Balkans ACT (Against Crime of

Trafficking) Now! Marina KolarMarina Kolar

Udruga Zora, ČakovecUdruga Zora, Čakovec

:

Sva prava pridržana © 2013 PARTNERSTVO ZA DRUŠTVENI RAZVOJ

Nositelj projekta: Astra, Beograd

Nacionalni koordinator:Partnerstvo za društveni razvoj

Suradnici:NVO Zora, ČakovecUdruga žena VukovarŽenska soba – Centar za seksualna prava, Zagreb

Trajanje projekta: 1.12.2012. - 1.12.2014. (s mogućnošću produljenja do 2017.)

Donator: IPA Civil Society Facility

CILJ PROJEKTA

Doprinijeti demokratizaciji i EU integracijskim Doprinijeti demokratizaciji i EU integracijskim procesima u zemljama zapadnog Balkana kroz procesima u zemljama zapadnog Balkana kroz poboljšanje civilnog aktivizma, kapaciteta, poboljšanje civilnog aktivizma, kapaciteta, predanosti i utjecaja mreža civilnog društva u predanosti i utjecaja mreža civilnog društva u raspravi o ljudskim pravima i vladavini prava u raspravi o ljudskim pravima i vladavini prava u vezi s pitanjem organiziranog kriminala, a vezi s pitanjem organiziranog kriminala, a posebno trgovine ljudima.posebno trgovine ljudima.

19.9.2013. potpisana je od strane partnera na projektu 19.9.2013. potpisana je od strane partnera na projektu BALKANSKA DEKLARACIJA o suzbijanju trgovine BALKANSKA DEKLARACIJA o suzbijanju trgovine ljudima i eksploatacije ljudskih bićaljudima i eksploatacije ljudskih bića,, koja je do koja je do danas potpisana od strane danas potpisana od strane 7272 OCD iz OCD iz 1515 zemalja zemalja

Cilj Balkanske deklaracije o trgovini ljudima i Cilj Balkanske deklaracije o trgovini ljudima i eksploataciji ljudskih bića je poticanje daljnjeg razvitka eksploataciji ljudskih bića je poticanje daljnjeg razvitka nacionalne, regionalne i internacionalne suradnje, nacionalne, regionalne i internacionalne suradnje, promocija konkretnih mjera i standarda, najbolje prakse promocija konkretnih mjera i standarda, najbolje prakse i mehanizama za borbu protiv trgovine ljudima. Pored i mehanizama za borbu protiv trgovine ljudima. Pored toga, ovaj dokument odnosi se i na prevenciju toga, ovaj dokument odnosi se i na prevenciju kaznenog djela trgovine ljudima, zaštitu i pomoć kaznenog djela trgovine ljudima, zaštitu i pomoć žrtvama ovog oblika kriminala, te suradnju s državnim žrtvama ovog oblika kriminala, te suradnju s državnim tijelima. Poseban naglasak stavljen je na isticanje tijelima. Poseban naglasak stavljen je na isticanje međunarodnih obaveza Državameđunarodnih obaveza Država, a, a koje se odnose na koje se odnose na suzbijanje ovog zločina.suzbijanje ovog zločina.

Istraživanje

IDENTIFIKACIJA I KOMPENZACIJA ŽRTAVA IDENTIFIKACIJA I KOMPENZACIJA ŽRTAVA TRGOVINE LJUDIMATRGOVINE LJUDIMA

(u sklopu projekta Balkans ACT Now!)

Istraživanje je provedeno od 30. 10. 2013. do 13.12.2013.

IDENTIFIKACIJAžrtava trgovanja ljudima u razdoblju 2005.-2013.

Broj ukupno identificiranih žrtava : 98

državljani Republike Hrvatske: 63 žrtve državljani Bosne i Hercegovine: 9 žrtava državljani Bugarske: 4 žrtve državljani Moldavije: 1 žrtva državljani Rumunjske: 5 žrtava državljani Makedonije: 1 žrtva državljani Srbije: 10 žrtava državljani Ukrajine: 3 žrtve državljani Albanije: 1 žrtva državljani SAD-a: 1 žrtva

*Izvor: Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina

Od ukupno 98 identificiranih žrtava 14 je muških osoba ( 14, 28 %), a 84 su ženske osobe (85,71 %)

U razdoblju od 2005. do 2010. godine identificirano je 10 maloljetnih žrtava i 45 punoljetnih (za jednu se osobu ne zna točan podatak).

Napomena: Za 2011., 2012. i 2013. nisu točno navedeni podaci o godištu žrtava, nego su svrstani u kategorije (npr. od 18. do 24. godine) te se ne može sa sigurnošću napraviti statistika.

Najčešći tipovi eksploatacije: seksualna i radna eksploatacija, a uz to se još javljaju i prisilno činjenje kaznenih djela, prisilna prošnja, prisilan brak.

Napomena: Iz ukupnog broja nije moguće usporediti neke podatke zbog nesistematizacije podataka (stupanj obrazovanja, pripadnost nacionalnim manjinama, kategorizacija prema dobi, kategorizacija trgovanja).

Usporedba broja identificiranih žrtava u regiji

Program rehabilitacije10 psiholoških tretmana koji su uključivali pomoć i podršku žrtvama

Zdravstveni pregledi17 specijalističkih ginekoloških pregleda27 specijalističkih psihijatrijskih pregleda stomatološko zbrinjavanje za 2 žrtvedrugi specijalistički pregledi (internistički, kardiološki i drugi prema potrebi). Isto tako, obavljene su laboratorijske pretrage koje su se vršile u zdravstvenim ustanovama na sekundarnoj i tercijarnoj razini, Opće bolnice i Klinički bolnički centri.

*Odgovor je dobiven od Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na upit udruge Zora za razdoblje od 2005. do 2013. godine

Unutar razdoblja od 2005. do 2013. u skloništa su smještene 54 osobe. Budući da je u razdoblju od 2015-2013 identificirano 98 žrtava, nije poznato kamo su smještene ostale 44 žrtve. Udruzi Zora nije odgovoreno na pitanje koliko ih je smješteno u službena skloništa, a koliko u ostale Sigurne kuće (ako je bilo takvih slučajeva).

NAPOMENA:

Kako se radi o izrazito teškim situacijama u kojima je vjerujemo svima potrebna psihološka potpora, ne znamo zbog čega nije i ostalim žrtvama pružena adekvatna psihološka pomoć. Ako uzmemo u obzir da se u glavnini slučajeva radi o žrtvama seksualne eksploatacije, nije jasno zbog čega je obavljeno samo 17 specijalističkih ginekoloških pregleda, kao i puno manji broj ostalih zdravstvenih pregleda od očekivanog i potrebnog.

IZVJEŠĆE O PROVEDBI OPERATIVNOG I NACIONALNOG PLANA ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA

LJUDIMA - FINANCIJE

Godina Državni proračun Mreža PETRA

2005. 15.130.802,40 

2006. 8.454.202,62 

2007. 9.838.115,81 1.464.159

2008. 7.541.160,73 1.099.443

2009. 6.068.632,71 1.108.686

2010. 6.000.942,74 215.401,88

2011. 6.919.316,42 465.788

UKUPNO 59.953.173,43 4.353.477,88

KOMPENZACIJA ŽRTAVA*Napomena: Kompenzacija žrtava nije obuhvaćena Nacionalnim planom do 2013. godine

Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela (NN 80/08, 27/11)

Ovlaštenici prava na naknadu - Članak 5.Pravo na naknadu prema ovom Zakonu ima neposredna žrtva i posredna žrtva, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.(2) Neposredna žrtva je osoba koja je pretrpjela teške tjelesne ozljede ili teško narušenje zdravlja kao posljedicu kaznenog djela nasilja.(3) Kaznenim djelom nasilja smatra se:– kazneno djelo počinjeno s namjerom uz primjenu sile ili povredom spolnog integriteta,– kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom kojim je prouzročena smrt, teška tjelesna ozljeda ili teško narušenje zdravlja jedne ili više osoba, a propisano je Kaznenim zakonom kao teži oblik temeljnoga kaznenog djela

Državljanstvo ili prebivalište žrtve - Članak 7.Pravo na naknadu ima žrtva koja je:– državljanin Republike Hrvatske ili ima prebivalište u Republici Hrvatskoj,– državljanin države članice Europske unije ili ima prebivalište u državi članici Europske unije.

KOMPENZACIJA ŽRTAVA Tijelo koje odlučuje: Odbor za novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela - Članak 17.

(1) O pravu na naknadu odlučuje Odbor za novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela (u daljnjem tekstu: Odbor) koji čine predsjednik i četiri člana. Predsjednik i svaki član Odbora ima dva zamjenika.(2) Predsjednik, odnosno zamjenici predsjednika Odbora su suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske.(3) Članovi Odbora odnosno njihovi zamjenici su:– zamjenik Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske,– predstavnik civilnog društva iz područja zaštite žrtava kaznenih djela,– predstavnik ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa,– stručnjak iz područja zdravstva ili socijalne skrbi.

*Odbor imenuje Vlada Republike Hrvatske. Novi odbor imenovan 5. rujna 2013. godine.

Do sada poznato da je donesena 1 presuda Općinskog građanskog suda u rujnu 2009. godine, za naknadu štete žrtvi trgovanja ljudima od strane počinitelja kaznenog djela trgovanja ljudima u iznosu od 152.000,00 kn.

*Izvor Podataka: Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Izvješće o provedbi nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za 2009. http://www.uljppnm.vlada.hr/images/pdf/izvjesce_za_2009god.pdf

OSUĐENE PUNOLJETNE OSOBE PREMA KAZNENIM DJELIMA I SUDIONIŠTVU

*Državni zavod za statistiku

OSUĐENE PUNOLJETNE OSOBE PREMA KAZNENIM DJELIMA I SUDIONIŠTVU

ZAKLJUČAK ISTRAŽIVANJA Proces identifikacije žrtava nije transparentan i još uvijek ovisi o volji

državnog aparata, odnosno političkoj volji i javnim politikama koje u svom fokusu nemaju primarnu zaštitu žrtava, već se vode, za državu „većim” interesom čuvanja sigurnosti, odnosno kontrole migracijskih i socijalnih politika.

Ne postoji adekvatna neovisna kontrola sustava identifikacije, svi akteri koji izvještavaju o procesu identifikacije žrtava, ujedno su i akteri koji sudjeluju u aparatu sveobuhvatne podrške žrtvama zajedno s državom i izravno ovise o financiranju od strane države.

Kompenzacija žrtvama trgovanja ljudima još uvijek je potpuna teoretska, pravna i praktična nepoznanica.

Reciprocitet procesuiranja kaznenih djela trgovanja ljudima, u odnosu na djela koja se inače povezuju s trgovanjem ljudima (npr. medjunarodna prostitucija) još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini.

Konceptualno, država još uvijek nije zauzela stratešku poziciju spram trgovanja ljudima koja bi se kvalitetno, dugoročno i analitički bavila trendovima i fenomenima povezanim s ovom tematikom.

Zahvaljujem na pažnji!