih standarda posebno je važan za oblast

zapošljavanja, počev od evidentiranja i statističke obrade podataka o zaposlenosti i nezaposlenosti,

informisanja o mogućnostima i uslovima zaposlenja, uključivanja nezaposlenih lica u neke od mjera

aktivne politike zapošljavanja, posredovanja u zapošljavanju,ostvarivanja prava po osnovnu

nezaposlenosti, a sve kroz implementaciju konvencija Međunarodne organizacije rada i svih drugih

konvencija i povelja o ljudskim pravima.

U dosadašnjim aktivnostima, Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalni

zavod za zapošljavanje i kantonalne službe zapošljavanja, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i

Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH su dali akcenat na preduzimanje mjera u cilju boljeg

funkcionisanja tržišta rada na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine i većoj saradnji u regionu, a

prvenstveno ispunjavanju obaveza oko uključenja Bosne i Hercegovine u EU.

U kontekstu novih izazova koji se očekuju na tržištu rada, predlaže se nadležnim institucijama

u Bosni i Hercegovini da i dalje unaprijeđuju sljedeće aktivnosti:

- Nastaviti aktivnosti na uspostavljanju Ekonomsko-socijalnog savjeta na nivou Bosne i

Hercegovine;

- Nastaviti razvoj i jačanje socijalnog dijaloga na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini;

- Nastaviti proces harmonizacije propisa iz oblasti zapošljavanja, obrazovanja i drugih propisa koji

se tiču politike tržišta rada;

- Unaprijediti zakone koji regulišu privredni ambijent u cilju rasterećenja poslodavaca, kako bi se

omogućio razvoj novog zapošljavanja i investicija;

- Nastaviti aktivnosti na reformi obrazovnog sistema s ciljem prilagođavanja sadašnjim i budućim

potrebama tržišta rada;

- Unaprijediti sistem statističkih indikatora tako što će se koristiti međunarodna klasifikacija i

metode;

- Nastaviti aktivnosti na smanjivanju svih vidova diskriminacije na tržištu rada;

- Pristupiti izmjenama postojećih zakonskih rješenja kojima bi se zavodi i službe zapošljavanja

oslobodili socijalnih funkcija;

- Nastaviti dalje jačanje kadrovskih kapaciteta i modernizaciju javnih institucija iz oblasti rada,

zapošljavanja i socijalne sigurnosti;

- Bolje definisati ciljne grupe u svrhu preduzimanja mjera za stimulisanje zapošljavanja;

- Promovisati programe kojima se pospješuje mobilnost radne snage na cijeloj teritoriji BiH;

- Jačati ulogu i uticaj relevantnih partnera na tržištu rada (sindikat-poslodavci-vlada) u rješavanju

problema u oblasti zapošljavanja;

- Unaprijediti saradnju sa zavodima za zapošljavanje zemalja EU i jugoistočne Evrope, sa

Međunarodnom organizacijom rada (MOR), WAPES-om, Delegacijom Evropske unije u BiH i

Savjetom za regionalnu saradnju.

Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod

za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH imaju dobru

međusobnu saradnju. Osoblje zaposleno u ovim službama dobro sarađuje i kontinuirano se obrazuje

kroz provođenje zajedničkih projekata, seminara, radionica, stručnih predavanja i studijskih posjeta.

To omogućuje primjenu evropskih i svjetskih standarda u oblasti rada i zapošljavanja, koji neminovno

60

zahtijevaju poboljšanje kvalifikacione strukture zaposlenih u službama za zapošljavanje, ali i

neprekidno obrazovanje uz rad, te pripremu i održavanje seminara na raznim nivoima i o

najaktuelnijim temama.

* * * * *

pregled politika zapoŠljavanja u bosni i hercegovini …arz.gov.ba/dokumenti/fajlovi/pregled...

Documents