prezentacije-ekonomika osiguranja
TRANSCRIPT
1
EKONOMIKA OSIGURANJA
Prof.dr.sc.Drago Jakovčević
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 25/16/2006
POVIJESNA IZVORIŠTA OSIGURANJA
"Trgovac se mora dati osigurati, jer se tako neće izložiti velikoj opasnosti. Nitko nije propao od plaćanja osigurnine, dok su, naprotiv, mnogi propali jer su mnogo riskirali.“(Benedikt Kotruljević)
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 35/16/2006
I. TEMELJNI POJMOVI OSIGURANJA I RIZIKA
Pojam, funkcije i značenje osiguranja Pojmovno određenje, klasifikacija i kontrola rizikaOsigurljiv rizik i metode njegove
kvantifikacijeKlasifikacija osiguranjaReosiguranje
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 45/16/2006
Pojam, funkcije i značenje osiguranja
Pojam i definicije osiguranjaDruštvena korisnost i značaj osiguranjaFunkcije osiguranja
Zaštitna funkcija Mobilizacijsko -alokacijska funkcijaPolitička funkcija
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 55/16/2006
Pojam osiguranja
Osiguranje je vjekovna težnja pojedinca da se zaštiti od opasnosti koje mu ugrožavaju život i nanose štete na imovini (rušilačka snaga prirode poplave, potresi, vulkani, orkanski vjetrovi i razorne oluje)Čovjek je spoznao da se udruživanjem u zajednicu, na načelima solidarnosti i uzajamnosti, može lakše zaštiti i spasiti.Od samopomoći i “dozivanja upomoć” došlo je do organiziranog prikupljanja sredstava unaprijed , čiji je napredni oblik doveo do uspostave pojma i svrhe OSIGURANJA
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 65/16/2006
Obilježja osiguranja
Osiguranje je kompleksan sustav s dva temeljna obilježja*
1. Prijenos rizika od pojedinca na skupinu –zajednicu rizika
2. Podjela gubitaka na ujednačenoj osnovi na sve članove skupine
* “Osnove osiguranja”-Vaughan
2
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 75/16/2006
Definicije osiguranja
osiguranje je ekonomski institut društvenog i gospodarskog života kojim se zaštićuje pojedinac, poslovni subjekt i gospodarski razvoj od ekonomski štetnih posljedica prirodnih sila i nesretnog slučaja
smisao i svrha zaštite ostvaruje se unaprijed prikupljenim sredstvima koja se koriste kasnije za nadoknadu materijalnih i nematerijalnih gubitaka ili šteta
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 85/16/2006
Nastavak….Definicije osiguranja
osiguranje je djelatnost posredstvom koje se na načelu uzajamnosti i solidarnosti pruža ekonomska zaštita od rizika koji ugrožavaju imovinu i osobe *
* RJEČNIK OSIGURANJA
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 95/16/2006
Društvena korisnost i značaj osiguranja
DRUŠTVENA KORISNOST OSIGURANJA ogleda se u kontinuiranom unaprjeđenju zaštite i efikasnijoj naknadi šteta i isplati osiguranih svota
ZNAČAJ OSIGURANJA proizlazi iz činjenice da svijet do danas nije pronašao bolja rješenja od onih koja pruža osiguranje kao sustav(djelatnost)
povjerenje osiguranika u sustav osiguranja implicite je povjerenje u cjelokupni financijski sustav
društva za osiguranja upravljaju tuđom štednjom iz čega proizlazi njihova gospodarska , socijalna i politička odgovornost Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 105/16/2006
Funkcije osiguranja
1) ZAŠTITNA FUNKCIJA a) NEPOSREDNA ZAŠTITA b) POSREDNA ZAŠTITA
2) MOBILIZACIJSKO – ALOKATIVNA
3) SOCIJALNO - POLITIČKA
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 115/16/2006
a) Neposredna zaštita
SUSTAV PREVENTIVE (promet, industrija, ekologija)
SUSTAV REPRESIJE (poduzimanje mjera za spašavanje ljudi i imovine)
STIMULACIJA OSIGURANIKA1. diferencirane premije,2. bonus - malus, 3. franšize –kvalitativna isključenje određene vrste
rizika-kvantitativna –ograničenje obveze osiguratelja u postotku ili apsolutnoj svoti
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 125/16/2006
b) Posredna zaštita
Isplata za nastalu štetu ili osiguranu svotuOmogućava održavanja konuinuiteta
poslovanjaPretvara potencijalne gubitke u
ujednačene mjesečne troškove –gospodarska funkcija
3
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 135/16/2006
2) Mobilizacijsko -alokacijska funkcija
Društva za osiguranje prikupljaju viškove suficitarnih jedinica nudeći tržištu razne oblike osiguranja imovine i osobaPotiču individualnu štednju i brigu pojedinca za
budućnost U ulozi institucionalnih investitora alociraju plasmane
gospodarsko deficitarnim sektorimaDoprinose razvoju financijskih tržišta poslovnim i
vlasničkim integracijama s drugim institucijamaZajednički razvijaju financijske proizvode s drugim
financijskim institucijamaPogoduju modernizaciju sustava garancija (vinkulacija
polica, otkupna vrijednost)
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 145/16/2006
“PROUČAVANJE OSIGURANJA BEZ PRETHODNOG IZUČAVANJA RIZIKA I NEIZVJESNOSTI GOTOVO JE ISTO
IZUČAVANJU MEDICINE BEZ PRETHODNOG RAZUMIJEVANJA
ANATOMIJE” *
*Hammond
Rizik i neizvjesnost
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 155/16/2006
Rizik i neizvjesnost
Rizik i neizvjesnost nisu isti pojmoviRizik je varijacija mogućih ishoda u danoj situaciji u budućnosti. Rizik je kombinacija vjerojatnosti nastupanja događaja i njegovih loših posljedicaŠto je vjerojatnost odstupanja od očekivanih rezultata(ishoda) veća, izloženost riziku je značajnijaRizik je mjerljiv raznim statističkim i matematičkim metodama te se njime može upravljatiObjektivan rizik-varijacija ishoda koja stvarno postoji u prirodi Subjektivan rizik –procjena osobe o nastupanju objektivnog rizika
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 165/16/2006
Rizik i neizvjesnost
Neizvjesnost je dvojba, neznanje osobe da procjeni koji će se mogući ishodi dogoditiNedostatak znanja izravno povećava stupanj
neizvjesnosti i subjektivnosti u prosudbi. Suprotno tome, informacije i znanje smanjuju neizvjesnost povećavajući objektivnost stavova i kvalitetu odlučivanjaNeizvjesnost se ne može mjeriti ekonomskim
mjerilima Kad su svi ishodi jednako vjerojatni za sustav
nastupa stanje kaosa. Kaos se mjeri entropijom što nadilazi okvire izučavanja problematike rizika
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 175/16/2006
Rizik, opasnost i hazard
Rizik je vjerojatnost odstupanja od očekivanih ishoda i mogućnost nastanka šteta i gubitaka
Opasnost je potencijalni uzrok nastanka štete i gubitaka. Tako su, primjerice, općepoznate opasnosti gubitka imovine ili nastanka šteta: požari, poplave, potresi, udari groma, provale itd.
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 185/16/2006
Rizik, opasnost i hazard
Hazard je stanje koje izravno povećava rizik, odnosno, vjerojatnost nastupanja štetnog događaja i gubitka
Hazard povećava mogućnost gubitka imovine i života kad se opasnost dogodi
Srčani udar je opasnost prijevremene smrti, a pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola hazard kojim se povećavaju rizici i opasnosti
4
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 195/16/2006
Rizik, opasnost i hazard
Hazard je moguće razlikovati kroz tri stupnja:
1. Fizički hazard2. Moralni hazard3. Morale hazard
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 205/16/2006
Fizički hazard
materijalne pretpostavke koje povećavaju rizike i štetelako zapaljivi materijali i nezaštićene drvene konstrukcije primjer su fizičkog hazarda kod opasnosti od požara
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 215/16/2006
Moralni hazard
povećavanje vjerojatnosti nastanka štete i gubitka uslijed nepoštenih i nemoralnih namjera i postupaka osoba osiguranikanepoštene namjere i postupci u pravilu podrazumijevaju obeštećenja osiguranika iznad vrijednosti stvarne štete ili zahtjeve za isplatom šteta koje se nisu dogodile kao posljedica nastanka osiguranog događajatakvi su slučajevi prijevara osiguratelja od strane osiguranika, primjerice, kad osiguranik sklapa ugovor o osiguranju nakon što je nastupio događaj koji je prouzrokovao štetu i gubitak
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 225/16/2006
Morale hazard
povećavanje gubitaka za osiguratelja zbog različitih stavova ili razumijevanja osiguranika ili osoba koje arbitriraju u likvidacijama štetaako osiguranik nastoji dokazati da postoji veći intezitet
štete od stvarno nastalog oštećenja riječ je o “morale hazardu” primjer morale hazarda događa se ako liječnik koji procjenjuje stupanj invaliditeta oštećenog osiguranika utvrđuje značajniju invalidnost jer smatra da su osiguratelji “financijske institucije koje imaju dosta lako zarađenog novca”dakle, svaki pokušaj povećavanja učestalosti i intenziteta
šteta kad je osiguranje već ugovoreno spada u skupinu morale hazarda
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 235/16/2006
Obilježja i pojmovno određenje rizičnih događaja
Rizični događaji nastaju kao posljedica rizične izloženosti te pojedincima, fizičkim osobama i gospodarskim subjektima mogu nanijeti gubitke ili šteteRizičnost događaja koji bi se mogli dogoditi u budućnosti moguće je procijeniti na temelju distribucije tih događaja u prošlosti Saznanje i spoznaja o izloženosti raznim vrstama rizika zahtjeva poduzimanje mjera zaštite od nastupanja rizičnih događaja ili uspostavu sustava upravljanja rizicima
Donošenje odluka u uvjetima rizičnog okruženja ovisi o stupnju znanja i razumijevanja prirode rizika, njihovih uzroka i posljedica
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 245/16/2006
Znanje i informiranost u rizičnim odlukama
Kvalitetno educiran i informiran menadžer u pravilu je skloniji preuzimanju rizika od pojedinaca koji zbog neznanja ili neinformiranosti o rizicima strahuju i s nesigurnošću donose odlukeRazličito će reagirati pojedinac koji s neizvjesnošću prati dvije mogućnosti :
1. ishod 10 000 kn dobitka ili gubitka i2. ishod 10 kn dobitka ili gubitka
Kolika je veličina uzorka?Jesu li događaji(ishodi) neovisni ili ovisni?Kakva je statistika dosadašnjih događaja?
5
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 255/16/2006
Rizični događaji u osiguranju
Za osiguranje je bitno pojmovno i sadržajno određenje onih rizičnih događaja koji kad se dogode nanose:1. gubitke ili oštećenja imovine2. financijske gubitke, tjelesne povrede, invalidnost, smrt itd.
Takve posljedice rizičnih događaja moguće je osigurati
osiguranje se ne bavi tržišnim ili špekulativnim rizicima jer je i dobitak mogući ishod, premda je negativna posljedica takvih rizika gubitak
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 265/16/2006
Klasifikacija rizika
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 275/16/2006
Metode kontrole rizika
Metode fizičke kontrole obuhvaćaju postupke kojima se izbjegava ili smanjuje izloženost rizicima
Metode financijske kontrole podrazumijevaju poduzimanje aktivnosti s ciljem osiguranja izvora za pokriće gubitaka ili nadoknadu šteta
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 285/16/2006
Shematski prikaz kontrole rizika
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 295/16/2006
Izbjegavanje rizikaSmanjenje izloženosti riziku
kontrola gubitkasepariranjekombiniranjenefinancijski transferi
Metode fizičke kontrole
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 305/16/2006
Metode fizičke kontrole
IZBJEGAVANJE RIZIKA
Ako fizička osoba ili gospodarski subjekt ne želi prihvatiti bilo kakvu izloženost riziku pribjegava metodi izbjegavanja rizika
Managere koji se služe takvim metodama karakterizira visok stupanj rizične averzičnosti ili niskog praga rizične tolerancije
Odbojnost prema riziku ponekad ide toliko daleko da se već započete djelatnosti gase jer postoji strah od mogućih ogromnih šteta, a osiguravajuće premije su previsoke
6
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 315/16/2006
Izbjegavanje rizika
Primjer: korporacija koja iznajmljuje apartmane u
urbaniziranom naselju može odustati od izgradnje bazena jer je statistički dokazana velika vjerojatnost rizičnih događaja koji uzrokuju nezgode ljudima
Negativnost metode: koncepciju izbjegavanja rizika nije moguće dosljedno provoditi jer se rizici ne mogu izbjećipotpuna eliminacija rizika vodi u prestanak obavljanja djelatnosti i likvidaciju tvrtke što ne može biti gospodarki ni socijalno opravdan cilj
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 325/16/2006
KONTROLA GUBITKA
Svrha ove metode je spriječiti ili reducirati gubitak za gospodarski subjekt istodobno dopuštajući mu mogućnost razvoja poslovanja uz izlaganje rizicima
Metoda kontrole gubitka uključuje :programe prevencije i programe redukcije
Metode fizičke kontrole
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 335/16/2006
Kontrola gubitka
Programi prevencije gubitaka smanjuju ili eliminiraju vjerojatnosti nastanka gubitaka
Programi redukcije gubitakasmanjuju veličinu nastanka šteta, odnosno, gubitaka
Primjer:prevencija ulaganjem u materijale koji nisu zapaljivi povećava se stupanj zaštite od požaraprevencija zdravstvenom zaštitom povećava se radna
sposobnost radnika i smanjuje opasnost šteta nastalih ljudskim, u pravilu nepotrebnim greškama
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 345/16/2006
Kontrola gubitka
Program redukcije gubitka moguće je ostvariti na dva načina: 1) minimizacija gubitka što obuhvaća programe
smanjenja gubitaka unaprijed ili za vrijeme njegovog nastanka (npr. instalacija raspršivača požara u prostorijama koje su izložene riziku požara)
2) razne metode i programi spašavanja uništenog materijala (jedan od takvih programa redukcije gubitka moguće je ostvariti u slučaju požara koji je djelomice uništio drveni pod jer je instalirani raspršivač vode sačuvao najveći dio parketa Programom spašavanja oštećenog materijala poplavljen parket će se isušiti i reciklirati čime se smanjuje nastala šteta i gubitak)
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 355/16/2006
analiza gubitaka i hazarda su pomoćni alati koji olakšavaju kontrolu gubitaka
sustavni pristup analizi gubitaka i hazarda nameće uspostavu nekoliko povezanih faza interne procedure u poduzeću, prije svega potrebu identificiranja karaktera gubitaka, a potom i utvrđivanje hazarda koji su mogli uzrokovati te gubitke
nakon toga slijedi korak definiranja sustava izvješćivanja i povremenih inspekcija
Kontrola gubitka
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 365/16/2006
u suvremenim uvjetima poslovanja racionalne tvrtke razvijaju sebi prilagodljiv sustav izvješćivanja, nadzora i inspekcije
sustav obuhvaća i postojanje standardiziranih upitnika o nastalim štetama i priručnika kojima se precizira odgovornost i ponašanje svakog pojedinca kod događaja kojim nastaje šteta i gubitak
svi ciljevi analiziranja gubitaka i hazarda svode se na zahtjev uspostave permanentne i efikasne prevencije za dugoročno smanjenja šteta i gubitaka
Kontrola gubitka
7
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 375/16/2006
SEPARIRANJE
je metoda kojom se izloženost rizicima smanjuje izdvajanjem ili separiranjem objekata ili predmeta na više lokacija
tako je moguće smanjiti izloženost rizicima požara ili krađe ako se roba iz jednog skladišta premjesti na više lokacije i još više skladišta
Metode fizičke kontrole
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 385/16/2006
KOMBINIRANJE ILI GRUPIRANJE
je još jedna metoda ili alat smanjenja izloženosti rizicima i potencijalnim gubicimapodrazumijeva poduzimanje mjera povećanja jedinica ili predmeta izloženih rizikutako se, primjerice, izloženost riziku proizvedenih artikala može smanjiti povećanjem proizvodnosti budući da je isti rizik raspršen na više jedinica, pa je opterećenje jedinice pod rizikom manjejednako tako, gospodarske integracije mogu značiti grupiranje objekata, diversifikaciju djelatnosti ili proizvodnje što sve skupa smanjuje izloženost određenim vrstama rizika
Metode fizičke kontrole
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 395/16/2006
Kombiniranje ili grupiranje
Poseban način smanjenja rizične izloženosti metodom grupiranja predstavlja koncepcija dupliranja strojeva ili rezervnih djelova
Zagovornici ovakve metode zanemaruju troškovnu komponentu dajući prednost sigurnosti proizvodnje bez prekida uslijed kvarova, što u tržišnim okolnostima neprekinute opskrbe tržišta može značiti izbjegavanje značajnih gubitaka
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 405/16/2006
NEFINANCIJSKI TRANSFERI
moguća su dva oblika:
1) Prijenos imovine ili djelatnosti na druge fizičke ili pravne osobe
2) Transfer rizika na drugu osobu
Metode fizičke kontrole
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 415/16/2006
Nefinancijski transferi
1) Prijenos imovine ili djelatnosti na druge fizičke ili pravne osobe
takav je slučaj građevinskog poduzeća koje, bojeći se rizika nezgode na radu i potencijalnih odšteta, angažira drugog izvođača (podizvođača) transferirajući vlastitu izloženost riziku nezgode drugom subjektu
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 425/16/2006
2) Transfer rizika na drugu osobu riječ je o oslobađajućim ugovorima kojima se eliminira izloženost riziku jedne ugovorne strane i prebacuje na druguzakupoprimac prenosi na zakupodavca rizik oštećenja imovine (požar, poplava) premda bi ga sam mogao prouzročitijednako tako, proizvođač opreme može prebaciti rizik njenog oštećenja na trgovca bez obzira na karakter oštećenja
Nefinancijski transferi
8
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 435/16/2006
treba razlikovati transfer rizika od transfera financiranja rizikapod transferom financiranja rizika prenositelj
rizika transferira plaćanje šteta ili nadoknade gubitaka na preuzimateljaPrimjerice:
proizvođač opreme može ugovorom na trgovca prebaciti rizik isplate odštetnih zahtjeva za štetna zračenja, premda trgovac nema objektivne odgovornosti
Nefinancijski transferi
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 445/16/2006
za razliku od transfera financiranja rizika gdje postoji odgovornost prema trećim osobama, kod nefinancijskog transfera postoji samo odnos prenositelja i preuzimatelja rizikaključna razlika između nefinancijskog i financijskog
transfera rizika je u novčanom pokriću štetanefinancijski transfer usmjeren je na promjenu,
odnosno, smanjenje izloženosti gubitku, a financijski transfer na osiguranje izvora novca za pokriće gubitaka međutim, postoji mogućnost da preuzimatelj rizika otkaže sporazum o pokriću gubitaka koje mu je nametnuo prenositeljtime se rizik izloženosti gubitku preuzimatelja rizika gasi
Nefinancijski transferi
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 455/16/2006
Metode financijske kontrole
Metode financijske kontrole rizika mogu se grupirati u dvije skupine:
skupinu zadržavanja rizika skupinu financijskih transfera rizika
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 465/16/2006
ZADRŽAVANJE RIZIKA
metodom zadržavanja rizika ili vlastitog pokrića gospodarski subjekt se izlaže riziku, a posljedice štetnih događaja pokriva iz svojih izvora financiranjazadržavanje rizika može se provoditi svjesno i
planirano, ili nesvjesno i neplaniranostoga je moguće razlikovati :
aktivno zadržavanje rizikapasivno zadržavanje rizika
Metode financijske kontrole
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 475/16/2006
Zadržavanje rizika
AKTIVNO ZADRŽAVANJE RIZIKA
kada menadžment poduzeća svjestan rizičnog okruženja planira zadržavanje jednog dijela rizika očekujući da će štete biti u granicama podnošljivih gubitaka
drugi dio rizika ili izloženosti rizicima koja prijeti ozbiljnijim štetama i gubicima transferira se u osigurateljnu instituciju uz obvezu plaćanja premije osiguranja
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 485/16/2006
PASIVNO ZADRŽAVANJE RIZIKA
kada u gospodarskom subjektu ne postoji saznanje ni svijest o postojanju objektivnih rizika i mogućih šteta i gubitaka
ovakva metoda najgori je oblik financijske kontrole rizika jer se nastale štete na imovini poduzeća ili narušavanje zdravlja uposlenih moraju pokrivati iz redovnih prihoda koji mogu biti nedostatni, a iskazivanje gubitka u poslovanju može izazvati podozrenje, dvojbe i neodlučnost vjerovnika kod ugovaranja poslova
Zadržavanje rizika
9
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 495/16/2006
ZADRŽAVANJE RIZIKA
PREDNOSTI*:
ekonomski interes poduzetnika da kontrolira rizik s ciljem smanjenja veličine šteta jednostavnost kod nadoknađivanja šteta iz vlastitih prihodaplaniranje izvora financiranja za pokriće šteta uz
disciplinu uposlenih i edukaciju u duhu čuvanja imovine poduzeća
Metode financijske kontrole
* prema: Andrijašević,S., Petranović,V.,Ekonomika osiguranja,Alfa, Zagreb, 1999.
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 505/16/2006
ZADRŽAVANJE RIZIKA
NEDOSTACI*:
nemogućnost pokrića rizika ako nastanu štete ozbiljnih razmjera zapostavljanje uloge društava za osiguranje koja
imaju opće društvenu korisnu funkcijupovećavanje troškova revizije ili interne kontrole
zbog procedure utvrđivanja veličine štetanemogućnost da se vlastite pričuve za pokriće
potencijalnih šteta priznaju kao porezni rashod
Metode financijske kontrole
* prema: Andrijašević,S., Petranović,V.,Ekonomika osiguranja,Alfa, Zagreb, 1999.
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 515/16/2006
TRANSFER RIZIKA
transferi rizika mogu biti:
neosigurateljni, kad se rizik prenosi na drugu osobu koja nije društvo za osiguranje
osigurateljni, kad se rizik prenosi financijskoj instituciji koja se profesionalno bavi poslovima osiguranja.
Metode financijske kontrole
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 525/16/2006
NEOSIGURATELJNI TRANSFERI RIZIKA
mogu se provesti na nekoliko načinasklapanjem ugovora kojima se rizik oštećenja
ili kvarova prenosi s korisnika na proizvođača ili distributerahedging poslovi ili leasing ugovori
zajedničko obilježje ovih transfera je što su predmet ugovora rizici koji nisu komercijalno osigurljivi
Metode financijske kontrole
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 535/16/2006
TRANSFER RIZIKA NA DRUŠTVO ZA OSIGURANJE
prijenos rizika na specijalizirane financijske institucije koje se profesionalno bave poslovima osiguranja metoda je koja ima najviše prednosti u odnosu na sve druge prethodno spomenute
društva za osiguranje kroz pokriće rizika pružaju sljedeće usluge osiguraniku:
jamstvo: da će pridržavajući se ugovora isplatiti štetu ili osiguranu svotu uvijek kad se dogodi osigurani slučajstvaranje zajednice rizika: čime se omogućava
raspodjela nastalih šteta s pojedinačnih slučajeva na sve članove osigurateljne zajednice. Takva solidarnost čimbenik je ekonomičnosti poslovanja i osiguranika i društava za osiguranje
Metode financijske kontrole
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 545/16/2006
Transfer rizika na društvo za osiguranje
usluge osiguraniku (nastavak):ulaganje: vremenski razmak između prikupljenih premija
i isplate šteta omogućava da društva za osiguranje stvorene tehničke pričuve ulažu na načelima rentabilnosti, sigurnosti i likvidnosti stvarajući dodatne prihode. Tako se dugoročno mogu smanjiti premije ili troškovi osiguranja što je interes svakog pojedinačnog osiguranika
savjetodavni servis: osigurateljno društvo raspolaže s kadrovima koji se kao specijalisti bave rizicima, a to je pretpostavka da se potencijalni i postojeći osiguranik savjetuje o modalitetima pokrića rizika uz uzajamne pogodnosti
10
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 555/16/2006
TRANSFER RIZIKA NA DRUŠTVO ZA OSIGURANJE
nakon što se odlučio za osigurateljni transfer rizika subjekt, potencijalni osiguranik mora:
izabrati rizike koje će osiguratiodabrati osiguratelja, odnosno društvo za osiguranjepovremeno revidirati program svojih osiguranjaanalizirati odnos s tvrtkom za posredovanje u
osiguranju uspoređivati visinu uplaćene premije (troškove) s isplaćenim štetama i korištenjem bonusadecentralizirati sustav informiranja na one segmente
organizacije koji su izloženi osiguranim rizicima
Metode financijske kontrole
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 565/16/2006
Obilježje rizika u osiguranju
Osigurljivi rizici moraju imati određena obilježja kako bi ih osiguratelj mogao osigurati, predvidjeti njihovo pokriće, procijeniti i utvrditi svoju stvarnu obvezu za isplatu šteta ili osiguranih svota
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 575/16/2006
Obilježja osigurljivog rizika su :
dostatna brojnost zajednice rizika (jedinica izloženih riziku)homogenost rizika (jednakost ili sličnost po veličini i vrsti) slučajan budući događaj neovisan od volje osiguranikarizik mora imati karakter ponavljanja (ponavljanje
omogućuje statističko praćenje učestalosti i veličine itd,)rizik mora biti mjerljiv ili odrediv
rizik mora biti ravnomjerno raspoređen u prostoru i vremenu (odstupanje kumula)premija mora biti ekonomski prihvatljivarizik mora biti u skladu s kodeksom morala i načelima
zakonapotencijalne štete s aspekta osiguranika moraju biti
financijski značajne
Obilježje rizika u osiguranju
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 585/16/2006
Utvrđivanje veličine rizika
očekivana obveza osiguratelja – maksimalna štetautvrđena veličina rizika osnovica je premije osiguranjačimbenici veličine rizika:
svota osiguranjaučestalost šteteintezitet štetemaksimalno moguća (vjerojatna) štetatrajanje osiguranja
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 595/16/2006
Svota osiguranja – vrijednost osiguranog predmeta, odgovornosti ili života – u pravilu najviša svota do koje osiguratelj pokriva rizik
Učestalost(frekvencija) – broj ponavljanja ostvarivanja rizika = % broja oštećenih objekata prema ukupnom broju osiguranih objekata
Intenzitet (veličine) štete - postotak oštećenja predmeta – raspon od minimalne do maksimalne
Najveća moguća šteta MPL (maksimum possibleloss) - najveća obveza osiguratelja kad se materijalizira rizik
Trajanje osiguranja – rizik je rastuća funkcija vremena ili duljine trajanja osiguranja
Utvrđivanje veličine rizika
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 605/16/2006
Vjerojatnosti ishoda između očekivanih vrijednosti i standardnih devijacija
od očekivanih vrijednosti
11
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 615/16/2006
Aktuarska matematika
aktuaristika je grana matematike koja proučava, obrađuje i određuje temeljne elemente u osiguranju i srodnim granama (mirovinsko osiguranje, demografija) primjenjujući matematičke metode, teoriju
vjerojatnosti i rizika, financijsku matematiku, stohastičke modele, aktuarska matematika utvrđuje cjenike osiguranja, tehničke pričuve, izračune za reosigurateljevo pokriće , visinu samopridržaja itd.
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 625/16/2006
Aktuarska matematika
u osiguranju se primjenjuje kod :utvrđivanja matematičko-statist. osnova radi izravnanja rizika,izrade tablica smrtnosti i drugih elemenata životnih osiguranjaizračuna potrebnih pričuva sigurnosti,određivanja samopridržaja i tablica maksimalnog pokrića utvrđivanja prijenosnih premija i pričuva štetaizračuna mjerodavnog tehničkog rezultata analize rizika po vrstama
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 635/16/2006
OVLAŠTENI AKTUAROVLAŠTENI AKTUAR JE OSOBA KOJA IMA OVLAŠTENJE NADZORNOG TIJELA ZA OBAVLJANJE POSLOVA OVLAŠTENOG AKTUARA(Zakon o osiguranju, N.Novine br.151/05)
1. Znanje hrvatskog jezika,2. Ovlaštenje stručnih(aktuarskih) udruga,3. Nije pravomoćno osuđivan,4. Da mu nije oduzeto ovlaštenje
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 645/16/2006
Određivanje cijene osigurateljnih proizvoda
NEŽIVOTNA OSIGURANJAGlavni cilj = veličina bruto premijeSastavnice bruto premije1.Riziko premija2.Doplatak za sigurnost3.Troškovi poslovanja 4.Zarada osiguratelja
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 655/16/2006
Riziko premija
1. PREMIJSKA STOPA2. SVOTA OSIGURANJA (OSNOVICA ZA PRIMJENU
OBRAČUNA PREMIJE)
150
150.000
VRIJEDNOST OSIGURANIH OBJEKATA 10.000.000
PROSJEČNA VELIČINA ŠTETA 150.000/150 1000
PROSJEČNA UČESTALOST PO JEDINICI 150 / 10.000.000 0,000015
PREMIJSKA STOPA =
PROSJ.UČESTALOST x PROSJEČNA VELIČINA ŠTETE 0,015
UKUPNO ISPLAĆENE ŠTETE RAZDOBLJA
BROJ ŠTETA
IZRAČUN
OSIGURANJE NEKRETNINA OD RIZIKA POŽARA
OBJEKT OD 1 MIO.KN TERETIT ĆE SE S PREMIJOM 15.000 Kn.
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 665/16/2006
Alokacija prihoda(premije) na troškove
Neživotna osiguranja – primjer1. Bruto prihod = premija = 1002. Isplata šteta = 823. Kolebanje šteta(st.dev 2.) = 3
Ukupno udio riziko premije = 854. Provizija = 55. Plaće +izravni troškovi = 56. Neizravni troškovi = 2 7. Profitna marža = 3
UKUPNO = 100 %KOJI ELEMNTI SE MOGU MIJENJATI S OBZIROM NA KONKURENTNOST?
12
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 675/16/2006
LIKVIDACIJA ŠTETA
likvidacija šteta je postupak utvrđivanja osigurateljeve obveze, odnosno utvrđivanja štete i isplate odštete
1.likvidacija po procjeni (pogodbi)2.po računima popravka (cijenici, potvrde o
plaćama itd)
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 685/16/2006
POSTUPAK LIKVIDACIJE
KORACI1.prijava o nastanku osiguranog slučaja2.utvrđivanja postojanja obveze3.procjenjivanje štete i visine odštete4.utvrđivanje visine obveze iz osiguranja5.isplata odštete ili naknade6.subrogacija
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 695/16/2006
TEHNIČKE PRIČUVE OSIGURATELJA
služe za pokriće osigurateljevih obveza1.prijenosne premije2.matematička pričuva o.ž.3.pričuve šteta4.pričuve za kolebanje šteta5.ostale tehničke pričuve
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 705/16/2006
MATEMATIČKA PRIČUVA OSIGURANJA ŽIVOTA
Matematička pričuva je oblik premijske pričuve svojstven životnim osiguranjima koja se izračunava aktuarskomatematičkim metodamaTri ključna elementa za izračun MPOŽ:1.SMRTNOST (DOB I SPOL)2.KAMATE 3.TROŠKOVI
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 715/16/2006
Metode izračuna MPOŽ
Prospektivnaočekivana vrijednost budućih rashoda diskontiranih na dan obračuna smanjena za diskontiranu vrijednost budućih prihoda diskontiranih na isti dan
Retrospektivnarazlika prošlih prihoda i rashoda
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 725/16/2006
Definicija MPOŽPo važećem Zakonu o osiguranju:
MATEMATIČKA PRIČUVA OBLIKUJU SE U VISINI SADAŠNJE VRIJEDNOSTI
PROCIJENJENIH BUDUĆIH OBVEZA DRUŠTVA ZA OSIGURANJE NA TEMELJU SKLOPLJENIH UGOVORA O OSIGURANJU SMANJENU ZA SADAŠNJU PROCIJENJENU VRIJEDNOST BUDUĆIH PREMIJA KOJE ĆE
BITI UPLAĆENE NA TEMELJU OVIH OSIGURANJA(ČL.111 ZO)
13
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 735/16/2006
Prospektivna matematička metoda1000 n.j.
Sadašnja vrijednost
budućih koristi
Neto jednokr.
premija
385,745
Sadašnja vrijednost budućih neto premija
45 65 100
45-godišnjak je zaključio doživotno osiguranje. Osigurana svota je 1000 n.j.
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 745/16/2006
Struktura bruto premije OŽBP = NP +1/K +pP +cP, gdje je
BP = godišnja bruto premija za jednu jedinicu osigurane svote, NP = neto premija koja je izračunana primjenom tablice smrtnosti, 1/K = kalkulativna kamatna stopa u bruto premiji,pP = udio akvizicijskih troškova koji se priznaju posrednicima razmjerno bruto premiji,cP= upravni troškovi koji su razmjerni bruto premiji, odnosno, osiguranoj svoti, a plaćaju se za cijelo vrijeme trajanja osiguranja ,
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 755/16/2006
Zillmerova metoda – pojam i svrha
Cilmerizacijom se matematička pričuva smanjuje razmjerno sadašnjoj vrijednosti neprispjelog dijela premije iz koje će se pokriti posrednički troškovi sklapanja ugovoraSvrha je prilagodba vrijednosti matematičke pričuve izračunu realne visine otkupne vrijednosti police životnog osiguranja
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 765/16/2006
Klasifikacija osiguranja
Kriteriji podjeleNAČIN POKRIĆA RIZIKA
PremijskoUzajamnoSocijalno
NAČIN SKLAPANJA UGOVORADobrovoljnoObvezno
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 775/16/2006
PREDMET OSIGURANJATransport, kreditImovina u širem smislu,Osobe
SRODNOST RIZIKAGrupacija osiguranja imovine (civil, životinje, usjevi, industrija) Grupacija osiguranja motornih vozila (kasko, auto odgovornost)Grupacija osiguranja transporta i kredita(kargo, kasko, krediti) Grupacija osiguranja osoba (nezgoda, život)
Vrste osiguranja
Kriteriji podjele
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 785/16/2006
SUBJEKT (UGOVARATELJ) OSIGURANJAOsiguranje pravnih osobaOsiguranje fizičkih osoba
STRUKTURA PREMIJE RizikoMješovita
BILANCIRANJE POSLOVA OSIGURANJA I UTVRĐIVANJE REZULTATA
Životna Neživotna
Vrste osiguranjaKriteriji podjele
14
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 795/16/2006
Obvezna osiguranja
su osiguranja koja se svrstavaju u posebnu grupu jer se sklapaju po zakonuna temelju Zakona o osiguranju, Zakona o
zdravstvenom osiguranju, Zakona o prijevozu opasnih tvari, obvezna osiguranja obuhvaćaju sljedeće vrste:
Osiguranje putnika u javnom prijevozu od posljedica nesretnog slučajaOsiguranje korisnika, odnosno vlasnika motornih
vozila od odgovornosti za štete učinjene trećim osobamaOsiguranje vlasnika, odnosno korisnika zrakoplova od
odgovornosti za štete učinjene trećim osobama
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 805/16/2006
Osiguranje vlasnika, odnosno, korisnika brodica od odgovornosti za štete učinjene trećim osobamaOsiguranje prijevoza opasnih teretaOsiguranje nezgoda na radu i profesionalnih
oboljenja (obveza poslodavca da zaključi osiguranje kod HZZO)Druga obvezna osiguranja (osiguranje od
odgovornosti javnih bilježnika, revizora itd.)
Obvezna osiguranja
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 815/16/2006
Temeljna obilježja pojedinih vrsta i oblika osiguranja
osiguranje industrijecivilna osiguranjaosiguranje poljoprivredeosiguranje motornih vozilaosiguranje opće odgovornostitransportna osiguranjakreditno osiguranjeosiguranje osoba
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 825/16/2006
Osiguranje industrije
U grupu osiguranja industrije ubrajaju se:osiguranje industrijskih, obrtničkih i uslužnih tvrtkiosiguranje strojevaosiguranje objekata u izgradnjiosiguranje objekata u montaži i montažne opreme garancijsko osiguranjeosiguranje od opasnosti prekida rada (šomažnoosiguranje)osiguranje filmske proizvodnjeosiguranje hladnjačaosiguranje stvari u rudnicima
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 835/16/2006
Osiguranje industrije
Osigurane opasnosti su:
požarudar groma eksplozija oluja gràd (tuča) potres
Dopunski rizici se moraju izričito ugovoriti:
poplava bujica klizanje tla odronjavanje snježne lavine
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 845/16/2006
Civilna osiguranja
ova grupa osiguranja obuhvaća:osiguranje od opasnosti požara i nekih drugih
opasnosti osiguranje od opasnosti provalne krađe i razbojstvaosiguranje stakla od lomaosiguranje priredbi za slučaj atmosferskih oborinaosiguranje materijalnih rezerviosiguranje kućanstvaosiguranje od opće odgovornosti
15
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 855/16/2006
obuhvaća:
osiguranje usjeva i plodova, tj. biljne proizvodnje –pokrivaju su rizici gubitka količine(uroda), a ne kvaliteteosiguranje domaćih i nekih drugih vrsta
životinja-pokrivaju se rizici uginuća, prisilnog klanja zbog bolesti, troškovi liječenja i drugo prema posebnim uvjetima osiguranja
Osiguranje poljoprivrede
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 865/16/2006
Osiguranje motornih vozila
Osiguranje motornih vozila obuhvaća sve vrste motornih i priključnih vozila za kopno, tj. cestovna i tračna motorna vozila i radne samohodne strojeve*
* Motorna i tračna vozila, ako se kreću na vlastiti pogonili su vučena drugim vozilom, mogu se osigurati kaoroba kad se prevoze iz tvornice ili mjesta proizvodnjedo skladišta prodaje ili između tih skladišta
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 875/16/2006
u grupaciju osiguranja motornih strojeva spadaju:
kasko osiguranje cestovnih motornog vozila kasko osiguranje dodatne opreme i prtljagekasko osiguranje samohodnih strojeva, tračnih vozila, kontejneraosiguranje vozača od regresa osiguratelja
Osiguranje motornih vozila
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 885/16/2006
Osiguranje opće odgovornosti
je imovinsko osiguranje, a radi specifičnih karakteristika izdvojeno je u posebnu grupaciju
u toj vrsti osiguranja osigurani slučaj je događaj za koji je po bilo kojoj osnovi odgovoran osiguranik radi nastale štete trećoj osobiprilikom sklapanja ugovora o osiguranju od odgovornosti, ne utvrđuje se vrijednost predmeta, već se samo određuje granica obveze iz sklopljenog ugovorane mogu se primijeniti neka načela iz imovinskog osiguranja vezana za svotu osiguranja: nema primjene pravila proporcije, naknadu dobiva treća osoba koja je nepoznata u trenutku sklapanja ugovora i dr.
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 895/16/2006
Transportna osiguranja
je imovinsko osiguranje i najstariji je poznati oblik osiguranja značajke transportnih osiguranja su:
za sklapanje ugovora nije potrebna forma polica u plovidbenom osiguranju se izdaje na traženje
ugovaratelja osiguranjaizvozna polica je dokazna isprava o sklopljenom ugovoru i
isprava o obvezi osiguravatelja iz sklopljenog ugovoratransportna osiguranja imaju velike mogućnosti
prilagođavanja potrebama svakodnevne prakse i specifičnih interesaugovor o transportnom osiguranju može zaključiti svaka
osoba koja ima osigurljiv interes na predmetu osiguranja
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 905/16/2006
glavne grupe transportnog osiguranja su:
osiguranje stvari za vrijeme prijevoza (kargo)osiguranje brodova i zrakoplova (kasko)osiguranje od odgovornosti u transportu
Transportna osiguranja
16
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 915/16/2006
Kargo
pomorski kargonepomorski kargo
kopneni kargo (kamionski ili cestovni, željeznički)riječki kargozrakoplovni kargoprijevoz poštom
mogući su različiti oblici pokrića i to:protiv svih rizikaprotiv osnovnih rizikaprotiv specijalnih rizika
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 925/16/2006
Kasko
osiguranje transportnog kaska dijelimo na:
pomorski kaskoriječno – jezerski kaskozrakoplovni kaskoosiguranje brodogradnje
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 935/16/2006
Osiguranje od odgovornosti
obuhvaća sve vrste pokrića u području transporta pa se tako sklapa:
osiguranje vozara od odgovornost za štetu na robi osiguranje brodara od odgovornosti za šteti prema trećim osobamaosiguranje zakonske odgovornosti popravljača brodovaosiguranje odgovornosti iz garancije brodogradilištaosiguranje zakonske odgovornosti vlasnika marineosiguranje odgovornosti nosioca prava raspolaganja kontejneromosiguranje korisnika odnosno vlasnika zrakoplova za štete učinjene trećoj osobiosiguranje odgovornosti iz djelatnosti zrakoplovnih usluga
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 945/16/2006
Kreditno osiguranje
jamstvo u kreditnom poslu bilo koje vrste podjela prema predmetu osiguranja:
kreditno osiguranje u užem smislu, delcredere osiguranjekaucijsko kreditno osiguranjeosiguranje povjerenja
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 955/16/2006
Kreditno osiguranje u užem smislu, del credere osiguranje
zaključuje ga sam vjerovnik, te se on javlja kao korisnik osiguranja, a osiguravatelj se obvezuje nadoknaditi štetu vjerovniku – osiguraniku, koju bi pretrpio ako njegov dužnik ne podmiri svoje dugovanje
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 965/16/2006
Kaucijsko kreditno osiguranje
zaključuje ga sam dužnik kao osiguranik u korist svog vjerovnikazaključuje se kada je dužnik na to
obvezan prema svom vjerovniku temeljem ugovora o dobivanju kredita pravni odnos u toj vrsti osiguranja postoji između tri osobe:
ugovaratelja i dužnika osiguravatelja i vjerovnika
17
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 975/16/2006
Osiguranje povjerenja
zaključuje se kada jedna osoba povjerava drugoj osobi imovinu ili novac, s time da je ta druga osoba dužna tu imovinu ili novac vratiti neoštećenu
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 985/16/2006
Osiguranje osoba
odnosi na život, zdravlje i radnu sposobnost čovjeka obuhvaća:
osiguranje životaosiguranje od nesretnog slučaja
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 995/16/2006
Osiguranje života
pokriva sljedeće rizike:smrt hraniteljaškolovanje djecehipotekarni dugovi (polica osiguranja služi kao
jamstvo za dobivanje kredita kada se osigurana svota veže za visinu preostalog duga)zaštita partnerstva (u slučaju smrti jednog partnera
osiguranu svotu dobiva drugi koji je time pretrpio gubitak)zaštita poslovanja
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1005/16/2006
Osiguranje života
Obilježja:pokriće rizika smrti dugoročnostfiksna premijaštednja
Osnovni oblici:osiguranje za slučaj
smrti s određenim rokom trajanjadoživotno osiguranje
za slučaj smrtimješovito osiguranje
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1015/16/2006
pokriva svaki iznenadno i od volje osiguranika neovisan događaj koji, djelujući uglavnom izvana i naglo na osiguranikovo tijelo, ima za posljedicu njegovu smrt, trajni gubitak opće radne sposobnosti, prolaznu nesposobnost za rad ili oštećenje zdravlja koje zahtijeva liječničku pomoć
Osiguranje od nesretnog slučaja
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1025/16/2006
Mješovito životno osiguranjeGrupno životno osiguranje s priključnom nezgodom spada u vrstu. mješovitih osiguranja života, jer pored pokrića rizika smrti(životno osiguranje) i posljedica nezgoda(osiguranje osoba) sadrži i štednu komponentu koja ga čini atraktivnim.
Po isteku police kod koje nije bilo ranijih isplata zbog osiguranih rizika isplaćuje se osigurana svota uvećana za kumulativni udio u dobiti .
Prema dosadašnjim iskustvima društava za osiguranje, pripisana dobit, primjerice, za trajanje osiguranja od 20 godina,
kreće se oko 50 % od ugovorene(osigurane) svote, a za 15 godina 30% od osigurane svote.
Ako je ugovoreno osiguranje za slučaj smrti uslijed bolesti , nasljednicima se isplaćuje 100% vrijednost osigurane svote. Za rizik smrti osiguranika, kao posljedicu nesretnog slučaja, nasljednicima se isplaćuje dvostruka osigurana svota.
18
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1035/16/2006
Nast… Mješovito životno osiguranje
Ako se uz policu životnog osiguranja ugovori «priključna nezgoda « osiguraniku se isplaćuju naknade za bolničke dane i invalidnost. Ovisno o stupnju invalidnosti osiguraniku se isplaćuje naknada do visine od 150% ugovorene svote.
Osiguranik je zaštićen od valutnog rizika ugovaranjem osigurane svote u eurima, a plaćanje premije i isplate u njegovu korist obavljaju se u kunama po srednjem tečaju HNB za euro.
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1045/16/2006
Fiskalna politika ⇒ ČIMBENIK rasta životnog i dobrovoljnih mirovinskih i zdravstvenih osiguranja – zahtjevi :
potaknuti ulaganja u osiguranje koristi za pojedinca i gospodarstvo u cjeliniosiguravajuća društva - institucionalni investitori koji ulažući u vrijednosne papire stimuliraju razvoj gospodarstva.
POREZNI POLOŽAJ ŽIVOTNIH OSIGURANJA
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1055/16/2006
POREZNA OPTEREĆENJA:
POREZ NA DODANU VRIJEDNOSTosiguranje kao djelatnost je van sustava PDV-aposlovi zastupanja u osiguranju su u sustavu PDV-a
POSEBNI POREZI15% poreza na premiju autoodgovornosti10% poreza na premiju autokaska
POREZ NA DOHODAKObračunava se na premije životnih i dobrovoljnih zdravstvenih i mirovinskih osiguranja ukoliko ih poslodavac uplaćuje u korist svojih zaposlenika
Premija se smatra primitkom od nesamostalnog rada na koji se plaćaju svi porezi i doprinosi
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1065/16/2006
POREZNE OLAKŠICE ZA GRAĐANE
porezno priznati izdatak – porezna olakšica u visini 12.000 kn godišnje -životno, dopunsko i privatno zdravstveno, dobrovoljno mirovinsko osiguranjezbog ove porezne olakšice u 2003. oporezivi dohodak umanjen je za 504 mil. Kn, a porez za oko 111 mil. kn u 2003. olakšicu je koristilo više od 100.000 građana
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1075/16/2006
POREZNE OLAKŠICE ZA PRAVNE OSOBEako je korisnik osiguranja pravna osoba, premija osiguranja života se tretira kao trošak poslovanja, a isplata osigurane svote kao prihodako su korisnici fizičke osobe (npr. zaposlenici), premija osiguranja života je primitak od nesamostalnog rada na koji se plaćaju svi porezi i doprinosiAko je ugovaratelj i korisnik grupnog životnog osiguranja pravna osoba, uplaćene premije priznaju se u troškove bez obveze obračuna poreza i doprinosa svojstvenih plaći.
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1085/16/2006
Uplaćene premije, isplaćene svote, obustave poreza i doprinosa (ugovaratelj i korisnik je
pravna osoba) OSIGURANJE ŽIVOTA OSIGURANI SLUČAJ
Ugovorni uvjeti Trajanje ugovora
Osigurana svota
Smrt bolest
Smrt nezgoda Doživljenje
Godišnja premija 1000 Eura M45(muškarac star 45 godina) 20,00 20.433,00 20.433,00 40.866,00 30.649,50Ž45(žena stara 45 godina) 20,00 22.265,00 22.265,00 44.530,00 33.397,50Isplata korisniku M 30.649,50Isplata korisniku Ž 33.397,50Obveze poreza i doprinosa(45% bruto plaće -uplaćena premija) 0,00 0,00 9.000,00Isplata nasljednicima M 20.433,00 40.866,00 Isplata nasljednicima Ž 22.265,00 44.530,00 Isplata osiguraniku M 21.649,50Isplata osiguraniku Ž 24.397,50Ukupno uplaćene premije 20.000,00 Primljeno/ uplaćeno M 102,17% 204,33% 108,25%Primljeno/ uplaćeno Ž 111,33% 222,65% 121,99%
19
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1095/16/2006
POVOLJNOSTI ŽIVOTNIH OSIGURANJA
Kapitalizacija – u slučaju nemogućnosti plaćanja premije postoji i mogućnost uglavničenja, odnosno kapitalizacije polica osiguranja života. U slučaju da se polica kapitalizira, prestaje obveza plaćanja premije dok osiguranje i dalje ostaje na snazi do isteka, ali sa smanjenom tj. kapitaliziranom osiguranom svotom. Predujam – u slučaju predujma, ugovaratelju se nepovratno isplaćuje do 90% otkupne vrijednosti police dok se osiguranje normalno nastavlja i vrijedi, ali sa smanjenom osiguranom svotom.Kredit – u bilo kojem trenutku nakon što se steknepravo na kredit, ugovaratelj ima pravo na izrazitopovoljan kredit do visine 90% otkupne vrijednostipolica, na dogovorni rok otplate i po izrazitopovoljnim uvjetima (samo uz zalog polica).
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1105/16/2006
Nast…POVOLJNOSTI
Mirovanje – u slučaju financijskih teškoća, ugovaratelj je u mogućnosti sklopiti mirovanje polica do maksimalno godine dana u bilo kojem trenutku trajanja osiguranja. Otkup – u slučaju otkupa osiguranja osiguranje prestaje, a otkupna vrijednost police isplaćuje se ugovaratelju osiguranja. Tablice faktora otkupnih vrijednosti su sastavni dio uvjeta tako da se u svakom trenutku može precizno izračunati otkupna vrijednost pojedine police u bilo kojem trenutku.
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1115/16/2006
OTKUPNE VRIJEDNOSTIOSIGURANJE ŽIVOTA OSIGURANI SLUČAJ
Ugovorni uvjeti Trajanje ugovora
Osigurana svota
Smrt bolest Smrt nezgoda
Doživljenje
Godišnja premija 1000 Eura M45(muškarac star 45 godina) 20,00 20.433,00 20.433,00 40.866,00 30.649,50Otkupna vrijednost nakon 5 godina* 3.280,26 Isplata korisniku 3.280,26 Obustava poreza i doprinosa 2.250,00 Isplata osiguraniku 1.030,26 Otkupna vrijednost nakon 10 godina**
9.406,84
Isplata korisniku 9.406,84 Obustava poreza i doprinosa 4500 Isplata osiguraniku 4.906,84
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1125/16/2006
Reosiguranje(pojam i značaj)
Preuzimanjem rizika koji po visini svote ili po maksimalno vjerojatnoj šteti (MPL) nadilaze kapacitet osiguratelja nastaje obveza reosiguranja
Reosiguranjem se povećava kapacitet osiguratelja , štiti njegova solventnost i sigurnost osiguranika
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1135/16/2006
REOSIGURANJEPojam, značaj, vrste
REOSIGURANJE JE SUSTAV PRENOŠENJA VIŠKA RIZIKA IZNAD KAPACITETA OSIGURATELJA NA REOSIGURATELJA.Višak rizika se javlja zbog velike vrijednosti svote osiguranja ili zbog maksimalno očekivanih šteta (Probably Maksimum Loss) što bi moglo dovesti do insolventnosti osiguratelja Reosiguranje je osiguranje osiguratelja i ima pretežito međunarodni karakter.
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1145/16/2006
Reosiguranjenast… (pojam i značaj)
Ugovorom o reosiguranju osiguravatelj (cedent) prenosi višak rizika iznad samopridržaja na reosiguravatelja(cesionara), a osiguranik nužno niti ne mora znati da postoji reosiguranje, jer svoja prava iz ugovora ostvaruje izravno od osiguratelja.
20
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1155/16/2006
Razlozi zaključivanja reosiguranja
Stabiliziranje obveza za isplatu šteta1. Visoke individualne štete2. Akumulacija šteta po jednom događaju
3. Akumulacijom šteta u jednoj godini
Fleksibilnost u preuzimanju rizika i povećanje kapaciteta sklapanja osiguranjaFinancijski razlozi –povećanje obujma poslovanja
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1165/16/2006
Financijski razlozi – povećanje obujma poslovanjaprimjer
Granica solventnosti je 20%, a kapital i pričuve su 500.000Bez reosiguranja premijski prihod = 2.500.000 ( 500 000 x100/20)Ako reosigura 80% poslovanja premijski prihod može biti 12,5 mio. Kn uz istu granicu solventnosti.Premijski prihod bez reosiguranja će i dalje biti 2,5 mio kuna uz povećani obujam za 10 mio . kuna
Razlozi zaključivanja reosiguranjanast…
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1175/16/2006
Kod ugovaranja reosiguranja najprije treba ODREDITI SAMOPRIDRŽAJ.
To je onaj dio rizika koji se ne prenosi u reosiguranje. Određuje se kao dio osigurane svote ili u apsolutnoj
vrijednosti. (Tablica maksimalnog pokrića)
REOSIGURANJE(metode i vrste)
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1185/16/2006
Metode
1. FAKULTATIVNO –najstariji oblik, svaki rizik se posebno ugovora, a cesionar slobodno odlučuje hoće li ili ne prihvatiti rizik i obvezu reosiguranja
2. OBVEZNO- obligatorno na temelju ugovora o reosiguranju, a cesionar prihvaća svako reosiguranje koje udovoljava ugovornim uvjetima
3. FAKULTATIVNO –UGOVORNO – kombinirani oblik, cedent može pojedini rizik prenijeti cesionaru, a ovaj ga mora prihvatiti
4. “PULOVI” ZA REOSIGURANJE –raspodjela rizika za svakog člana pula po unaprijed utvrđenom ključu. Ako preuzeti rizik nadilazi mogućnost pokrića pula, pul zaključuje reosiguranje viška rizika
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1195/16/2006
VRSTE REOSIGURANJA
Vrste reosiguranja
Proporcionalno Neproporcionalno
Kvotno Svotno –ekscedentno
R. viška šteta
R. tehničkogrezultata
Po riziku Po događaju
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1205/16/2006
VRSTE proporcionalnih ugovora o reosiguranju
Proporcionalna reosiguranja
Kvotno reosiguranje Svotno - ekscedentno reosiguranje
21
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1215/16/2006
Kvotno reosiguranje
cedent reosigurava određenu proporciju svakog preuzetog rizikaako je kvota 15 %, resoiguravateljsudjeluje u pokriću šteta s 15%, ali i dobiva 15% svih premijanedostaci
ne selekcionira rizik ne homogenizira portfelj niti ne
izjednačava šteteProf.dr.sc. Drago Jakovčević 1225/16/2006
Primjer:90 % -tni ugovor o kvotnom reosiguranju ( 90 % od svakog rizika se cedira reosiguratelju ) s maksimalnim iznosom od $ 90.000 koji se cedira po svakom riziku.
Kvotno reosiguranje
50 000 $--Iznos koji prelazi ugovor
90 000 $9 000 $450 $Udio reosiguratelja
10 000 $1 000 $50 $Udio ili samopridržajcedirajuće kompanije
150 000 $10 000 $500 $PML/Svota osiguranja
Rizik IIIRizik IIRizik I
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1235/16/2006
Svotno – ekscedentno reosiguranje(reosiguranje viška svote)
svotno-ekscedentno reosiguranje je najstariji i najvažniji oblik reosiguranja primjenjuje se u onim vrstama osiguranja
kod kojih postoje velike razlike u svotama osiguranja ili limitima pokrića i gdje postoji mogućnost nastanka pojedinačno velike štete U REOSIGURANJE SE PREDAJE SAMO
DIO SVOTE KOJI PRELAZI SAMOPRIDRŽAJ
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1245/16/2006
od heterogenih rizika cedirajuća kompanija preuzima samo dio s ciljem rizične homogenizacije portfeljaugovorom se utvrđuje broj samopridržaja( maksima), primjerice 5,6,7, vrijednosti limita osiguratelja (cedirajuće kompanije)reosiguravatelj mora znati svotu samopridržaja na temelju kojeg ugovara omjer svoje obveze (ako se ugovori da reosiguratelj preuzima 9 maksima ponuđenog rizika, a samopridržaj iznosi 1 mio.kn, osiguratelj može preuzeti rizik od 10 mio.kn od čega 9 mio.kn. cedirareosiguratelju
Svotno – ekscedentno reosiguranje
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1255/16/2006
Raspodjela po ugovoru o svotno -ekscedentnom reosiguranju
Broj polica
Svota osiguranje Ukupna svota
Ukupna funkcionalna Raspodjela premije
po polici osiguranja Premija Osiguratelj Reosiguratelj % Iznos % Iznos
800 10.000 8.000.000 8.000 100 8.000 - - 100 20.000 2.000.000 2.000 50 1.000 50 1.000 100 40.000 4.000.000 4.000 25 1.000 75 3.000
1.000 X=14.000 14.000.000 14.000 - 10.000 - 4.000
Na ovaj način osigurateljev samopridržaj iznosio bi 10.000, a višak iznad 10.000 reosigurao bi se u određenom postotku . Iz ovog primjera je vidljivo da je položaj reosiguratelja znatno teži, jer je reosiguratelj za pojedinačno najveće udjele u riziku od 30.000 (75% od najveće osigurane svote) primio premiju od 4.000.
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1265/16/2006
Podjela neproporcionalnih ugovora o reosiguranju
Neproporcionalna reosiguranja
Reosiguranje viška šteta
Reosiguranje tehničkogrezultata
Po riziku Po događaju
22
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1275/16/2006
Pokrivaju se sve nastale štete koje su iznad visine samopridržaja osiguratelja po jednom događaju bez obzira na broj polica, odnosno ugovora o osiguranju.Reosiguratelj nadoknađuje svaku štetu koja je iznad ugovorene svote!Prednosti –zaštita osiguratelja od velikih šteta i kumula, - reosiguratelj ograničava svoju obvezu na određenu svotu po jednom riziku, -osiguratelj može sklopiti više ugovora o reosiguranju.
REOSIGURANJE VIŠKA ŠTETA
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1285/16/2006
Reosiguranje viška štetapo riziku - primjer
Iznos štete Iznos koji nosi osiguratelj Iznos koji nosi reosig. Nepokriveno
3.000 $ 3.000 $ -- --
5.000 $ 5.000 $ -- --
25.000 $ 5.000 $ 20.000 $ --
106.000 $ 5.000 $ 95.000 $ 6.000 $
Štete koje nosi(pridržava) osiguratelj su u svoti od 5.000 $.Ugovor ukupno pokriva 95.000 $ koje prelaze samopridržaj.
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1295/16/2006
Reosiguranje viška šteta
PO DOGAĐAJU
reosiguratelj navodi rizike koje pokriva i utvrđuje što se smatra jednim događajem nadoknađuje sve štete po jednom događaju po policama koje su na snazi(više rizika)Najčešće se primjenjuje u slučajevima gdje dolazi do više šteta od jednog događaja(automob. odgovornost, potres, uragan, tsunami itd)
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1305/16/2006
REOSIGURANJE TEHNIČKOG REZULTATA
U REOSIGURANJE SE PREDAJE SVOTA ŠTETA KOJA PRELAZI UNAPRIJED ODREĐENU VRIJEDNOSTOVIM OBLIKOM REOSIGURANJA MOŽE SE SAČUVATI PLANIRANA KVOTA ŠTETA (KVOTA KVOTA ŠŠTETATETA= mjerodavne štete )
mjerodavne premijeprimjerice, 75% udio šteta u premiji
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1315/16/2006
UGOVOR -VIŠAK ŠTETA IZNAD POKRIĆA 90 :10 OČEKIVANI PREMIJSKI PRIHOD 4.000.00010% KOJE NE POKRIVA REOSIGURATELJ 400.000VIŠAK ŠTETE KOJI TREBA POKRITI 1.400.000UDIO REOSIGUIRATELJA 90% IZNAD POKRIĆA 1.260.000UDIO OSIGURATELJA (10%) 140.000
ZAŠTITA TEHNIČKOG REZULTATA(KVOTA ŠTETA 75%)
REOSIGURANJE TEHNIČKOG REZULTATAPRIMJER
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1325/16/2006
PREDMET REOSIGURAVAJUĆE ZAŠTITE
vrsta ili vrste osiguranja, cijeli portfelj iz vrste ili vrsta osiguranja samo neke opasnosti iz vrsta osiguranja.Područje pokrića sukladno predmetu
reosigurateljne zaštite :- teritorij Republike Hrvatske (pokrivene štete nastale samo na području Republike Hrvatske), -police ispostavljene u Republici Hrvatskoj (pokrivene štete nastale na području Republike Hrvatske i izvan područja Republike Hrvatske), - štete nastale samo u inozemstvu ili štete nastale samo a zemlji
23
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1335/16/2006
STATISTIČKA OBRADA PORTFELJA
Statističko praćenje određenih veličina(varijabli) portfelja nameće se zbog neizostavnih postulata statističkih zakonitosti i teoriji vjerojatnosti na kojima se temelji djelatnost osiguranja imovine i osoba.Integralni informacijski sustav uz primjenu modernih tehnologija uvjet je za efikasno upravljanje portfeljom i ukupnim društvom za osiguranje.
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1345/16/2006
Statističke veličine koje od važnosti za portfelj neživotnih osiguranja
broj osiguranjabroj osiguranih objekata
svota osiguranjapremija
broj štetabroj oštećenih objekata
svota osiguranja oštećenih objekatasvota odšteta
STATISTIČKA OBRADA PORTFELJA..nastavak
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1355/16/2006
POKAZATELJI TEHNIČKOG POSLOVANJA
MJERODAVNI TEHNIČKI REZULTATTo su ukupne MJERODAVNE premije smanjene za
ukupne MJERODAVNE štete (isto razdoblje).TEHNIČKE PREMIJE –PRIJENOSNE PREMIJE ZA IDUĆE
RAZDOBLJE +PRIJENOSNE PREMIJE PRETHOFNOG RAZDOBLJA = MJERODAVNA PREMIJA
MJERODAVNE ŠTETE SU ISPLATE OSIGURATELJEVIH OBVEZA KOJE SE ODNOSE NA MJERODAVNU PREMIJU
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1365/16/2006
KVOTA KVOTA ŠŠTETATETA= mjerodavne štetemjerodavne premije
UUČČEST. EST. ŠŠTETATETA = BROJ OŠTEĆENIH OBJEKATABROJ OSIGURANIH OIBJEKATA
PROSJEČNA POTREBNA RIZIKO PREMIJA= UČESTALOST ŠTETA x PROSJEČNA ŠTETA
INTEZITET INTEZITET ŠŠTETATETA = SVOTA ŠTETESVOTA OSIGURANJA OSIG.OBJEKATA
POKAZATELJI TEHNIČKOG POSLOVANJA
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1375/16/2006
Jačina i učestalost rizika
5
4
3
2
1
1 2 3 4 5
P O S LJ E D I C E
V J E R O
J A T N
O S T
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1385/16/2006
PRIKUPLJANJE I SORTIRANJE PODATAKA O ŠTETAMA
1. PO GODINI POČETKA POLICE OSIGURANJA2. PO GODINI NASTANKA ŠTETEŠTETE SE PROCJENJUJU JEDNOM GODIŠNJE I ČINE
PRIČUVE ŠTETA.Ciljevi procjena:
usklađenje tarifaUtvrđivanje poslovnog(financijskog rezultata)
24
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1395/16/2006
Temeljna načela, obilježja i elementi ugovora o osiguranju
Tržišna osiguranja u RH, Europi i svijetu
Struktura investicijskog potrfelja i financijska izvješća
II. POSLOVANJE DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1405/16/2006
Temeljna načela, obilježja i elementi ugovora o osiguranju
Temeljna načelaPojam i obilježje ugovora o osiguranjuVrste ugovora Polica osiguranja, list pokrića i ostale ispraveKlauzule ograničenja obveza osiguratelja
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1415/16/2006
Temeljna načela ugovora o osiguranju
NAČELO NAKNADE ŠTETE
NAČELO OSIGURLJIVOG INTERESA
NAČELO SUBROGACIJE
NAČELO DOBRE VJERE
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1425/16/2006
Načelo naknade štete
naknada iz osiguranja ne može biti veća od stvarne štete, niti viša od svote osiguranja odnosno osigurane svote (osobna osiguranja)
šteta je stvarna svota gubitka koji je nastao ostvarenjem osiguranog rizika, a odšteta je naknada koju osiguratelj priznaje na temelju ugovora o osiguranju
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1435/16/2006
OSIGURANJE NA SVOTU (SVOTNO)Fiksno - nepovoljno za osiguranika, šteta nerealnaKlizno -pro rata temporis - zaštita osiguranika
nadosiguranje - svota osiguranje veća od stvarne (dokaziva namjera= ništavost ugovora) podosiguranje - svota osiguranja niža od stvarne vrijednosti– načelo proporcije = odšteta je niža razmjerno odnosu svote osiguranja i stvarne vrijednosti
u podosiguranju ,ODŠTETA : ŠTETA = SVOTA OSIGURANJA :STVARNA VRIJEDNOST
ODŠTETA = ŠTETA x SVOTA OSIGURANJA/ STVARNA VRIJEDNOST
Načelo naknade štete
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1445/16/2006
OSIGURANJE NA STVARNU VRIJEDNOST (najviše do ugovorene svote)
KAKAV JE UTJECAJ INFLACIJE NA SVOTNA OSIGURANJA ?
Utjecaj inflacije je negativan na sva imovinska osiguranja ! (narušen je odnos premija i odšteta)
Načelo naknade štete
25
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1455/16/2006
Načelo osigurljivog interesa
naknada štete pripada samo osobi koja je imala interes da se ne dogodi osigurani slučaj
svrha načelaspriječiti špekulacijusmanjiti moralni hazardodrediti pravo na odštetu
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1465/16/2006
Načelo subrogacije
prava osiguranika prema osobi odgovornoj za štetu prenose se na osiguratelja u visini naknade iz osiguranjanačelo subrogacije odnosi se samo na imovinska osiguranja i stječe se isplatom odštetesvrha
da se osiguratelj namiri za isplaćenu štetuda se smanji isplata osiguratelja (mogućnost smanjenja premije)da se oštećenik namiri do punog iznosa štete
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1475/16/2006
Obilježja subrogacije
iz sredstava regresa najprije se podmiruje ono što je osiguratelj platio osiguraniku
osiguranik mora omogućiti osiguratelju ostvarenje prava na subrogaciju
osiguratelj može odustati od prava subrogacije ako bi troškovi spora bili veći od regresa
osiguratelj nema prava subrogacije prema svojim osiguranicima, jer bi time prestala svrha osiguranja
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1485/16/2006
Načelo dobre vjere
je temeljno načelo obveznog prava
etičko pravilo o savjesnom i poštenom postupanju
ako jedna od stranaka nije postupila s najvećom dobrom vjerom, druga može tražiti poništenje ugovora
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1495/16/2006
Pojam i obilježja ugovora o osiguranju
ugovorom o osiguranju obvezuje se ugovaratelj osiguranja da na načelima uzajamnosti i solidarnosti uplaćuje određenu svotu osiguratelju, koji se obvezuje, ako se dogodi događaj koji predstavlja osigurani slučaj, isplatiti osiguraniku ili nekoj trećoj osobi naknadu odnosno ugovorenu svotu ili učiniti nešto drugo (ZOO)
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1505/16/2006
ugovor o osiguranju je koncenzualan, a pisana forma, po svom pravnom djelovanju, nije “dokazana niti bitna” jer ugovor po svojoj biti ostaje neformalanza zaključenje je dovoljna obična suglasnostto je:
dvostrano obvezni ugovor,sukcesivni ugovor (cijelo vrijeme traje obveza
plaćanje više šteta)aleatoran ugovor = nejednaka primanja i davanjaugovor o uzajamnom povjerenjuuvjetovan ugovor, jer ako osiguranik ne ispuni svoju
obvezu, nema pravo na odštetu
Pojam i obilježja ugovora o osiguranju
26
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1515/16/2006
Definicije ugovora o osiguranju
nekoliko skupina teorija:
EKONOMSKO – PRAVNE TEORIJE (teorija potrebe i teorija sigurnosti)TEHNIČKO PRAVNE TEORIJE (teorija kompenzacije, teorija tehnički organiziranog osiguratelja)PRAVNE TEORIJE (teorija odštete, teorija prestacije– obveza isplate unaprijed utvrđene štete)MJEŠOVITA TEORIJA – uvažava ekonomske, tehničke i pravne elemente –osiguranje je “operacija u kojoj osiguraniku kao naknada za uplaćenu premiju obećaje da će njemu ili trećoj osobi u slučaju ostvarenja rizika osiguratelj isplatiti naknadu”
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1525/16/2006
Vrste ugovora o osiguranju
pojedinačni ugovor – predmet osiguranja je točno označen)(primjer utvrđivanja identiteta u pomorskom osiguranju)opći ugovor – razni tipovi generalnih ugovora o otvorenom pokriću ugovori prema trajanju – kratkotrajni, na neodređeno vrijeme, na pojedinačno putovanje, na izvršenje pojedninogpothvata
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1535/16/2006
Polica osiguranja
je pismena isprava o sklopljenom osiguranju (ZOO)ona je i ugovor o osiguranju ako ju je uz osiguratelja potpisao ugovarateljtime ona postaje dokaz i pisana obveza osiguratelja za naknadu štetesadržaj
ugovorne straneosiguranu stvar, osoburizik obuhvaćen osiguranjemtrajanje osiguranja vrijeme pokrićasvotu osiguranjapremijadatum izdavanja i potpis ugovornih strana
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1545/16/2006
Obveze ugovornih strana
Prijava šteteRepresivne mjere
Isplate šteta ili osiguranih svotaPokriće troškova spašavanja
KAD NASTUPI OSIGURANI SLUČAJ
Plaćanje premije osiguranjaIzvještavanje o promjenama rizika Mjere prevencije
Stvaranje rezervi osiguranjaMjere prevencije i represije Obavljanje radnji u svezi s policom
U TIJEKU TRAJANJA OSIGURANJA
Prijavljivanje činjenicaPlaćanje premije
Prihvaćanje ponudeInformiranje osiguranika o ugovornim
uvjetima
PRI SKLAPANJU UGOVORAOSIGURANIKOSIGURATELJ
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1555/16/2006
List pokrića
je potvrda o sklopljenom osiguranju, a kojom se može privremeno zamijeniti policau list pokrića unose se bitni dijelovi ugovora o
osiguranjuu praksi se izdaju kad nisu poznati svi elementi
ugovora, a zahtjeva se potvrda o sklopljenom osiguranjuizdaje se odmah, jer za to nisu potrebne
nikakve formalnosti obično ga potpisuje osiguranje, ali može još i
ugovarateljProf.dr.sc. Drago Jakovčević 1565/16/2006
Klauzule ograničenja obveza osiguratelja
U ugovorima o osiguranju mogu se unijeti razne klauzule kojima se ograničava osigurateljeva obvezato su 1.FRANŠIZA 2.SAMOPRIDRŽAJ3.OSIGURANJE NA PRVI RIZIK4.PODOSIGURANJE5.OGRANIČENJA U PRIMJENI PRAVILA PROPORCIJE6.KLAUZULA O RASPODJELI POKRIĆA
Ograničenja se primjenjuju u trenutku nastanka osiguranog slučaja(likvidaciji šteta)
27
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1575/16/2006
FRANŠIZA
To je sniženje osigurateljeve naknade izraženo relativno(u %) kao udio u osiguranoj svoti , a primjenjuje se osobito u transportnim osiguranjimaOpravdanost primjene franšize dokazuje se kod
nastanka mnogobrojnih bagatelnih šteta jer se izbjegavaju relativno visoki troškovi likvidacije. (primjer kalo, rastep, lom)Može se ugovoriti kao kvalitativna i
kvantitativna
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1585/16/2006
KVALITATIVNA FRANŠIZA
Ovom franšizom osiguratelj se oslobađa u cijelosti za pokriće određenih vrsta rizikaPrimjerice, ograničenje pokrića u kasku
brodova samo za slučaj potpunog gubitka.(“abandon”-osiguranik prepušta brod i teret osiguratelju uz naknadu za potpuni gubitak)
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1595/16/2006
KVANTITATIVNA FRANŠIZA
Kvantitativnom franšizom ograničava se pravo osiguranika na dio naknade, a može se ugovoriti u postotku ili u apsolutnoj svotivrste
INTEGRALNA FRANŠIZAODBITNA FRANŠIZAAGREGATNA FRANŠIZA
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1605/16/2006
INTEGRALNA FRANŠIZA –ako je šteta niža od visine ugovorene franšize odšteta se ne isplaćuje, ako je viša odšteta se isplaćuje u cijelosti kao da franšiza nije ugovorenaODBITNA FRANŠIZA –osiguratelj plaća štetu samo ako je ona veća od visine ugovorene odbitne franšize
primjerice, ako je ugovorena odbitna franšiza od 10 % onda osiguratelj uvijek smanjuje odštetu za 10%
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1615/16/2006
AGREGATNA FRANŠIZA –to je odbitnafranšiza kod koje se primjenjuje odbitak tako dugo dok visina ukupnih odbitaka ne dosegne ugovoreni iznos franšize za tu godinu
primjer:godišnja franšiza = 1000 kn,u siječnju nastane šteta od 500 kn -
osiguratelj nema obvezeu veljači nastane šteta od 2000 kn –
osiguratelj će platiti 1500 kn, a ostalo snosi osiguranik
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1625/16/2006
SAMOPRIDRŽAJ
To je udio osiguranika u šteti, a ugovara se u apsolutnoj svoti ili u postotku. Primjer: Ako je osigurana svota 100.000 kn uz franšizu od 10% pa nastane šteta od 5.000 kn osiguranik neće ostvariti naknadu jer je franšiza veća od visine štete. Međutim, ako je ugovoren samopridržaj od 10% pa nastane šteta od 5.000 onda osiguranik snosi 500 a osiguratelj plaća 4.500 kn
28
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1635/16/2006
OSIGURANJE NA PRVI RIZIK
po tom osiguranju osiguratelj plaća sve štete do svote ugovorenog limita, a osiguranik snosi štetu iznad limitaovakvi ugovori povoljni su za
osiguranike koji pretpostavljaju da štete neće prijeći limit – provalne krađe)
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1645/16/2006
PODOSIGURANJE
je udio osiguranika u šteti u dijelu u kojem je objekt podosiguranosiguranik kod nastupanja
osiguranog slučaja i nastanka štete dobiva razmjerno manji dio odštete za onoliko koliko je prijavio manju vrijednost
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1655/16/2006
KLAUZULE O RASPODJELI POKRIĆA IZMEĐU VIŠE OSIGURATELJA
ovom se klauzulom dijeli obveza plaćanja odštete na više osiguratelja, a prema njihovom udjelu (premiji) u osiguranjuklauzula raspodjele pokrića
primjenjuje se kad više osiguratelja sudjeluje u pokriću štete
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1665/16/2006
KLAUZULE O RASPODJELI POKRIĆA IZMEĐU VIŠE OSIGURATELJA
Vrste klauzulaPro - rata klauzula –sudjelovanje u šteti
razmjerno visini svote osiguranjaprimjer:Osoba osigurava kuću od 200.000 kn,
osiguratelj A 100.000, B 50.000, C 50.000Šteta od 10.000 kn bit će raspoređena
prema sljedećem ključu:
A = 100.000/200.000 X10.000= 5.000B= 50.000/200.000 X 10.000 = 2.500C= ist kao B
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1675/16/2006
Klauzula o jednakim udjelima u štetipo ovoj klauzuli svaki osiguratelj uzima uzima
jednake dijelove štete , ali najviše do svote koju pokriva osiguranjemprimjerosiguratelj A izda policu na 100.000, osiguratelj B na
200.000, a osiguratelj C na 300.000. Ako šteta iznosi 150.000 onda svaki snosi po 50.000.
Međutim, kako se raspoređuje nastala šteta od 500.000 kn?????
KLAUZULE O RASPODJELI POKRIĆA IZMEĐU VIŠE OSIGURATELJA
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1685/16/2006
INSTITUT TREĆE OSOBE U OSIGURANJU
to su klauzule kojima se dopušta korištenje prava iz osiguranja osobama koje nisu izravne strane ugovora. to su “treće osobe”kod osiguranja života treće osobe su korisnici osiguranja, dok kod ozljeda na radu gdje su izravne strane poslodavac i osiguratelj,treće osobe su radnici kod osiguranja kredita za kupnju nekretnine treća osoba je banka koja je uzela vinkuliranu policu pa je iskoristi ako se dogodi oštećenje objekta uz neplatežkredita
29
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1695/16/2006
Tržišta osiguranja u RH, Europi i svijetu
Zakonski okvir za djelatnost osiguranjaRazvijenost industrije osiguranja
Pojam i obilježja portfelja osiguranjaŽivotna osiguranjaNeživotna osiguranja
Komparativni pregled, razvoj proizvoda i tržišta osiguranja
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1705/16/2006
Osigurateljno tržište RH Europske unije
i svijetaPojam i obilježja portfelja osiguranja
OSIGURATELJNI PORTFELJ JE SVEUKUPNOST UGOVORA O OSIGURANJU KOJI SE ISKAZUJU UKUPNOM PREMIJOM PO POJEDINIM VRSTAMA U ODREĐENOM RAZDOBLJU
(Portfelj životnih, neživotnih, imovinskih, auto-odgovornosti itd.)
Portfelj svojom veličinom i strukturom odražava snagu osigurateljne institucije.
Veliki portfelj koji se obnavlja i povećava otvara perspektivu, a “stari” portfelj koji stagnira ukazuje na vlastito odumiranje
i propast društava za osiguranje
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1715/16/2006
0.01%252 88ESTONIJA
0.01%478 66SiCG
0.03%1.098 53HRVATSKA
0.06%1.809 47SLOVENIJA
0.09%2.887 43MADŽARSKA
0.14%4.393 37ČEŠKA
5.88%190.797 5NJEMAČKA
6.00%194.624 4FRANCUSKA
9.09%294.831 3VELIKA BRITANIJA
15.18%492.425 2JAPAN
33.84%1.097.836 1SAD
udio svj tržišta u 2004 u %volumen premija u 2004 (mil $)rangzemlja
Ukupne zaračunate premije po zemljama u 2004 u $
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1725/16/2006
IZNOS PREMIJA U 2004. U MILIJUNIMA $
0 200.000 400.000 600.000 800.000
1.000.000 1.200.000
SA
D
JAP
AN
VE
LIK
AB
RIT
AN
IJA
FRA
NC
US
KA
NJE
MAČ
KA
ČE
ŠK
A
MA
DŽA
RS
KA
SLO
VE
NIJ
A
HR
VA
TSK
A
SiC
G
ES
TON
IJA
ZEMLJE
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1735/16/2006
UKUPNO ZARAČUNATE PREMIJE U ODABRANIM TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA U 2004.
(MILIJUNI $)
0 1.000 2.000 3.000 4.000 5.000
ČEŠKA
MADŽARSKA
SLOVEN
IJA
HRVATS
KASiC
G
ESTONIJA
ZEMLJE
PRE
MIJ
E
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1745/16/2006
0,8 1,5 2,3 88BANGLADEŠ
41,5 3,2 44,7 70SiCG
189,2 58,7 247,9 41HRVATSKA
170,0 117,3 287,3 37MADŽARSKA
261,9 168,6 430,5 34ČEŠKA
649,5 270,0 919,6 28SLOVENIJA
2.062,6 1.692,5 3.755,1 5SAD
830,8 3.044,0 3.874,8 4JAPAN
1.473,8 2.617,4 4.091,2 3IRSKA
1.318,0 3.190,4 4.508,4 2VELIKA BRITANIJA
2.441,2 3.275,1 5.716,4 1ŠVICARSKA
premije neživotnog osigper capita
premije životnog osigper capita
ukupno zaračunate premije per capitarangzemlja
GUSTOĆA OSIGURANJA:PREMIJE PER CAPITA U 2004 U $
30
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1755/16/2006
UKUPNO ZARAČUNATE PREMIJE PER CAPITA U $
0,0 1.000,0 2.000,0 3.000,0 4.000,0 5.000,0 6.000,0 7.000,0
ŠV
ICA
RS
KA
VE
LIK
AB
RIT
AN
IJA
IRS
KA
JAP
AN
SA
D
SLO
VE
NIJ
A
ČE
ŠK
A
MA
DŽA
RS
KA
HR
VA
TSK
A
SiC
G
BA
NG
LAD
EŠ
ZEMLJA
PREM
IJA
PER
CA
PITA
SVJETSKI PROSJEK=511.5 $/per capita
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1765/16/2006
zemlja ranking ukupne premije (% BDP-a) premije životnog (% BDP-a) premije neživotnog (% BDP-a)JAR 1 14,38% 11,43% 2,95%TAJVAN 2 14,13% 11,06% 3,07%VELIKA BRITANIJA 3 12,60% 8,92% 3,68%ŠVICARSKA 4 11,75% 6,73% 5,02%JAPAN 5 10,51% 8,26% 2,25%SAD 10 9,36% 4,22% 5,14%SLOVENIJA 29 5,61% 1,65% 3,96%ČEŠKA 36 4,15% 1,63% 2,53%HRVATSKA 43 3,20% 0,76% 2,44%MADŽARSKA 50 2,83% 1,15% 1,67%SiCG 60 2,20% 0,16% 2,04%SAUDIJSKA ARABIJA 88 0,48% 0,02% 0,46%
PENETRACIJA OSIGURANJA: PREMIJE OSIGURANJA KAO POSTOTAK BDP-a U 2004.
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1775/16/2006
UDIO UKUPNO ZARAČUNATIH PREMIJA U BDP-u
0,00%2,00%4,00%6,00%8,00%
10,00%12,00%14,00%16,00%
JAR
TAJV
AN
VEL
IKA
BRIT
ANIJ
A
ŠVI
CAR
SKA
JAPA
N
SAD
SLO
VEN
IJA
ČE
ŠKA
HR
VAT
SKA
MAD
ŽAR
SKA
SiC
G
SAU
DIJ
SKA
ARAB
IJA
SVJETSKI PROSJEK=7.99%
UDIO UKUPNO ZARAČUNATIH PREMIJA U BDP-u U 2004.
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1785/16/2006
41,00%59,00%EU2540,62%59,38%EU1543,01%56,99%SVIJET34,78%65,22%BANGLADEŠ92,84%7,16%SiCG76,32%23,68%HRVATSKA59,17%40,83%
MADŽARSKA
60,84%39,16%ČEŠKA70,63%29,36%SLOVENIJA54,93%45,07%SAD21,44%78,56%JAPAN36,02%63,98%IRSKA29,23%70,77%
VELIKA BRITANIJA
42,71%57,29%ŠVICARSKA
udio neživotnih osiguranja u uk premijama
udio životnih osiguranja u uk premijamazemlja
RAZVIJENOST STRUKTURE PORTFELJA U 2004.
HRVATSKO TRŽIŠTE OSIGURANJA
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1805/16/2006
ZARAČUNATE PREMIJE OSIGURATELJA 2000-2004 (mil. KN)
31
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1815/16/2006
PREMIJA PO STANOVNIKU U 2004. U KUNAMA
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1825/16/2006
UDIO PREMIJE U BDP-u (U %)
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1835/16/2006
76,32%23,68%2004
77,70%22,30%2003
79,30%20,70%2002
81,80%18,20%2001
84,20%16,80%2000
NEŽIVOTNO OSIGURANJEŽIVOTNO OSIGURANJEGODINA
RAZVOJ STRUKTURE PREMIJSKOG OSIGURANJA U RH
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1845/16/2006
Razvoj strukture premijskog osiguranja u RH u razdoblju 1999.-2005.
15,80% 16,80% 18,20% 20,70% 22,30% 23,70% 25,80%
0,00%10,00%20,00%30,00%40,00%50,00%60,00%70,00%80,00%90,00%
100,00%
1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
neživotna osiguranjaživotna osiguranja
Prof.dr.sc. Drago Jakovčević 1855/16/2006
PRELIMINARNI PODACI O HRVATSKOM TRŽIŠTU OSIGURANJA U 2005.
UKUPNA BRUTO PREMIJA = 7,4 MILIJARDE KUNA• RAST OD 12,2% U ODNOSU NA 2004. GODINU
PREMIJA NEŽIVOTNIH OSIGURANJA = 5,5 MLRD KN (74,2% UKUPNE PREMIJE)
• RAST OD 9,1% U ODNOSU NA 2004. GODINU
PREMIJA ŽIVOTNIH OSIGURANJA = 1,9 MLRD KN (25,8% UKUPNE PREMIJE)
• RAST OD 22,2% U ODNOSU NA 2004. GODINU
BDP U 2005. = 229,031 MLRD KN UDIO PREMIJE OSIGURANJA U BDP-u U 2005. JE 3,23%
IZVOR: HANFA