prerada stampa

96
Dr Vlastimir T. Stamenkovi} Dr Dragan T. Veli~kovi} PRERADA LEKOVITOG BILJA PRERADA LEKOVITOG BILJA sa kratkim izvodom iz tehnologije gajenja i uputstvima za prihranu i za{titu prirodnim sredstvima SOKOBANJA, 2012.

Upload: milica-buha

Post on 26-Jul-2015

881 views

Category:

Documents


14 download

TRANSCRIPT

Dr Vlastimir T. Stamenkovi}Dr Dragan T. Veli~kovi}

PRERADA LEKOVITOG BILJAPRERADA LEKOVITOG BILJAsa kratkim izvodom iz tehnologije gajenja

i uputstvima za prihranu i za{tituprirodnim sredstvima

SOKOBANJA, 2012.

Dr Vlastimir T. Stamenkovi}Dr Dragan T. Veli~kovi}

PRERADA LEKOVITOG BILJA

Izdava~i:

Udru`enje za lekovito bilje DR. JOVAN TUCAKOV - SokobanjaDO FILM PUBLIK ART

Za izdava~a:

Neboj{a Stanojevi}

Urednik:

Milica Buha

Recenzent:

Prof. dr Jan Ki{geci, akademik

Dizajn i priprema za {tampu:

FPA CREATIVE TEAM

[tampa:

COLORGRAFX

Tira`: 1000

Izrada ove publikacije omogu}ena je uz pomo} ameri~kog naroda preko AgencijeSjedinjenih Ameri~kih Dr`ava za me|unarodni razvoj (USAID). "Udru`enje Dr JovanTucakov" je u potpunosti odgovorno za sadr`aj ove bro{ure, koji ne mora nu`no odra`avatistavove USAID-a ili vlade Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava.

7

88

1011

17171854

55555557595960

616163696971

72737375

7679

S A D R @ A J

UVOD .............................................................................................................................NACIONALNI, ME\UNARODNI I PROPISI EVROPSKE UNIJE UOBLASTI PROIZVODNJE I PRERADE LEKOVITIH BILJAKA .................

Nacionalni propisi .........................................................................Me|unarodni propisi ....................................................................Propisi Evropske Unije ..........................................................

PROIZVODNJA LEKOVITIH BILJAKA I BILJNIH DROGA ...................................PRIKUPLJANJE IZ PRIRODE ........................................................................PLANTA@IRANJE ............................................................................................BIOTEHNOLO^KI POSTUPCI ...........................................................................

PRERADA LEKOVITIH BILJAKA I BILJNIH DROGA ............................................PRANJE LEKOVITIH BILJAKA ......................................................................SU[ENJE ..........................................................................................................ODNOS SVE@E I SUVE DROGE I NEKI PARAMETRI KVALITETA ...............MEHANI^KA PRERADA LEKOVITIH BILJAKA I BILJNIH DROGA ..............

Usitnjavanje ...................................................................................Prosejavanje i odvejavanje .........................................................

VI[E FAZE PRERADE LEKOVITIH BILJAKA I BILJNIH DROGA .........................DESTILACIJA ...................................................................................................

Dobijanje etarskih ulja .................................................................EKSTRAKCIJA .................................................................................................

Dobijanje ekstrakata ....................................................................NOVE METODE EKSTRAKCIJE ....................................................................LEKOVITA SREDSTVA, KOZMETI^KI I DIJETETSKI PROIZVODI SABILJNIM SIROVINAMA ...................................................................................

Farmakolo{ka svojstva biljnih proizvoda ..........................Kontraindikacije i ne`eljena dejstva biljnih proizvoda .........

PREDLOG ZA MALA I SREDNJA PREDUZE]A..........................................

LITERATURA ..................................................................................................................PRILOZI ........................................................................................................................

Zahvaljujemo se prof. dr Novici Ran|elovi}u i mr Danijeli Avramovi} napomo}i u izradi Priru~nika, ustupljenom materijalu i fotografijama. Tako|e se zah-valjujemo prof. dr Janu Ki{geciju, recenzentu, na korisnim sugestijama.

Priru~nik je nastao kao te`nja Udru`enja za lekovito bilje "Dr Jovan Tucakov"iz Sokobanje da kontinuiranim izlaskom publikacija doprinese {to boljoj edukacijisakuplja~a, proizvo|a~a i prera|iva~a lekovitog bilja, pa je i on u toj funkciji.Svima se, jo{ jednom, zahvaljujemo na saradnji.

Autori

5

O AUTORIMA

Dr Vlastimir T. Stamenkovi} ro|en je 1940. godine u selu Bogojevcu(op{tina Leskovac). Gimnaziju je zavr{io u Leskovcu, a Prirodno-matemati~ki fakul-tet (biologija) u Skoplju. Poslediplomske i doktorske studije iz biljne taksonomije ifitogeografije zavr{io je u Novom Sadu.

Radio je u osnovnim i srednjim {kolama u Leskovcu i okolini, a poslednjih16 godina radnog veka proveo je u Sektoru za istra`ivanje i razvoj Farmaceutsko-hemijske industrije "Zdravlje" u Leskovcu. Zadnjih godina je radio kao pomo}nikdirektora za nau~no-istra`iva~ki rad. Biran je u zvanje nau~ni saradnik i docent zapredmet Sistematika vi{ih biljaka. Pored istra`ivanja prirodnih resursa lekovitih bil-jaka, za potrebe nau~no-istra`iva~kog rada u Sektoru, radio je vi{e godina namikro i makro ogledima gajenja lekovitih biljaka u krugu Fabrike i na povr{inama"Pore~je" u Vu~ju. Radio je u timu za razvoj, registraciju i uvo|enje u proizvodnjuve}eg broja fitopreparata.

O rezultatima floristi~kih, fitocenolo{kih, farmakognozijskih istra`ivanja, kaoautor ili koautor objavio je vi{e desetina radova na doma}im i inostranim skupovi-ma. Tako|e, autor je knjiga "Ne{kodljive lekovite biljke" (1995), dopunjeno izdanje"Na{e ne{kodljive lekovite biljke" (2005) i "Prirodna kozmetika" (2003). Koautor jeve}eg broja knjiga i priru~nika: "Lekovite biljke jugoisto~ne Srbije" (1998), "Lekovitebiljke Timo~ke krajine I i II", "Priru~nik o lekovitim biljkama" (4 izdanja) i dr. Odr`aoje veliki broj stru~nih i popularnih predavanja.

Dr Dragan T. Veli~kovi} ro|en je 1970. godine u Ni{u. Osnovnu {koluzapo~eo je u selu Bla`evu na Kopaoniku, a nastavio u Leskovcu, gde je zavr{io isrednju {kolu. Studije na Tehnolo{kom fakultetu (Univerzitet u Ni{u), smer hemi-jsko i biohemijsko in`enjerstvo, zavr{io je u Leskovcu. Na istom fakultetu zavr{io jeposlediplomske i doktorske studije.

Radio je u Farmaceutsko-hemijskoj industriji "Zdravlje" u Leskovcu. USektoru kvaliteta stekao je iskustvo u mikrobiolo{koj laboratoriji, laboratoriji za kon-trolu biljnih sirovina i gotovih proizvoda, proizvoda op{te upotrebe i API proizvoda,i delu za registraciju proizvoda. Sada radi u Visokoj poljoprivredno-prehrambenoj{koli strukovnih studija u Prokuplju, kao profesor za u`u nau~nu oblast Kontrolakvaliteta i Tehnolo{ke operacije.

Uklju~en je u nau~no-istra`iva~ke projekte Ministarstva prosvete i naukeVlade R. Srbije. Rezultate istra`ivanja prezentuje na skupovima koji se odnose naprou~avanje i kontrolu biljaka, kao i u ~asopisima me|unarodnog i nacionalnogzna~aja. Autor je i koautor ve}eg broja nau~nih radova i monografija "Vrste roda`alfija - hemijski sastav i antimikrobno delovanje" i "Ultrazvu~na ekstrakcija `alfije(Salvia L.)".

6

U V O D

Lekovite ili medicinske biljke u svom organizmu, sekundarnim metaboli-zmom, stvaraju biolo{ki aktivne materije: etarska ulja, alkaloide, tanine, heterozide,vitamine i dr, koje u ljudskom organizmu uti~u na funkcionisanje organa i organ-skih sistema. Ta delovanja nekada mogu biti i {tetna.

U svetu se koristi preko 10.000 biljnih vrsta sa lekovitim svojstvima. Prvipisani podaci o upotrebi lekovitih biljaka poti~u iz Kine iz perioda od 3.000 godinapre na{e ere. Upotreba lekovitih biljaka je od tada u stalnom usponu, {to je irazumljivo, jer je le~enje tada i bilo mogu}e jedino prirodnim sredstvima. Po~etkom19. veka, ta~nije 1806. god., nema~ki apotekar Wilhem Selinger je iz opijuma izolo-vao morfin, {to se smatra po~etkom razvoja posebne nauke o lekovitim delovanji-ma biljaka, `ivotinjskih organa i nekih minerala, FARMAKOGNOZIJE.

U Srbiji od preko 3.500 taksona vaskularne flore, preko 700 (Sari}, 1989)vrsta imaju lekovita svojstva, ali je samo ne{to vi{e od 200 (delimi~no) ispitano. Uprometu se nalazi oko 300 biljnih vrsta i njihovih delova (droga). Uzimaju}i u obzirveliki floristi~ki biodiverzitet (raznovrsnost) na{e flore (Stevanovi} i Vasi}, 1995),kao i mnogobrojne radove o bogatstvu i raznovrsnosti ju`nih i isto~nih delovaBalkanskog poluostrva, smatramo da su te na{e prednosti u dosada{njem perio-du nedovoljno stru~no kori{}ene.

Nedostaju studije o lekovitim i hemijskim osobinama pojedinih biljnih rodo-va i vrsta, ili su malobrojne kao npr. studija o farmakolo{kim osobinama rodaMentha - menta, nana (Jan~i}, 1987,1988), fitohemijskim osobinama vrsteChelidonium majus - rusa (Nikoli}, 2004), vrste Salvia officinalis - `alfija, kadulja(Veli~kovi}, 2007) i dr. Institut za prou~avanje lekovitog bilja "Dr Josif Pan~i}" uBeogradu uradio je nekoliko monografija o naj~e{}e upotrebljavanim lekovitimbiljkama (kamilica, `alfija, pitoma nana).

U na{oj zemlji prve pisane podatke o lekovitim biljkama mo`emo na}i ukodeksu Hodo{kom iz 14. veka i Hilandarskom iz 15. ili 16. veka. ZaharijeStefanovi} Orfelin je u Velikom Srpskom travniku (1783) opisao desetinelekovitih biljaka, a Vuk Stefanovi} Karad`i} u Srpskom rije~niku (1818) objaviopodatke o upotrebi lekovitih biljaka u narodu. Osniva~ na{e botanike dr JosifPan~i} i njegov u~enik i saradnik dr Sava Petrovi}, a posebno ovaj drugi u knjiziLekovite biljke Srbije (1883), udarili su temelje fitoterapije kod nas.

Nesumnjivo najve}i doprinos razvoju farmakognozije u Srbiji dao jeakademik Jovan Tucakov sa saradnicima, osniva~ Instituta za prou~avanje lekovi-tog bilja "Dr Josif Pan~i}" i katedre za Farmakognoziju na Farmaceutskom fakulte-tu u Beogradu. Ohrabruje {to se ovaj predmet uvodi (fakultativno) na mnogimmedicinskim i drugim fakultetima, {to doprinosi daljem razvoju ove nauke.

7

Prerada lekovitih biljaka obuhvata dobijanje biljnih sirovina (planta`iranjem,prikupljanjem iz prirode ili biotehnolo{kim postupcima), pranje, odvajanjenepo`eljnih delova i drugih biljaka, su{enje, seckanje, usitnjavanje, separaciju,klasifikaciju, me{anje, pakovanje i dr. Vi{e faze prerade obuhvataju destilacijubiljnog materijala pomo}u vode ili vodene pare (hidrodestilacija), ekstrakcijuorganskim rastvara~ima, CO2 ekstrakciju i dr.

NACIONALNI, ME\UNARODNI I PROPISI EVROPSKE UNIJEU OBLASTI PROIZVODNJE I PRERADE LEKOVITIH BILJAKA

Nacionalni propisi

Nacionalni propisi se bave, pre svega, za{titom lekovitih biljaka i njihovogstani{ta, naro~ito kada se radi o endemoreliktnim ili retkim biljnim vrstama. U tomezna~ajnu ulogu ima Zavod za za{titu prirode Republike Srbije. Vlada RepublikeSrbije je zakonskim i podzakonskim propisima propisala razli~ite stepene za{titelekovitih biljaka i ovlastila Zavod da javnim konkursom utvr|uje kontigente lekovi-tih biljaka koji se mogu prikupljati teku}e godine.

Od propisa koje treba da poseduju i primenjuju proizvo|a~i i prera|iva~i lekovitih biljaka navodimo:- - Zakone- - Uredbe- - Pravilnike- - Naredbe

Sve zakonske akte donosi Vlada Republike Srbije. Njihovo stupanje na sna-gu je nakon objavljivanja u Slu`benom glasniku Republike Srbije. Zakonikoji reguli{u oblast lekovitih biljaka su:- - Zakon o za{titi bilja ("Slu`beni list SRJ", br. 24/98, 26/98, 101/05 i 41/09)- - Zakon o za{titi `ivotne sredine ("Slu`beni glasnik RS", br. 135/2004 i 36/09)- - Zakon o organskoj proizvodnji i organskim proizvodima ("Slu`beni list

SRJ", br. 62/06)- - Zakon o zdravlju bilja ("Slu`beni glasnik RS", br. 41/09)- - Zakon o sredstvima za za{titu bilja ("Slu`beni glasnik RS", br. 41/09)- - Zakon o za{titi prava oplemenjiva~a biljnih sorti ("Slu`beni glasnik RS",

broj 41/09)- - Zakon o za{titi prirode ("Slu`beni glasnik RS" br. 36/2009 i 88/10)- - Zakon o bezbednosti hrane Republike Srbije ("Slu`beni glasnik RS,

br. 41/09)

Narednom uredbom se odre|uju divlje vrste flore, faune i gljiva tj. za{ti}enevrste ~ije se sakupljanje iz prirodnih stani{ta, kori{}enje i promet stavlja podkontrolu i odre|uje visina naknade za njihovo kori{}enje:- - Uredba o stavljanju pod kontrolu kori{}enja i prometa divlje flore i faune

("Slu`beni glasnik RS", br. 31/05, 45/05, 22/07, 38/08, 9/10)

8

Od pravilnika koji reguli{u problematiku lekovitih biljaka ovom pri-likom izdvajamo:

- - Pravilnik o metodama organske biljne proizvodnje i o metodama organskeproizvodnje divljih biljnih i `ivotinjskih vrsta iz prirodnih stani{ta ("Slu`beniglasnik RS", br. 47/09)

- - Pravilnik o prekograni~nom prometu i trgovini za{ti}enim vrstama ("Slu`beni glasnik RS", br. 99/09)

- - Pravilnik o progla{enju i za{titi strogo za{ti}enih i za{ti}enih divljih vrsta bi-ljaka, `ivotinja i gljiva ("Slu`beni glasnik RS", br. 5/10)

- - Pravilnik o kriterijumima za izdvajanje tipova stani{ta, o tipovima stani{ta,osetljivim, ugro`enim, retkim i za za{titu prioritetnim tipovima stani{ta i o merama za{tite za njihovo o~uvanje ("Slu`beni glasnik RS", br. 35/10)

- - Pravilnik o od{tetnom cenovniku za utvr|ivanje visine naknade {tete prouzrokovane nedozvoljenom radnjom u odnosu na strogo za{ti}ene i za{ti}ene divlje vrste ("Slu`beni glasnik RS", broj 37/10)

- - Pravilnik o uslovima za osnivanje banke gena divljih biljaka, `ivotinja i glji-va, na~inu rada banke gena, na~inu postupanja sa biolo{kim materijalom,sadr`ini zahteva i dokumentaciji koja se podnosi uz zahtev za izdavanje dozvole za osnivanje banke gena ("Slu`beni glasnik RS", br. 65/10)

- - Pravilnik o uslovima i na~inu vr{enja procene rizika radi obavljanja fitosa-nitarnih pregleda po{iljaka bilja, biljnih proizvoda i propisanih objekata sasmanjenom u~estalo{}u ("Slu`beni glasnik RS", br. 67/11)

- - Pravilnik o kvalitetu ~aja, biljnog ~aja i njihovih proizvoda ("Slu`beni glas-nik RS", br. 4/12)

Naredba se donosi na po~etku svake kalendarske godine krajem marta ilipo~etkom aprila:- - Naredba o zabrani sakupljanja pojedinih za{ti}enih vrsta divlje flore i faune

u 2011. godini ("Slu`beni glasnik RS", br. 24/11)

Ovom naredbom se zabranjuje sakupljanje za{ti}enih vrsta divlje flore na celoj ter-itoriji Republike Srbije, npr. u 2011. godini to su bile slede}e vrste:

Hypericum barbatum Jacq. - trepljasti kantarionHypericum maculatum Crantz - planinski kantarionHypericum rumelicum Boiss. - rumelijski kantarionIris pseudoacorus L. - barska perunika, `uta perunika, divlja perunikaVeratrum nigrum L. - crna ~emerika

Preporuka za sve bera~e je da se obavezno upoznaju sa Naredbom izteku}e godine, kako ne bi do{li u sukob sa zakonom i platili ogromnekazne zbog toga.

Osim klasi~nih pravnih akata koje reguli{u ovu problematiku ovom prilikomizdvajamo i strate{ka dokumenta koja tako|e reguli{u problematiku leko-vitih biljaka a to su:- - Strategija za{tite lekovitog bilja u Srbiji, Ministarstvo za{tite `ivotne sre-

dine Republike Srbije, 1999- - Nacionalna strategija odr`ivog razvoja Srbije, 2008

9

- - Strategija biolo{ke raznovrsnosti Republike Srbije za period od 2011. do 2018. godine ("Slu`beni glasnik RS" br. 13/11)

- - Strategija razvoja poljoprivrede Srbije ("Slu`beni glasnik RS" br. 78/05)

U toku 2011. godine po~elo se sa izradom slede}ih strategija:- - Nacionalna strategija odr`ivog kori{}enja prirodnih resursa i dobara- - Strategija razvoja zemljoradni~kog zadrugarstva u Republici Srbiji

Tako|e o ugrozenosti biljnih vrsta sa lekovitim osobinama u Srbiji govori ipodatak da su zastupljene u zna~ajnom broju od 171 obra|ene biljne vrste uCrvenoj knjizi flore SR Srbije (Stevanovi}, 1999). O tome su data veoma ozbiljnaupozorenja i u monografijama, npr. Prakti~ni zna~aj o~uvanja diverziteta biljnogsveta Jugoslavije (Stevanovi} i Vasi}, 1995). Na{e Farmakopeje daju vi{e od 30monografija lekovitih biljaka i njihovih droga, koje utvr|uju zahteve o kvalitetu istih.

Me|unarodni propisi

Me|unarodni propisi kojima se reguli{e oblast lekovitih biljaka su:- - Konvencije- - Deklaracije- - Direktive- - Ostali strate{ki dokumenti

Konvencije kojima se reguli{e oblast za{tite i o~uvanja divlje flore su:- - Konvencija o me|unarodnoj trgovini ugro`enim vrstama divlje faune i flore

- CITES (1975)- - Konvencija o biolo{koj raznovrsnosti- - Konvencija o mo~varnim podru~jima koja su od me|unarodnog zna~aja,

naro~ito kao stani{ta ptica mo~varica (Ramsarska konvencija)- - Konvencija o o~uvanju evropske divlja~i i prirodnih stani{ta (Bernska kon-

vencija)- - Konvencija o za{titi svetske kulturne i prirodne ba{tine- - Svetska povelja o prirodi- - Panevropska strategija za{tite predeone i biolo{ke raznovrsnosti

Deklaracije koje obra|uju segment za{tite divlje flore su:- - [tokholmska deklaracija o ~ovekovoj sredini- - Berlinska deklaracija o biolo{koj raznovrsnosti i odr`ivom turizmu

- - Direktive koje se odnose na o~uvanje divlje flore su:- - Direktiva o o~uvanju prirodnih stani{ta divlje flore i faune (Direktiva Saveta

broj 92/43/EEC)- - Direktiva o razmeni ugro`enih vrsta divlje flore i faune (Direktiva Saveta

broj EC/338/97)- - Direktiva Evropske komisije o geneti~kim resursima, 2008

10

Ostali strate{ki dokumenti sa kojima moraju biti upoznati svi koji su zain-teresovani za oblast lekovitih i za~inskih biljaka su:- - Karta gena protokol o biosigurnosti, 2003- - Globalni akcioni plan za o~uvanje i odr`ivo kori{}enje biljnih geneti~kih

resursa za hranu i poljoprivredu, FAO 1996- - Me|unarodni sporazum o geneti~kim resursima za hranu i poljoprivre-

du, 2004

Propisi Evropske Unije

U farmaceutskoj industriji se u proizvodnji lekova koriste smernice Dobreproizvodne prakse (GMP), a u proizvodnji i preradi lekovitih biljaka Dobrepoljoprivredne prakse (GAP) i Dobre prakse u proizvodnji lekovitog bilja (GMPP),koje su definisale Evropsko udru`enje proizvo|a~a bilja u prehrambenoj industriji(EHIA) i Udru`enje za istra`ivanje lekovitog bilja (ISHS). Smernice su inovirane odUdru`enja EUROPAM 1998. god. Ove smernice, kao i nacionalni propisi ~ineosnovu za uvo|enje ISO 9000.

Iako su, verovatno, mnogi me|unarodni propisi inovirani, navodimo nekeod njih kojih proizvo|a~i i prera|iva~i lekovitih biljaka treba da se pridr`avajui da ih imaju, naro~ito ako su orijentisani na izvoz na tr`i{ta Evropske Unije:

- - Dobra poljoprivredna praksa-GAP (Evropsko udru`enje proizvo|a~a bilja u prehrambenoj industriji-EHIA)

- - Smernice za proizvodnju i preradu lekovitih biljaka (Udru`enje za istra`iva-nje lekovitih biljaka - ISHS)

- - Najnovije Smernice za proizvodnju i preradu lekovitih biljaka (Udru`enjeEUROPAM)

- - European Pharmacopoeia- - European Directives- - Codex Alimentarius i dr.

Pilikom izvoza na ostala tr`i{ta treba prou~iti i primeniti standarde tih zemal-ja gde se planira izvoz. Primena navedenih i ostalih dokumenata, naro~ito higijen-sko-za{titnih mera je ionako praksa ozbiljnih proizvo|a~a i prera|iva~a lekovitihbiljaka. Tra`i se samo da se to i dokumentuje, za svaku fazu proizvodnje, pisanomdokumentacijom.

11

Dajemo kratak izvod iz Smernica zaDobru poljoprivrednu proizvodnju(Good Agricultural Practices - GAP)lekovitog i aromati~nog bilja.

UVOD

- - Smernice se odnose na gajenje i primarnu preradu lekovitih biljaka koje se prodaje i primenjuje u Evropskoj Uniji.

- - Smernice obavezuju proizvo|a~e i prera|iva~e lekovitih biljaka da za{tite prirodne rasurse istih.

- - Glavni cilj Smernica je da se identifikuju najzna~ajnije mere u proizvodnji za postizanje dobrog kvaliteta finalnih proizvoda.

- - Osnovni smisao Smernica je da se ispuni zahtev korisnika u smislu propisanog kvaliteta: da se populacija {tetnih mikroorganizama svedena dozvoljeni minimum i da se ograni~e negativni uticaji koji se mogujaviti pri gajenju, preradi i skladi{tenju biljnih sirovina i gotovih proizvoda.

- - Svi u~esnici u proizvodnji i preradi (od proizvo|a~a sirovina do trgo-vaca) du`ni su da dobrovoljno sprovode Smernice.

PRINCIPI I POSTAVKE ZA DOBRUPOLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU

1. Seme i sadni materijal1.1. Kori{}eno seme i sadni materijal mora biti identifikovan botani~ki, sa

naznakama varijeteta, sorte, hemotipa i porekla.1.2. Izvorni materijal treba da ispunjava zahteve u pogledu kvaliteta i

klijavosti.1.3. Pojava drugih biljaka na zasa|enim povr{inama treba da se proveri sa

kompletnim proizvodnim postupkom (gajenje, `etva, su{enje, pakova-nje) i da se uklone.

2. Gajenje2.1. Primenjuje se standardni postupak koji mora biti unapred definisan

(zavisno da li se radi o konvencionalnoj ili organskoj proizvodnji).

12

13

2.2. Zemlji{te i |ubrenje2.2.1. Gajenje lekovitih biljaka nije dozvoljeno na zemlji{tu zaga|enom kana-

lizacionim otpadom, ljudskim i `ivotinjskim fekalijama, te{kim metalima,pesticidima i dr. hemikalijama.

2.2.2. Prirodno |ubrivo ne sme da sadr`i ljudske fekalije, mora biti dobro kompostirano.

2.2.3. Sva |ubriva moraju da se primenjuju samo prema potrebama biljne vrste.2.2.4. Za navodnjavanje mo`e se upotrebiti nezaga|ena voda: bez te{kih

metala, pesticida, herbicida i drugih toksi~nih materija.2.3. Navodnjavanje2.3.1. Navodnjavanje se primenjuje samo u skladu sa potrebama biljaka.2.3.2. Kvalitet vode mora da bude u skladu sa nacionalnim i standardima

Evropske Unije.2.4 Nega useva i za{tita bilja2.4.1. Mere obrade moraju biti prilago|ene rastu i potrebama biljaka.2.4.2. Kad god je mogu}e izbegavati primenu herbicida i pesticida. Ostaci

pesticida moraju da se uklapaju u dozvoljeni propisani maksimum. Primenu i skladi{tenje sredstava obavlja kvalifikovano lice. Primena sredstava mora biti registrovana u dokumentaciji.

2.4.3. Primena sredstava za |ubrenje i za{titu mora biti takvog intenziteta da biljni materijal bude prihvatljiv na tr`i{tu.

3. @etva3.1. @etva se obavlja kada biljke sadr`e najvi{e lekovitih materija.3.2. @etva se odvija pri stabilnim vremenskim uslovima, izbegava se visoka

vla`nost.3.3. Oprema za `etvu mora da se odr`ava u ~istom i ispravnom stanju,

delovi koji dolaze u dodir sa biljnim materijalom da su bez ulja i drugihzaga|iva~a.

3.4. Re`u}i delovi ma{ine ne treba da zahvataju zemlju.3.5. U po`njevenom biljnom materijalu ne smeju da se na|u toksi~ni biljni

delovi.3.6. O{te}en i pokvaren biljni materijal treba da se odstrani.3.7. Prihvatni sudovi za po`njeveni biljni materijal moraju biti ~isti.3.8. Po`njeveni biljni materijal ne sme da dolazi u kontakt sa zemlji{tem.3.9. Po`njeveni biljni materijal ne sme da se sabija.3.10. Po`njeveni biljni materijal dopremiti do su{are ili drugih ure|aja za pre-

radu {to pre.3.11. Po`njeveni biljni materijal treba da je za{ti}en od {teto~ina, mi{eva/glo-

dara i doma}ih `ivotinja.

4. Primarna prerada4.1. Nakon pristizanja na mesto primarne prerade, biljni materijal mora da se

odmah istovari i odpakuje.4.2. Prostorije u kojima se prerada odvija moraju da budu ~iste, sa dobrim

provetravanjem.

14

4.3. Gra|evina treba da je tako sazidana da se spre~i ulazak ptica, inseka-ta, glodara i doma}ih `ivotinja.

4.4. Oprema za preradu mora da bude ~ista i da se redovno servisira.4.5. Kod prirodnog su{enja materijal ne sme da bude u kontaktu sa

zemljom. Ako se materijal su{i te~nim gorivom ili gasom, u njemu ne sme da budu ostaci tih energenata.

4.6. Pri ve{ta~kom su{enju moraju da se razrade svi teholo{ki postupci za datu biljnu vrstu, ne sme da do|e do pregrevanja. Mora postojati doku-ment o parametrima su{enja.

4.6. Pri ve{ta~kom su{enju moraju da se razrade svi teholo{ki postupci za datu biljnu vrstu, ne sme da do|e do pregrevanja. Mora postojati doku-ment o parametrima su{enja.

4.7. Su{enje na zemlji{tu uz izlaganje direktnim sun~evim zracima treba izbegavati, osim za biljne delove gde je to neophodno.

4.8. Biljni materijal mora biti selektiran na ~istim i tehni~ki ispravnim ure|ajima.4.9. Posude za otpatke treba da budu obele`ene i da se svakodnevno ~iste.4.10. Osu{eni materijal se odmah pakuje, kako bi se spre~ilo zaga|enje.

5. Pakovanje5.1. Nakon ponovne kontrole biljni materijal se pakuje u nove ~iste d`akove,

kesice ili kutije.5.2. Ambala`a se ~uva u suvoj i ~istoj prostoriji, nedostupna `ivotinjama.5.3. Ambala`a za vi{ekratnu upotrebu treba da je dobro o~i{}ena i osu{ena.

6. Skladi{tenje i transport6.1. Pakovani suvi materijal skladi{ti se u suvim, dobro provetrenim pros-

torijama, sa ujedna~enom temperaturom: sve` materijal na od 1-5°C (osim bosiljka), a zamrznuti na -18°C (kod du`eg ~uvanja na -20°C).

6.2. Prostorije u kojima se vr{i prerada ili skladi{ti biljni materijal moraju da imaju za{titnu mre`u na svim otvorima.

6.3. Za skladi{tenje suvog materijala se preporu~uje prostorija sa betonom,da se dr`i na paletama koje su me|usobno i od zida dovoljno udaljene.Materijal proizveden organskom proizvodnjom se ~uva u odvojenim prostorijama.

6.4. Rinfuzni materijal se transportuje suvim prevozom, a etarska ulja u skladu sa propisima.

6.5. Fumigaciju, ukoliko je neophodno, izvodi osposobljena osoba, odobrenim sredstvima.

6.6. Tretiranje gasovima prostorije za skladi{tenje obavlja se u skladu sa nacionalnim i propisima Evropske Unije.

6.7. Nakon zamrzavanja ili tretiranja gasovima, nakon svakog tretmana, mora se odre|ivati vla`nost materijala.

7. Oprema7.1. Oprema za gajenje i preradu treba da je takve izvedbe da je laka za ~i{}enje.7.2. Sve ma{ine treba da su lako dostupne, da je omogu}eno ~i{}enje.

Ma{ine za rastur |ubriva i hemikalija moraju da budu kalibrirane.

15

7.3. Drveni materijal, ako postoji na ma{inama ne bi smeo da dolazi u dodirsa zaga|iva~ima.

8. Radnici i objekti 8.1. Radnici moraju da imaju adekvatno znanje iz oblasti botanike.8.2. Svi postupci prerade moraju da budu sprovedeni u skladu sa Smernica-

ma i ostalim dokumentima.8.3. Radnici koji rade u proizvodnji i preradi lekovitih biljaka moraju da pose-

duju visok nivo li~ne higijene. Objekti u kojima rade moraju imati svla~ionicu, toalet i sanitarni ~vor sa uslovima za pranje ruku.

8.4. Radnici koji boluju od prenosivih infektivnih bolesti ne smeju da ulaze uprostorije u kojima se vr{i prerada.

8.5. Radnici sa otvorenim rana, zapaljenjima i infekcijama ko`e ne smeju daulaze u prostorije gde se vr{i prerada, ukoliko ne nose za{titna odela, rukavice, sve do potpunog izle~enja.

8.6. Radnici treba da su za{ti}eni od toksi~nih i potencijalno alergenih bljnihmaterijala.

8.7. Treba voditi ra~una o zdravim uslovima rada svih radnika na proizvod-nji i preradi lekovitih biljaka.

9. Dokumentacija9.1. Svi postupci proizvodnje i prerade biljnog materijala moraju biti doku-

mentovani, sa podacima o plodoredu kod gajenja.9.2. Sve partije biljnog materijala sa istog lokaliteta treba da budu jednoli~no

obele`ene.9.3. Partije sa razli~itih lokacije mogu se me{ati samo ako se mo`e posti}i

dobra homogenost, {to mora biti dokumentovano. 9.4. Od posebnog je zna~aja da se dokumentuje proces `etve kao i prime-

na hemijskih sredstava pri proizvodnji.9.5. Primena gasova, posebno fosfina, mora se nalaziti u dokumentaciji.9.6. Svi postupci i procedure koji mogu uticati na kvalitet proizvoda moraju

biti dokumentovani.9.7. Svi dogovori izme|u proizvo|a~a i kupca moraju biti u dokumentaciji.9.8. Rezultati zvani~nih ispitivanja moraju biti u formi zvani~nih dokumenata,

a ~uvaju se u arhivi najmanje 10 godina.9.9. Svi specifi~ni uslovi u procesu gajenja, a posebno u toku `etve koji

mogu uticati na kvalitet proizvoda moraju se dokumentovati.

10. ObrazovanjePosebno je preporu~ljivo da se radnici koji u~estvuju u procesu proizvodnje iprerade biljnog materijala, kao i osobe koje primenjuju herbicide i pesticidestalno usavr{avaju.

11. Garancija kvalitetaDogovaranje proizvo|a~a i kupca o svim aspektima kvaliteta lekovitih biljaka,biljnog materijala i gotovih proizvoda mora biti zasnovano na me|unarodnopriznatim ili nacionalnim specifiranim osnovama i registrovano u pisanoj formi.

PROIZVODNJA LEKOVITIH BILJAKA I BILJNIH DROGA

PRIKUPLJANJE IZ PRIRODE

Prikupljanjem samoniklih lekovitihbiljaka obezbe|uju se, pre svega, biljnedroge (sirovine) za samomedikaciju iku}nu apoteku, ili za manju proizvodnjubiljnih preparata. Ovakav na~in obezbe-|enja biljnih sirovina ima svojih prednostiali i mana. Ako se biljke prikupljaju sa~istih terena koji optimalno odgovarajubiljnoj vrsti po pedolo{kom, geolo{kom

sastavu zemlji{ta i klimatskim uslovima one sadr`e dovoljno biolo{ki aktivnih(lekovitih) materija u sebi. Pravilnim daljim postupanjem sa ubranim biljnim mate-rijalom u njima }e se te materije i o~uvati. Me|utim, ovaj na~in obezbe|enja biljnihsirovina, naro~ito ako se nestru~no postupa, jedan je od glavnih faktoraugro`enosti lekovitih biljaka, jo{ vi{e ako se radi o endemi~nim i reliktnim biljnimvrstama.

Zato je potrebno da se pri prikupljanju biljnih droga sakuplja~i pridr`avaju nekih op{tih pravila:

- - izvr{iti identifikaciju biljne vrste koja je objekat interesovanja, kako ne bi bila zamenjena {kodljivom vrstom (npr. lincura se mo`e zameniti ~emeri-kom, sremu{ mrazovcem i sl.)

- - prikupljanje vr{iti samo ako su populacije te biljne vrste na pose}enom lokalitetu dobro razvijene, sa velikim brojem primeraka

- - prikupljanje biljnog materijala vr{iti pri stabilnim vremenskim uslovima, nikako neposredno posle ki{e, po tmurnom vremenu ili po rosi

- - pre su{enja o~istiti biljni materijal od natrulih delova, ne~isto}a, drugih primesa i biljaka

- - biljne delove prikupljati samo ako su dobro razvijeni: cvet (flos) i cvasti (flores) kada su po~eli da se otvaraju, plod (fructus) kada je suv, ili zreo (kod {titarica), ako je so~an kada sazri,kod nekih biljaka i poluzreo (npr. {ipurak), seme (semen) kada je zrelo, list (folium) kada je potpuno razvijen, nadzemni deo (herba) kada je biljka u cvetu, kora (cortex) rano u prole}e kada po~ne vegetacija, podzemni organi vi{egodi{njih biljaka - koren (radix), rizom (rhizoma),lukovica (bulbus), krtola (tuber) u jesen ili rano u prole}e. Samo ako postoji opasnost zamene sa {kodljivim i otrovnim biljkama (npr. zamena salepa sa mrazovcem) delovi se prikupljaju kada su biljke jasno prepoznatljive

17

- - zbog reprodukcije narednih godina uvek na lokalitetu na kome se prikup-ljaju biljne droge ostaviti 1/3 najbolje razvijenih primeraka. Narednih godina(3-5) ne prikupljati biljnu vrstu (drogu) sa istih povr{ina

- - ne prikupljati biljni materijal pored puteva, industrijskih pogona, deponija i sl.

- - u toku istog dana prikupljati delove iste biljne vrste

- - za prikupljanje koristiti prikladan pribor (no`, makaze, a{ov~i} i dr.), a pri-kupljeni materijal odlo`iti u papirnate ili platnene vre}ice

- - obazrivo postupati pri branju {kodljivih i otrovnih biljnih droga. Deca i trud-nice ne treba da ih sakupljaju, a ostali posle rada da operu ruke toplom vo-dom i sapunom

PLANTA@IRANJE

Zadovoljavanje sve ve}ih potre-ba u biljnim sirovinama nije mogu}esamo prikupljanjem samoniklih le-kovitih biljaka. Zbog toga se zadnjihgodina pristupa sve vi{e organizo-vanom planta`iranju lekovitih bilja-ka, mada je to praktikovano i u rani-jem periodu, naro~ito u Vojvodini.Za obezbe|ivanje kontinuirane pro-izvodnje u ve}im industrijskim po-strojenjima za preradu lekovitih bi-ljaka, ve}e koli~ine biljnih droga se

obezbe|uju samo sa planta`a. Ove sirovine su farmakolo{ki standardnog kvalite-ta, {to nije slu~aj kada se obezbe|uju prikupljanjem divljerastu}ih lekovitih biljaka.

Planta`iranjem lekovitih biljaka vr{i se najbolja za{tita ugro`enih lekovitihbiljnih vrsta, {to je od posebnog zna~aja za o~uvanje prirodne ravnote`e i racional-no kori{}enje prirodnih biljnih potencijala, tim pre, ako se planta`iranje vr{i naprirodnom stani{tu. Iako je prevazi|eno shvatanje da se lekovite biljke gaje samona zemlji{tu slabijeg boniteta, stvaranjem povoljnih uslova u brdsko-predplanin-skim predelima planta`iranje bi trebalo {iriti na ovim terenima, {to bi bio najboljidoprinos revitalizaciji, rekultivaciji i ekonomskom napretku ovih krajeva. [ta vi{e,neke biljne vrste sa lekovitim svojstvima odli~no vezuju zemlji{te pa mogu spre~itiili neutralisati erozione procese.

Radi ekonomske motivacije odgajiva~a lekovitih biljaka potrebnoje re{iti slede}e probleme iz dosada{nje prakse:

- - obezbediti stalne izvore sortnog semena onih biljnih vrsta za ~ije gajenje postoje optimalni uslovi u na{im krajevima, posebno brdsko-predplanin-skim podru~jima

18

Planta`a timijana

- - primenom odgovaraju}e agrotehnike, uz anga`ovanje stru~njaka razli~itihprofila, iskoristiti geneti~ki potencijal produktivnosti vrsta za dobijanje ve}ebiomase i vrsta bogatijih farmakolo{ki aktivnim supstancama

- - primenom biolo{kih metoda za{tite biljnih vrsta od korova, bolesti i {teto-~ina, smanjiti rizik ostatka hemijskih sredstava u biljnim drogama i sirovinama, naro~ito ako se dalje koriste u pripremanju tzv. biolo{ki ispravnije hrane

- - u cilju pobolj{avanja standardnog kvaliteta lekovitih biljaka i u ovoj oblastimoraju da se primene svetski standardi, pre svih GAP (Dobra poljoprivredna praksa) i GMPP (Dobra praksa u proizvodnji lekovitih biljaka)

Proizvodnja sortnog semena ima prvorazredni zna~aj za unapre|ivanjeplanta`iranja lekovitih, aromati~nih i za~inskih biljaka. Realizacijom projekata unau~nim institucijama stvorene su banke semena, {to omogu}uje da se moguobezbediti visokoprinosne sorte lekovitih biljaka. Seme deklarisanog kvaliteta jeosnovna pretpostavka uspe{nosti.

U dosada{njem periodu procenat iskori{}enja genetskog potencijalagajenih lekovitih vrsta se kretao od 30-40%. Boljom primenom agrotehni~kih mera,a naro~ito obezbe|enjem sistema za navodnjavanje i ubacivanjem potrebnihkoli~ina komposta i organskih |ubriva, taj procenat mo`e da bude daleko ve}i.

Za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju i u ovoj oblasti neophodna je pri-mena hemijskih sredstava. Nestru~nom primenom ovih sredstava dolazi do kumu-liranja {tetnih materija u zemlji{tu i biljkama, pa je problem rezidua sve izra`eniji.Lekovite, za~inske i aromati~ne biljke koje se koriste u izradi biolo{ki zdravije hranemoraju da budu oslobo|ene tih ostataka, naro~ito kada se planta`iraju u brdsko-predplaninskim regionima, daleko od saobra}ajnica i industrijskih centara. To semo`e posti}i samo takozvanim biolo{kim ratarenjem, primenom u {to ve}ojmeri komposta, organskih |ubriva i prirodnih za{titnih sredstava.

19

Priprema komposta

Kompost se priprema od organskih materija koje se lako raspadaju:ba{tenski i kuhinjski otpaci, li{}e, treset, pepeo, perje, piljevina, papir, karton, drve-na strugotina i dr. Preko sloja otpadaka od 20 cm nabaca se sloj zemlje od 3-4 cm,a zatim se postupak ponavlja sve dok se ne popuni predvi|eni prostor (ogra|eniprostor letvicama 150 × 200 × 50 cm), naj~e{}e 2 takva prostora jedan pored dru-gog, zbog manipulacije kompostom. Komposti{te se redovno zaliva zbogodr`avanja potrebne vlage, najbolje razre|enim te~nim |ubrivom od koprive iligaveza, ili mlakom ki{nicom, nikako hladnom vodom. Uz pomo} bakterija i ki{nihglista kompost }e biti pripremljen za {est meseci. Zreo kompost se proseje krozkrupno sito, krupni delovi vrate na komposti{te, a sitni kompost se upotrebi zaprehranjivanje lekovitih biljaka. Ako su planta`e lekovitih biljaka na ve}impovr{inama, u nemogu}nosti da se pripreme ve}e koli~ine komposta, koristi sestajsko |ubrivo.

Humus glistenjak pru`a mogu}nost za kvalitetniju proizvodnju, ali idodatnu zaradu. Uzgoj glista ili lumbrikokultura odavno je prestao da bude hobi.Pretvaranje organskog otpada u visokovredne proteine radom glista, mo`e bitisporedna delatnost ili veoma unosan porodi~ni biznis. Gajenje glista mo`e donetivi{estruku korist (Rajkovi} i Mini}, 1986):

1. Proizvodnja humusa, najfinijeg i najkvalitetnijeg organskog |ubriva za svevrste biljaka

2. Proizvodnja ve}e koli~ine mesa glista, koje predstavlja odli~nu visoko-pro-teinsku hranu za tov `ivine, ribe ili svinja

3. Re{avanje nekih od problema zaga|enja `ivotne sredine. lntenzivnim uz-gojem glista sav otpad se mo`e prevesti u veoma kvalitetno organsko |u-brivo koje mo`e zameniti zna~ajan deo mineralnih |ubriva, {to je od pose-bnog zna~aja u organskoj proizvodnji (1 t glistenjaka zamenjuje 5 t stajnjaka)

Kako se gaje gliste? Proces uzgoja glista i proizvodnje humusa je jednostavan i svakom pristu-

pa~an. Uzgoj glista mo`e se po~eti sa minimalnim ulaganjima. Jedno leglo glistako{ta oko 5.000 din. Brzina kojom se gliste razmno`avaju omogu}ava da se start-na koli~ina umno`i svaka 3 meseca, do obima koji odre|uju raspolo`ivi prostor,|ubrivo i radna snaga. Nabavkom ve}eg broja legala br`e se dosti`e krajnji obimproizvodnje, a mo`e se zapo~eti i ostati i u vrlo skromnim uslovima - na balkonu,u dvori{tu, gara`i, podrumu...

[ta je neophodno za uzgoj glista? - - Mati~no leglo crvene kalifornijske gliste: Jedinica kapaciteta u lum-

brikokulturi je leglo, odnosno 100.000 jedinki. Mati~no leglo se ne mo`e prikupiti uprirodi jer je jedino ova vrsta glista pogodna za uzgoj. Legla se mogu kupiti od regi-strovanih uzgajiva~a, uz sertifikat o poreklu i kvalitetu.

- - Prostor za uzgoj: Jedno leglo zahteva prostor od oko 2m2, i jo{ isto tolikoza manipulaciju stajnjakom i humusom. Uzgoj glista obavlja se uglavnom na otvo-renom prostoru, u ogra|enim lejama. Sastav zemlji{ta nije bitan, ali je va`no dabude ocedito, jer voda {kodi glistama.

- - Stajsko |ubrivo: Osnovna hrana glista u leglu je stajsko |ubrivo - stajnjak.Gliste se mogu hraniti i drugim organskim otpacima, {to je dobar na~in prerade

20

otpada dobijenog tokom proizvodnje lekovitog bilja, ali se tehnologija lumbriko-kulture zasniva na stajnjaku kao osnovnom hranivu. Od vrste i porekla stajnjakazavisi kvalitet humusa. Dostupna koli~ina stajskog |ubriva je ograni~avaju}i faktorkapaciteta lumbrikofarme. Jedno leglo za godinu dana potro{i 1 t stajnjaka, od~ega 50% potro{i za sopstvenu ishranu, a ostatak preradi i izbaci u obliku humusa.

- - Ulo`eni rad: Gliste ne zahtevaju veliko anga`ovanje. Hrane se jednomnedeljno a humus prikuplja sezonski (2 puta godi{nje).

- - Neophodna oprema: Uzgoj glista ne zahteva skupu i specijalnu opremu, asve se mo`e nabaviti u doma}im trgovinama.

Kako po~eti? Uzgoj glista treba po~eti u obimu koji odre|uju ve} navedeni faktori: raspo-

lo`ivi stajnjak, prostor i nov~ana sredstva za kupovinu startnih legala. Priodre|ivanju po~etne koli~ine legala treba imati u vidu ~injenicu da se ona u tokujedne godine mo`e udesetostru~iti. Nabavkom ve}eg broja, skra}uje se vremedostizanja grani~nog kapaciteta. Kada se maksimum ostvari, otvara se imogu}nost prodaje vi{ka glista.

Biolo{ka sredstva za za{titu lekovitih biljaka pripremaju se od vodenihbiljnih ekstrakata ili alkoholnih tinktura koprive, rastavi}a, gaveza, crnog luka,pelina, vrati~a, belog luka i drugih biljaka koje imaju jaka fitoncidna svojstva, akoje se mogu prikupiti u ve}im koli~inama, bez naro~itih tro{kova. Postoji ve}ibroj receptura za pripremanje biljnih sredstava za za{titu, koja ujedno slu`e ikao te~na |ubriva:

Naj~e{}e se 1 kg sve`e biljke potopi u 10 l vode, ostavi daodstoji 12-24 ~asa, zavisno od spoljne temperature, procedi i koristi zasuzbijanje biljnih va{i, gljivi~nih bolesti i sl. Ako se koriste osu{enebiljke odnos je 100-200 g (pelin 30 g) suve droge na 10 l vode, odstoji2-3 dana, procedi i primeni. Te~na |ubriva se pripremaju od istih bilja-ka, s tim {to odstoje u vodi 7-8 dana (dok se penu{anje ne smiri),sadr`aj se nakon toga procedi i razbla`i sa 10 delova vode. Tako dobi-jen preparat se upotrebljava za tretiranje biljaka i zemlji{ta.

Po{tovanjem plodoreda smanji}e se prisustvo korovskih biljaka na plan-ta`ama. Kako smo napred videli, korovske biljke su dragocene za pripremanje kom-posta, za{titnih sredstava i |ubriva. Da bi otklonili postoje}e zablude o manjim, presvega stru~nim zahtevima u gajenju lekovitih biljaka, u odnosu na klasi~nupoljoprivrednu proizvodnju, isti~emo da proizvodnja lekovitih biljaka ima niz speci-fi~nosti koje tra`e formiranje stru~nih timova, kako bi iskoristili sve mogu}nosti kojedaje ovaj posao. Proizvodnjom kvalitetnih biljnih sirovina mogu se ostvariti zna~ajniekonomski rezultati, vi{e puta uve}ani u odnosu na proizvodnju povrtarskih iratarskih kultura. Naravno, dohodak je ve}i sa pove}anjem nivoa finalizacije.

U nastavku dajemo kratke izvode iz tehnologija gajenja farmako-ekonomski najzna~ajnijih lekovitih biljaka. Biljke su iz prakti~nih razlo-ga pore|ane po abecednom redu latinskih naziva vrste.

21

Althaea officinalis L.BELI SLEZ

Beli slez najbolje uspeva nalakim, dubokim, vla`nim i povre-meno plavljenim zemlji{tima, naaluvijalnim nanosima. Ne pogodujumu te{ka i vezana zemlji{ta. Naistom mestu usev ostaje 2 godine,a mo`e se ponovo gajiti na istojpovr{ini posle 4 godine. Najboljipredusev su strna `ita.

Pripremanje zemlji{ta seobavlja u jesen: duboko oranje na20-25 cm, uz uno{enje pregore-log stajskog |ubriva ili komposta(5-6 kg/m2) u kombinaciji sa fos-forom i kalijumom, ne vi{e od10-15 g/m2. Ako se seje u jesenodmah se obavi i predsetvenapriprema.

Beli slez se proizvodi direktnomsetvom semena, sadnjom rasada ilideobom starih busena. Najekono-

mi~nija je direktna setva u jesen (novembra-decembra), na me|urednom rastojan-ju 60-70 cm i dubini od 2-3 cm. Potrebno je 5-6 kg/ha semena.

Ako se proizvodi iz rasada, setva u hladne leje se vr{i po~etkom leta (juna -jula). Kada biljke formiraju 5-6 listova (septembar - oktobar) prenose se na stalnomesto, na me|urednom rastojanju od 60-70 cm i u redu oko 30 cm.

Nega se sastoji u me|urednom kultiviranju i okopavanju, pri ~emu se unosi60-80 kg/ha azota. Samo u uslovima ekstremne su{e se navodnjava.

Najve}e {tete belom slezu nanose buva~i (Halticinae). Suzbijaju se biljniminsekticidima (vrati~, buva~) ili hemijskim preparatima: Sevin S-50 (0,15-0,20%) uzpo{tovanje karence. R|a koja napada listove se suzbija ekstraktom koprive, rasta-vi}a ili pelina, ili upotrebom preparata: cineb S-65 (0,2-0,3%), ditana 14-45 (0,2%) i sl.

U toku vegetacije, pre cvetanja, u dva navrata se prikuplja list,vode}i ra~una da se razvoj biljke ne poremeti, a cvet u fazi cvetanja.Koren, koji se naj~e{}e upotrebljava, vadi se plugom bez plu`ne daske.Posle pranja, lju{tenja i sitnjenja na delove od 1 cm su{i se na temper-aturi od 50-60°C, dok vlaga ne bude ispod 13%.

Sa 1 ha dobija se i do 1.500 kg suvog korena.

22

Anethum graveolens L.MIRO\IJA

Miro|ija najbolje prinose dajena dubokim, rastresitim i plodnimzemlji{tima, slabo kisele do slaboalkalne reakcije. Ne podnosi podvod-na, kisela, te{ka i zbijena zemlji{ta.Kao predusev preporu~uju se jedno-godi{nje mahunarke. Na istom zemlji-{tu se mo`e gajiti posle 2-3 godine.

Priprema zemlji{ta mora bitiveoma dobra. Sastoji se u du-bokom oranju, kojom se prilikomunose ve}e koli~ine stajskog |u-briva ili komposta, kombinovanosa NPK |ubrivom (60 kg/ha N,100-120 kg/ha P i 40-60 kg/ha K). Uprole}e se izvr{i uobi~ajena pred-setvena priprema. Folijarno (prekolista) prihranjivanje te~nim biljnim|ubrivima ili vuksalom povoljnouti~e na prinos.

Miro|ija se razmno`ava direkt-nim sejanjem semena na rastojanjuizme|u redova 20-40 cm, u redu

kontinuirano, na dubini od 2-3 cm. Najpogodnije vreme za setvu je prva polov-ina aprila. Pri gu{}oj setvi utro{i se 18-20 kg semena po ha, a pri re|oj 12-14 kg.

Nega useva sastoji se u me|urednom kultiviranju i okopavanju, za{titi odkorova, bolesti i {teto~ina. Samo pri ekstremnoj su{i potrebno je navodnjavanje.Ako nije unet kompost ili stajsko |ubrivo pri osnovnoj obradi u toku vegetacije seprihranjuje dva puta azotnim |ubrivom: 20-30 kg/ha N u fazi formiranja redova i30-40 kg/ha azota kod drugog okopavanja.

Krastavost (Fusicladium depressum), pepelnica (Erysiphe umbeliferum) ilisne va{i (Cavarilla aegopodii) suzbijaju se biljnim vodenim ekstraktima, alkohol-nim tinkturama ili hemijskim sredstvima: Melpreks, Dodin S-65 (0,06-0,1%),odnosno Fosdrinom (0,05-0,1%).

Ako se koriste plodovi, {to je naj~e{}e, `anje se kada ve}inaplodova (70-80%) pre|u iz zelene u `uto-sme|u boju. @anje se kombaj-nima, a na manjim parcelama ru~no. Plodovi se dosu{uju na 40°C, do10% vlage.

Prinos plodova miro|ije je oko 1.000 kg/ha.

23

Angelica archangelica L.AN\EOSKI KOREN

Angeliki najvi{e odgovarajubogata, humusna, umereno vla`nazemlji{ta. Mo`e se gajiti samo uuslovima koji omogu}avaju navod-njavanje. Ne odgovaraju joj glinovitaili peskovita zemlji{ta sa lo{im vod-nim kapacitetom.

Priprema zemlji{ta se sasto-j i u jesenjem dubokom oranju(30-35 cm) i zaoravanju sta-jskog |ubriva, komposta ili min-eralnih |ubriva: 60-70 kg/haazota, 100-120 kg/ha fosfora i150-180 kg/ha kalijuma. U prole}ese obavljaju predsetveni radovi.

Angelika se razmno`ava direkt-nom setvom ili proizvedenim rasa-dom. Direktna setva se odvija ka-sno u jesen, novembra, uz upotre-bu 8-10 kg semena po ha. Zaproizvodnju rasada setva se obavljakrajem jula i po~etkom avgusta uhladne leje, na dubini 1-1,5 cm. Oja-~ani rasad se sadi na stalno mesto uprole}e naredne godine, na me|u-rednom odstojanju od 40-60 cm.

Nega se sastoji u me|urednom kultivisanju i okopavanju, pri ~emu se unosi50-60 kg azota po hektaru. Zasad se redovno zaliva jer angelika ima velikih potre-ba za vodom. Korov se suzbija tretiranjem kombinacijom herbicida Duala iPrometrina, nakon setve, a pre nicanja, a u toku vegetacije afalonom. Insekti ibolesti ne pri~injavaju velike {tete, pa za{tita nije potrebna.

Koren se vadi vibracionom vadilicom za {e}ernu repu, okto-bra i novembra, opere se mlazom vode, o~isti, sasecka na kockei su{i na 35°C.

Prose~ni prinosi, koji zavise pre svega od kvaliteta rasada, kre}use od 7.000-9.000 kg/ha pri jesenjoj i 5.000-6.000 kg/ha pri prole}noj`etvi. Od 4 kg sve`eg dobija se 1 kg suvog korena.

24

Arctostaphylos uva-ursi (L.)Spreng.

MEDVE\E GRO@\E

U cilju za{tite ove vredne leko-vite biljke ~injeni su poku{aji njenogplanta`iranja na prirodnom stani{tu,{to je prihvatljivo i mogu}e. Odgo-varaju joj skeletna planinska zemlj{ta.

Priprema zemlji{ta se sastoji oddubokog jesenjeg oranja, ili ako jeto zbog plitkog sloja zemlji{ta ne-mogu}e, iskopavaju se jamice name|urednom odstojanju od 80 cm irastojanju u redu od 50 cm, uzuno{enje onih koli~ina karbonatnih|ubriva koje }e u~initi tlo blago alka-lnim. Pre sadnje kultiviranjem dote-rati strukturu zemlji{ta.

Medve|e gro`|e se razmno`ava ukorenjenim izdancima, koji se prikupljajusa prirodnih nalazi{ta ove biljke, vode}i ra~una da se ne ugroze prirodni resursiove dosta retke i zakonom za{ti}ene biljne vrste. Sadi se u jesen ili u rano prole}e.

Nega se sastoji u redovnom kultiviranju i okopavanju. [teto~ine i bolesti nisuzapa`ene. Selekcionisanje nije vr{eno.

Ne postoje procene o ekonomskim rezultatima, ali sa aspektaza{tite ove biljne vrste i obezbe|enja vrednih sirovina planta`iranje naprirodnom stani{tu je neophodno.

25

Artemisia dracunculus L.ESTRAGON

Estragon uspeva na razli~itimtipovima zemlji{ta, ali najbolje prino-se daje na plodnim i rastresitim ze-mlji{tima, sa uslovima za navodnja-vanje. Ne podnosi plavna zemlji{ta.Na istom mestu ostaje 5-6 godina.

Estragon se razmno`ava, uglavnom vegetativno: sadnicama, zelenimreznicama ili deljenjem bokora. Sadnice se pripremaju od biljaka starih 2-3 godine.Sa 1 ha dobije se 1.500-2.000 kg sadnog materijala.

U jesen se izvr{i duboko oranje na 40-45 cm, kada se unese 30-40 t/ha sta-jskog |ubriva. U prole}e, neposredno pre sadnje, zemlji{te se obradi povr{inski.

Sadi se u prole}e stolonima dugim 15-20 cm, u brazdama dubokim 10-12 cm,na me|urednom odstojanju od 70 cm. Za 1 ha je potrebno oko 1.000 kg stolona.

Korovi se uni{tavaju mehani~ki ili herbicidima, a u drugoj godini pre kretan-ja vegetacije senkorom, prometrinom, afalonom i dr. Gljivice, r|a i druge bolesti sespre~avaju preventivnim prskanjem ekstraktom koprive, rastavi}a i pelina ili sred-stvima na bazi bakra.

@anje se 2-3 puta godi{nje kosa~icama, list se skida reblerima isu{i na temperaturi do 40°C.

Prve godine prinosi su 3.500-5.000 kg/ha, a kasnije 15.000-20.000 kg/hasve`eg lista, odnosno 2.000-2.500 kg/ha suve droge.

26

Calendula officinalis L.NEVEN

Neven dobro uspeva na osun-~anim, umereno vla`nim ba{ten-skim zemlji{tima. Kao predusev naj-bolji je krompir. Na istoj njivi mo`eda se gaji tek posle 2 godine.

Priprema zemlji{ta se sastoji odjesenjeg dubokog oranja, kada sezaoravaju 4-6 kg/m2 stajskog |ubri-va, 40-50 g/m2 azota i kalijuma. Uprole}e, pre setve, vr{i se prole}naobrada, kada se unosi superfosfatpo potrebi.

Seje se u rano prole}e na dubi-ni od 2-4 cm, na me|urednom od-stojanju od 45-60 cm, na du`ni metarse stavi oko 1,2 g semena, kasnijese prore|uje na 15-20 cm u redu.

Nega se sastoji u me|urednomkultiviranju i okopavanju, navodnja-vanju i za{titi.

Cvasti se beru ru~no,sukcesivno svaki drugi-tre}idan. Po~etkom avgusta, kadadonji listovi po~nu da `ute,biljke se pokose, a nakon iz-vesnog vremena ponovo cveta-ju. To se ponavlja sve do prvihmrazeva. Su{i se na tempera-turi do 45°C. Suva droga jehigroskopna, pa se pakuje uvi{eslojne papirne vre}e.

Sa jednog hektara dobijase 500-800 kg cvasti.

27

Carum carvi L.KIM

Kim dobro uspeva nadubokim, rastresitim, umerenovla`nim i bogatim zemlji{tima.Kao predusev najbolje su okopa-vine. Ne podnosi du`e uzastopnogajenje na istom zemlji{tu.

Priprema zemlji{ta se sastojiod dubokog jesenjeg oranja, kadase unosi stajsko |ubrivo ili kom-post (ako predusev nije |ubren!) isuperfosfat, po potrebi. U prole}e,~im uslovi dozvole, vr{i se pri-prema za setvu.

Kim se razmno`ava semenom.Seje se {to ranije, ma{inski, na ras-tojanju 35-40 cm me|u redovima, uredu kontinuirano, a kasnije seproredi na 80-100 biljaka u du`nommetru. Seje se plitko, na 1-2 cm, jerklija na svetlosti. Za 1 ha utro{i se10-12 kg semena.

Nega zasada se sastoji od me|urednog kultiviranja, okopavanja iza{tite. Pri kultiviranju se unosi azot (30 kg/ha). Korovi se uni{tavajumehani~ki ili uobi~ajenim hemijskim sredstvima: prometrin S-50, afalon idr. Gljivi~ne bolesti i {teto~ine (kimov moljac) suzbijaju se preventivnimtretiranjem vodenim ekstraktom koprive, belog i crnog luka, rastavi}a i dr.Ukoliko rezultati za{tite nisu zadovoljavaju}i primenjuju se hemijska sred-stva: Benomil 50 WP (0,1%) ili Karatane (0,08-0,14%) kod gljivi~nihbolesti ili Fosfamid 40 (1,5-2 l/ha) protiv moljaca.

Seme kima ne sazreva istovremeno, pa se pristupa berbi kada60-70% plodova promeni boju u mrku. Kosi se za vreme rose, jer plodovilako opadaju, vr{i i dobiveni plodovi dosu{uju pod nadstre{nicama, uzlopatanje, dok vlaga ne padne ispod 10%.

Prinos je promenljiv, kre}e se od 500-1.000 kg/ha.

28

Chamomilla recutita (L.)Rausch.

KAMILICA

Uspeva i na zemlji{tu niskogboniteta, ali i u uslovima umereno-vla`ne klime i dobre osun~anosti.Otporna je na mrazeve, izuzev nakasne prole}ne, dobro podnosi su-{u. Za normalni razvoj zahtevasrednju dnevnu temperaturu od20-30°C. Najbolji predusevi suozime `itarice i okopavine koje serano beru.

U jesen, pri dubokom oranju,unesu se 2-3 t komposta ili stajnjakana 10 ari, 30 kg superfosfata, 10 kgkalijumove i 8 kg amonijumove {a-litre. Predusevna priprema se vr{i uzavisnosti od vremena setve, prejeseni ili u rano prole}e.

Kamilica se razmno`ava direkt-nom setvom, na me|urednomodstojanju od 45 cm, na dubini od1-1,5 cm. Na 10 ari upotrebi se250-500 g semena, odnosno4-5 kg/ha, a zatim povalja. Najboljeje setvu izvr{iti do polovine sep-tembra, kako bi se bilj~ice pri-premile za zimu.

Nega zasada se sastoji u kultiviranju, okopavanju, |ubrenju (40-60 kg/haazota) i za{titi od bolesti i {teto~ina. Protiv pepelnice mo`e se preventivnoupotrebiti vodeni ekstrakt koprive i rastavi}a, a po potrebi fungicidi.

Po{to ne cveta istovremeno berba se vr{i u tri do ~etiri navrata.Bere se kada su beli, jezi~asti cvetovi postavljeni vodoravno. Bere seru~no, ~e{ljevima ili mehanizovano, su{i na temperaturi do 40°C dokvlaga ne padne ispod 15%.

Prinos suvih glavica po hektaru je 400-1.500 kg, etarskog ulja do4,5 kg/ha, semena oko 150 kg/ha.

29

Chelidonium majus L.RUSA

Iako, za sada, nema ve}ih plan-ta`a ruse u na{oj zemlji, mogu}e jenjeno planta`iranje na prirodnomstani{tu, dosejavanjem. Rusa jesvetloljubiva vrsta, ali istovremenouspeva i u zasenjenom prostoru.Najvi{e alkaloida sadr`e biljke saosun~anih povr{ina. Odgovaraju jojumereno vla`na, rastresita zemlji{tasa dosta organskih materija u ras-padanju.

Razmno`ava se iz semena. Se-me se seje na dubini do 5 cm, posledve nedelje pojavljuju se bilj~ice, name|urednom odstojanju od 60 cm,kontinuirano u redu. U eksperimen-tu u biv{em SSSR-u, najbolje rezul-tate je dala setva stratifikovanog se-mena u prole}e ili setva neposrednopre zime, na dubini od 2 cm.

Nega zasada se sastoji ume|urednom kultiviranju i okopa-vanju, kada se vr{i prore|ivanje na20-30 cm u redu. Korov se uni{tavamehani~ki. Nisu zapa`ene bolesti i{teto~ine.

Prikupljanje se vr{i kadaje biljka u cvetu, otsecanjemnadzemnog dela biljke polepom i suvom vremenu.

Prve godine dobija se 0,2 kgsuve droge po jednom du`nommetru, a druge 0,3 kg.

30

Coriandrum sativum L.KORIJANDER

Uspeva skoro na svim tipovimazemlji{ta, ali najbolje prinose dajena kre~nim i neutralnim zemlji{tima,dok mu kisela i glinovita zemlji{ta neodgovaraju. Dobri predusevi su `ita-rice, okopavine i mahunarke. Na is-toj povr{ini mo`e se sejati posle 4-5godina.

Priprema zemlji{ta se sastoji oddubokog jesenjeg oranja (25-30 cm)i prole}noj predsetvenoj pripremi nadubini od 5-6 cm. Pri jesenjem oran-ju zaorava se 15 t/ha komposta ilistajskog |ubriva.

Korijander se razmno`ava iz se-mena. Seje se sredinom marta, sarazmakom me|u redovima od 24-48cm, kontinuirano u redu, na dubiniod 3-4 cm. Za 1 ha potrebno je 16-20 kg semena.

Nega zasada se sastoji od me-|urednog kultiviranja i okopavanja.Korov se uni{tava mehani~ki iliupotrebom herbicida u prole}e, prekultiviranja: Gesagard 50, Pro-metrin S-50 i dr.

Korijander napada ve}i broj bolesti i {teto~ina: bakterija Pseudomonas siryn-gae, pegavost li{}a koju prouzrokuje Cercospora coriandri, korijandrova osaSystole coriandri i dr. Preventivno se {titi alkoholno - vodenim tinkturama koprive irastavi}a, a po potrebi i hemijskim preparatima: Fosdrin 10% WSC.

Korijander se `anje mehanizovano, kada je 60-70% plodova dobi-lo sivomrku boju. @anje se po rosi jer plodovi lako otpadaju. Posle `etveplodovi se dosu{uju dok vlaga ne bude ispod 12%.

Prinos zrelih plodova je 1.000-2.000 kg/ha.

31

Foeniculum vulgare Mill.MORA^

Mora~ uspeva skoro na svimzemlji{tima, ali najbolje prinose dajena dubokim, plodnim i rastresitimzemlji{tima, neutralne do slaboalkalne reakcije. Na istom zemlji{tuostaje 3-5 godina. Najbolji preduse-vi su okopavine.

Priprema zemlji{ta se sastoji oddubokog jesenjeg oranja, uz uno{e-nje ve}ih koli~ina fosfornih i kaliju-movih |ubriva: 80-100 kg/ha P i40-60 kg/ha K, dok se azot unositokom vegetacije. Stajsko |ubrivonije neophodno. U prole}e se zem-lji{te priprema za setvu.

Mora~ se razmno`ava iz seme-na. Seje se sejalicama na me|u-rednom rastojanju od 36-48 cm,broj biljaka u du`nom metru bi tre-balo da bude 60-80, dubina setveje 2-3 cm. Seje se krajem marta ilipo~etkom aprila. Za setvu 1 hapotrebno je 8-10 kg semena.

Nega zasada se sastoji od 2-3 me|uredna kultiviranja i okopavanja. Korovse uni{tava mehani~ki ili uobi~ajenim sredstvima: Prometrin S-50 (4 kg/ha),Aresin (3 kg/ha) i dr. Bolesti i {teto~ine se preventivno spre~avaju tinkturomkoprive i rastavi}a ili se primenjuju hemijska sredstva: Sistemin 40 (1,5-2 l/ha),Fosdrin 10% i dr.

Kada 70% plodova dobije sivomrku boju pristupa se `etvi komba-jnima. Plodovi se dosu{uju da vlaga bude ispod 10%.

U prvoj godini prinos plodova je oko 600 kg/ha, a kasnije1.000-2.000 kg/ha.

32

Glycirrhiza glabra L.SLATKI KOREN

Najbolje uspeva na pesku{amai peskovitim ilova~ama. Na istojpovr{ini se mo`e gajiti i do 20 godi-na. Pogodna je za vezivanje zem-lji{ta u zoni erozije.

Priprema zemlji{ta se sastoji ujesenjem dubokom oranju kada sezaorava kompost ili stajnjak ili mi-neralna |ubriva: 30 g/m2 superfos-fata i 20 g/m2 kalijumovih soli, dokuno{enje azota nije potrebno, jerbiljka pripada mahunarkama. Pred-setvena priprema se vr{i neposred-no pre sadnje.

Slatki koren se naj~e{}e raz-mno`ava vegetativno, iz reznica.Sadni materijal se priprema u jesenili prole}e, zavisno kada se sadi.Reznice se uzimaju od korenova bi-ljaka starih 2-3 godine, du`ine su15-20 cm, sa 3-4 pupoljka, sade sena dubinu od 15-20 cm, najbolje ujesen. Sade se na razmaku 60-80 cmizme|u redova i 25-30 cm u redu.Za 1 ha potrebno je 20.000 reznica.

Sladi} je podlo`an gljivi~nim bolestima, posebno u uslovima pove}anevlage, a od {teto~ina napada ga prugasta pipa. Preventivno se prska vodenimekstraktom belog i crnog luka ili fungicidima i insekticidima. Zemlji{te se redovnoobra|uje i time {titi od korova.

U tre}oj ili ~etvrtoj godini vadi se koren, krajem septembra ili uoktobru, plugom ili preoravanjem. Glave korena se vra}aju u zemlju.Posle ~i{}enja i pranja koren se su{i na 60°C.

Svake 3-4 godine sa iste povr{ine se mo`e dobiti 1.000-2.000 kgsuvog korena po hektaru.

33

Helichrysum arenarium (L.) DC.SMILJE

Nema dostupnih podataka iz lit-erature o gajenju ove vrste. Me|u-tim, kako se radi o veoma ugro`enojvrsti potrebne industrijske sirovinemogu se dobiti jedino sa planta`a,na prirodnom stani{tu. Odgovarajujoj pe{~ana zemlji{ta lakog meha-ni~kog sastava.

Priprema zemlji{ta se sastoji odjesenjeg oranja kada se ujednounosi azotno |ubrivo, 20-30 g/m2

azota. U prole}e, neposredno presetve, izvr{i se plitka pripremazemlji{ta.

Smilje se razmno`ava iz seme-na. Brzo gubi klijavost, pa se koristisamo ono koje je prikupljeno pret-hodne godine u jesen. Seje se {to jeranije mogu}e na me|urednomodstojanju od 45 cm, na du`inu od1 m utro{i se 0,1 g semena. Seje sepo tihom vremenu, kada je temper-atura 6-8°C, u uslovima vlage klijaza 8-10 dana.

Glavna nega zasada sastojise u uklanjanju korova. Nisuzapa`ene bolesti i {teto~ine.

Sa biljke se skidaju cvetni vrhovi na po~etku otvaranja cvetova.Ako se vegetaciona sezona produ`i mogu}e su 2-3 `etve.

Sa 1 m2 prikupi se oko 0,15 kg suve droge.

Seme sazreva u periodu od avgusta do septembra, kada se priku-plja odsecanjem vrhova biljaka koji se ostavljaju da dozre, a zatim seru~no trljaju po hartiji i izdvajaju semenke re{etanjem na situ promera0,25 mm.

Sa 1 m2 dobija se oko 10 g semena.

34

Hyssopus officinalis L.MILODUH

Izop nema velikih zahteva pre-ma vrstama zemlji{ta, ali mu neodgovaraju slana i zabarena zem-lji{ta. Osetljiv je na nedostatak vlageu zemlji{tu. Na istom zemlji{tu uspe-va 5-6 godina. Kao predusevi sunajbolje mahunarke ili rane povr-tarske kulture.

Pripremanje zemlji{ta se obav-lja u jesen dubokim oranjem kadase unosi 3-4 kg/m2 dobrog kompos-ta ili stajnjaka, a tako|e i azotno,fosforno i kalijumovo |ubrivo uodnosu 20:80:15 g/m2. U prole}e sevr{i predsetvena priprema zemlji{ta.

Izop se razmno`ava semenom,{to ranije u prole}e. Seje se na raz-maku 50-70 cm me|u redovima i120-150 klijavih semenki u redu,na dubini 1-2 cm. Za 1 ha utro{i se3-5 kg semena. Ranije se izop razm-no`avao deobom starih `bunova ilipomo}u rasada.

Nega zasada se sastoji u re-dovnom me|urednom kultiviranju iokopavanju. Korov se uni{tava me-hani~ki, a mo`e i upotrebom Pro-metrina S-50 (3-5 kg/ha), prenicanja. Od pepelnice se preven-tivno {titi tinkturom belog i crnogluka ili preparatima na bazi bakra.

Kosi se na po~etku cvetan-ja, a za dobijanje etarskog uljau fazi punog cvetanja. Su{i sedok vlaga ne bude ispod 12%.Prinos izopa u prvoj godini je2-3 t/ha, a kasnije 6-10 t/hasve`e droge.

Prinos etarskih ulja je 8-15 kg/ha.

35

Inula helenium L.OMAN

U prirodi raste na vla`nimmestima, pored potoka, pa jepo`eljno planta`iranje ove biljke uprirodnim uslovima. Priprema ze-mlji{ta se obavlja u jesen: dubokooranje (35-40 cm) kada se zaora-va 4-5 kg/m2 komposta ili stajskog|ubriva. U prole}e se izvr{e pret-setvene pripreme.

Oman se razmno`ava seme-nom, proizvodnjom rasada i koren-ovim glavama. Setva se obavljarano u prole}e, na dubini 2-3 cm ina me|urednom rastojanju od70 cm. Na 1 du`ni metar unese seoko 0,2 g semena, odnosno oko100 semenki. Sadnja korenovihglava se obavlja u jesen ili ranoprole}e, na istom rastojanju me-|u redovima, u redu na rastojanju30-40 cm. Ako se razmno`ava izrasada na stalno mesto seprenosi kada u rozeti ima dobroformirane listove.

Nega zasada se sastoji uredovnom me|urednom kultiviran-ju i okopavanju. Pri tome se unosi50 g/m2 azotnog |ubriva.

Berba korenova vr{i se druge, a najbolje tre}e godine, u jesen.Koren se vadi plugom, pere se jakim mlazom, uzdu` se razre`e isasitni na delove duge 10-15 cm, ostavi 2-3 dana ispod nadstre{niceu sloju ne debljem od 5 cm, a zatim su{i na temperaturi od 40°C, dane potamni.

Od dvogodi{njih biljaka prinos je 3 kg/m2, a od trogodi{njih6 kg/m2. Prinos semena je 30 g/m2.

36

Majorana hortensis Moench.MAJORAN

Najbolje prinose daje na boga-tom, rastresitom zemlji{tu, sa uslovi-ma za navodnjavanje. Mlade biljkeizmrzavaju na -1°C, a starije na -4°C.Najbolji predusevi su jednogodi{njeleguminoze.

Priprema zemlji{ta se sastoji udubokom oranju (30-40 cm), koje seobavlja u jesen, pri ~emu se unosikompost ili stajsko |ubrivo, ako tonije u~injeno u predusevu. U jesense unese i oko 450 kg/ha NPK|ubriva (15:15:15 ili 11:11:11). Naprole}e se zemlji{te obra|ujepovr{inski.

Majoran se razmno`ava seme-nom ili iz rasada proizvedenog utoplim lejama, {to daje bolje rezul-tate. U tople leje se seje februara,rasa|uje kada dostigne visinu od10-15 cm, na 1 m2 dobije se oko1.700 sadnica. Iz toplih leja se iznosikada prestanu prole}ni mrazevi. Sa-di se na rastojanju 40 × 25 cm. Za 1 hapotrebno je oko 100.000 sadnica.

Nega zasada se sastoji u redovnomkultiviranju, okopavanju, prehranjivanju azot-nim |ubrivom i za{titi od bolesti i {teto~ina.

Majoran napada Alternaria. [titi se tink-turom koprive, rastavi}a ili sinteti~kim fungi-cidima.

Majoran se `anje ili kosi u punomcvetu. Obi~no se dobijaju dve berbegodi{nje. Kosi se na visini 5-6 cm odzemlje, su{i se u su{nici na 35-40°C.

Prose~an prinos herbe je 1.500-2.000 kg/ha.

37

Melissa officinalis L.MATI^NJAK

Najbolje prinose daje na plod-nim, rastresitim, umereno vla`nimzemlji{tima, neutralne do slabo kise-le reakcije. Ne odgovaraju joj te{ka iprevla`na zemlji{ta. Na istom zemlji-{tu mo`e ostati 6-8 godina, a na istojpovr{ini se mo`e gajiti 4-5 godina.

Zemlji{te se priprema u jesendubokim oranjem, kada se unosi25-30 t/ha komposta ili stajskog|ubriva i kombinovano mineralno|ubrivo u zavisnosti od plodnostizemlji{ta.

Mati~njak se razmno`ava direk-tnom setvom, iz rasada i deobomstarih busenova. Seje se u jesen iliprole}e na rastojanju od 60 cmme|u redovima. Po hektaru seutro{i 8-10 kg semena.

Najbolji rezultati se posti`u kadase proizvodi iz rasada. Pre setveseme se stratifikuje, dr`i se u vodi15 do 20 h ili se dva dana dubokozamrzava, a zatim se seje u hladneleje. Nakon 6-8 nedelja rasad sepreme{ta na stalno mesto, na ras-tojanju od 50 cm me|u redovima i30 cm u redu. Za hektar je potre-bno oko 60.000 sadnica.

Nega zasada se sastoji od 2-3 kultiviranja i okopavanja, i prihranjivanja.Korov se uni{tava mehani~ki ili posle prve berbe Prometrinom S-50 (3 kg/ha).Preventivno, protiv gljiva se preporu~uje ekstrakt koprive, rastavi}a i pelina, ilifungicidi. Prskanje prirodnim sredstvima smanji}e broj parazita, a ako je potrebnokoriste se insekticidi, vode}i ra~una o dozama i karenci.

U toku jedne vegetacije dobijaju se dva otkosa. Kosi se pre cve-tanja, na 3-4 cm iznad zemlje, su{i na temperaturi do 40°C, da vlagabude ispod 12%.

Druge i tre}e godine prinos je do 4.000 kg suve droge po hektaru.Posle pete godine prinos opada.

38

Mentha piperita L.PITOMA NANA

Dobro uspeva na zemlji{timabogatim organskim materijama, naosun~anim mestima, u uslovimaumereno kontinentalne klime. Ima veli-kih potreba za vodom. Na istomzemlji{tu se gaji 2-3 godine.

U jesen se vr{i duboka obra-da zemlji{ta, na 25-30 cm dubine,kada se zaore 20-30 t stajnjaka pohektaru, a tako|e i 100-120 kg/haP2O5 i 120-150 kg/ha K2O.

Nana se razmno`ava stolonima,na dubini od 10 cm, me|urednom rasto-janju od 70 cm, kontinuirano u redu. Zahektar je potrebno 1.200-1.500 kg sto-lona, ako se sadi ma{inski.

U toku vegetacione sezone 2-3puta se me|uredno kultivira i u reduokopava, ~ime se mehani~ki odstra-njuje korov. Pri okopavanju unosi seoko 150 kg/ha azota. Zalivanjem,posle prvog otkosa, prinos se uve}a ido 40%.

Protiv bolesti i {teto~ina preven-tivno se mo`e primeniti vodeni ekstraktkoprive i rastavi}a. Ukoliko je potrebno,protiv r|e i pepelnice koriste se fungici-di, a od {teto~ina se {titi kao i ratarskekulture. Vodi se ra~una o karenci!.

Ako se sadi u jesen, aprodu`i se sezona, naredne godinemogu}e su tri kosidbe. Kosi se

neposredno pre otvaranja cvetova (za proizvodnju etarskog ulja u fazicvetanja). U uslovima stabilnog vremena ostavlja se na parceli 3-4 hda svene, a zatim se su{i na temperaturi od 35-40°C. Posle su{enjapreko sita se skidaju listovi, ako tehni~ke mogu}nosti dozvoljavaju(rebleri!) bolje je to u~initi pre su{enja.

Najve}i prinos dobija se druge godine, 15-25 t/ha sve`e, 4-5 t/hasuve herbe, odnosno 1,5-2,5 t/ha suvih listova.

39

Ocimum basilicum L.BOSILJAK

Najbolje uspeva na rastresitom idubokom zemlji{tu. Osetljivost ovebiljke na mrazeve je velika, {to jelimitiraju}i faktor njenog planta`ira-nja. Gaji se u plodoredu, u pro-tivnom se javljaju bolesti i {teto~ine.Najbolji predusev su jednogodi{njemahunarke.

U jesen se obavlja duboko ora-nje (30-40 cm), u prole}e plitkaobrada neposredno pre setve.Ako je predusev dobio stajsko|ubrivo, nije potrebno da seponovo unosi. Pri osnovnoj obra-di unosi se 60-80 kg/ha P2O5 i120-140 kg/ha K2O.

Bosiljak se razmno`ava iz rasa-da: polovinom marta se seje u neza-grejane leje pokrivene najlonom, na10-15 cm izme|u redova i 0,5 cmdubine. Proizvodnja rasada za hek-tar dobija se na 350-400 leja uzutro{ak 0,6 do 1,2 kg semena. Nastalno mesto se prenosi kadaprestanu opasnosti od poznihmarazeva, na rastojanju 40-50 cmme|u redovima i 25-30 cm u redu.Sadnice bi trebalo dobro zaliti.

Kultiviranjem i okopavanjemuni{tava se korov.

Bosiljak daje dve `etve: prva po~etkom cvetanja, a ako se otkosina visini 10-15 cm od zemlje da}e i drugu `etvu koja se obavlja prejesenjih mrazeva.

Prinos je 1.200-1.500 kg/ha suve droge.

U na{im uslovima mogu se gajiti sve tri forme bosiljka: krupnolis-ni, sitnolisni i sa naboranim listovima.

40

Petroselinum crispum (Mill.)Nym.

PER[UN

Najbolje prinose daje na plod-nom, dubokom i rastresitom tlu. Imavelike potrebe za vodom. Per{unmo`e da izdr`i i do -10°C bezo{te}enja.

Priprema zemlji{ta se sastoji udubokom jesenjem oranju, pri~emu, ako to nije ura|eno kod pre-duseva, se unosi i do 40 t/ha sta-jskog |ubriva, 80-120 kg fosfornog i60-100 kg kalijumovog |ubriva.

Per{un se seje, naj~e{}e, uprole}e sejalicom na me|ured-nom rastojanju 30-40 cm. Dubinasetve je 2-3 cm. Po hektaru seutro{i 8-12 kg semena.

Nega zasada se sastoji odokopavanja, me|urednog kultivi-ranja i uno{enja azotnih |ubriva(60-90 kg/ha). Pri ovim operacijamavr{i se prore|ivanje, naro~ito kodvarijeteta koji imaju zadebljali koren.

Li{}e se skida u tokugodine u 2-3 `etve, koren ujesen. Prikupljeni delovi sesu{e na temperaturi do 40°C,dok vlaga ne bude ispod 14%.

Prinos lista u prvoj godinije 2-3,5 t/ha, a korena do 4 t/ha.Ako se gaji za dobijanjeetarskog ulja iz nadzemnemase prinosi su do 50 kg/haetarskog ulja.

41

Pimpinella anisum L.ANIS

Pogodna su topla, plodna iumereno vla`na tla. Gaji se uplodoredu, najbolje posle |ubrenihokopavina.

Duboko oranje se obavlja ujesen, uz uno{enje 20-30 t/ha staj-skog |ubriva, ako to nije ura|enokod preduseva. U prole}e se pristu-pa lakoj obradi zemlji{ta, neposred-no pre setve.

Pre setve izvr{iti stratifikacijusemena: seme se kvasi vodom tem-perature 18-20°C nekoliko sati,neko vreme se dr`i na temperaturi18-22°C dok se ne pojave belivrhovi. Ako se seme odmah sejesu{i se u tankom sloju. Setva seobavlja na 2-3 cm dubine, name|urednom rastojanju od 45 cm i15 cm u redu. Utro{i se 1,5 kgsemena na 10 ari.

Seme ni~e za 15 do 20 dana. Nega zasada sastoji se od 2-3 kultiviranja iokopavanja, jer je anis veoma osetljiv na prisustvo korova. Pri tom se unosi amoni-jum nitrat (100-150 kg/ha).

Za{tita od bolesti i {teto~ina se obavlja preventivnim tretiranjem ekstraktimakoprive, pelina, rastavi}a, a po potrebi i hemijskim sredstvima. Napadaju ga gljivice(Cerospora, Plasmospora). Najbolja za{tita je u upotrebi zdravog semena.

Prikupljanje plodova se obavlja kada 60-70% njih sazri, obav-lja se kombajnom na ve}im povr{inama, a na manjim `etva seobavlja na visini od 10-12 cm iznad zemlje, ostavi se da se dosu{i4-5 dana, zatim omlati. Plodovi se dosu{e ~estim lopatanjem, dokvlaga ne bude ispod 14%.

Sa hektara se prikupi 600-1.000 kg plodova.

42

Rosa sp.DIVLJA RU@A

S obzirom da u prirodi imadovoljnih koli~ina divlje ru`e (Rosacanina L.), zadnjih godina vr{eni supoku{aji gajenja selekcionisanihvrsta sa krupnijim plodovima, ~estobez bodlji i istra`ivanja mogu}nostiza njihovu mehanizovanu obradu.Naj~e{}e se planta`iraju Rosarugosa i R. cinnamomea.

Rosa cinnamomea L. najboljeuspeva na nadmorskoj visini od 600-1.200 m, na umerno vla`nim i prohla-dnim, dobro osvetljenim terenima.

Priprema zemlji{ta se obavljau jesen: pri dubokom oranjuunese se 20-30 t/ha stajskog|ubriva i 600 kg/ha superfosfata,odnosno do 500 kg/ha kalijumovogsulfata. U prole}e se izvr{i pred-setvena priprema zemlji{ta.

Ru`a se razmno`ava iz rasada. Pre setve seme se stratifikuje: na 24 h presetve seme se tretira 0,02%-nim rastvorom vitamina B1 ili 0,01%-nim rastvorom vit-amina PP, ostavlja se u pesku (1:3) 15-20 dana, na temperaturi od 0-2°C, a zatimse seje u leje na rastojanju od 30 cm me|u redovima. Rasad za 1 ha se proizvedeod 30-50 kg semena. Rasad se pikira i iznosi na stalno mesto u jesen iste godine.

Sigurniji na~in je razmno`avanje formiranim selekcioniranim sadnicama.Sadi se na me|urednom rastojanju od 3 m i 1,2 m u redu. Ako se kopaju jame(40 × 40 × 40) u svaku se doda 7-8 kg pregorelog stajskog |ubriva, 200 g super-fosfata i 50 g kalijumovog fosfata. Najbolje vreme za sadnju je jesen, posle opada-nja listova.

Najbolja za{tita od korova je mehani~ka obrada. Od bolesti se {titi preven-tivnim tretiranjem tinkturom koprive i rastavi}a (1:1) ili hemijskim sredstvima.

Plodovi sazrevaju istovremeno, su{e se u su{nici na po~etnoj tem-peraturi od 80-90°C jedan sat, a kasnije na 60°C, sve dok vlaga ne budeispod 14%.

Prinos u punoj rodnosti je, u petoj godini, i do 15.000 kg/ha plodova.Prose~ni prinos je 10.000 kg/ha.

43

Rosmarinus officinalis L.RUZMARIN

Ruzmarin je mediteranska (sub-mediteranska) biljka koja se u konti-nentalnom delu gaji kao vrtna biljka.Limitiraju}i faktor za njeno planta-`iranje je temperatura - osetljiva jena niske temperature i bez za{titeizmrzne.

Mo`e se gajiti na zaklonjenimmestima, koja u toku zime nisuizlo`ena ekstremno niskim tempe-raturama, a takve su uglavnomklisure (npr. Si}eva~ka klisura).

Priprema zemlji{ta se sastoji oddubokog oranja u jesen, pri ~emuse unosi kompost ili stajsko |ubrivo.U prole}e se izvr{i laka obradazemlji{ta, neposredno pre sadnje.

Najpouzdaniji na~in sadnje jeformiranim, u`iljenim sadnicama.Sadi se na me|urednom rastojanjuod 70 cm i 35 cm u redu.

Nega zasada sastoji se u re-dovnoj borbi protiv korova, kultivi-ranjem i okopavanjem, pri ~emu seunose azotna |ubriva. Nisu zapa-`ene bolesti i {teto~ine.

U fazi cvetanja (maj, juni)`bunovi se {i{aju na 10-15 cmiznad zemlje, su{e na proma-jnom mestu ili u su{nici na tem-peraturi do 40°C, posle su{enjase listovi omlate.

44

Salv ia of f ic inal is L.@ALFIJA

@alfija je toploljubiva vrsta, do-bro uspeva na zaklonjenim povr-{inama, jer je osetljiva na mraz,naro~ito na golomrazicu. Najboljeprinose daje na rastresitim, plodnimi lakim zemlji{tima, gde se mo`ezadr`ati 4-6 godina.

Jesenja priprema zemlji{ta sesastoji od oranja na dubini od25 cm, pri ~emu se unosi 2 kg kom-posta ili stajskog |ubriva po 1 m2,20 g azotnih i po 10-15 g fosfornih ikalijumovih |ubriva. U prole}e, ne-posredno pre setve, vr{i se finapriprema zemlji{ta.

@alfija se razmno`ava direkt-nom setvom rano u prole}e na du-bini od 3-4 cm i me|urednom ras-tojanju 40-60 cm. Utro{ak semenaje 0,8 kg/m2. Kasnije se izvr{iprore|ivanje na 35 cm u redu.

U prvoj godini porast biljke je veoma spor. Nega zasada se sastoji u stal-nom mehani~kom ukljanjanju korova, kultiviranjem i okopavanjem. Retko jenapadaju bolesti i {teto~ine.

Prve godine prikupljanje listova se obavlja septembra, otsecanjemnadzemnog dela, a ostalih godina pri plodono{enju. Ako se prikupljaju listovi zadestilaciju etarskog ulja, ~ini se to u vreme cvetanja biljke.

Ubrana masa se su{i na temperaturi 40°C, listovi se odvajaju kadasu suvi, preko mre`a.

Prinos je do 200 g/m2 suve lisne mase.

45

Satureja hortensis L.^UBRIKA

Najbolje prinose daje na struk-turnim, plodnim, dubokim, ocednimi dobro osun~anim zemlji{tima. Pridubokom oranju unosi se 30-40 t/hakomposta ili stajskog |ubriva i NPK|ubrivo. U prole}e izvr{i se lakapredsetvena obrada.

^ubrika se razmno`ava seme-nom, direktnom setvom ili proizvod-njom rasada. Direktna setva seobavlja rano u prole}e, jer ~ubrikanije mnogo osetljiva na kasneprole}ne mrazeve. Setva se obavl-ja na me|urednom rastojanju od30 cm, kontinuirano u redu, plitkojer seme klija samo u prisustvu svet-losti. Za hektar se utro{i 7-10 kgsemena.

Ako se proizvodi iz rasada,na stalno mesto se sadi na ras-tojanju me|u redovima od 45 cmi 20-25 cm u redu.

Na po~etku ~ubrika je vrlo ose-tljiva na prisustvo korova, pa jepotrebno ~esto kultiviranje i okopa-vanje. Malo oboljeva, pa se ne pri-menjuju mere za{tite.

@etva ~ubrike se obavlja u fazipunog cvetanja, nakon ~ega se zalije iunese azotno |ubrivo samo u me|uredniprostor. Po`njevena masa se su{i na pro-majnom mestu ili u su{nicama na tempe-raturi do 35°C.

Prinosi sa 1 ha su oko 10 t sve`e mase.

46

Sinapis alba L.BELA SLA^ICA

Najbolji prinos se posti`e naplodnom strukturnom zemlji{tu,neutralne reakcije. Ne sme da segaji na istom zemlji{tu poslekupusnja~a.

Osnovna obrada se izvodi ujesen: pri dubokom jesenjem oranju(oko 30 cm) zaorava se oko 30 t/hastajskog |ubriva, ako to nije u~i-njeno kod preduseva, i mineralna|ubriva u koli~ini koja zavisi od sas-tava zemlji{ta.

Bela sla~ica se razmno`avasemenom, direktnom setvom. Setvase obavlja marta-aprila, na me|u-rednom rastojanju od 30-50 cm, nadubini 0,5-1 cm. Gustina biljaka uredu je 80-100. Za 1 ha utro{i se5-6 kg semena.

Nega zasada se sastoji od 2-3 kultiviranja i okopavanja, kada se unosi100-300 kg/ha azotnog |ubriva, {to zavisi od potreba.

Korovi se uni{tavaju mehani~ki ili treflanom (2-3 kg/ha), a protiv {teto~ina seprimenjuje fosdrin 10% (2,6-2,8 l/ha).

Bela sla~ica sazreva ner-avnomerno, zbog ~ega se pre`etve usev prska 1%-nimrastvorom Reglona. @anje sekada seme na vrhu stablaprelazi iz vo{tane u punuzrelost, a nadzemni deo biljkepo~inje da se su{i. Seme sedosu{i u promajnim prostorija-ma, uz ~esto lopatanje, da vlagabude ispod 12%.

Prinosi su 1.000-2.000 kg/ha semena.

47

Thymus vulgaris L.TIMIJAN

Najbolje uspeva na ju`nim eks-pozicijama, na lakim i toplimzemlji{tima. Na istom mestu ostaje4-5 godina. Najbolji predusevi suozime `itarice i |ubrene okopavine.

Posle ubiranja preduseva izvr{ise oranje na 27-30 cm dubine, ujesen se izvr{i 1-2 kultiviranja, uprole}e se izvr{i laka obradazemlji{ta, neposredno pre setve.

Timijan se razmno`ava direk-tnom setvom, rano u prole}e, name|urednom rastojanju 45-60 cm idubine 1-1,5 cm. Utro{i se 600-700 gsemena na 10 ari.

Ako se sadi iz rasada to se ~iniu jesen, na me|urednom rasto-janju 40-50 cm i rastojanju u redu20-30 cm.

U po~etnom periodu zasad serazvija sporo, pa je neophodno uni-{tavanje korova, mehani~ki, kultivi-ranjem i okopavanjem. Druge godi-ne, rano u prole}e unosi se 10-15 kgazotnog i 20 kg superfosfatnog|ubriva na 10 ari.

Prve godine timijan se kosi jedanput, a ostalih godina dva puta:prvi put u periodu punog cvetanja, a drugi put septembra ili oktobra.Kosidba se obavlja odsecanjem busenova na 10 cm od zemlje. Ako seubrana masa koristi za dobijanje etarskog ulja podvrgava se odmahdestilaciji, a za druge namene se su{i na temperaturi do 45°C.

Prinosi su prve godine 1.000-1.500 kg, a u narednim godinama2.000-4.500 kg droge.

48

Urtica dioica L.KOPRIVA

Iako se radi o ~estoj ruderalnojbiljci, potrebno je planta`iranje zbogsve ve}ih potreba industrije za siro-vinama iz ove biljke. Najbolje uspe-va na umereno vla`nim zemlji{timabogatim organskim materijama.Otporna je na mraz, tra`i vlagu ipodnosi senku.

Priprema zemlji{ta se sastoji udubokom jesenjem oranju, kada seunosi ve}a koli~ina komposta ilistajskog |ubriva. U prole}e se izvr{ipredsetvena priprema zemlji{ta.

Kopriva se razmno`ava seme-nom i deobom korena. Minimalnatemperatura klijanja semena je plus8°C. Seje se na me|urednom rasto-janju od 30 cm rano u prole}e, nadubini 0,5 cm. U su{nom periodupotrebno je zalivanje. Mlade bilj~icese javljaju za 3-4 nedelje.

Sigurniji na~in razmno`avanja koprive je korenovim reznicama. Koren sevadi u jesen, krati na delove sa pupoljcima du`ine 8-10 cm, a ovi sade odmah narastojanju 60 × 30 cm i na dubini od 6-8 cm. Zemlji{te je prethodno dobrona|ubreno. Maksimalni razvoj kopriva dobija u 3-4. godini `ivota.

List se prikuplja kada je dobro formiran, pre cvetanja biljke. Saoko{enih biljaka se skidaju listovi reblerom i podvrgavaju su{enju uhladu ili na temperaturi do 40°C. Koren se sakuplja u jesen, ru~no iliplugom, o~isti od zemlje, opere i su{i u su{nicama da ne poplesnivi.

Prinosi su do 4 kg/m2 suvih listova iz dva otkosa.

49

Vaccinium myrtillus L.BOROVNICA

Sve je ve}i broj poku{aja da seu planta`e uvedu selekcione sorte:Erliblu, Ajvanho, Renkokao,D`ersi i dr., ili da se tipi~na vrstagaji na prirodnom stani{tu. Najpo-godnija zemlji{ta su sa podzemnimvodama na 40-60 cm, dok te{ka iglinovita ne odgovaraju.

U jesen se izvr{i duboko oranje,pri ~emu se zaore ve}a koli~ina tre-seta, komposta ili stajskog |ubriva.U prole}e se obave predsetvenepripreme.

Borovnica se razmno`ava iz se-mena ili deobom starih busenova.Najpouzdaniji na~in je sadnja odne-govanih, selekcioniranih sadnica.Sadi se na me|urednom rastojanjuod 2,5-3 m i 1,2-1,5 m u redu. Akose vr{i dosa|ivanje tipi~ne vrste, tose ~ini na me|urednom rastojanjuod 1 m i rastojanju u redu od 60 cm.

Korov se uni{tava mehani~ki,kultiviranjem i okopavanjem.

Po istiskanju soka su{ese na temperaturi od 65°C ikasnije koriste za dijetetskeproizvode i ~ajeve.

Po~inje da ra|a drugegodine, a puni rod dosti`e upetoj godini kada se ubere oko5.500 kg/ha plodova.

50

Valeriana officinalis L.ODOLJEN

Odgovaraju joj umereno vla`nado vla`na zemlji{ta, neutralne doslabo alkalne reakcije. Kao preduse-vi se koriste jari usevi, krompir ikrmne biljke.

Priprema zemlji{ta po~inje u je-sen, dubokim oranjem na 25-27 cm,kada se zaorava 30-40 t/ha stajskog|ubriva. U prole}e ili jesen, nepo-sredno pre sadnje se obavi kultivi-ranje, kada se unosi superfosfat400-600 kg/ha i kalijumov fosfat150 kg/ha.

Odoljen se razmno`ava iz se-mena, rasada ili deobom korenovihglava.

Pre direktne setve izvr{i sestratifikacija semena u trajanju od1,5 meseci. Pome{ano sa peskom(1:5) seje se ma{inski na rastojanjeme|u redovima od 45 cm i dubiniod 1,5 cm.

Sigurnije je razmno`avanje izrasada. Za 1 m2 potrebno je 2-3 gsemena, a sadnice za 1 ha obezbe-de se sa 25-30 m2 leja. U jesenrasad se prenosi na stalno mesto narastojanju 70 × 50 cm.

Nega zasada se sastoji u me|urednom kultiviranju, okopavanju (samo dokraja juna, kasnije se korov plevi). Bolesti i {teto~ine se preventivno spre~avaju tin-kturom koprive ili uobi~ajenim hemijskim sredstvimna.

U toku vegetacije skidaju se korenovi kako bi biljka napravila {tomasivniji korenov sistem. Koren se vadi plugom u jesen, o~isti odzemlje, opere mlazom vode, uzdu` rascepi, skrati i su{i na temperaturido 45°C.

Prinosi su oko 2.000 kg/ha suvog korena.

51

Tabela 1. Kalendar prikupljanja lekovitih biljaka na planta`ama

52

Vrsta Deo droge Vreme sakupljanja

Althea officinalis L. koren, list VII-X

Anethum graveolens L. seme VII

Angelica archangelica L. koren X-III

Arctostaphyllos uva-ursi (L.) Spreng. list VIII-X

Artemisia dracunculus L. list VII-X

Calendula officinalis L. cvet VI-X

Carum carvi L. plod VII-VIII

Chamomilla recutita (L.) Raush. cvet V-VI

Chelidonium majus L. herba IV-XI

Coriandrum sativum L. plod VII-VIII

Foeniculum vulgare Mill. seme VII-X

Glycyrrhiza glabra L. koren XI-III

Helichrysum arenarium (L.) D. C. herba VII-VIII

Hyssopus officinalis L. herba VII-VIII

Inula helenium L. koren XI-III

Majorana hortensis Moench. herba VI-IX

Melissa officinalis L. herba VI-VII

Mentha piperita L. herba VI-VIII

Ocimum basilicum L. herba VIII-IX

Petroselinum crispum (Mill.) Nym. koren, list IV-XI

Pimpinella anisum L. seme VII-VIII

Rosa canina L. plod VIII-X

Rosmarinus officinalis L. list VIII-IX

Salvia officinalis L. herba V-VII

Satureja hortensis L. herba VI-X

Sinapis alba L. seme VI-VII

Thymus vulgaris L. herba VI-X

Urtica dioica L. herba V-IX

Vaccinium myrtillus L. list, plod VIII

Valeriana officinalis L. koren, herba VI-X

Tabela 2. Vrste aromati~nih biljaka u redovnoj proizvodnjiiz kojih se dobija etarsko ulje (Stepanovi} i sar., 2003)

53

Anethum graveolens L. Anethi herba, fructus

Angelica archangelica L. Angelicae radix

Artemisia dracunculus L. Dracunculi herba

Carum carvi L. Carvi fructus

Coriandrum sativum L. Coriandri fructus

Foeniculum vulgare Mill. Foeniculi fructus

Helichrysum italicum (Roth.) G.Don. Helichrysi flos

Hyssopus officinalis L. Hyssopi herba

Lavandula sp. Lavandulae flos

Levisticum officinale Koch. Levistici herba, fructus, radix

Matricaria chamomilla L. Chamomillae flos

Melissa officinalis L. Melissae herba

Mentha piperita L. Menthae pip. herba

Ocimum basilicum L. Basilici herba

Origanum vulgare L. Origani herba

Petroselinum sativum Hoff. Petroselini herba, fructus

Pimpinella anisum L. Anisi fructus

Salvia officinalis L. Salviae herba

Satureja kitaibelii Wierzb. ex Heuff. Saturejae kitaibelii herba

Thymus vulgaris L. Thymi herba

Valeriana officinalis L. Valerianae radix, rhizoma

Deo biljke iz kogse dobija ulje

Naziv etarskog ulja Aetheroleum

Vrsta

BIOTEHNOLO[KI POSTUPCI

Razra|eni su postupci, uglavnom u laboratorijskim uslovima, uzgoja lekovi-tih biljaka na hranljivim podlogama uz pomo} hormonskih sastojaka (in vitro).Kombinacijom hormona (citokinina, auksina i dr.), mineralnih materija i drugihpotrebnih komponenata usmerava se razvoj izdvojenih }elija ili tkiva u odre|enojfazi (rast, u`iljavanje, produkcija korisnih-lekovitih materija i dr.).

Svaka faza zahteva hranljivu podlogu odre|enog sastava, zavisno od potre-ba biljke i zahteva za odre|enim lekovitim materijama u njoj. Kako se ~itav procesodvija u sterilnim uslovima, dobija se bezvirusni sadni materijal.

Dobijene bezvirusne sadnice se u narednoj fazi multipliciraju, pa se dobijaveliki broj sadnica sa istim svojstvima. Nakon pripreme one se iznose na planta`u,gde se primenjuju potrebne agrotehni~ke mere razvoja biljne vrste, sve do `etve.

Ovaj na~in obezbe|enja biljnih sirovina se naro~ito praktikuje u razvijenijimzemljama, radi za{tite prirodnih resursa retkih lekovitih biljaka za kojima postojepotrebe u preradi. Tako|e, na ovaj na~n se obezbe|uju sadnice bez virusa zabiljne vrste koje se te{ko umno`avaju u prirodnim uslovima. U Institutu za biolo{kaistra`ivanja "Sini{a Stankovi}" u Beogradu razvijena je tehnologija gajenja takotra`ene lincure i mnogih drugih lekovitih i hortikulturnih biljaka.

54

PRERADA LEKOVITIH BILJAKA I BILJNIH DROGA

PRANJE LEKOVITIH BILJAKA

Izuzev krtolastih i drugih biljnih droga koje rastu u zemlji, pranje nije potreb-no ukoliko su ispo{tovani svi zahtevi prikupljanja i planta`iranja. Ako se vr{i, oba-vlja se pod mlazom vode, nikako potapanjem. Kada se ocedi pristupa se narednimfazama prerade.

SU[ENJE

Procesom su{enja najlak{e i najbolje se konzerviraju biljne sirovine.Su{enjem se odstranjuje vlaga koja doprinosi brzom propadanju biljnih droga.Sadr`aj vlage u biljnim drogama ne treba da bude ve}i od 12-15%. Su{enje mo`ebiti prirodno i ve{ta~ko.

Prirodno su{enje se vr{i na promajnim mestima, bez direktne sun~evesvetlosti i toplote, osim kada se su{i sirovina sa grubljom strukturom (koren, kora,mesnati biljni delovi i sl.). Du`ina su{enja zavisi od strukture biljnih sirovina, ste-pena usitnjenosti i klimatskih prilika. Ne`niji biljni delovi (cvet, list) se su{e kra}e,8-10 dana, bez okretanja, a grublji du`e, dok se savijanjem ne lome (koren, kora),ili kada se pri lopatanju ~uje jasan zvuk da su suvi (plod, seme). Su{enje se oba-vlja pod nadstre{nicama ili u zatvorenom prostoru sa dobrom ventilacijom. Biljnimaterijal mora biti za{ti}en od prisustva `ivotinja. Za su{enje se koriste lese. Biljnedroge ne smeju biti u dodiru sa zemljom.

Ve{ta~ko su{enje se obavlja u su{arama u struji toplog vazduha.Naj~e{}e se koriste tunelske i podne su{are (termi~ke su{are), gde se biljni mate-rijal izla`e temperaturi. Podne su{are mogu biti sa perforiranim prohromskim pod-nim plo~ama ili sa mre`om od ner|aju}eg materijala, sa ili bez me{alice, zavisnood kapaciteta i plate`ne mo}i kupca. U na{oj zemlji ima vi{e proizvo|a~a su{araza vo}e, povr}e i lekovito bilje (Progres u ^a~ku, Termoplin u SmederevskojPalanci - proizvodni pogon je u Mladenovcu) i dr. Po~ela je proizvodnja i solarnihsu{ara (Galeb iz [apca).

55

Komorna su{ara Solarna su{ara

Su{are mogu biti prenosno-monta`nog tipa i zidane su{are. Za oba tipasu{ara bitno je da imaju termogenerator koji obezbe|uje zagrevanje i transporttoplog vazduha do komore za su{enje. Radi u{tede energije obezbe|uje serecirkulacija toplog vazduha i odvo|enje oslobo|ene vodene pare.Termogenerator se zagreva kombinovanim energentima: ~vrstim, te~nim i gaso-vitim. Su{enje se kontroli{e poluautomatski ili automatski, prati se temperatura vaz-duha kontinuirano i procenat vlage u zagrejanom vazduhu.

Za manje pogone za preradu bilja pogodne su podne su{are kapacite-ta do 2.500 kg sirovog biljnog materijala, sa po~etnom vlagom od 70%, koja}e za 18-22 sata biti svedena na 10-12%. Zavisno od kapaciteta su{ara sepuni ru~no ili mehanizovano.

Tehnolo{ki postupak su{enja u su{arama mora da se razradi za svakuvrstu biljnih droga, da se sa~uvaju korisne materije u njoj. Dok je za ve}inu biljnihdroga sa etarskim uljima (aromati~ne biljne droge) dovoljno da temperatura budeod 35-40°C, ostale se su{e na temperaturii do 60°C, ali i jedne i druge moraju dasa~uvaju prirodnu boju. U nekim slu~aje-vima (plod {ipurka, gloga, so~ni plodovi idr.) prva dva sata biljni materijal se tretiratemperaturom i do 90°C, da se spre~ipo~etno razorno delovanje enzima, da sebiljni materijal stabilizira, a zatim se tem-peratura vra}a na nivo koji je predvi|en zatu vrstu droge. Biljni materijal koji sadr`ilabilne supstance (li{}e digitalisa, velebil-ja, belog buna, tatule, ~emerike, krtolesalepa i dr.), pre su{enja se stabilizira izla-ganjem sve`eg materijala dejstvu vrelepare etanola ili vodene pare. Kapacitetisu{ara moraju biti uskla|eni sapovr{inama pod planta`ama lekovitih idrugih korisnih biljaka (duvan i drugeindustrijske biljke).

Liofilizacija se jo{ uvek sprovodi naj~e{}e u laboratorijskim uslovima ili umalim proizvodnim pogonima, re|e u industrijskim uslovima, zbog du`ine trajanjasu{enja jedne {ar`e. Postupak su{enja liofilizacijom odvija se u tri faze:

-- smrzavanje biljnog materijala na temperaturi od -50 do -80°C;-- sublimacija materijala kada voda iz ~vrstog stanja (led) prelazi u gasovito

stanje (vodena para) i-- sekundarno su{enje na oko 0°C, kada nezamrznuti molekuli vode

isparavaju.

Na kraju procesa sadr`aj vode u biljnom materijalu, koji je uvek u amorfnomstanju, ne iznosi vi{e od 1-4%. Liofilizacija je pogodna za su{enje termolabilnihmaterijala. Ovim postupkom se najbolje o~uvaju hemijske i biolo{ke karakteristike

56

Podna su{ara

biljnih droga i ekstrakata. Osu{eni materijali se lako vra}aju u prvobitno (sve`e)stanje dodavanjem vode. Za razliku od procesa su{enja u su{arama, postupakliofilizacije, posebno u industrijskim uslovima je dugotrajan, uz pove}ani utro{akenergije. Ipak, sve ~e{}e se koristi naro~ito u su{enju biljnih ekstakata. Ako seosu{eni materijal ~uva u atmosferi inertnih gasova, rok upotrebe biljnih droga iekstrakata nije ograni~en.

ODNOS SVE@E I SUVE DROGE I NEKI PARAMETRI KVALITETA

Za biljne droge koje su naj~e{}e u prometu poznati su prinosi, odnos sve`eg biljnog materijala prema osu{enom. Navodimo samoneke primere:

57

-- cvet (flos): lipe (Tiliae flos) 4:1; kamilice (Chamomillae flos) 5-6:1; zove(Sambuci flos) 6-7:1; lavande (Lavandulae flos) 8-9:1 itd.

-- list (folium): medve|eg gro`|a (Uvae-ursi folium) 3-4:1; breze (Betulaefolium) 4-5:1; `alfije (Salviae folium) 4-5:1; nane (Menthae piperitae folium)5-6:1 itd.

-- nadzemni deo (herba): kantarion (Hyperici herba) 3,5-4:1; vranilovatrava (Origani herba) 3,5-4:1; ki~ica (Centaurii herba) 4:1; pelin (Absinthiiherba) 4-5:1 itd.

-- plod (fructus): anisa (Anisi fructus), mora~a (Foeniculi fructus), kima(Carvi fructus), korijandra (Coriandri fructus) 1,2-1,5:1; gloga (Crategifructus), {ipurka (Cynosbati fructus), kleke (Juniperi fructus) 3:1;borovnice (Myrtilli fructus) 6-7:1 itd.

-- seme (semen): seme sla~ice (Sinapis semen); seme lana (Lini semen)1,2-1,5:1 itd.

-- kora (cortex): kora kru{ine (Frangulae cortex); kora hrasta (Quercuscortex) 3-4:1 itd.

-- koren (radix): koren belog sleza (Althaeae radix); koren lincure(Gentianae radix) 3-4:1; koren odoljena (Valerianae radix) 4-5:1 itd.

-- rizom (rhizoma): rizom trave od srdobolje (Tormentillae rhizoma) 3:1,rizom i|irota (Calami rhizoma) 4-5:1 itd.

Da bi se o~uvao kvalitet biljnih droga, pored drugih uslova, va`noje da procenat vode u osu{enim drogama ne bude ve}i od 15%.Ph. Jug. IV (1984) propisuje sadr`aj vode u odre|enoj sirovini:

Tabela 3. Najdu`i rok ~uvanja nekih droga(Kova~evi}, 2004)

-- list belog sleza (Althaeae folium) do 15%-- koren belog sleza (Althaeae radix) do 14%-- list velebilja (Belladonnae folium) do 13%-- rizom i|irota (Calami rhizoma) do 14%-- cvet kamilice (Chamomillae flos) do 12%-- koren sladi}a (Glycyrrhizae radix) do 13%-- list pitome nane (Menthae piperitae folium) do 14%-- kora hrasta (Quercus cortex) do 12%-- list `alfije (Salviae folium) do 12%-- rizom trave od srdobolje (Tormentillae rhizoma) do 14%

Althaeae radix koren belog sleza 2

Belladonnae folium list velebilja 1

Calami rhizoma rizom i|irota 3

Carvi fructus plod kima 3

Centaurii herba ki~ica nadzemni deo 2

Chamomillae flos cvet kamilice 2

Equiseti herba rastavi} nadzemni deo 4

Farfarae folium list podbela 3

Frangulae cortex kora kru{ine 5

Gentianae radix koren lincure 5

Glycyrrhizae radix koren sladi}a 10

Myrtillli fructus plod borovnice 2

Origani herba origano nadzemni deo 3

Quercus cortex kora hrasta 5

Salep tuber krtola ka}una 6

Sambuci flos cvet zove 3

Tiliae flos cvet lipe 1

Tormetillae rhizoma rizom trave od srdobolje 6

Urticae folium list koprive 2

Uvae ursi folium list medve|eg gro`|a 5

DrogaDu`na ~uvanja

(godina)Doma}i naziv

MEHANI^KA PRERADALEKOVITIH BILJAKA I BILJNIH DROGA

Usitnjavanje

Usitnjavanje biljnog materijala mo`e se vr{iti odmah nakon `etve, ako sesirove biljne droge podvrgavaju vi{im fazama prerade (hidrodestilacija, eks-trakcija i dr.). Usitnjavanje sirovog biljnog materijala vr{i se iz vi{e razloga:-- radi separiranja biljnog materijala i odvajanje nepotrebnih delova i stranih

primesa-- u prihvatni sud mo`e stati ve}a koli~ina materijala za preradu, ve}e {ar`e-- optimalnom usitnjeno{}u biljnog materijala posti`u se ve}i prinosi gotovih

proizvoda (etarskih ulja, ekstrakata)-- zbog ve}ih {ar`i br`e se obradi po`njeveni materijal, ~ime se umanjuju

mogu}nosti pojave negativnih procesa: nepo`eljna fermentacija, smanje-nje koli~ine aktivnih materija, razvoj mikroorganizama i dr.

-- vr{i se u{teda energije

Usitnjavanjem osu{enog biljnog materijala, uz primenu univerzalnijih radnihma{ina za razli~ite biljne droge koje se prera|uju posti`e se:-- usitnjenost prema zahtevima kupaca ili tehnolo{kog procesa dalje prerade-- istovremeno se vr{i separacija, odvajaju se biljni delovi koji nisu nosioci

aktivnih materija i uklanjaju iz daljeg procesa prerade-- ako se koristi radna oprema savr{enije konstrukcije, istovremeno se vr{i

otpra{ivanje, a prikupljeni materijal najsitnije granulacije se koristi za izdva-janje etarskih ulja ili u ekstrakciji, ne baca se

Usitnjavanje sve`eg i osu{enog biljnog materijala vr{i se na seckalicama,drobilicama i mlinovima. Savremenije radne ma{ine su automatizovane, sa mini-mum u~e{}a ljudskog rada, samim tim smanjene su mogu}nosti povre|ivanja rad-nika. Najbolje je kada postoji linija za kontinuiranu preradu, od sve`eg ili osu{enogbiljnog materijala do prera|enog u razli~itim granulacijama. "Alpina" je takveproizvodne linije ranije proizvodila.

Seckanje se obavlja na seckama razli~itih konstrukcija: sa rotacionim kre-tanjem no`eva, sa no`evima na bubnju, na ure|ajima sa definisanom du`inomseckanja (automatsko dovo|enje biljnog materijala), ili kada se materijal dovodiru~no, pa du`ina seckanja nije ujedna~ena, {to nije dobro. Na seckama seprera|uje sve` i suvi biljni materijal.

Drobljenje (uglavnom suvog biljnog materijala) se vr{i u drobilicama, ukojima radni organ ure|aja nailazi na biljni materijal i svojom aktivno{}u (pritiskomili protrljavanjem) ga sitni. Granulacija biljnog materijala se reguli{e razli~itom per-foracijom sita. Promenom sita menja se granulacija.

Mlevenje suvog materijala se ostvaruje protrljavanjem dva dela radnema{ine koje se kre}u u suprotnom smeru. Kod mlinova prostije konstrukcije gran-ulacija se odre|uje du`inom tretmana biljnog materijala, {to je nepouzdano u

59

odnosu na zahteve kupaca ili dalje prerade.Kod savremenijih mlnova granulacija se reg-uli{e promenom sita, a ~esto i uvo|enjem stru-je vazduha, pa se istovremeno vr{i i separacijai otpra{ivanje, odnosno odvajanje nepo`eljnihdelova (npr. dla~ica kod usitnjenih plodova{ipurka).

U praksi se koriste mlinovi razli~itih kon-strukcija, naj~e{}e proizvedeni u malim privat-nim radionicama, prema zahtevimaproizvo|a~a i preradiva~a lekovitih biljaka: mli-novi ~eki}ari koji se koriste i za usitnjavanjekrmnog bilja; mlinovi sa no`evima; mlinovi sa`rvnjevima sa dve mlinske plo~e izme|u kojihse sitni biljni materijal. Na internetu se moguna}i podaci o proizvo|a~ima mlinova i ostalihradnih ma{ina: Danix-Petrovaradin, Tehopand.o.o. i dr.

Prosejavanje i odvejavanje

Prosejavanje i odvejavanje osu{enih biljnih droga vr{i se uz pomo} sita i za-visi od strujnih osobina biljnog materijala, odnosno brzine vazduha u separatorimapri kojoj se odvajaju frakcije biljnih droga. Kod savr{enijih ure|aja za usitnjavanje,prosejavanje i odvejavanje se vr{i istovremeno kada i usitnjavanje. Za svaku biljnuvrstu se razraduju tehnolo{ki postupci prosejavanja i odvejavanja. Na primeru li-stova `alfije i mente (Martinov i sar., 1995) dajemo neke podatke o ovom va`nomsegmentu prerade lekovitog bilja:

-- separacijom se odvajaju po`eljni od nepo`eljnih biljnih delova prema veli-~ini, kao i odvajanje delova drugih biljaka i uklanjanje pra{ine

-- sepracija se zasniva na fizi~kim razli~itostima usitnjenih biljnih kompone-nata (veli~ina separiranih delova biljnih droga i njihovim strujnim osobinama)

-- separacija se vr{i u struji vazduha pneumatskih separatora-- delovi koji se razdvajaju moraju biti sa jasnim fii~kim (veli~inskim) razlika-

ma, njihove dimenzije se ne mogu preklapati-- separacija se vr{i nakon odvajanja listova od stabljika reblovanjem (koje se

obavlja ru~no ili ma{inski)-- laboratorijskim ispitivanjima se utvr|uje koje veli~ine biljnih droga sadr`e

najvi{e lekovitih materija, pa se separacija vr{i tako da se dobije najve}amasa takvih delova

-- za svaku biljnu drogu se defini{u strujne osobine

60

Mlin

VI[E FAZE PRERADELEKOVITIH BILJAKA I BILJNIH DROGA

Za proizvodnju ili pripremu ekstraktivnih preparata iz biljnih sirovina koristese razli~ite tehnike separacije, a naj~e}e hidrodestilacija i ekstrakcija rastvara~ima(ekstrakcije ~vrsto-te~no). Hidrodestilacijom se dobija etarsko ulje, a ekstrakcijomrastvara~em ekstrakt.

DESTILACIJA

Prema definiciji ISO (International Standards Organisation),etarska ulja su uljasti proizvodi intenzivnog mirisa koji sedobijaju destilacijom iz delova biljaka ili presovanjem izkora citrus vo}a (Peki}, 1983). Naziv su dobila zahvaljuju}i

prisustvu karakteristi~nog aromati~nog mirisa i konzistenciji u vidu ulja. Za razlikuod masnih, etarska ulja potpuno isparavaju i na papiru ne ostavljaju mrlju.

Etarska ulja su slo`ene sme{e lakoisparljivih prirodnih organskih jedinjenja:ugljovodonika, alkohola, aldehida, ketona,kiselina, laktona, estara i fenola, alifati~ne, ali-cikli~ne, aromati~ne i heterocikli~ne prirode.Najve}i deo tih jedinjenja spada u terpene (ter-penoidi, izoprenoidi ili poliizoprenoidi).

U sve`em stanju etarska ulja su te~na. Izuzetak ~ini samo etarsko uljeperunike, koje je ~vrsto. Ve}ina ulja su bezbojna, ali pri du`em ~uvanju postaju`u}kasta ili mrka. Plavo obojeno ulje (prisustvo azulena) nalazi se u kamilici(Chamomilla recutita L.) a bergamot (Citrus Aurantium subsp. Bergamia) sadr`izeleno obojeno ulje (prisustvo hlorofila). Pri du`em stajanju ili ja~em hla|enju, izetarskog ulja se mogu izdvojiti ~vrsti kristalni delovi (kamfor, anetol, mentol, timol idrugi) ili stearopteni, dok se te~na faza naziva aleopten.

Lekovitost pojedinih biljaka je poznata u narodnoj i oficijelnoj medicini. Aktivnekomponente iz etarskih ulja imaju hipotenzivno, antipireti~ko (Achillea millefolium L.- hajdu~ka trava), karminativno, spazmoliti~ko, adstrigentno (Thymus vulgaris L. - tim-

ijan), sedativno i analgeti~ko(Rosmarinus officinalis L. - ruzmarin)dejstvo. Kao diuretik deluje etarskoulje kleke (Juniperus communis L.)(Stamenkovi}, 1995). Etarska uljamnogih biljaka deluju kao antimi-krobni agensi (Panizzi i sar., 1993;Veli~kovi} i sar., 2002, 2003; Ran-|elovi} i sar., 1998).

61

Srednjovekovna destilerija

Biolo{ke funkcije etarskih ulja podrazumevaju njihovu ulogu u metaboliz-mu biljaka (fiziolo{ka funkcija) i biohemijskim interakcijama biljaka sa drugim orga-nizmima i okolnom sredinom (ekolo{ka funkcija) (Mimica-Duki} i Jan~i}, 1998).

Fiziolo{ke funkcije etarskih ulja podrazumevaju hormonsku funkciju,funkciju u odr`avanju koenzima i funkciju donora vodonika u nekim reakcijama.

Ekolo{ke funkcije se svode na formiranje gustog sloja etarskog ulja okobiljke, koji je {titi od velike toplote ili hladno}e, kao i u alelopatskim odnosima(Jakovljevi}, 1960). Tako, u neposrednoj okolini `bunova `alfije (Salvia leucophyla)i pelina (Artemisia californica) ne rastu druge zeljaste biljke (Mimica-Duki} i Jan~i},1998). Ovo je pripisano dejstvu kamfora i 1,8-cineola koji su detektovani u zemlji{tui atmosferi u blizini `bunova, a poznati su inhibitori klijanja. Na stani{tima siro-ma{nim vodom i hranljivim materijama, terpenska jedinjenja inhibitorno delujuprema biljkama koje ih proizvode (autopatija - autotoksi~nost).

Zna~ajan elemenat sporazumevanja izme|u biljaka i `ivotinja je miris bilja-ka. Najva`nije osobine koje omogu}avaju takvo delovanje su velika isparljivost imala molekulska masa organskih molekula (odorivektori) u kojima se nalazevezane odre|ene atomske grupe (osmofore) (metilen, keto, imino, hidroksi, alde-hidna, nitro i druge), nosioci mirisa. Etarsko ulje {titi biljke od pre`ivara i drugih`ivotinja (herbivora), koje ne mogu da podnesu miris i ukus takvih biljaka (Mimica-Duki} i Jan~i}, 1998).

Interakcije etarskih ulja i mikroorganizama zasnivaju se na baktericidnom ifungicidnom delovanju, zbog ~ega su mnoge biljke rezistentne na kontaminacijumikroorganizmima. Sva baktericidna i fungicidna jedinjenja prisutna u vi{im biljka-ma nazivaju se fitoncidi. Jedan su od najbitnijih prirodnih regulatora zaga|ivanjabiosfere i stabilnosti biocenoza, u~estvuju u procesu jonizacije atmosfere, detok-sikacije fabri~kih gasova, doprinose smanjenju pra{ine, mogu usporavati ili stim-ulisati rast biljaka, poljoprivrednih i {umskih {teto~ina, zbog ~ega predstavljajuzna~ajan ekolo{ki faktor. Osobine takvih jedinjenja imaju etarska ulja, smole ibalzami, pa se koriste za dezinfekciju usta i grla i negu zuba. Mnoga neisparljivajedinjenja biljaka, tako|e, imaju antimikrobno delovanje. Tako se polifenolni sasto-jci biljaka, kao i alkaloidi, koriste za ispiranje usta i grla i le~enje rana. Flavonoidi,koji predstavljaju sekundarne metabolite, pored za{tite biljaka od {tetne UV radi-jacije i uloge vodi~a za opra{iva~e, imaju antibakterijsku, antifugalnu i antiviralnuaktivnost. Pokazalo se da antimikrobna sposobnost biljaka zavisi od vi{e ~inilaca,a najbitniji su: klima, vrsta zemlji{ta i vreme berbe (Marin, 1998). Najprou~eniji deoisparljivih biolo{ki aktivnih supstanci predstavljaju etarska ulja, ~ija se ukupnakoli~ina na Zemlji procenjuje na 150 miliona tona za godinu dana.

^ovek je, pored mirisa, zapazio i lekovite osobine aromati~nih biljaka.Etarska ulja se koriste za spravljanje mirisa, kozmeti~kih preparata, sapuna, u far-maceutskoj i prehrambenoj industriji, industriji bezalkoholnih i alkoholnih pi}a,duvanskoj industriji, industriji boja i lakova, za slikanje na porcelanu itd.

62

Dobijanje etarskih ulja

Sekretorne strukture biljaka ~ine }elije ili tkiva koja produkuju razli~ite sekretesa odgovaraju}im fiziolo{kim i ekolo{kim funkcijama (Jan~i} i sar., 1995). Postojedva tipa sekrecije prema mestu odlaganja sekreta. Prvi tip je intracelularna sekrecija,gde sekret napu{ta protoplast u kome je nastao i izlu~uje se u ekstraplazmatsku (ulj-nu) kesicu formiranu uz }elijski zid ili vakuolu. Drugi tip je ekstracelularna sekrecija,gde sekret napu{ta }eliju, a podrazumeva endogenu (sekret ne napu{ta biljku, ve}se akumulira u intracelularnim prostorima - kanali, {upljine) i egzogenu (sekret napu-{ta biljku direktno ili preko specijalizovanog supkutikularnog prostora) sekreciju.

Spoljne sekretorne strukture su specijalizovane grupe }elija na povr{inibiljnog tkiva, strukturno razli~ite od okolnih (Jan~i} i sar., 1995). Javljaju se u oblikuvi{e}elijskih `lezdanih dlaka na reproduktivnim i vegetativnim nadzemnim biljnimorganima i kao grupacije }elija (osmofore) na cvetnim delovima. Spoljne sekre-torne strukture u obliku `lezdanih dlaka prisutne su kod predstavnika familijaLamiaceae, Solanaceae, Astreraceae, Geraniaceae, a osmofore kod vrsta familijaAraceae i Orchidaceae. @lezdane dlake se sastoje od glave i dr{ke. Glavu ~ini vi{esekretornih }elija, a dr{ku jedna do dve nesekretorne }elije. Etarsko ulje se sin-teti{e u sekretornim, glavenim }elijama, i odlazi u spoljnu sredinu kroz porekutikule ili u supkutikularni prostor koji napu{ta nakon pucanja kutikule.

Na vrstama familije Lamiaceae dokazano je prisustvo dva osnovna tipa `lez-danih dlaka, peltatnih i kapitatnih (Salvia officinalis, S. glutinosa, S. pratensis -razli~ite vrste `alfije, Mentha piperita - nana, Micromeria fruticosa - gorska metvica,Mellissa officinalis - mati~njak i dr.). Peltatne dlake (`lezdane ljuspe) sastoje se odbazalne }elije epidermalnog porekla, jedne kratke }elije koja predstavlja dr{ku i{iroke glave od vi{e sekretornih }elija. ^esto su utisnute u epidermis, a u vr{nomdelu imaju supkutikularni prostor. Kapitatne dlake se sastoje od bazalne }elije epi-dermalnog porekla, dr{ke od jedne ili vi{e }elija i glave sa~injene od jedne ili dvesekretorne }elije. Supkutikularni prostor se javlja veoma retko i poznat je samo kodnekih vrsta roda Salvia L. - `alfija (Jan~i} i sar., 1995).

Uporedo sa sintezom etarskog ulja dolazi do formiranja supkutikularnogprostora. Sekrecija `lezdanih dlaka kod vrsta iz familije Lamiaceae pripadaekstracelularnom, egzogenom tipu. Na~in sekrecije peltatnih dlaka uglavnompo~inje u vreme kada je ovaj proces ve} zavr{en kod kapitatnih dlaka. Sekrecijakod kapitatnih dlaka po~inje i zavr{ava se dok su listovi jo{ mladi. Za `alfiju - S.officinalis karakteristi~ne su kapitatne dlake, mada je utvr|eno da nekoliko vrstaroda Salvia L. (`alfija) poseduju vi{e razli~itih tipova `lezdanih dlaka nego ostaleusnatice (Jan~i} i sar., 1995).

Za dobijanje etarskih ulja, danas se naj~e{}e primenjuje hidrodestilacija,ekstrakcija rastvara~ima i presovanje. Iz kruni~nih listi}a, etarska ulja se ~esto dobi-jaju postupcima adsorpcije i desorpcije na sloju masti, ulja ili voskova. Ovi postupcise mogu kombinovati, a koji }e se od njih primeniti zavisi od vrste i osobina sirovine,kvalitativnog i kvantitativnog sastava etarskih ulja i namene prozvoda (Ga{i}, 1985).

63

Hidrodestilacija. Postoje tri na~ina izvo|enja hidrodestilacije: destilacijavodom, destilacija vodom i vodenom parom i destilacija vodenom parom. Ure|ajiza dobijanje etarskih ulja hidrodestilacijom imaju tri osnovna dela: sud za desti-laciju, kondenzator i separator. Savremeni sistemi za destilaciju se me|usobnorazlikuju po konstrukciji destilacionog suda (koso postavljeno perforirano dno, dnokoje se otvara pri pra`njenju, korpa za biljni materijal koja se vadi). Destilacijaetarskih ulja iz ve}ih koli~ina biljnog materijala vr{i se u kontinualnim destilatorima(Peki}, 1983).

Postupci destilacije etarskog ulja iz biljnog materijala: a) destilacija vodom; b) destilacijavodom i vodenom parom; c) destilacija vodenom parom (Peki}, 1983)(K - kondenzat, V - voda, B - biljni materijal, BV - biljni materijal i voda,

PVE - pare etarskog ulja, TP - tehnolo{ka para)

Destilacija vodom: Karakteristika ove metode je direktan kontakt izme|uklju~ale vode i biljnog materijala (Peki}, 1983). Zagrevanjem destilacionog kotla,voda u kojoj je potopljen biljni materijal se dovodi do klju~anja, a pare etarskog uljai vode se odvode u kondenzator.

Destilacija vodom i vodenom parom: Sli~na je prethodnoj, s tim {to seu toku destilacije uvodi vodena para. Time se poja~ava me{anje suspenzije,ubrzava izdvajanje etarskog ulja, skra}uje trajanje destilacije i dobija ve}i prinosetarskog ulja. Ovaj tip destilacije se nekad vr{i u sudu koji ima popre~no postav-ljenu re{etku na koju se stavlja biljni materijal, ispod koje je na odre|enom rasto-janju nivo vode. Para nastala zagrevanjem je zasi}ena i nosi kapi vode sa sobom,prodiru}i kroz biljni materijal (Peki}, 1983).

Destilacija vodenom parom: Biljni materijal je sme{ten na perforiranomdnu destilacionog suda ispod koga se nalazi razvija~ pare (na jednom ili vi{emesta). Podesnija je za ulja sa vi{om ta~kom klju~anja, ekonomi~nija je i koristi seu ve}im pogonima (Peki}, 1983). Najsavremeniji aparati za dobijanje etarskih uljaovom metodom su hidrodifuzeri. Vodena para malog nadpritiska se propu{ta krozbiljni materijal odozgo nani`e i ravnomerno {iri. Na ovaj na~in se izbegava problemkondenzacije i sabijanje materijala.

64

Shematski prikaz destilacije vodenom parom

Etarska ulja se u biljci nalaze u `lezdama i sekretornim organima, pa ne pos-toji direktni kontakt ulja sa vodom ili vodenom parom. Posledica toga je pove}anapotro{nja pare i du`e vreme trajanja destilacije, zbog ~ega je priprema biljnogmaterijala od velikog zna~aja (Peki}, 1983). Da bi se eliminisala molekulska difu-zija, biljni materijal se usitnjava zbog naru{avanja strukture biljnog tkiva. Ukoliko jemlevenje finije kontakt }elije i vodene pare je bolji, ali tom prilikom mo`e do}i dogubitaka lak{e isparljivih komponenata, oksidacije, osmoljavanja i formiranja kom-paktne mase kroz koju para te{ko prodire (Ga{i}, 1985). Nasuprot tome, grubo sit-njenje produ`ava vreme destilacije i dovodi do gubitka komponenata lak{erastvornih u vodi. Iz tih razloga Ph. Jug. IV (1984) propisuje veli~inu otvora sita zamlevenje pojedinih droga.

Na prinos i kvalitet etarskih ulja uti~e i su{enje biljnog materijala. Pojedinebiljke se neposredno posle branja podvrgavaju procesu destilacije (zbog ispara-vanja etarskih ulja ili enzimskih transformacija), kao {to je slu~aj sa ru`om i lavan-dom, dok se neke su{e du`e vreme zbog enzimske hidrolize glikozidno vezanihkomponenata, od ~ijeg sadr`aja zavisi aroma (gorki badem, sla~ica) (Ga{i}, 1985).U pojedinim slu~ajevima se preporu~uje odvajanje delova biljke i njihova posebnaobrada, zbog razli~itog sadr`aja ulja i razli~itog hemijskog sastava. Osnovni prate}iefekti hidrodestilacije su (Gildemeister i Hoffmann, 1961):

1. difuzija etarskih ulja i vru}e vode kroz membrane biljnih }elija (hidrodifuzija),2. hidroliza nekih komponenata etarskih ulja i3. termi~ka destrukcija

Na temperaturi klju~anja vode deo isparljivih etarskih ulja rastvara se uvodi koja je prisutna unutar `lezda. Rastvoreno ulje se prenosi osmozom kroznabubrele membrane biljnih }elija i na spoljnu povr{inu membrane, dok voda

65

ulazi u }elije `lezda. Brzina difuzije etarskih ulja iz biljnog materijala u tokuhidrodestilacije uslovljena je ne toliko isparljivo{}u uljnih komponenata (odnos-no njihovim razli~itim ta~kama klju~anja), koliko njihovom rastvorljivo{}u u vodi.To zna~i da oni konstituenti ulja sa vi{om ta~kom klju~anja ali vi{e rastvorni uvodi, destiluju pre onih sa ni`om ta~kom klju~anja ali manje rastvornim u vodi. Uovom slu~aju (rastvorljiva ulja u vodi) va`i Raoult-ov, dok za nerastvorna ulja uvodi va`i Dalton-ov zakon.

Etarska ulja u nekim slu~ajevima sadr`eestre koji u prisustvu vode, a posebno napovi{enim temperaturama hidrolizuju,grade}i kiseline i alkohol (Gildemeister iHoffmann, 1961). Shodno tome, dolazido smanjenja prinosa etarskih ulja. Ovoje jedan od osnovnih nedostatakahidrodestilacije, a intenzitet hidrolize zav-isi i od vremena kontakta izme|u ulja ivode. Tako je ustanovljeno da se sastavnekih ulja menja pri du`em dejstvu vode,zbog delimi~ne hidrolize linalil acetata ulinalol, kao i zbog transformacije drugihpolaznih komponenata u komponentesekundarnog porekla kao {to su: geran-iol, nerol, mircen, ocimen i dr. (nisuproizvod fotosinteze). U slu~aju desti-lacije parom, stepen hidrolize je znatnomanji.

Prakti~no su sve komponente etarskih ulja nestabilne na visokim tempe-raturama. Da bi se dobilo kvalitetnije ulje, neophodno je destilaciju vr{iti ili naniskoj temperaturi ili na visokoj temperaturi {to kra}e vreme. Destilacija biljnogmaterijala se mo`e vr{iti i pregrejanom parom, a koristi se za biljne materijale kojimanje bubre. Ona se me{a sa zasi}enom parom zbog predostro`nosti odsagorevanja i razgradnje biljnog materijala. Vreme trajanja destilacije je kra}e alije prinos ulja manji.

Ova tri procesa (difuzija, hidroliza i termi~ka destrukcija) se u prakside{avaju istovremeno i ~esto uti~u jedan na drugi. To se posebno odnosi na uticajtemperature, pri ~emu se stepen difuzije i rastvorljivost etarskih ulja u vodi u ve}inislu~ajeva pove}avaju na vi{im temperaturama. Da bi se dobili ve}i prinosi i visokkvalitet etarskih ulja, potrebno je po{tovati slede}e principe (Gildemeister iHoffmann, 1961):

1. {to je mogu}e ni`a temperatura hidrodestilacije2. u slu~aju destilacije parom potrebno je prisustvo dovoljne koli~ine vode u

sistemu, da bi se ubrzala difuzija3. ekstremno usitnjavanje biljnog materijala u slu~aju hidrodestilacije parom

rezultuje stvaranjem kanala kroz masu biljnog materijala, pri ~emu sesmanjuje efikasnost destilacije zbog lo{eg kontakta pare sa biljnim materijalom

66

Aparatura za destilaciju

Svaki metod mo`e biti modifikovan promenom pritiska u kotlu, ~ime seposti`e promena rastvorljivosti nekih komponenata i omogu}uje izdvajanje rela-tivno homogene frakcije terpenskih i drugih ugljovodonika (Ga{i}, 1985). Saglasnotome, destilacija mo`e biti izvedena:

a) pod smanjenim pritiskom (neznatno sni`en pritisak ili vakuum),b) na atmosferskom pritisku ic) na povi{enom pritisku

Pri hidrodestilaciji pod smanjenim pritiskom koli~ina pare u destilacionomprostoru, a samim tim i njena brzina, znatno se pove}aju sa smanjenjem pritiska uaparatu. Porast brzine destilacije uti~e na ~isto}u destilata zbog pove}anog pri-sustva biljnih ~estica u parnoj fazi. Povr{ina kondenzacije bi trebalo da bude oko5 puta ve}a od one koja postoji kada se vr{i destilacija pri atmosferskom pritisku.Ovo je neophodno zbog male razlike u temperaturi pare i rashladne vode, pri ~emustepen kondenzovanja opada. Najve}a prednost hidrodestilacije pri smanjenompritisku le`i u ~injenici da se ona mo`e vr{iti pri relativno niskim temperaturama,npr. na temperaturi 50°C, {to smanjuje razgradnju etarskih ulja.

Hidrodestilacija pod povi{enim pritiskom se ne preporu~uje za destilacijuaromati~nih biljaka, a primenjuje se samo za odre|ene biljne materijale u ciljupove}anja prinosa te{ko isparljivih ulja, kao i skra}enja vremena destilacije.Obi~no se izvodi pod pritiskom do 400 kPa. Pri tome dolazi do velikog stepenatermi~ke razgradnje biljnog materijala i etarskog ulja, zbog ~ega se ovaj postupakveoma retko koristi (Gildemeister i Hoffmann, 1961).

O~igledno je da kvalitet ulja zavisi od uslova destilacije, naro~ito od vreme-na njenog trajanja. Pokazalo se da je posle 60 minuta kvalitet etarskog ulja izmuskatne `alfije - Salvia sclarea L. lo{iji zbog destilovanja smolastih materija, anakon 90 minuta postupak je neekonomi~an. Tako je utvr|eno da iz cvasti vrsteSalvia sclarea L. za 15 minuta destiluje 50%, za 30 minuta 75%, a za 60 minuta 95%prisutnog etarskog ulja, kao i da se sastav ovih frakcija ne razlikuje. Tako|e,pokazalo se da za 15 minuta izdestiluje 42-45%, za 30 minuta 70-72%, a za 60 mi-nuta 90-93% od ukupnog etarskog ulja. Jo{ 6% je dobiveno produ`etkom desti-lacije do 90 minuta i jo{ 2-3% od 90 do 120 minuta. Temperatura kondenzata utoku destilacije bila je 25-30°C. Problem kondenzacije vodene pare se izbegava,tako {to se sud za destilaciju zagreva sa spoljne strane elektri~nom grejnom oblo-gom na temperaturi 80-85°C. Tako je optimalno vreme destilacije etarskog uljavrste Salvia sclarea L. 90 minuta (destiluje oko 98% od ukupne koli~ine ulja). Ovovreme je izabrano i za destilaciju pitome nane (Mentha piperita L.), za koje des-tili{e oko 95% ukupne koli~ine etarskog ulja (Tasi} i Krivoku}a-\oki}, 1998).Destilacijom vodom, najve}i procenat etarskog ulja cveta, lista i stabljike `alfi-je (S. officinalis) destiluje za 40 minuta (75, 70 i 80%, respektivno). Destilacijomvodenom parom, najve}i procenat od ukupno prisutnog etarskog ulja, izdvoji se do50-og minuta, i to: iz cveta 85%, lista 80% i stabljike 90% (Veli~kovi} i sar., 2001).

U novije vreme, za dobijanje bioaktivnih materija koje su od interesa zaprehrambenu i farmaceutsku industriju, koriste se mikrotalasi, kao npr. iz plodovavo}a i lekovitog bilja (Proestos i Komaitis, 2008) i dr. Tako|e, u laboratorijskim

67

uslovima mikrotalasi su primenjeni za izolovanje etarskih ulja aromati~nih biljaka(Bousbia i sar., 2009; Bayramoglu i sar., 2008). Pokazalo se da se primenommikrotalasa, uz dobijanje istog prinosa etarskog ulja `alfije (S. officinalis), ukupnovreme trajanja procesa destilacije skra}uje sa 150 (klasi~na hidrodestilacija) na 75min (mikrotalasna hidrodestilacija) (Veli~kovi}, 2012).

Presovanje. Ovo je postupak dobijanja etarskih ulja iz kore citrus plodova(narand`a, limun, mandarina) koji imaju rezervoare ulja u spoljnim sun|erastimslojevima. Tako dobijena te~nost se sastoji od ulja i vode, pa se pre~i{}avametodom destilacije, ekstrakcije ili centrifugovanjem. Ulja navedenih plodova subogata terpenima koji podle`u polimerizaciji ili drugim hemijskim reakcijama. Zbogboljeg ~uvanja, terpeni se izoluju frakcionom destilacijom ili selektivnom ekstrakci-jom (Ga{i}, 1985).

Etarska ulja dobijena na neki od navedenih na~ina se nazivaju sirova ulja(Peki}, 1983). U njima su obi~no prisutne ~estice sirovine ili druge mehani~kene~isto}e, kao i ostaci vode. Uklanjanje mehani~kih ne~isto}a se vr{i filtracijom,dok se voda odstranjuje dekantovanjem i su{enjem pomo}u bezvodnog natrijumsulfata. ^uvaju se u sudovima bez prisustva kiseonika, u atmosferi inertnih gasova(azot, ugljen (IV) oksid). Zaga|enja koja se javljaju u obliku emulzija mogu se otk-loniti centrifugovanjem. Bojene materije se razla`u pomo}u kalijumpermanganata,smole i masti se elimini{u saponifikacijom, a organske primese ispiranjem uljarastvorom kalijumpermanganata ili razbla`enim rastvorom sumporne kiseline.

68

EKSTRAKCIJA

Ekstrakti su koncentrovani preparati te~ne, ~vrste ili polu~vrste konzistenci-je, dobiveni izvla~enjem aktivnih sastojaka iz obi~no suvog biljnog ili `ivotinjskogmaterijala. Te~ni ekstrakti su bistre, obojene te~nosti, mirisa i ukusa na biljnesirovine iz kojih su dobijeni, dok su suvi ekstrakti obojeni pra{kovi ili rastresitimaterijali, po pravilu vrlo higroskopni. Za pojedine ekstrakte u farmakopejama supropisani postupci identifikacije, odre|ivanja, ispitivanja stepena ~isto}e, granicerelativne gustine, pH-vrednosti, doze, na~in ~uvanja i sinonimi (Ph. Jug. IV, 1984;Ph. Jug. V, 2000; USP, 1995; Ph. Eur., 2002).

Ekstrakcijom pogodnim rastvara~em, pored lako isparljivih komponenataetarskog ulja, mogu se izolovati i hidrofilne komponente. Zato ekstrakti uglavnomimaju slo`eniji hemijski sastav od etarskih ulja (Peki} i Lepojevi}, 1998).

Ekstrakti lekovitih biljaka imaju primenu u prevenciji i le~enju bolesti kod ljudi.Veliki broj antioksidanasa iz povr}a i vo}a ima va`nu ulogu u za{titi od {tetnog dejst-va oksidativnih supstanci u organizmu, zbog ~ega se koriste kao antikancerogenesupstance. Takve efekte ispoljava ekstrakt `alfije - Salvia officinalis L. (Simi} iVukovi}-Ga~i}, 1997). Flavonoidi sadr`ani u ekstraktima pitome nane (Menthapiperita L.) imaju antiinflamatorno, hepatoprotektivno, kardioprotektivno i antibak-terijsko delovanje (Peki} i Lepojevi}, 1998). Vodeni i etanolni ekstrakti `alfije inhibi-raju enzimsku aktivnost Porphyromonas gingivalis i time spre~avaju njegovokolagenoliti~ko dejstvo (Runjaji}-Anti} i sar., 1999).

Za dobijanje bioaktivnih proizvoda prirodnog porekla koji nalaze {iroku pri-menu u prehrambenoj, farmaceutskoj i hemijskoj industriji i medicini, sve vi{e sekoriste nekonvencionalne tehnike kao {to su super- i sub-kriti~na ekstrakcija (Skalai sar., 2002), turbo ekstrakcija (Vinatoru, 2001) ili ekstrakcija pod dejstvom ultra-zvuka (Veli~kovi}., 2007) i mikrotalasa (Chou i sar., 2009).

Dobijanje ekstrakata

Ekstrakcija lekovitih biljnih sirovina ima {iroku primenu u pripremi preparatana bazi prirodnih jedinjenja. Prema rastvara~u za ekstrakciju postoje slede}i tipoviekstrakcija (Peki}, 1983):

- - ekstrakcija uljima i mastima- - ekstrakcija lako isparljivim rastvara~ima- - ekstrakcija te~nim gasovima pod visokim pritiskom

Ekstrakcija uljima i mastima obuhvata maceraciju i anflera` postupak. Uzadnje vreme, oni se koriste samo za dobijanje najfinijih etarskih ulja iz sve`ih cve-tova u kojima se nalaze u vrlo maloj koli~ini (jasmin). Maceracija se izvodi tako {tose vre}ice sa cvetovima unose u masna ulja biljnog porekla (~esto uz prisustvo `i-votinjske masti), sve dok se ne dostigne `eljena koncentracija etarskih ulja. Anflera`postupak se izvodi pomo}u staklenih plo~a, koje su sa obe strane premazanesme{om gove|eg loja i svinjske masti, izme|u kojih su cvetovi (Peki}, 1983).

69

Za ekstrakciju lako isparljivim rastvara~ima, mogu se koristiti rast-vara~i razli~ite polarnosti. Od polarnih se koriste voda, glicerol i metanol, od manjepolarnih etanol, propanol, butanol i aceton, a od nepolarnih hloroform, benzol,dietiletar, ugljentetrahlorid, petroletar i dr. (Ponomarev, 1976). Petroletar seuglavnom koristi za ekstrakciju sve`ih ili delimi~no suvih cvetova, a sam procestraje kra}e vreme. Otparavanjem nepolarnih rastvara~a na normalnom ili sni`enompritisku, nakon zavr{ene ekstrakcije, dobija se konkret, dok se ekstrakcijom polar-nim rastvara~ima dobija rezinoid. U cilju pove}anja prinosa ekstrakcije, petroletru ibenzolu se ponekad dodaje aceton ili etanol. Nakon isparavanja organskog ras-tvara~a, konkreti sadr`e voskove i parafine i koriste se kao mirisne supstance uproizvodnji sapuna i krema. Reekstrakcijom konkreta razbla`enim alkoholom, fil-tracijom i odstranjivanjem alkohola pod sni`enim pritiskom, dobija se absolutnoulje koje se koristi u parfimeriji (Peki}, 1983).

Maceracija (jednostepena ekstrakcija) se izvodi u ure|ajima koji imaju per-forirano dno, ispod kojeg je sme{ten barboter za direktno uvo|enje pare za ukla-njanje rastvara~a koji zaostaje u drogi, kolonu za odvod para rastvara~a, ispusniotvor za rastvara~ i otvor za punjenje drogom i pra`njenje. U primeni su stati~ki irotiraju}i ekstraktori (Peki}, 1983). Osim ovog postupka koristi se i remaceracija(dvostruka maceracija), digestija (maceracija pri temperaturi od 50°C, ako nijedruga~ije propisano) i perkolacija (rastvara~ proti~e kroz stub droge odozgonani`e) (Ph. Jug. IV, 1984).

Pre ekstrakcije potrebno je usitniti biljni materijal, ~ime se razara }elijskastruktura i omogu}ava br`e kva{enje, ispiranje i ekstrahovanje. Usitnjavanjem semenjaju mehani~ke karakteristike sirovine, a tako|e i fizi~ko-hemijske zbog hidroli-ti~kih i enzimskih procesa. Faktori od kojih zavisi kinetika i efikasnost procesaekstrakcije su (Ponomarev, 1976):

- - kvalitet biljnog materijala (sadr`aj vlage, sadr`aj aktivnih materija, stepen usitnjenosti, poroznost biljne sirovine i dr.)

- - rastvara~ (polarni ili nepolarni)- - vreme trajanja ekstrakcije- - temperatura procesa ekstrakcije- - tehnika ekstrakcije

U zavisnosti od toga da li se ekstrahuje sve`a, nabubrela ili suva biljna sirov-ina, proces ekstrakcije prolazi kroz nekoliko faza. Tako, u prvom slu~aju razlikujuse tri faze i to:

- - spiranje }elijskog soka iz razorenih }elija ili otvorenih pora- - prenos ekstraktivnih materija kroz porozne zidove iz unutra{njosti nerazo-

renih }elija i sudova do povr{ine biljnog materijala- - prenos materija sa povr{ine biljne sirovine u rastvara~

Za osu{eni biljni materijal, proces ekstrakcije je ne{to slo`eniji i sastoji se izslede}ih faza:

- - kva{enje biljnog materijala, spiranje i rastvaranje ekstraktivnih materija sapovr{ine razorenih }elija i sudova

70

- - prodiranje ekstragenta u nerazorene }elije i sudove uz istovremeno ras-tvaranje ekstraktivnih materija iz osu{enog }elijskog soka i osu{enog sokau sudovima

- - prenos rastvorenih ekstraktivnih materija iz nerazorenih }elija i sudova di-fuzijom na povr{inu biljnog materijala i sa povr{ine u rastvor

Prema najjednostavnijem mehanizamu, proces ekstrakcije ekstraktivnihmaterija iz biljne sirovine odigrava se u dve faze:

- - ispiranje (brza ekstrakcija), kada neposredno po potapanju biljnog materi-jala u rastvara~ dolazi do brzog spiranja i rastvaranja ekstraktivnih materi-ja iz biljnih }elija koje se nalaze na povr{ini ~estica biljnog materijala i ~ijabrzina zavisi uglavnom od njihove rastvorljivosti u rastvara~u i hidrodinami-~kih uslova u suspenziji

- - unutra{nja difuzija (spora ekstrakcija), kada dolazi do prenosa mase ekstrakti-vnih materija iz nerazorenih }elija u unutra{njost ~estica biljnog materijala pre-ma rastvoru; ovaj prenos mase kroz ~estice biljnog materijala, natopljenog ra-stvorom, i grani~nog sloja rastvora oko ~vrstih ~estica vr{i se difuzijom

Kva{enje i prodiranje ekstragenta u biljni materijal se vr{i pod dejstvom kapi-larnih sila. Ogroman broj kapilarnih pora omogu}ava rastvara~u prodiranje do}elija i praznih prostora. Me|utim, ovakvom kretanju se suprotstavlja vazduh prisu-tan u kapilarama i }elijama, pa vreme prodiranja mo`e biti dugo.

Ekstrakcija te~nim gasovima pod visokim pritiskom (ugljen (IV)oksid, propan, butan, freoni) zasniva se na njihovom prela`enju u te~no stanje napritisku od 300 bara (ili vi{e), koji pri smanjenju gustine (pritiska), dobijaju osobinenormalnih gasova i izdvajaju iz rastvorenih materija (Peki}, 1983). Zbog lakog ruko-vanja, inertnosti i niske cene, najve}u primenu u ovoj metodi je na{ao ugljen (IV)oksid. On poseduje dobre osobine te~nosti (pove}ana zapreminska masa i pove-}ana rastvorljivost) i gasova (ni`i viskozitet i ve}e vrednosti koeficijenta difuzije), {tose povoljno odra`ava na brzinu i prinos ekstrakcije (Peki} i Lepojevi}, 1998). Sadruge strane, ugljen (IV) oksid u superkriti~nom stanju ima osobine izrazito nepo-larnog rastvara~a, pa se u ovom slu~aju ekstrahuju samo manje polarne kompo-nente (etarsko ulje), a ne i flavonoidi.

NOVE METODE EKSTRAKCIJE

Klasi~ni ekstrakcioni postupci mogu biti pobolj{ani upotrebom mehani~kogme{anja, kojim se pove}ava brzina difuzije i kontaktna povr{ina rastvara~-biljnimaterijal. Ultrazvuk mo`e imati pozitivan efekat na ekstrakcioni proces prekofenomena kavitacije. Ova pobolj{anja podrazumevaju (Vinatoru i sar., 2001):

- - intenzifikaciju prenosa mase zbog kolapsa kavitacionih mehura na ili u blizini zidova biljnih }elija ili grani~ne povr{ine, {to vodi formiranju mikro ~estica

- - razaranje biljnih }elija, kojim se osloba|a njihov sadr`aj, zbog o{te}enja }e-lijskog zida i membrane; pored toga, usitnjavanjem biljnog materijala pove-}ava se povr{ina kontakta ~vrsto-te~no

71

- - pobolj{anu penetraciju rastvara~a u nerazorene biljne }elije, {to rezultujepove}anjem prinosa; pored toga, kad se kavitacioni mehur rasprsne blizu}elijskog zida indukuje se ultrazvu~ni mlaz, koji nosi rastvara~ prema zidui u }elije

- - kapilarne efekte, tj. prodiranje te~nosti u kapilarama i izvesne elektri~nefenomene kojima se mo`e pobolj{ati ekstrakcija supstanci koje se nalazeu kapilarama

U cilju pobolj{anja prinosa ekstrakcije, ultrazvuk mo`e da se koristi umestomehani~kog me{anja, mada je vredno naglasiti da sve primene ultrazvuka uekstrakciji ne vode pobolj{anom prinosu ekstraktivnih materija. U slu~aju vodenogili alkoholnog rastvara~a mo`e se koristiti ultrazvu~na kada (sa ultrazvu~nimpobu|iva~em na spoljnoj strani) ili zatvoreni ekstraktor snabdeven ultrazvu~nimrogom. Drugi tip se mo`e iskoristiti za isparljive rastvara~e kao {to je petroletar.

Uticaj ultrazvuka na brzinu procesa ekstrakcije rastvara~em mo`e se objas-niti razmatranjem njegovog uticaja na debljinu te~nog difuzionog grani~nog slojauz ~esticu biljnog materijala i otpor prenosu mase, tj. koeficijent prenosa maseekstraktivnih materija.

LEKOVITA SREDSTVA, KOZMETI^KI I DIJETETSKI PROIZVODISA BILJNIM SIROVINAMA

Zbog svojih karakteristika, etarska ulja i razli~iti ekstrakti ulaze u sastavvelikog broja lekovitih i kozmeti~kih preparata (Sekulovi} i sar., 1999). Nabrojani susamo neki: "Cional", "Salus salbet", "Mentosana", "Altela", "Vitosal", "Entero sanol","Presselin 52N", "Gynogella", "Krantertee NR 16", "Mentopin", "Tisane pour dormir","Fitogel", "Sweatosan", "Pharmaskin herbal" i "Phytocoltar". Poznati su i preparati"Mediplant" (biljni gel i kapi protiv prehlade), "Gingisept" (biljni gel za obolele desni)i "Plantoderm" (losion, mast i tinktura za obolelu ko`u). Preparati se koriste,naj~e{}e, za grgljanje i ispiranje kod infekcija i upala sluznice usne {upljine, `drelai drugih organa gornjeg dela respiratornog trakta, zatim kod tegoba u gastro-intestinalnom traktu i za pobolj{anje apetita.

Preparati nalaze {iroku primenu i u stomatologiji (kod stomatitisa), parodon-toze, gingivitisa, parodontalnih abscesa i krvarenja iz desni (Danilevski i sar.,1984). Ovakva primena je povezana sa inhibicijom rasta bakterije Porphyromonasgingivalis (uzro~nik pojave i razvoja parodontoze) (Osawa i sar., 1991).

@alfija - Salvia officinalis se koristi kao konzervans ili kulinarski za~in (kate-gorija N2), tako da mo`e da se doda hrani i da pritom obezbedi koncentracijutujona (cis i trans) u finalnom proizvodu do koncentracije 0,5 mg/kg. Kada sedodaje kao aditiv pi}ima, propisi su donekle druga~iji: alkoholna pi}a (10 mg/kg),gorki likeri (35 mg/kg), hrani koja sadr`i `alfiju (25 mg/kg) i za~inima od `alfije (250mg/kg). Ekstrakt `alfije se koristi u industrijskoj preradi hrane za pobolj{anje ukusa(Newall i sar., 1996; Na|alin i sar., 1997).

72

Farmakolo{ka svojstva biljnih proizvoda

Lekovitost mnogih biljaka poznata je od davnina u narodnoj medicinimnogih naroda. Poslednje decenije donele su otkri}e i drugih, hemijski razno-vrsnih sastojaka. Otkrivanje i identifikacija flavonoida, depsidnih kiselina, taninskihmaterija, kao i diterpenskih i triterpenskih sastojaka, omogu}ila su potpunijerazja{njenje delovanja i terapijskih efekata lekovitih biljaka.

Nadzemni delovi mnogih biljaka koriste se u mnogim lekovitim ~ajnimme{avinama i u obliku jednostavnijih galenskih preparata. U narodnoj medicinina{li su upotrebu kod razli~itih upala i infekcija ko`e i sluznica za ispiranje i grg-ljanje (naro~ito vezano za usnu duplju). Primenjuju se i kod poreme}aja radaorgana za varenje: kod gubitka apetita, lo{eg varenja hrane, {tucanja i podrigiva-nja, nedovoljnog stvaranja i lu~enja `u~i, kod upale crevne sluznice, proliva i sl.Postoje podaci o primeni preparata kod oboljenja bubrega i za umirenje i drugeporeme}aje nervnog sistema. U narodu je poznato da infuz pojedinih biljaka (npr.`alfije) mogu spre~iti intenzivno znojenje. Poznata je upotreba biljaka protivgroznice (Rotee Liste, 1997), astme i kod poreme}aja periferne cirkulacije(Reverned, 1998), za iska{ljavanje vi{ka sluzi iz organa respiratornog trakta(Mabez, 1988). Nalaze primenu i za proizvodnju preparata za negu ko`e i kose(infuz mo`e biti kori{}en za ispiranje kose protiv peruti ili za vra}anje boje sedojkosi), ili kao repelentno sredstvo (Grieve, 1971; Reverned, 1998). Pored svegatoga, mnoge biljke su medonosne (Newall i sar., 1996).

Na osnovu monografija koju su pripremile Komisija E, ESCOP i WHO mono-grafija, eksperimentalno, i donekle klini~ki, potvr|eno je da pojedine biljke pose-duju antimikrobnu (antibakterijsku, fungistatsku i virustatsku), adstringentnu isekretoliti~ku aktivnost. Poznato je da odre|eni ekstrakti deluju kao antiperspiran-ti (koriste se u preparatima protiv znojenja) (PDR for Herbal Remedies, ESCOPmonografije, WHO monografija). Ova delovanja su najvi{e povezana sa terpenskimsastojcima (sastojcima etarskog ulja, diterpenskim i triterpenskim sastojcima),odnosno prisutnim polifenolima (flavonoidima, fenolnim i depsidnim kiselinama).

Pored flavonoida i depsidnih kiselina, potvr|eno je da antioksidativnuaktivnost poseduju i diterpenski sastojci: karnozol, karnozinska kiselina, rozmadi-al, rozmanol, epirozmanol (Sokolovi} i sar., 1998; Wang i sar., 1998). Tako|e,utvr|eno je da neki ekstrakti imaju antimutageni efekat (Simi} i Vukovi}-Ga~i},1997). Poznato je da diterpenski sastojci imaju gorak ukus i uti~u na lu~enje enzi-ma i sokova u digestivnom traktu, a neki (saficinolid i sageon) su pokazali izna~ajnu aktivnost protiv virusa (Tada i sar., 1994).

Kontraindikacije i ne`eljena dejstva biljnih proizvoda

Kori{}enje ~istog etarskog ulja i ekstrakta pojedinih biljaka (npr. `alfije -S. officinalis) ne preporu~uje se u trudno}i. Tradicionalno se zna da slu`i kaoabortifacientno sredstvo i da stimuli{e menstrualni ciklus. Ulje sadr`i velikukoli~inu cis- i trans-tujona (30-60%), koji su poznati kao abortifacijenti i emena-gogici, a spadaju u red toksi~nih jedinjenja (Newall i sar., 1996). Ne`eljena

73

dejstva se javljaju kod predoziranja ili dugotrajne upotrebe, kada su mogu}iepilepti~ni napadi (De Smet, 1995).

Postoje podaci o trovanju ljudi i `ivotinja etarskim uljem. Kod pacova subkli-ni~ka, klini~ka i letalna doza za konvulznu reakciju `alfijinog ulja je 0,3, 0,5 i 3,2 g/kg.Ova toksi~nost povezana je sa ketonima u etarskom ulju (naizmeni~no kamfor itujon). Vrednost LD50 za `alfijino ulje odre|ena je kao 2,6 g/kg (oralno kod paco-va) i 5 g/kg (intradermalno kod zeca). Tako|e je poznato da ulje deluje na ko`uiritantno i nije preporu~ljivo za reumatsku terapiju (Newall i sar., 1996).

Ukoliko se uzimaju male koli~ine du`e vreme mo`e do}i do psihofizi~kihporeme}aja, dok ve}e koli~ine mogu izazvati pojavu konvulzija i gubitak svesti.Tako je konvulzivna doza tujona za pacova 40 mg/kg, a letalna 120 mg/kg. Smatrase da se tujon vezuje za isto receptorsko mesto kao i tetrahidrokanabinol, pa otudai njegovo psihomimetsko delovanje (Tyler, 1994). Iz ovih razloga treba sepridr`avati propisanih recepata (Stamenkovi}, 1995; Koji} et. al., 1998).

74

PREDLOG ZA MALA I SREDNJA PREDUZE]A

Prema nekim procenama, mala i srednja preduze}a su najzna~ajniji poten-cijalni proizvo|a~i etarskih ulja, lekovitog, za~inskog i aromati~nog bilja. Me|utim,o~igledan problem predstavlja nedostatak relevantnih informacija za izbor postro-jenja za destilaciju i prate}e opreme, uzimaju}i u obzir i sigurnost u radu.

Omogu}iti brzo mehanizovano punjenje i pra`njenje, zna~i uticati na ukupnetro{kove rada. Mogu}a re{enja za ovaj problem su destilatori sa {ar`nom korpom,konusni sa me{alicom ili turbinskom me{alicom, sa otvaranjem dna i dr. Na primer,za biljne vrste kod kojih je neophodno me{anje tokom destilacije, preporu~uju sekonusni destilatori sa pu`em koji omogu}ava dobro me{anje materijala. Treba uzetiu obzir i to da se upotrebom korpe smanjuje radna zapremina destilatora.Preporuke se odnose na srednja i velika postrojenja radne zapremine do 5 m3.

Za destilaciju sve`e mase (neposredno nakon `etve) koriste se kontejnerskidestilatori u obliku prikolica. Primer za ovakav na~in je destilacija pitome nane, gdeje poznato da se ostatak nakon procesa (iskori{}eni biljni material) mo`e slobo-dno baciti po njivi na kojoj se ona gaji (Rinder i sar., 1998). Ispitivanja sa pitomomnanom i mati~njakom su pokazala prednosti cilindri~nog destilatora ~ija je visina2,5-3 puta ve}a od pre~nika. Time se po celoj visini mo`e lako kontrolisati tempe-ratura, spre~ava se izdvajanje nepo`eljnih komponenata iz biljnog materijala, avreme trajanja jedne {ar`e destilacije je skra}eno na samo 30 min.

Generatori pare treba da imaju dovoljnu termi~ku snagu da bi omogu}iliproizvodnju dovoljne koli~ine pare (ili pregrejane pare). Upotreba vode iz vodovo-da dovodi do formiranja taloga na cevima i remeti rad generator pare. Zbog togaje neohodan i ure|aj za pripremu vode ~ime se iz nje odstranjuju soli. Izuzetak sumala postrojenja u kojima je voda za destilaciju sme{tena u sud iznad lo`i{ta.

Od kondenzatora se naj~e{}e koriste kondenzatori sa istosmernim i suprot-nosmernim tokom, pri ~emu se prednost daje drugom tipu kondenzatora gde jeve}a efikasnost hla|enja. Koli~ina vode za hla|enje je oko 10 puta ve}a od koli~inekondenzata, pri ~emu je temperature vode na ulazu oko 20°C a na izlazu 70-80°C.

Sa stanovi{ta ulaganja, efikasnosti ure|aja i rentabilnosti proizvodnje, pre-poruka je da mala preduze}a koriste jednostavan destilator za ~iji rad je potrebno~vrsto gorivo i ostaci biljne proizvodnje. Predlog za srednja preduze}a je upotrebadva destilatora cilindri~nog oblika, koji kao gorivo koriste ulje za lo`enje ili gas.Nezavisno od veli~ine preduze}a, proizvodnju bi trebala da vodi kvalifikovanaosoba (sa iskustvom), a ~esto je neizbe`na saradnja sa stru~nim institucijama iakreditovanim laboratorijama.

75

LITERATURA

- Amid`i} L., Dra`i} S. i sar. (1999): Strategija za{tite lekovitog bilja u Srbiji. Ministarstvoza{tite `ivotne sredine Republike Srbije. Beograd.- Bayramoglu B., Sahin S., Sumnu G. (2008): Solvent-free microwave extraction of essentialoil from oregano. Journal of Food Engineering. 88: 535-540.- Bousbia N., Vian M., Ferhat M., Petitcolas E., Meklati B., Chemat F. (2009): Comparison oftwo isolation methods for essential oil from rosemary leaves: Hydrodistillation andmicrowave hydrodiffusion and gravity. Food Chemistry. 114: 355-362.- Chou S.Y., Lo S.L., Hsieh C.H., Chen C.L. (2009): Sintering of MSWI fly ash by microwaveenergy. Journal of Hazardous Materials. 163 (1): 357-362.- Codex Alimentarius Commision FAO/WHO (2003): Recommended international code ofpractice general principles of food hygiene (CAC/RCP 1-1969, Rev. 4).- Danilevski N.F., Zincenko T.V., Kadola N.A. (1984): Phytotherapy in stomatology. Zdorovja, Kiev.- De Smet P.A.G.M. (1995): Adverse Effects of Herbal Drugs. New York.- Ga{i} J.M. (1985): Etarska ulja, Institut za hemiju, tehnologiju i metalurgiju, Beograd.- Gildemeister E., Hoffmann F. (1961): Die Ätherischen Öle, Band VII, Akademie-Verlag, Berlin.- Grieve M. (1971): A Modern Herbal. Dover Publications, 2: 700-701.- Heindl A. (2001): Postrojenje za su{enje lekovitog i za~inskog bilja. Medicial Plant Report,8(8), Novi Sad.- Jan~i} R., Sto{i} D., Mimica-Duki} N., Laku{i} B. (1995): Aromati~ne biljke Srbije. NIPDe~je novine, Beograd-Gornji Milanovac.- Ki{geci J. (2002): Lekovito bilje, Partenon, Beograd.- Ki{geci J., Stepanovi} B., Vukomanovi} L., Cvetkovi} M. (1999): Zna~aj, mesto i uloga `alfi-je u privrednom sistemu Jugoslavije, @alfija (Salvia officinalis L.), Monografija, Institut zaprou~avanje lekovitog bilja "Dr Josif Pan~i}", Beograd, str. 1-14.- Koji} M., Stamenkovi} V., Jovanovi} D. (1998): Lekovite biljke jugoisto~ne Srbije. Zavod zaud`benike i nastavna sredstva, Beograd.- Kova~evi} N. (2004): Osnovi farmakognozije, Srpska {kolska knjiga, Beograd, str. 15.- Mabez R. (1988): The New Age Herbalist. Collier Books, New York, 72.- Marin P. (1998): Flavonoidi kao bioaktivna jedinjenja vi{ih biljaka, Biolo{ki aktivne materije vi{ihbiljaka, gljiva, algi i bakterija, Monografija, Prirodno-matemati~ki fakultet, Novi Sad, str. 35-38.- Martinov M., Adamovi} D., Babi}, M. (1995): Strujne osobine lista `alfije i mente. MedicinalPlant Report. 2(2), Novi Sad.- Martinov M., Adamovi} D., La~ak, R. (1999): Dobra poljoprivredna proizvodnja lekovitog iaromaticnog bilja - GAP MAP. Medicinal Plant Report. 6(6), Novi Sad.- Mimica-Duki} N., Jan~i} R. (1998): Biolo{ke funkcije etarskih ulja aromati~nih biljaka, U:Biolo{ki aktivne materije vi{ih biljaka, gljiva, algi i bakterija, Monografija, Prirodno-matemati~ki fakultet, Novi Sad, str. 43-48.- Na|alin V., \armati Z., Filip S. (1997): Ekstrakt `alfije Salvia officinalis L. kao antioksidansi konzervans za farmaceutsku, kozmeti~ku i prehrambenu industriju, Arh. farm. 47 (5): 626-627, Beograd.- Newall C.A., Anderson L.A., Phillipson J.D. (1996): Herbal Medicines, PharmaceuticalPress, London, pp. 231-232.- Nikoli} M. (2004): Rusa (Chelidonium majus L.) i alkaloidi ruse. Tehnolo{ki fakultet uLeskovcu, Univerzitet u Ni{u, Leskovac.- Osawa K., Matsumoto T., Yasuda H., Kato T., Naito Y., Okuda K. (1991): The inhibitoryeffect of plant extracts on the collagenolytic activity and cytotoxicity of human gingivalfibroblast by Porphyromonas gingivalis crude enzyme. Bull. Tokyo Dent. Coll., 32 (1): 1-7.- Panizzi L., Flamini G., Cioni P.L., Morelli I. (1993): Composition and antimicrobial proper-ties of essential oils of four Mediterranean Lamiaceae, J. Ethnopharmacol. 39: 167-170.- Peki} B. (1983): Hemija i tehnologija farmaceutskih proizvoda (alkaloidi i etarska ulja),Tehnolo{ki fakultet, Novi Sad.

76

- Peki} B., Lepojevi} @. (1998): Ekstrakcija pitome nane (Mentha piperita L.), Pitoma nana(Mentha piperita L.) i druge vrste roda Mentha L., Monografija, Institut za prou~avanje lekovi-tog bilja "Dr. Josif Pan~i}", Beograd, str. 193-205.- Petrovi} S. (1883): Lekovite biljke Srbije.- Ph. Eur. (2002): European Pharmacopoeia. Fourth edition, Strasbourg.- Ph. Jug. IV (1984): Farmakopeja SFRJ, Pharmacopoea Jugoslavica. Savezni zavod zazdravstvenu za{titu, Beograd.- Ph. Jug. V (2000): Savezni zavod za za{titu i unapre|enje zdravlja, Beograd.- Ponomarev V.D. (1976): Ekstragirovanie lekarstvenogo sirja, Medicina, Moskva.- Proestos C., Komaitis M. (2008): Application of microwave-assisted extraction to the fastextraction of plant phenolic compounds. LWT - Food Science and Technology. 41 (4): 652-659.- Ran|elovi} N., Avramovi} D. (2011): Priru~nik o lekovitim biljkama (raspoznavanje, branjei za{tita). Udru`enje "Dr Jovan Tucakov" i Film Publik Art. Sokobanja.- Rajkovi}, N., Mini}, B. (1986): Gliste-Humus. Privredni savetnik i Institut za marketing iekonomska istra`ivanja, Beograd. - Ran|elovi} N., Jovanovi} G., Danilovi} R., Bankovi} V., Stamenkovi} V., Veli~kovi} D.(1998): Fitoncidna aktivnost i hemijski sastav etarskih ulja hajdu~ke trave, U: Biolo{ki aktivnematerije vi{ih biljaka, gljiva, algi i bakterija, Abstrakti, Prirodno-matemati~ki fakultet, NoviSad, str. 6.- Reverned E.A. (1998): Herbal Combinations, In: The Herbal Encyclopedia. London press, UK.- Rinder R., Bomme U. (1998): Wasserdampf - Destillation ätherischer Öle aus frischen oderangewelkten Pflanzen. Bayerische Landesansalt für Bodenkultur und Pflanzenbau, Freising-München.- Rotee Liste (1997): ECV Edicio cantor, Aulendorf Wurtt.- Runjaji}-Anti} D., Kilibarda V., Dobri} S. (1999): Farmakolo{ka dejstva i terapijska primena`alfije i srodnih vrsta, @alfija (Salvia officinalis L.), Monografija, Institut za prou~avanje lekovi-tog bilja "Dr Josif Pan~i}", Beograd, str. 169-185.- Sari} M. R. (ed.): Lekovite biljke SR Srbije. SANU. Beograd, 1989.- Sekulovi} D., Nastovski T., Stefanovi}-Radisavljevi} D. (1999): Mogu}nost primene `alfijeu farmaceutskoj, kozmeti~koj i prehrambenoj industriji, @alfija (Salvia officinalis L.),Monografija, Institut za prou~avanje lekovitog bilja "Dr Josif Pan~i}", Beograd, str. 187-198.- Simi} D., Vukovi}-Ga~i} B. (1997): Antimutagena/antikancerogena aktivnost lekovitih bilja-ka, Arh. farm. (5): 439-444.- Skala D., @i`ovi} I., Gavran~i} S. (2002): Primena natkriti~ne ekstrakcije u prehrambenojindustriji. Hemijska industrija. 56 (5): 179-190.- Sokolovi} T., Risti} V., Stamenkovi} G., Mihajlovi} N., Mihajlovi} Lj. (1998): Hepati~na irenalna lipidna peroksidacija kod pacova tretiranih uljem `alfije (Aetheroleum Salviae). Lek.sirov., 47 (18): 165-167.- Stepanovi} B. (1998): Proizvodnja lekovitog i aromati~nog bilja. Institut za prou~avanjelekovitog bilja "Dr. Josif Pan~i}", Beograd.- Stepanovi} B., Kilibarda M., Hmeljevski S. (1968): Gajenje lekovitog i aromati~nog bilja.Savremena administracija. Beograd.- Stamenkovi} V. (2005): Na{e ne{kodljive lekovite biljke. II dopunjeno i izmenjeno izdanje.Trend. Leskovac.- Stamenkovi} V. (1995): Ne{kodljive lekovite biljke, I izdanje, Solaris, Leskovac.- Stepanovi} B., Radanovi} D., Ki{geci J. (2003): O proizvodnji etarskih ulja u Srbiji i CrnojGori. Lekovite sirovine, 23: 137-140.- Stevanovi} V. (ed.) (1999): Crvena knjiga Flore Srbije, I tom. Ministarstvo za `ivotnu sred-inu Republike Srbije, Biolo{ki fakultet Univerziteta u Beogradu, Zavod za za{titu prirodeRepublike Srbije, Beograd.- Stevanovi} V., Vasi} V. (eds.) (1995): Biodiverzitet Jugoslavije sa pregledom vrsta odme|unarodnog zna~aja. Biolo{ki fakultet i Ekolibri, Beograd.

77

- Tada M., Okuno K., Chiba K., Ohnishi E., Yoshii T. (1994): Antiviral diterpenes from Salviaofficinalis. Phytochemistry, 35 (2): 539-541.- Tasi} S., Krivoku}a-\oki} D. (1998): Destilacija i ekstrakti pitome nane, Pitoma nana(Mentha piperita L.) i druge vrste roda Mentha L., Monografija, Institut za prou~avanje lekovi-tog bilja "Dr. Josif Pan~i}", Beograd, str. 207-214.- Tyler V.E. (1994): Herbs of choice. The therapeutic use of phytomedicinals, PharmaceuticalProducts Press, New York.- USP 23, NF 18 (1995): United States Pharmacopeial Convention, Twinbrook Parkway,Rockville.- Veli~kovi} D., Risti} M., Ran|elovi} N., [melcerovi} A. (2002): Chemical composition andantimicrobial characteristic of the essential oils obtained from flower, leaf and stem of Salviaofficinalis L. originating from the southeast of Serbia. J. Essent. Oil Res., 14 (6): 453-458.- Veli~kovi} D., Risti} M., Stojiljkovi} D., [melcerovi} A. (2001): Kinetics of obtaining theessential oil by different technological procedures from flowers, leaves and stems of sage(Salvia officinalis L.). Lek. sirov., 21 (21): 67-72.- Veli~kovi} D. (2003): Vrste roda `alfija - hemijski sastav i antimikrobno delovanje.Monografija, Zadu`bina Andrejevi}, Beograd.- Veli~kovi} D. (2007): Ultrazvu~na ekstrakcija `alfije (Salvia L.). Zadu`bina Andrejevi},Beograd.- Veli~kovi} D., Karabegovi} I., Stoji~evi} S., Nikoli} N., Lazi} M. (2012): Mikrotalasna desti-lacija etarskog ulja `alfije (Salvia officinalis L.). Zbornika radova, XVII Savetovanje obiotehnologiji, ^a~ak, str. 363-367.- Veselinov, B., Martinov, M. (1997): Usitnjavanje lekovitog, aromati~nog i za~inskog bilja.Medicinal Plant Report, 4(4), Novi Sad.- Vinatoru M. (2001): An overview of the ultrasonically assisted extraction of bioactive prin-ciples from herbs. Ultrasonic Sonochemistry. 8 (3): 303-313.- Wang M., Li J., Rangarajan M., Shao Y., La Voie E.J. (1998): Antioxidative phenolic com-pounds from sage (Salvia officinalis). J. Agric. Food Chem., 46 (1): 4869-4873.- Zakon o bezbednosti hrane Republike Srbije, Sl. glasnik RS, br. 41/2009.

ILUSTRACIJE I FOTOGRAFIJE

- Dr Vlastimir Stamenkovi}- Mina Simi}- Dr Novica Ran|elovi} i mr Danijela Avramovi}- Udru`enje "Dr. Jovan Tucakov" Sokobanja- Wikipedia, free enciclopedia- http://www.adt-online.net/?page=katalog- Afbeeldingen der artseny-gewassen met derzelver Nederduitsche en Latynsche beschryvingen(1796), Derde deel, Johan Carl Krauss, 1796, http://www.zum.de/stueber/oskamp/band3/index.html- Flora von Deutschland Österreich und der Schweiz (1885), Otto Wilhelm Thomá, Jahr: 1885, Ort:Gera-Untermhaus, http://caliban.mpiz-koeln.mpg.de/~stueber/thome/index.html- Köhler's Medizinal-Pflanzen in naturgetreuen Abbildungen mit kurz erläuterndem Texte. (1887),Atlas zur Pharmecopoea germanica, austriaca, belgica, danica, helvetica, hungarica, rossica,suecica, Neerlandica, British pharmacopoeia zum Codex medicamentarius, sowie zurPharmacopoeia of the United States of America. Band 2., H. A. Koehler, 1887, Ort: Gera-Untermhaus, http://caliban.mpiz-koeln.mpg.de/~stueber/koehler2/index.html- Flora von Deutschland, Österreich und der Schweiz (1905), Band 3, 2. Auflage, Otto WilhelmThomé, Verlag: Friedrich von Zezschwitz, Verlag Flora von Deutschland, Jahr: 1905, Ort: Gerahttp://caliban.mpiz-koeln.mpg.de/~stueber/thome3/index.html

78

PP RR II LL OO ZZ II

VA@NE ADRESE

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, TRGOVINE, [UMARSTVA I VODOPRIVREDEOmladinskih brigada 1, Poslovna zgrada SIV 3 11070 Novi Beogradhttp://www.mpt.gov.rs

ZAVOD ZA ZA[TITU PRIRODE SRBIJEDr Ivana Ribara 91, 11070 Novi Beogradhttp://www.natureprotection.org.rs

INSTITUT ZA PROU^AVANJE LEKOVITOG BILJA "DR JOSIF PAN^I]"Tadeu{a Ko{}u{ka 1, Beograd, tel.: 011 30 31 616http://www.mocbilja.rs

DIREKCIJA ZA NACIONALNE REFERENTNE LABORATORIJEOdsek za organsku proizvodnjuhttp://www.dnrl.gov.rs/organska.html?menu_id=104

_____________________________

OTKUPLJIVA^I LEKOVITOG, AROMATI^NOG I ZA^INSKOG BILJAI [UMSKIH PLODOVA - ^LANOVI I SARADNICI

UDRU@ENJA ”DR JOVAN TUCAKOV” SOKOBANJA

_____________________________

SERBIA ORGANICA - nacionalna asocijacija za organsku poljoprivreduhttp://www.serbiaorganica.org

ZAKONI UREDBE I PRAVILNICIhttp://www.mpt.gov.rs/documents/list/123/zakoni-poljoprivreda.html

SAVETODAVNE SLU@BEhttp://www.psss.rs/news.php

81

ADONIS d.o.o.Alekse Marki{i}a 166, Sokobanjatel.: 018 830 076 web: www.adonis-sb.come-mail: [email protected]

BETULA d.o.o.R. Spasi}a, @itkovactel.: 018 886 592

BIOGAL d.o.o.Omladinska 67, Svrljigtel.: 018 822 950

EKOLIFETaskovi}i, Gad`in Hantel.: 018 860 161

JELIGOR d.o.o.Jocina 40, Svrljigtel.: 018 824 110

PETROVI] d.o.o.Omladinska 49, Svrljigtel.: 063 404 410

SINICULA CO Gornja Mutnica, Para}intel.: 035 571 647

[UMSKO BLAGO Selo Bresnica, Vranjetel.: 017 446 159

OPREMA ZA PRERADU LEKOVITOG BILJA

82

Su{ara

Lese na to~kovima

Mlin

Vibracioni selektor

Me{alica

Kontrolna tabla su{are

83

Ure|aj za destilaciju lekovitog biljakapaciteta 4 × 1500 l (Holstein)

Destilerija (Holstein) Destilerija na to~kovima (Holstein)

Ure|aj za destilaciju lekovi-tog bilja za farmaceutsku

industriju (Holstein)

PRIMERI ODNOSA SVE@E I SUVE SIROVINE (u kg/ha)POJEDINIH DROGA

KOLI INALATINSKI DEO KOJI SVE@E

VRSTA NAZIV SE UBIRA SIROVINEPOTREBNE ZA 1 kg SUVE

AN\ELIKA Angelica archangelica koren 3,5 - 4 kg

BELI SLEZ Althaea officinalis koren 3,5 - 4 kg list, cvet 6 kg

BOSILJAK Ocimum basilicum herba 3 - 4 kg

ESTRAGON Artemisija dracunculus list 3 kgherba 4 kg

@ALFIJA Salvia officinalis list, herba 4 kg

KAMILICA Matricaria chamomilla cvet 4 - 6 kg

KOPRIVA Urtica dioica list 4 - 5 kg koren 3 kg

MAJORAN Majorana hortensis herba 4 kg

MATI^NJAK Melissa officinalis list 4,5 kgherba 4 kg

MILODUH Hyssopus officinalis list 4,5 kg herba 4 kg

MIRO\IJA Anethum graveolens herba 4 - 5 kg

MORA^ Foeniculum vulgare herba 4 - 5 kg

NANA (MENTA) Mentha x piperita list 5,5 kgherba 5 kg

NEVEN Calendula officinalis cvet 5 - 6 kg

ODOLJEN Valerijana officinalis koren 5 kg

OMAN Inula helenium koren 3 - 3,5 kg

PER[UN Petroselinum sativum list 5 kg koren 3 kg

RUZMARIN Rosmarinus officinalis list, herba 2 - 3 kg

TIMIJAN, MAJ^INA DU[ICA Thymus sp. herba 2 - 3 kg

^UBRIKA Satureja hortensis herba, list 3 kg

84

PRIMERI PRINOSA ETARSKOG ULJA POJEDINIH DROGA

VRSTA LATINSKI NAZIV PRINOS

AN\ELIKA Angelica archangelica 8 - 15 kg/ha

ANIS Pimpinella anisum 15 - 30 kg/ha

BOSILJAK Ocimum basilicum 8 - 12 kg/ha

ESTRAGON Artemisija dracunculus 25 - 35 kg/ha

@ALFIJA Salvia officinalis 30 - 50 kg/ha

KAMILICA Matricaria chamomilla 3 - 5 kg/ha

KORIJANDER Coriandrum sativum 10 kg/ha

MAJORAN Majorana hortensis 20 kg/ha

MATI^NJAK Melissa officinalis 10 - 15 kg/ha

MIRO\IJA Anethum graveolens oko 50 kg/ha

MORA^ Foeniculum vulgare 40 - 60 kg/ha

NANA (MENTA) Mentha x piperita 25 - 40 kg/ha

PER[UN Petroselinum sativum 50 - 70 kg/ha

RUZMARIN Rosmarinus officinalis 40 - 45 kg/ha

TIMIJAN, MAJ^INA DU[ICA Thymus sp 10 - 60 kg/ha

^UBRIKA Satureja hortensis 30 - 60 kg/ha

TABELA VRSTA KOJE JE OPRAVDANO GAJITI NA MALIM POVR[INAMA,BEZ ANGA@OVANJA DODATNE RADNE SNAGE (PORODI^NI BIZNIS)

VRSTA LATINSKI NAZIV NEOPHODNA OPREMA

VALERIJANA Valeriana officinalis - obavezna su{ara

@ALFIJA Salvia officinalis - su{ara- mo`e i prirodno su{enje

LAVANDA Lavadula vera - su{ara- mo`e i prirodno su{enje

NEVEN Calendula officinalis - su{ara- mo`e i prirodno su{enje

OMAN Inula helenium - obavezna su{ara

ORIGANO Origanum heracleoticum - su{ara- mo`e i prirodno su{enje

TIMIJAN Thymus sp. - su{araMAJKINA DU[ICA - mo`e i prirodno su{enje

85

86

Althaea officinalis L.BELI SLEZ

Angelica archangelica L.AN\EOSKI KOREN

Anethum graveolens L.MIRO\IJA

Arctostaphylos uva-ursi (L.) Spreng.MEDVE\E GRO@\E

Calendula officinalis L.NEVEN

Artemisia dracunculus L.ESTRAGON

Carum carvi L.KIM

Chelidonium majus L.RUSA

Chamomilla recutita (L.) Rausch.KAMILICA

Coriandrum sativum L.KORIJANDER

Glycirrhiza glabra L.SLATKI KOREN

Foeniculum vulgare Mill.MORA^

87

Helichrysum arenarium (L.) DC.SMILJE

Inula helenium L.OMAN

Hyssopus officinalis L.MILODUH

Majorana hortensis Moench.MAJORAN

Mentha piperita L.PITOMA NANA

Melissa officinalis L.MATI^NJAK

Ocimum basilicum L.BOSILJAK

Pimpinella anisum L.ANIS

Petroselinum crispum (Mill.)Nym.PER[UN

Rosa sp.DIVLJA RU@A

Salvia officinalis L.@ALFIJA

Rosmarinus officinalis L.RUZMARIN

ZA[TITA SAMONIKLIH LEKOVITIH BILJAKA Prema knjizi PRIRU^NIK O LEKOVITIM BILJKAMA, Ran|elovi}, N., Avramovi}, D.

Porast interesovanja za lekovite, aromati~ne, za~inske i samonikle jestivebiljke doveo je do neracionalnog kori{}enja prirodnih potencijala. Procenjuje se daje oko 700 biljnih vrsta u Srbiji ugro`eno ljudskom delatno{}u. Da ne bi do{lo donjihovog potpunog i{~ezavanja one su zakonom za{ti}ene razli~itim merama.

ZAKON O ZA[TITI PRIRODEobjavljen u Slu`benom glasniku RS br. 36/2009 i 88/2010 i na web-adresihttp://www.zzps.rs/images/zakoni/z%20o%20zastiti%20prirode%2010.pdf

Na osnovu odluka Vlade Republike Srbije za{ti}ene lekovite biljne vrstepodeljene su u ~etiri kategorije:

I - Biljne vrste za koje va`i potpuna zabrana kori{}enja i prometa.II - Biljne vrste koje su pod kontrolom kori{}enja i prometa.

III - Biljne vrste koje su kao prirodne retkosti pod zabranom sakupljanja, branja i uni{tavanja.

IV - Biljne vrste za ~ije je prikupljanje potrebna dozvola.

LEKOVITE VRSTE ZA KOJE VA@ISTROGA ZABRANA (I i III kategorija):

• Gorka detelina (Menyanthes trifoliata L.)• Medve|e gro`|e (Arctostaphyllos uva-ursi (L.) Spreng.)• @alfija (Salvia officinalis L.)• Izop (Hyssopus officinalis L.)• Smilje (Helichrysum arenarium (L.) DC.)• Rosulja (Drosera rotundifolia L.)• Lincura (Gentiana lutea L.)• Maljava breza (Betula pubescens Ehrh.)

VRSTE ^IJE JE PRIKUPLJANJEOGRANI^ENO (II i IV kategorija):

• Borovnica (Vaccinium myrtyllus L.)• Kleka (Juniperus communis L.)• An|eoski koren (Angelica pan~i}ii Vand.)• Jagor~evina (Primula veris Huds.)• I|irot (Acorus calamus L.)• Ki~ica (Centaurium umbellatum Gilib.)• Kilavica (Herniaria glabra L.)• Dlakava kilavica (Herniaria hirsuta L.)• Kantarion (Hypericum perforatum L.)• Beli slez (Althaea officinalis L.)• Crna zova (Sambucus nigra L.)

88

• Odoljen (Valeriana officinalis L.)• Crni gavez (Symphytum officinale L.)• Divizma (Verbascum densiflorum Bertol.)• Mati~njak (Melissa officinalis L.)• Vranilova trava (Origanum vulgare L.)• ^ubar (Satureja kitaibelii Wierzb. ex Heuff.)• Divlja maj~ina du{ica (Thymus sp.)• Pelin (Artemisia absinthium L.)• Zlatica (Solidago virgaurea L.)• Oman (Inula helenium L.)• Slatki koren (Glycyrrhiza glabra L.)• Ka}un (Orchis morio L.)

O ugro`enosti floreSrbije najbolje govori Crvenaknjiga flore Srbije (1999) ukojoj je obra|eno 50 is~ezlih i121 krajnje ugro`ena biljnavrsta i podvrsta. Me|u krajnjeugro`enim vrstama nalaze semnoge koje mogu da se kori-ste kao lekovite.

Berbu lekovitih biljakatrebalo bi racionalizovati, od-nosno sakupljati samo delovekoji se upotrebljavaju za dobi-janje sirovine, a koli~ina kojase sakuplja ne bi trebalo daprema{i godi{nju potrebu. Ta-ko|e je neophodno pri saku-pljanju 1/3 biljaka ostavi nastani{tu, radi dalje reproduk-cije, a kod sakupljanja pod-zemnih delova odse}i koren-ovu glavu i vratiti je u zemlju,kako bi se slede}e godine iznje razvila nova biljka.

89

Ugro`ene vrste, a posebno one ~ije je branje zabranjeno,mogle bi se potpuno za{tititi organizovanim gajenjem, {topored za{tite biljnog fonda obezbe|uje i ujedna~en kvalitetsirovine i pru`a mogu}nost planiranja potrebnih koli~ina.

Gotovo i{~ezla GORKA DETELINA(Menyanthes trifoliata L.)

90

Satureja hortensis L.^UBRIKA

Thymus vulgaris L.TIMIJAN

Sinapis alba L.BELA SLA^ICA

Urtica dioica L.KOPRIVA

@etva kamilice Ru~na berba bosiljka

Planta`a bele sla~ice Planta`a mati~njaka

Valeriana officinalis L.ODOLJEN

Vaccinium myrtillus L.BOROVNICA

91

Planta`a lavande Planta`a nevena

Cvet nevenaCalendulae flos

Kora kru{ineFrangulae cortex

Plod {ipurkaCynosbati fructus

Plod korijanderaCoriandri fructus

Seme bele sla~iceSinapis semen

Koren sladi}aGlycyrrhizae radix

KAKO PRETRA@IVATI INTERNET

Obzirom da se ve}ina informacija uop{te, a naro~ito o novim i aktuelnimtemama, gde svakako spada i organska poljoprivreda, mo`e na}i na interne-tu, u ovom prilogu dato je kratko uputstvo kako da preko interneta prona|eteveliki broj korisnih podataka. Svi iskusni “surferi” po~inju pretragu na ~uve-nom pretra`iva~u GOOGLE (www.google.com). Efikasnost ovog pretra`iva~aje tolika, da je u cyber prostoru gotovo potpuno istisnuo sve ostale.

Da bi zapo~eli pretragu na google-u dovoljno je da u polje za pretraguukucate klju~nu re~ (tra`eni pojam) i pretra`iva~ }e izbaciti vi{e stranica rezul-tata. Najpreciznije pogotke uglavnom dobijate na prve dve strane. Me|u njima}e sigurno biti nekoliko vama zanimljivih.

Kako ne bi ste izgubili dobijenerezultate google-a, nemojte nadobijeni rezultat kliknuti levim, ve}desnim tasterom mi{a. Na tajna~in otvarate padaju}i meni ukome treba odaberati opciju:

Open Link in New Tab /Otvori pogodak u novomjezi~ku iliOpen Link in New Tab / Otvoripogodak u novom jezi~ku

@eljena strana otvori}e se u novom prozoru, a ostali dobijeni google rezultatine}e se izgubiti - osta}e u prethodnom.

92

Pretragu na google-u mo`ete lokalizovati naodra|eni jezik - klikom na opciju Options / Opc-ije koja se nalazi u desnom gornjem uglu prozora.Me|utim, ako odaberete samo stranice na srp-skom jeziku, ostajete uskra}eni za zaista veliki brojkorisnih hrvatskih sajtova.

... jo{ korisnih linkova...

http://www.pogodak.com - Pogodak je doma}i pretra`iva~ koji ponekaddaje bolje rezultate ~ak i od google-a.http://sr.wikipedia.org/sr/ - Wikipedija je otvorena enciklopedija koju koris-nici kreiraju sami. Sadr`i preko 50.000 stranica i veliki broj korisnih informaci-ja, koje ipak treba uzeti sa rezervom, jer nisu recenzirani od strane stru~njaka.http://www.vbs.rs/ - Cobbis pretra`iva~ Narodne Biblioteke Srbije u kojipodatke unosi vi{e od 125 srpskih biblioteka (vi{e od 40.000 linkova, oko 1,5 mi-liona knjiga, 700.000 ~lanaka, 67.000 ~asopisa i novina, 15.000 CD/DVD izdanja...)http://www.knji`ara.com - Interaktivna knji`ara u kojoj mo`ete na}i i onlinekupiti najnoviju literaturu.http://www.limundo.com/ i http://www.kupindo.com/ - Sajtovi na kojimamo`ete, nekada i po vrlo povoljnim cenama, kupiti, ali i plasirati razli~itu robui opremu, novu ili polovnu.

... i nekoliko specijalizovanih

http://poljoprivreda.info/http://www.mojafarma.rs/http://www.poljopartner.rs/http://www.poljoberza.net/http://poljoprivredaiselo.com/http://www.agromreza.org.rs/http://www.dobrojutro.co.rs/ - ~asopis “Dobro jutro”http://www.agrif.bg.ac.rs - Poljoprivredni fakultet u Beograduhttp://polj.uns.ac.rs/ - Poljoprivredni fakultet u Novom Saduhttp://www.lekovito-bilje.net/ - Udru`enje "Dr Jovan Tucakov" Sokobanjahttp://www.tehnologijahrane.com - Veoma informativan sajt, prepun infor-macija korisnih za poljoprivredne proizvo|a~e. Izme|u ostalog ima i veomadobar forum za diskusije i razmenu informacija i iskustavahttp://www.terras.org.rs/ - sajt udru`enja Terras, na kojem mo`ete na}iizuzetno veliki broj korisnih informacija o organskoj proizvodnjihttp://www.serbiaorganica.org - Nacionalna asocijacija za organskupoljoprivredu Serbia Organicahttp://www.organskafarmalaf.rs/ - Udru`enje Biorazvojhttp://www.organskasrbija.org.rs/ - Fond Organska Srbijahttp://www.consumer.org.rs/ - Udru`enje za za{titu potro{a~a Vojvodine -na ovom sajtu mo`ete na}i mnogo korisnih informacija u vezi prava potro{a~a,zdravstvene bezbednosti hrane i sl. http://www.ear.europa.eu - EAR - Evropska agencija za rekonstrukciju

93

94

95