Univerzitet u Sarajevu

Fakultet islamskih nauka

Uvod u erijatsko pravo

Dr. Nedim Begovi

Govor Uzvienog Allaha koji se odnosi na djela pravnih subjekata u formi zahtjeva ili

ovlatenja ili utvrivanja povoda, uslova ili zapreke.

Govor Uzvienog Allaha

Kuran

Npr. Zekat pripada samo siromasima i

nevoljnicima, i onima koji ga

skupljaju ... (Et-Tevbe, 60)

Sunnet

Npr. Nema oporuke

nasljedniku

Ostali izvori prava

Npr. malikije i hanbelije

smatraju da je muslimanu zabranjeno

prodati voe proizvoau

alkohola

Pravni subjekti/ pravni obveznici (el-

mukellefun)

ovjek pojedinac (fiziko lice), i to punoljetan i duevno (mentalno) zdrav

Kolektivitet (pravno lice), kao npr. ustanova,

preduzee, udruenje, fondacija i dr.

1) Zaduujua norma (el-hukmu-t-teklifijj) jeste ona norma kojom se pravnom subjektu nalae odreeno injenje ili proputanje ili mu se daje ovlatenje da bira izmeu injenja i proputanja

a) Obaveza (vadib) norma kojom se pravnom subjektu imperativno nalae odreeno injenje (npr. Obavljajte namaz i dajite zekat)

b) Preporuka (mendub) norma kojom se pravnom subjektu u formi preporuke nalae odreeno injenje (npr. klanjanje etiri rekata sunneta prije farza podne-namaza; radi se o injenju koje je Poslanik a. s. nekada izostavljao)

Zabrana (haram) norma kojom se pravnom subjektu imperativno nalae proputanje odreenog ponaanja (npr. zabrana varanja)

Pokuda (mekruh) norma kojom se pravnom subjektu u formi preporuke nalae proputanje odreenog ponaanja (npr. hadis: Allahu najmri halal jeste razvod braka)

Doputenje (mubah) - norma kojom se pravnom subjektu daje ovlatenje da bira izmeu injenja ili proputanja (npr. sklapanje kupoprodajnog ugovora je mubah)

1) Zaduujua norma (el-hukmu-t-teklifijj) jeste ona norma kojom se pravnom subjektu

nalae odreeno

injenje a) u formi imperativa (obaveza vadib)

b) u formi preporuke (preporuka - mendub)

Proputanje

a) u formi imperativa (zabrana haram)

b) u formi preporuke (pokuda mekruh)

Ovlatenje izbora izmeu injenja i proputanja

Doputenje - mubah

2) Uvjetujua (deskriptivna) norma (el-hukmu-l-vadijj) norma kojom se opisuje kada neka zaduujua norma (el-hukmu-t-teklifijj) stupa na snagu i primjenjuje se.

Npr. obaveza posta (zaduujua norma) nastaje od prve zore nakon pojave mlaaka mjeseca ramazana; obaveza posta odnosi se

na muslimana koji je punoljetan, duevno i fiziki zdrav i koji boravi kod svoje kue.

ta ukazuje na obaveznost nekog djela (vadib)? Na osnovu ega erijatski pravnici zakljuuju da je odreeno ponaanje vadib?

1) Upotreba imperativne forme u tekstualnim

izvorima kojom se nareuje neko djelo

(npr. Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime

oisti i blagoslovljenim ih uini, Et-Tevbe, 103)

2) Ukazivanje na sankciju zbog neinjenja nekog djela

(npr. Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne

troe ga na Allahovom putu navijesti bolnu patnju, Et-Tevbe, 34)

Delil qatijj (Kuran,

mutevatir hadis)

Farz (npr. klanjanje

duma-namaza)

Delil zannijj

(ahad hadis)

Vadib (uenje fatihe u namazu)

Farz

Za izostavljanje farza slijedi tea

kazna

Poricanje farza je nevjerstvo (kufr)

Vadib Za izostavljanje vadiba slijedi

laka kazna

Poricanje vadiba ne smatra se nevjerstvom

(kufrom)

Vadib mutlaq obaveza ije izvrenje Zakonodavac ne vezuje za odreeno vrijeme

(npr. nadoknaivanje proputenih dana ramazanskog posta)

Vadib muqajjed obaveza koja se mora izvriti u odreeno vrijeme

(npr. pet dnevnih namaza; Inne-s-salate kanet ale-l-muminine kitaben mevquta)

Ako ovjek izvri obavezu (npr. namaz) na vrijeme i u potpunosti, onda je to pravovremeno obavljanje (edaen)

Nevejtu en usallije lillahi teala salate fardi-z-zuhri edaen mustaqbile-l-qibleti ...

Ako ovjek izvri obavezu na vrijeme, ali nepotpuno (npr. klanja 3 umjesto 4 rekata farza), pa je ponovi u njeno vrijeme onda se to njegovo obavljanje naziva ponavljanjem (iadeten)

Ako ovjek izvri obavezu izvan njenog propisanog vremena, to se smatra nepravovremenim obavljanjem (qadaen)

Nevejtu en usallije lillahi teala salate fardi-z-zuhri qadaen mustaqbile-l-qibleti ...

Vadib muhadded - brojano/koliinski precizirana obaveza

Npr. zekat se daje u

procentu od

2,5/5/10 %

Vadib gajru muhadded brojano/koliinski nepreciziran vadib

Npr. dijeljenje

imetka na

Allahovom putu

Vadib muajjen fiksno odreena obaveza, bez mogunosti izvrenja alternativne obaveze

Npr. namaz

Vadib gajru muajjen alternativna obaveza (ovjek ima mogunost da bira izmeu vie obaveza)

Npr. iskupljenje za neispunjenu zakletvu: a) nahraniti 10 siromaha ili ih odjenuti, b) osloboditi roba ili c) postiti 3 dana.

Vadib ajnijj lina obaveza

Namaz, post, had

Vadib ale-l-kifaje kolektivna obaveza

Npr. klanjanje denaze umrlom muslimanu, izuavanje vjerskih nauka, izuavanje drugih nauka, izdavanje fetvi itd.

Kako erijatski pravnici raspoznaju mendub od vadiba?

Ako Zakonodavac trai od ovjeka da neto uradi ali postoji drugi argument koji taj zahtjev

svodi na nivo preporuke, onda se dato djelo

smatra mendubom

Npr. O vjernici, kada jedan od drugoga

pozajmljujete do odreenog roka, zapiite to (El-Bekara, 282)

A ako jedan kod drugog neto pohranite, neka onaj opravda ukazano mu povjerenje (isti ajet)

Hadis: Omladino, ko je od vas u mogunosti da se oeni, neka to uini

Poznato je iz prakse Poslanika a. s. da on

nije obavezivao svakog svog sljedbenika da

stupi u brak

Sinonimi menduba: sunnet, nafila, mustehab,

ihsan i dr.

Vrste menduba

Pritvreni sunnet Npr. 2 rekata sabahskog sunneta

Sunne muekkede

Nepritvreni sunnet Npr. 4 rekata sunneta podneva ili ikindije

Sunne gajru muekkede

Obiaji Poslanika a. s. kao ovjeka/Arapa Oponaanje Poslanika u nainu odijevanja

ili ishrane

Sunnet-i zevaid ili

edeb

Haram

Upotreba izraza hurmet (Hurrime

alejkum ummehatukum)

Negacija dozvoljenosti (La

jehillu malu imriin muslimin illa bi ridahu)

Vezivanje kazne za odreeno djelo

(npr. propisivanje 80 udaraca za one

koji potvaraju estite ene)

VRSTA HARAMA POJANJENJE PRIMJER

1) HARAM LI ZATIHI Djelo koje je

Zakonodavac zabranio

zbog tetnosti koja je povezana sa njenom

biti

Alkohol, blud,

ubistvo, kraa itd.

2) HARAM LI GAJRIHI Djelo koje je u osnovi

dozvoljeno, ali je u

odreenom kontekstu zabranjeno

- Namaz u

uzurpiranom stanu

- Sklapanje braka sa

djevojkom koju je

neko ve zaruio - Kupoprodaja u

vrijeme dume

Mekruh

Formulcija u tekstu upuuje na mekruh (npr. Ebgadu-l-

halali ilellahi et-talaq)

Izraz u tekstu ukazuje na zabranu (haram), ali postoji

dodatni argument koji tu zabranu svodi na nivo pokude

(npr. O vjernici ne zapitkujte o onome to e vam priiniti

neprijatnosti)

Imperativna zabrana sadrana u delil qatijj (Kuran, mutevatir hadis)

Haram

(npr. Inneme-l-hamru ... fedtenibuhu)

Imperativna zabrana sadrana u delil zannijj

(ahad hadis)

Mekruh tahrimen

(npr. Poslanik je rekao da niko ne zaruuje onu koju je zaruio njegov brat)

Blae pokueno djelo, odn. djelo ije ostavljanje Zakonodavac ne zahtijeva

imperativno (npr. Poslanik a. s. trai od muslimana da se sustegnu od konzmiranja

konjskog mesa)

1) Iskaz u tekstu o dozvoljenosti (npr. El-Jevme

uhille lekumu-t-tajjibatu ve taamullezine utu-l-Kitabe hillun lekum, El-Maide, 5)

2) Negiranje grijeha (npr. Fe menidturre gajre

bagin ve la adin fe la isme alejhi, El-Bekara, 173)

3) Imperativna forma, ali uz postojanje indicije

da se radi o dozvoli (npr. A kada obrede

hada obavite, onda lovite, El-Maide, 2)

4) Pretpostavka izvorne dopustivosti djela (el-

aslu fi-l-ejai el-ibaha)