prihodi i primici opĆine viŠkovooliver.efri.hr/zavrsni/221.b.pdf · 2013-11-12 · 1.5. struktura...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U RIJECIEKONOMSKI FAKLUTET
NADIA TRESOGLAVIĆ
PRIHODI I PRIMICI OPĆINE VIŠKOVO
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECIEKONOMSKI FAKLUTET
PRIHODI I PRIMICI OPĆINE VIŠKOVO
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, rujan 2013.
Predmet: Računovodstvo proračuna i neprofitnih organizacija
Mentor: prof. dr. sc. Davor Vašiček
Studentica: Nadia TresoglavićFinancije i bankarstvo0081110917
2
SADRŽAJ
1. UVOD ……………………………………………………………………………….…. ..1
2. SUSTAV PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE ..… 4
2.1. Značaj proračuna – pojam i obilježja …………………………………………….….4
2.2. Pojam proračuna ………………………………………………………..……….…..4
2.2.1. Ciljevi i funkcije sustava proračuna …………………………………….……6
2.2.2. Sastavni dijelovi proračuna ……………………………………………….….8
2.3. Proračunski proces …………………………………………………………………10
2.3.1. Planiranje, izrada i donošenje proračuna ……………………………………12
2.3.2. Izvršavanje proračuna ……………………………………………………….13
2.3.3. Nadzor i kontrola proračuna …………………………………………….…..14
2.4. Sustav proračuna ……………………………………………………………….…..16
2.4.1. Proračunski prihodi …………………………………………………….……17
2.4.2. Proračunski rashodi …………………………………………………….……19
2.4.3. Riznica …………………………………………………………………….…21
3. FINANCIRANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE
SAMOUPRAVE) ………………………………………………………………………..25
3.1. Institucionalni okvir financiranja lokalne i područne (regionalne) samouprave …....25
3.2. Samoupravni djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave …………..…28
3.3. Izvori financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ……….…31
3.3.1. Vlastiti prihodi ………………………………………………………….……32
3.3.2. Zajednički prihodi ………………………………………………………........33
3.3.3. Lokalni neporezni prihodi ……………………………………………….…...34
3.3.4. Kapitalni prihodi ……………………………………………………….….....35
3.3.5. Potpore ………………………………………………………….....................36
3.3.6. Zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ................37
4. Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne samouprave) ...........39
4.1.1. Makroekonomske projekcije RH za razdoblje 2013-2015. ...........................39
4.1.2. Kretanje proračunskih agregata u razdoblju 2013-2015. .................................42
3
5. Prihodi Općine Viškovo ………………………………………………………….........44
5.1. O Općini Viškovo …………………………………………………………............44
5.2. Prihodi i primici Općine Viškovo …………………………………………………46
5.2.1. Pregled vlastitih prihoda i primitaka Općine Viškovo ……………………..46
5.2.2. Pregled tuđih prihoda i primitaka Općine Viškovo ………………………...57
5.2.3. Projekcija kretanja prihoda proračuna Općine Viškovo ……………………59
6. ZAKLJUČAK ………………………………………………………………………….62
LITERATURA
POPIS SLIKA
POPIS TABLICA
POPIS GRAFIKONA
4
1. UVOD
Proračun je uvijek zanimljiva i aktualna tema, a zbog nagomilanih problema u hrvatskom
javnom sektoru i pod utjecajem svjetske recesije, očekuje se da će i u budućnosti biti u
središtu interesa javnosti.
Republika Hrvatska je podijeljena na jedinice lokalne samouprave (gradove i općine) i
jedinice regionalne, tj. područne samouprave (županije) te broji 422 općine, 122 grada i 20
županija (plus glavni grad, Zagreb, koji ima dvojni status grada i Županije). Svaka od
navedenih jedinica ima svoj proračun kojim financira javne rashode i služi kao sustav
kontrole prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava.
Na samom početku obrade ove tematike odrediti će se: 1) problem, predmet i objekt
istraživanja, 2) radne hipoteze, 3) svrha i ciljevi istraživanja, 4) primijenjene znanstvene
metode te 5) struktura rada.
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja
Problem ovog diplomskog rada jest proširenje spoznaja o ostvarivanju prihoda proračuna s
naglaskom na prihode proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Iz navedenog problema proizlazi predmet istraživanja: istražiti važnije značajke i
karakteristike proračuna jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave, te analizirati
javne prihode Općine Viškovo.
Prethodno navedeni predmet istraživanja upućuje na sljedeće objekte istraživanja: proračun
jedinica lokalne i regionalne samouprave, a posebice prihodi i primici Općine Viškovo.
1.2. Radne hipoteze
Istraživanjem pojma proračuna, kao elementa financiranja jedinica lokalne i regionalne
samouprave, moguće je dublje spoznati i ukazati na važnost proračuna u svakodnevnom
životu.
Vlastiti prihodi proračuna jedinica lokalne samouprave su temeljne pretpostavke za
izvršavanje zadataka iz lokalnog djelokruga, na čiju strukturu i ostvarenje utječe fiskalni
kapacitet lokalnog gospodarstva i zakonski okvir.
5
Općina Viškovo precizno planira veličine proračuna kako bi proračunski suficit, odnosno
deficit bio što manji.
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja
Na osnovi prethodno formuliranog problema, predmeta i objekta istraživanja te radnih
hipoteza može se definirati svrha i ciljevi istraživanja. Svrha i cilj ovog diplomskog rada jest
upoznavanje s temeljnim pojmom i karakteristikama proračuna, s naglaskom na proračun
jedinica lokalne i regionalne samouprave te na primjeru Općine Viškovo analizirati trend
kretanja pojedine vrste ostvarenih prihoda za razdoblje od 2010. do 2012. godine, planiranih u
2013. godini kao i projiciranih u 2014. i 2015. godini.
U ovom diplomskom radu dani su odgovori na pitanja:
1. Što je proračun i koje su njegove važnije značajke?
2. Koje su faze proračunskog procesa?
3. Što čini sustav proračuna?
4. Koji je samoupravni djelokrug općina i gradova?
5. Koji su osnovne vrste izvora financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave?
6. Kakav je trend kretanja pojedine vrste ostvarenih prihoda u Općini Viškovo u
razdoblju od 2010. do 2013. godine?
7. Koje su projicirane veličine pojedine vrste prihoda Općine Viškovo u narednom
dvogodišnjem razdoblju?
1.4. Primijenjene znanstvene metode
Metode istraživanja koje su se koristile tijekom izrade ovog diplomskog rada su: induktivna
metoda, metoda analize i sinteze, statistička, komparativna i povijesna metoda, metoda
deskripcije i studij slučaja.
6
1.5. Struktura rada
Ovaj diplomski rad se sastoji od 6 poglavlja.
U Uvodu su navedeni problem, predmet i objekt istraživanja, radne hipoteze, svrha i ciljevi
istraživanja, znanstvene metode i obrazložena je struktura rada.
Naslov drugog dijela je Sustav proračuna jedinica lokalne i područne samouprave. U ovom
dijelu je teoretski objašnjen značaj proračuna, faze proračunskog procesa te osnovne
sastavnice sustava proračuna.
Financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave naslov je trećeg dijela u
kojem je dan kratki pregled institucionalnog okruženja te vrste prihoda jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave.
U četvrtom dijelu, s naslovom Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave, dan je kratki osvrt na makroekonomsko pokazatelje Republike
Hrvatske kao i ostvaren i projiciran trend kretanja prihoda i rashoda konsolidirane opće
države.
Naslov petog dijela je prihodi Općine Viškovo. Tu je analiziran trend kretanja pojedine vrste
ostvarenih prihoda u Općini Viškovo u razdoblju od 2010. do 2013. godine te projiciranih
veličina pojedine vrste prihoda Općine Viškovu za 2014. i 2015. godinu.
Zaključak je posljednje poglavlje rada koji predstavlja sintezu rezultata istraživanja kojima je
dokazana radna hipoteza.
7
2. SUSTAV PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE
Da bi se zadovoljile javne potrebe potrebno je prikupljene prihode rasporediti na njihove
korisnike. Budžet, odnosno proračun je instrument kojim se prikupljeni prihodi stavljaju u
funkciju zadovoljenja javnih potreba.
U nastavku je detaljno obrazložen pojam proračuna, navedeni su njegovi ciljevi i zadaci kao i
elementi sustava proračuna.
2.1. Značaj proračuna – pojam i obilježja
2.1.1. Pojam proračuna
U Republici Hrvatskoj postoje tri razine proračuna: državni proračun, proračuni
izvanproračunskih fondova te proračuni jedinica lokalne samouprave i uprave (u nastavku
proračun lokalnih jedinica). Sva tri proračuna čine cjelinu - proračun opće države. U
Republici Hrvatskoj se Zakonom o proračunu (NN 136/12) određuje planiranje, način izrade,
donošenja i izvršavanja državnog proračuna, proračuna lokalnih jedinica te proračuna
izvanproračunskih fondova.
Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi uređuje jedinice lokalne samouprave i
jedinice područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih
tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom te druga pitanja od značenja za njihov rad.
Proračun je danas iznimno bitan jer o njemu ovisi zadovoljenje potreba javnog sektora.
Međutim, da bi se te potrebe zadovoljile potrebni su prihodi proračuna koji se većinom
prikupljaju porezima. Danas u literaturi postoje brojne definicije proračuna. Ovo su neke od
njih:
Proračun je plan prihoda i rashoda za neko vremensko razdoblje (Ott, K. I suradnici,
2009)
Proračun je financijski dokument jedinice lokalne i regionalne samouprave (općina,
gradova i županija) kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci za
jednu godinu. (Bajo, A. Jurlina, A. D., 2008)
8
U okvirima lokalnih financija proračun je akt jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave (općina, gradova i županija) kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju
rashodi i izdaci za jednu godinu (Bratić, 2009)
Državni proračun je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci
za jednu godinu, u skladu sa zakonom. Državni proračun donosi Hrvatski sabor
(www.mfin.hr)
Dakle, riječ je o planu odnosno procjeni prihoda i primitaka te rashoda fiskalne godine na
koju se odnosi.
Prihodi i rashodi koriste u računu prihoda i rashoda kad je riječ o poslovanju te o prodaji i
nabavi nefinancijske imovine, a primici i izdaci se koriste u računu financiranja kad je riječ o
financijskoj imovini, zaduživanju i otplatama zajmova. Ukratko, prihodi i rashodi vezuju se
uz nefinancijske, a primici i izdaci uz financijske transakcije.
Stoga, proračunom se planira:
1. prihode, odnosno koliko će novca i na koji način prikupiti u jednoj godini, te
2. rashode, odnosno koliko će novca potrošiti u toj godini i za koje namjene. (Proračunski
vodič za građane, 2009)
Mnogoznačnost proračuna zahtijeva da se istakne njegova financijska, pravna, politička,
ekonomska i socijalna priroda.
Financijski aspekt proračuna očituje se u činjenici da je proračun numerički izraz očekivanih
kretanja prihoda i rashoda u novčanom obliku.
Pravni aspekt proračuna proizlazi iz niza pravnih odnosa koji nastaju među raznim subjektima
angažiranim u svim fazama izrade, donošenja i izvršenja proračuna. Njime se osigurava
legitimitet javne vlasti u kreiranju i reguliranju onih aktivnosti koje su pod kontrolom javne
vlasti.
Politički aspekt proračuna argumentira se činjenicom da je proračun snažno sredstvo za
provođenje političkih ciljeva.
9
Ekonomski aspekt proračuna je naglašen svagdje gdje postoji izražena državna intervencija
koja regulatorno djeluje na privredna kretanja.
Socijalni aspekt proračuna sastoji se u njegovoj ulozi instrumenta redistribucije nacionalnog
dohotka čime se osiguravaju podjednake mogućnosti zadovoljenja javnih potreba svih
pojedinaca bez obzira na njihovu ekonomsku snagu.
2.1.3. Ciljevi i funkcije sustava proračuna
Ciljevi proračuna su vezani za ciljeve ekonomske politike (Musgrave, R. i P., 1993):
• Zadovoljenje javnih potreba (alokacija javnih dobara građanima) - Određena se javna
dobra ne mogu, zbog nesavršenosti, osigurati tržištem (npr. nacionalna
obrana, izgradnja auto-cesta i sl.). Stoga se određena količina novca iz privatnog
sektora preusmjerava državi kako bi ona mogla proizvoditi javna dobra te izabrati
poželjnu kombinaciju javnih dobara koju će pružati (tko će trošiti, na što i koliko).
• Prilagođavanje raspodjele dohotka i bogatstva kako bi se osiguralo ono što društvo
smatra „pravednim“ stanjem raspodjele (distribucija) - Novac se usmjerava od bogatih
stanovnika siromašnima (npr. putem socijalne pomoći), od mlađih generacija starijim
(isplatom mirovina), te iz visokorazvijenih regija niže razvijenim regijama (različite
vrste dotacija).
• Korištenje proračunske politike kao sredstva za održavanje visoke stope zaposlenosti,
stabilnosti cijena… (stabilizacija)
Polazeći od same definicije proračuna kao javno-političkog akta države kojim se planiraju
prihodi i rashodi za buduće razdoblje, mogu se istaknuti sljedeći ciljevi proračuna: (Keser i
suradnici, 2000)
• Putem proračunskog instrumentarija osigurati provedbu makroekonomske politike i
postići željenu razinu i dinamiku gospodarske aktivnosti;
• Održati gospodarsku stabilnost, punu zaposlenost, te kontrolirati inflaciju;
• Osigurati predviđenu razinu zadovoljenja javnih potreba;
• Postići očekivanu razinu raspoloživih prihoda:
• Osigurati kontrolu trošenja javnog novca;
10
• Organizirati računovodstvenu evidenciju koja će osigurati točne i ažurne podatke o
iznosima primitaka i izdataka, tj. Osigurati nadzor nad izvršenjem proračuna;
• Na temelju ažurne računovodstvene evidencije omogućiti utvrđivanje odstupanja
ostvarenog od očekivanog, što će pravodobno upozoriti na nadolazeće probleme;
• Implementirati sustav proračuna koji će biti primjeren političkoj, ekonomskoj,
socijalnoj slici države i komparativan u odnosu na druge zemlje.
Vlada Republike Hrvatske je strateškim planom definirala osnovne pravce djelovanja. Naime,
njime se definiraju pravci djelovanja ministarstava i drugih državnih tijela, dok se
proračunom definiraju programi, aktivnosti i projekti te osiguravaju sredstva potrebna za
njihovu provedbu. U vladinom dokumentu „Smjernica ekonomske i fiskalne politike za
razdoblje 2013. - 2015.“ Propisane su sljedeće ključne odrednice:
• Makroekonomska i gospodarska stabilnost
• stvaranje optimalnog ozračja za razvoj konkurentnoga gospodarstva
• Ravnomjerni regionalni razvoj osigurat će pružanje pomoći lokalnim jedinicama u
pripremi i provedbi regionalnih i lokalnih razvojnih projekata prihvatljivih za
financiranje kroz fondove Europske unije
• Jačanje socijalne pravednosti
• zdravstvenu zaštitu učiniti dostupnijom stanovništvu
• razvoj sustava odgoja i obrazovanja
• zaštita i djelotvorno upravljanje okolišem
• Stvaranje konkurentnog poljoprivredno-prehrambenog i ribarskog sektora
• podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma
• kompetentna i djelotvorna javna uprava
• održavanju javne i državne sigurnosti.
• Daljnje jačanje međunarodnog položaja Republike Hrvatske (www.mfin.hr)
11
Funkcije proračuna su mnogobrojne, no u literaturi se najčešće ističu tri glavne funkcije
proračuna: (Jelčić, 1998)
prikazuje najvažnije ciljeve države u fiskalnoj godini - analizom prihoda i rashoda može
se, primjerice, utvrditi planira li država snižavanjem poreza potaknuti poduzetništvo i
gospodarski rast ili povećanjem poreza financirati povećane rashode, jesu li joj važniji
izdaci za socijalne naknade, izgradnju autocesta ili za plaće saborskih zastupnika.
služi kao instrument kojim država utječe na ekonomsko stanje zemlje - utječe na
ekonomsko stanje zemlje, odnosno na gospodarski rast, zaposlenost, raspodjelu dohotka,
potrošnju, štednju, inflaciju.
služi kao sustav kontrole prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava - tijekom fiskalne
godine kontrolu čitavog proračuna obavljaju uprave u Ministarstvu financija, ali i svako
ministarstvo nadzire dijelove proračuna za koje je nadležno. Konačnu kontrolu izvršenja
proračuna obavlja Državni ured za reviziju. Dakako, i građani bi se kao uplatitelji
sredstava u proračun i korisnici javnih dobara i usluga koje se iz proračuna financiraju
trebali aktivnije uključiti u kontrolu proračuna.
2.1.3. Sastavni dijelovi proračuna
Proračun se sastoji od općeg i posebnog dijela, a na razini jedinica lokalne i regionalne
samouprave i od plana razvojnih programa.
Opći dio proračuna čini Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja (proračunska sredstva
raspoređena korisnicima proračuna po skupinama i podskupinama računa te po stavkama).
Račun prihoda i rashoda proračuna sastoji se od prihoda i rashoda prema ekonomskoj
klasifikaciji. U prihodima su iskazani prihodi od poreza, pomoći, prihodi od imovine, prihodi
od pristojbi i naknada, prihodi od donacija, ostali prihodi i prihodi od prodaje nefinancijske
imovine. U rashodima su iskazani rashodi za zaposlene, materijalni rashodi, financijski
rashodi, subvencije, pomoći unutar općeg proračuna, naknade građanima i kućanstvima, ostali
rashodi i rashodi za nabavu nefinancijske imovine.
12
U Računu financiranja iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za
financijsku imovinu i otplatu zajmova.
Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika
raspoređenih u tekuće i razvojne programe koje se sastoje od aktivnosti i projekata.
U posebnom dijelu proračuna rashodi i izdaci iskazuju se po programima (aktivnostima i
projektima) unutar glava/razdjela u skladu s organizacijskom klasifikacijom. (Bajo i
Alibegović, 2008)
Plan razvojnih programa je dokument jedinice lokalne i regionalne samouprave, sastavljen za
trogodišnje razdoblje, koji sadrži ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i regionalne
samouprave povezane s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna.
Plan razvojnih programa po godinama čine planovi razvojnih programa proračunskih
korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđeni
dokumentima o srednjoročnim, odnosno dugoročnim planovima razvitka, posebnim
zakonima, drugim propisima ili općim aktima.(Zakon o proračunu)
Također, plan razvojnih programa prikaz je planiranih rashoda vezanih uz provođenje
investicija i davanje kapitalnih pomoći i donacija. Investicije ili kapitalna ulaganja jesu
ulaganja u povećanje i očuvanje vrijednosti imovine, ulaganja u zemljišta, građevine, opremu
i drugu dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući ulaganja u izobrazbu i
osposobljavanje, razvoj novih tehnologija, poboljšanja kvalitete života i druga ulaganja iz
kojih će se ostvariti koristi.
Ministar financija, uz suglasnost ministra nadležnog za regionalni razvoj, pravilnikom
propisuje sadržaj i metodologiju izrade plana razvojnih programa te sustav praćenja provedbe
razvojnih programa.
13
Slika 1: Sastavni dijelovi lokalnog proračuna
Izvor: Izrada studenta
2.2. Proračunski proces jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Lokalne jedinice pri planiranju i provedbi fiskalne politike moraju razmišljati dugoročno.
Proračun je rezultat proračunskog procesa. Proračunski proces predstavlja sustav glavnih
pravila (formalnih i neformalnih) koja omogućuju izvršnoj vlasti donošenje odluka što vode
pripremi proračuna, njegovu predlaganju i prihvaćanju te, konačno, provedbu proračuna.
Proračunskim procesom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave definiraju
ukupni plan proračuna (kao planiranu razinu prihoda i rashoda), unutar kojega se donose i
odluke o raspodjeli proračunskih sredstava. (Bratić, 2009)
Proračunski proces sastoji od nekoliko faza (Ott i suradnici, 2009)
1. Planiranje i izrada proračuna,
2. Predlaganje, rasprava i prihvaćanje proračuna
3. Izvršenje proračuna.
4. Revizija i nadzor proračuna lokalnih jedinica vlasti
14
LOKALNI PRORAČUN
Opći dio Posebni dio Plan razvojnih programa
Račun prihoda i rashoda
Račun financiranja
Plan rashoda i izdataka raspoređenih po programima
Srednjoročni i dugoročni plan razvitka
Prva je faza priprema i izrada proračuna u kojoj se planiraju prihodi i izdaci proračuna.
Druga je faza rasprava o proračunu i njegovo usvajanje.
Treća je faza izvršenje proračuna, u kojoj se prikupljaju planirani novci (prihodi) u proračun i
troši za proračunom planirane namjene za tu godinu.
U četvrtoj se fazi obavlja kontrola naplate i korištenja proračunskih sredstava.
Slika 2: Faze proračunskog procesa
Planiranje i
izrada proračuna
Revizija Predlaganje, rasprava
i nadzor proračuna prihvaćanje proračuna
Izvršenje proračuna
Izvor: Izrada studenta
Pritom treba jasno razlikovati veličine planiranog proračuna od izvršenog. Plan proračuna
iznos je prihoda i izdataka koje država namjerava ostvariti u idućoj godini, a izvršenje je
pokušaj ostvarenja iznosa predviđenih planom proračuna. U stvarnosti će se plan i izvršenje
proračuna međusobno razlikovati jer je zbog niza razloga (ekonomskih, političkih, socijalnih i
sl.) nemoguće točno procijeniti koliki će biti prihodi ili izdaci države.
Jedan od najupečatljivijih stavova o donošenju proračuna i proračunskom procesu općenito
jest onaj američkog politologa Aarona Wildavskog, koji je politiku proračunskog procesa
uspostavio kao zasebnu politološku poddisciplinu.“Budžetiranje je podsustav politiziranja
kojim upravlja politički sustav. Čudan bi bio sustav u kojemu bi politika išla u jednome
smjeru, a proračun u drugomu. To bi značilo da se stvarna raspodjela sredstava događa negdje
drugdje” (Bratić, 2009).
Bajo (2006) navodi tri ključna elementa fiskalne discipline: dobro institucionalno ustrojstvo,
fiskalnu transparentnost te analizu i upravljanje javnim rashodima. Sva tri elementa osnova su
za provedbu uspješne fiskalne (proračunske) politike.
15
U tijeku cijelog proračunskog procesa samoupravne jedinice su dužne proračunskom
imovinom raspolagati prema načelima zakonitosti, učinkovitosti, ekonomičnosti i
transparentnosti. (Čulo, B., Matić, I., 2007)
2.2.1. Planiranje, izrada i donošenje proračuna
Prilikom planiranja proračuna lokalne jedinice moraju razmišljati dugoročno i polaziti od
općih ciljeva i strategije razvoja države i lokalnih jedinica.
U ovoj fazi se definiraju potrebe zajednice i okruženja u kojoj se nalazi lokalna samouprava te
se utvrđuju izvori i količina raspoloživih sredstava za pokriće planiranih rashoda.
Proračunski proces formalno započinje u svibnju tekuće godine izradom Vladinih smjernica
ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje koje sadržavaju ciljeve ekonomske i
fiskalne politike, makroekonomska kretanja i fiskalnu politiku u srednjoročnom razdoblju te
smjernice strategija upravljanja javnim dugom (Bajo, A. Jurlina, A. D., 2008).
Ministarstvo financija izrađuje i predlaže Vladi Smjernice ekonomske i fiskalne politike (u
daljnjem tekstu: Smjernice) koje se temelje na Strategiji za trogodišnje razdoblje. Nakon
usvajanja Smjernica Ministarstvo financija sastavlja Upute za izradu prijedloga lokalnih
proračuna i dostavlja ih lokalnom upravnom tijelu za financije, koje ih prilagođava i šalje
svim lokalnim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima.
Proračunski i izvanproračunski korisnici slijede prilagođene Upute za izradu prijedloga
lokalnih proračuna kako bi do polovine rujna izradili i poslali prijedloge financijskih planova
lokalnom upravnom tijelu za financije.
Lokalno upravno tijelo za financije razmatra i prilagođava sve financijske planove te izrađuje
i dostavlja lokalnom izvršnom tijelu prijedlog proračuna i projekcija za slijedeće dvije godine.
Do polovice studenog, lokalno izvršno tijelo utvrđuje prijedlog proračuna i projekcija za
sljedeće dvije godine i šalje ih lokalnom predstavničkom tijelu na usvajanje. (www.ijf.hr)
16
Tablica 1: Prva faza proračunskog ciklusa: planiranje proračuna jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave
Sredina svibnja Priprema i usvajanje Strategije za trogodišnje
razdobljeSredina svibnja Priprema i usvajanje Strategije za trogodišnje
razdobljeSredina lipnja Priprema i usvajanje Smjernice ekonomske i
fiskalne politike za trogodišnje razdobljeKraj lipnja Izrada Upute za izradu prijedloga lokalnih
proračunaSredina rujna
Izrada prijedloga financijskih planova
proračunskih i izvanproračunskih korisnika
lokalnih jedinicaSredina studenog Izrada prijedloga lokalnog proračunaIzvor: Izrada studenta www.ijf.hr: Lokalni proračunski proces u Hrvatskoj
2.2.2. Predlaganje, rasprava i prihvaćanje proračuna
Izvršno tijelo lokalne jedinice (upravni odjel za proračun i financije) izrađuje prijedlog
proračuna i projekciju proračunske potrošnje za sljedeće tri godine. Nositelj izvršne vlasti
(općinski načelnik, gradonačelnik i župan) dužan je u listopadu tekuće godine dostaviti
poglavarstvu nacrt prijedloga proračuna za sljedeću godinu i odluke o izvršavanju proračuna
za sljedeću godinu. Poglavarstvo prihvaća prijedlog proračuna te ga zajedno s odlukom o
izvršavanju proračuna dostavlja predstavničkom tijelu (općinskom ili gradskom vijeću
odnosno županijskoj skupštini). Predstavničko tijelo, odnosno odbori zaduženi za proračun
procjenjuju pojedine dijelove cjelokupnog programa javne potrošnje koji je predložilo izvršno
tijelo.
Lokalno predstavničko tijelo usvaja prijedlog proračuna i projekcije najkasnije do 15.
Studenog tekuće godine. Ukoliko predstavničko tijelo ne donese proračun prije početka
proračunske godine, privremeno se nastavlja financiranje na osnovi odluke o privremenom
financiranju koju donosi predstavničko tijelo. Tada se financiranje obavlja razmjerno
prihodima ostvarenim u istom razdoblju prema proračunu za prethodnu godinu.
17
Mjerodavna tijela (odbori i komisije) predstavničkog tijela i ovlašteni predlagatelji iz vijeća
mogu podnositi amandmane na konačni prijedlog proračuna i odluke o izvršavanju proračuna.
Ukoliko se amandmani prihvate postaju dio proračuna i odluke. O amandmanima koje
poglavarstvo ne prihvati glasuje se u predstavničkom tijelu, tj. vijećnici koji su predstavnici
različitih stranaka pa time je prihvaćanje proračuna rezultat odnosa političkih snaga u
predstavničkom tijelu.
Predstavničko tijelo lokalne jedinice je dužno najkasnije do 15. Prosinca tekuće godine
prihvatiti proračun te ga objaviti u službenom glasilu općine, grada, odnosno županije.
2.2.3. Izvršavanje proračuna
Izvršavanje proračuna jest treća faza proračunskog procesa.
Nakon što predstavničko tijelo donese proračun potrebno je proračunske korisnike upoznati s
iznosima proračuna kako bi mogli donijeti plan njihova trošenja.
Izvršavanje proračuna sastoji se od doznaka proračunskih sredstava proračunskim
korisnicima, koji ih raspoređuju za određene izdatke, ili se izdaci izravno izvršavaju s računa
proračuna.
Proračunski korisnici (vrtići, knjižnice, muzeji…) iskorištavaju dodijeljena sredstva prema
godišnjem financijskom planu i prema dinamici utvrđenoj njihovim mjesečnim, tromjesečnim
i godišnjim planovima, koje ih dostavljaju odjelu za proračun i financije općine, grada ili
županije. Doznačivanje sredstava se obavlja prema usklađenim planovima izvršenja, ali
prema dinamici pritjecanja sredstava u proračun. Ako postoji neusklađenost priljeva sredstava
u proračun, mijenja se redoslijed doznaka proračunskim korisnicima.
Ako se tijekom godine zbog izvanrednih, nepredviđenih okolnosti povećaju rashodi i izdaci
lokalne jedinice, odnosno umanje prihodi i primici, proračun se mora uravnotežiti sniženjem
predviđenih rashoda i izdataka, tj. pronalaženjem novih izvora prihoda i primitaka.
Uravnoteženje proračuna se obavlja tijekom proračunske godine izmjenama i dopunama
(rebalansom) proračuna tako da se sredstva za jednu stavku povećaju do 5% i u istom
postotku smanjuju za jednu ili više drugih stavki (Bajo, A. Jurlina, A. D., 2008).
Sve više lokalnih jedinica prelazi na sustav upravljanja lokalnim financijama posredstvom
lokalnih riznica. Lokalne jedinice drže raspoloživa sredstva na računu kod poslovnih banaka
te preko njih obavljaju plaćanja u gotovini. Upravljanje gotovinom prepušteno je načelniku
18
lokalne jedinice, koji odobrava plaćanja s bankovnog računa lokalne jedinice dok odjeli za
financije i proračun obavljaju plaćanja.
2.2.4. Revizija i nadzor proračuna lokalnih jedinica vlasti
Postoje dvije vrste revizija financijskog poslovanja lokalnih jedinica: vanjska i unutarnja
revizija.
Vanjsku reviziju obavlja Državni ured za reviziju koja sagledava pravilnost financijskog
poslovanja i učinkovitost lokalne jedinice. Težište državne revizije sve više se usmjerava od
provjere zakonitosti prema ocjeni učinkovitosti, ekonomičnosti i djelotvornosti korištenja
sredstava (Spremić, 1998).
Revizijski postupci obuhvaćaju pravilnost primjene propisa pri planiranju, donošenju i
izvršavanju proračuna te podnošenju financijskih izvještaja. Izvješća o obavljenoj reviziji
dostavljaju se Saboru i Vladi.
Unutarnju reviziju trošenja proračunskih sredstava obavljaju odjeli internoga i proračunskoga
nadzora unutar lokalne jedinice, čime osiguravaju kontrolu pravilnosti korištenja sredstva
proračuna i financijskog poslovanja u tijeku godine
Unutarnja revizija upozorava na nepravilnosti i na neusklađenost sa zakonskim i drugim
propisima te predlaže mjere za njihovo otklanjanje. Također, ispituje i ocjenjuje valjanost
sustava internih i upravljačkih kontrola, računovodstvenog sustava proračunskih korisnika te
provjerava vjerodostojnost, svrhovitost i zakonitost financijskih transakcija i procesa
proračunskog korisnika.
U procesu ostvarivanja i izvršavanja proračuna, a radi osiguranja zaštite i moguće nezakonite
uporaba javnih dobara u sustavu raspolaganja proračunskim sredstvima obvezno je
provođenje nadzora i kontrole.
Temeljno je određenje funkcije nadzora da utvrdi obavljaju li se poslovne aktivnosti u skladu
s propisima i donesenim pravilima, odnosno jesu li usklađene s njima. Proračunski nadzor
definiran je Zakonom o proračunu kao postupak nadziranja zakonitosti, svrhovitosti i
pravodobnosti korištenja proračunskih sredstava, kojim se nalažu mjere za otklanjanje
19
utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti te mjere za unapređenje poslovanja i ostvarivanja
predviđenih ciljeva. Prema njegovim odredbama proračunski nadzor obuhvaća nadzor
računovodstvenih, financijskih i ostalih poslovnih dokumenata proračunskih korisnika i
obavlja se izravno kod proračunskih (subjekata) korisnika (Čulo, B., Matić, I., 2007)
.2.3. Sustav proračuna
Proračunski sustav države i teritorijalnih jedinica uspostavljen je s ciljem da osigura
zadovoljavanje javnih potreba i interesa građana.
U formulaciji sustava proračuna u Republici Hrvatskoj, polazne osnove su dane Zakonom o
proračunu kojim se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna, upravljanje
imovinom i dugovima, upravljanje javnim dugom, zaduživanje i jamstvo države te jedinica
lokalne i područne samouprave, proračunski odnosi u javnom sektoru, računovodstvo,
proračunski nadzor i druga pitanja vezana uz upravljanje javnim financijama (Zakon o
proračunu, 2012).
Sustav je strukturiran tako da osigurava sredstva za financiranje poslova, funkcija i programa
iz samoupravnog djelokruga u visini neophodnoj za efikasno ostvarivanje predviđenih ciljeva
i omogućavanje skladnih odnosa između svih samoupravnih dijelova.
Elementi sustava proračuna su (Keser i suradnici, 2000):
1.) proračunski prihodi
2.) proračunski rashodi
3.) riznica.
Pojedini elementi sustava proračuna su detaljnije obrađeni u nastavku.
2.3.1. Proračunski prihodi
Izvorima prihoda se financiraju, odnosno zadovoljavaju predviđene (planirane) javne potrebe
i interesi građana.
20
Proračunski prihodi su svi prihodi i primici novca koji su predviđeni proračunom, a mogu se
prikupljati iz različitih izvora i na različite načine, odnosno primjenom različitih financijskih
instrumenata (Keser i suradnici, 2000)
Pojedine države se međusobno razlikuju u vrsti izvora financiranja te udjelu pojedinih vrsta
prihoda u ukupnom što zavisi od različite financijske snage pojedine države i njenih poreznih
obveznika, različitim oblicima javne i političke vlasti, razvijenosti financijskih instrumenata i
gospodarstva općenito.
Proračunski prihodi predstavljaju povećanje ekonomskih koristi tijekom izvještajnog
razdoblja u obliku priljeva novca i novčanih ekvivalenata. Temeljno se klasificiraju na
prihode od poslovanja i prihode od prodaje nefinancijske imovine. Dalje se klasificiraju na
prihode od poreza, prihode od doprinosa, potpore, prihode od imovine, prihode od
administrativnih pristojbi i po posebnim propisima i ostale prihode. Prihodi od prodaje
nefinancijske imovine klasificiraju se prema vrstama prodane nefinancijske imovine. Prihodi
se priznaju u razdoblju u kojem su nastali uz uvjet da su i naplaćeni u navedenom razdoblju
(www.dubrovnik.hr)
Proračunskim prihodima na lokalnoj razini upravljaju jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave.
Zakonom propisani osnovni izvori prihoda su vlastiti izvori (lokalni porezi, korisničke
naknade), propisani udjeli u zajedničkim prihodima (uglavnom porezima koje gradovi i
općine dijele s državom i županijom), dotacijama iz državnog ili županijskog proračuna,
prodajom vlastite imovine te zaduživanjem. (Čulo, B., Matić, I., 2007)
Sredstva se mogu koristiti samo za utvrđene proračunske namjene, što znači da se na teret
proračuna mogu preuzeti obveze samo za namjene utvrđene proračunom do predviđenog
iznosa, odnosno za ostvarivanje proklamiranih ciljeva na razini korisnika državnog proračuna,
proračuna lokalnih i područnih jedinica i njihovih korisnika, te ustanova i mjesne samouprave
(Zakon o proračunu).
U nastavku se prikazuje ostvarenje proračuna za 53 lokalne jedinice (grad Zagreb, dvadeset
županija, svi gradovi sjedišta županija te gradovi: Velika gorica, Samobor, Vrbovec, Zaprešić,
Crikvenica, Opatija, Vinkovci, Pula, Labin, Poreč, Rovinj i Umag).
21
Slika 3: Prihodi proračuna 53 lokalne jedinice u razdoblju 2009. – 2011. godine
Izvor: www. mfin.hr: Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2013.-2015.
Tabelarni prikaz pokazuje smanjenje ukupnog iznosa prihoda kroz promatrano trogodišnje
razdoblje.
22
U 2011. godini ostvareni su prihodi od poreza u iznosu od 8,8 milijardi kuna, što čini 59,6%
ukupnih prihoda. u odnosu na 2010. porezni su prihodi smanjeni 0,8%.
Prihodi od pomoći ostvareni su u iznosu od 2,1 milijardu kuna, odnosno 1,2% manje nego u
2010. Njihov udio u ukupnim prihodima iznosi 14,%.
U 2011. godini smanjili su se i ostali prihodi, koji čine drugu skupinu najizdašnijih prihoda
lokalnih jedinica (26% ukupnih prihoda). u odnosu na prošlu godinu smanjeni su za 4,6%, tj.
iznose 3,8 milijardi kuna.
Dakle, u financiranju lokalnih jedinica ključno je financiranje porezima, i to prije svega
porezom na dohodak i prirezom poreza na dohodak.
2.3.2. Proračunski rashodi
Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi u obliku smanjenja ekonomija ili povećanja obveza
(Dremel i suradnici, 2011).
Rashodi lokalnih jedinica odnose se na obavljanje poslova koji su u nadležnosti lokalne
samouprave i područne (regionalne) samouprave.
Financiranje rashoda planira se na temelju posebnih zakona i odluka jedinica, a izvršavanje se
osigurava odlukama o izvršavanju proračuna, uz obvezu proračunskih korisnika da se na
temelju planiranih prihoda u proračunu namjenski sredstvima koriste racionalno i učinkovito.
Prema zakonskoj regulativi rashodi se iskazuju u razredima 3 Rashodi poslovanja i 4 Rashodi
za nabavu nefinancijske imovine. Rashodi poslovanja klasificiraju se na rashode za zaposlene,
materijalne rashode, financijske rashode, subvencije, pomoći, naknade, donacije i ostale
rashode. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine klasificiraju se po vrstama nabavljene
nefinancijske imovine (www.dubrovnik.hr)
Postoje dvije osnovne klasifikacije proračunskih rashoda koje slijede dva glavna smjera:
svrhu ili funkciju izdataka i ekonomska obilježja transakcija putem kojih je izdatak učinjen.
To su funkcijska i ekonomska klasifikacija. (Keser i suradnici, 2000)
23
Funkcijska klasifikacija rashoda pokazuje za koje se namjene troše sredstva. Rashodi
klasificirani prema funkciji kojoj su namijenjeni olakšavaju praćenje i projiciranje budućih
rashoda. Također omogućuju međunarodne usporedbe veličina izdataka bez obzira na
organizacijske promjene u državi.
Rashodi proračuna po funkcijskoj klasifikaciji grupirani su u deset skupina (www.dzs.hr):
1. Opće Javne Službe
2. Obrana
3. Javni red i sigurnost
4. ekonomski poslovi
5. Zaštita okoliša
6. Usluge unapređenja stanovanja i zajednice
7. zdravstvo
8. rekreacija, kultura i religija
9. obrazovanje
10. socijalna zaštita
Grafikon 1: Struktura funkcijskih rashoda u 2011. godini
Izvor: www.ijf.hr
24
Po ekonomskoj klasifikaciji državni rashodi su prikazani prema njihovoj ekonomskoj
namjeni. Prema Zakonu o proračunu (2012) rashodi prema ekonomskoj klasifikaciji su:
1. Rashodi za zaposlene
2. materijalni rashodi
3. financijski rashodi
4. subvencije
5. pomoći
6. naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade
7. rashodi za nabavu nefinancijske imovine
8. ostali rashodi
U današnjim vremenima krize, kada nedostaju financijska sredstva na svim razinama vlasti,
nužno je da se raspoloživa financijska sredstva što racionalnije troše kako bi se njima
osigurao maksimalno mogući standard življenja i zadovoljavanja javnih potreba.
2.3.3. Riznica
Državna riznica predstavlja složeni financijsko računovodstveni sustav državnog proračuna
podržan informatičkim tehnologijama.
Državna riznica upravna je organizacija u sastavu Ministarstva financija u kojoj se obavljaju
poslovi koji se odnose na pripremu i konsolidaciju proračuna, izvršavanje državnog
proračuna, državno računovodstvo, te na upravljanje javnim dugom, financijskom i
nefinancijskom imovinom države (www.fina.hr)
Državna riznica pretpostavlja centralizirani model upravljanja javnim izdacima koji se temelji
na principu da postoji jedan jedinstveni novčani račun preko kojeg se obavljaju sve
financijske transakcije državnog proračuna, pri čemu pojedine potrošne jedinice nemaju svoj
individualni račun, nego su njihovi računi podračuni jedinstvenog novčanog računa – Državne
riznice (Keser i suradnici, 2000)
25
Funkcije sustava državne riznice su (www.sap.com)
priprema proračuna (definiranje i procjena proračunskih prihoda, rashoda, prezentiranje
proračuna parlamentu)
izvršavanje proračuna, financijske operacije vezane na izvršenje proračuna (upravljanje
novcem i osiguravanje tekuće likvidnosti, izdavanje državnih vrijednosnica i garancija)
Upravljanje javnim dugom
Svrha riznice je racionalnije trošenje javnog novca, smanjivanje potrebe zaduživanja države
te povećavanje likvidnosti gospodarstva.
Riznica se sastoji od organizacijskih jedinica koje bi uz izgrađen državni financijski
informacijski sustav trebale osigurati potpuni nadzor i kontrolu korištenja sredstava
proračuna.
Sve financijske transakcije proračunskih korisnika obavljaju se preko sustava državne riznice,
odnosno preko jedinstvenog računa riznice, koji se nalazi u depozitu Hrvatske narodne banke.
Od 1. siječnja 2007. ukinuti su svi računi koje su proračunski korisnici imali u raznim
bankama. Uveden je model upravljanja javnim izdacima na principu postojanja jednoga
jedinstvenog novčanog računa preko kojeg se obavljaju sve financijske transakcije državnog
proračuna.
Sustav riznice poboljšava fiskalno upravljanje i alokaciju sredstava, omogućuje procjenu
učinaka odluka i njihovih alternativa prije same primjene čime bitno doprinosi efikasnijem
donošenju odluka i trošenja novca (Maletić, I., Jakir-Bajo, I., 2006.).
Osnovne funkcije riznice jesu (Vašiček, 2010):
1) Blagajnička funkcija koja obuhvaća koncentriranje svih novčanih sredstava
pomoću kojih se namiruju javni izdaci.
2) Bankarska funkcija javno-pravnih tijela koja je usmjerena na pokrivanje
proračunskog manjka.
3) Novčana i financijska kontrola koja se odnosi na praćenje i nadzor obujma
novčane mase u procesu uravnoteženja sveukupnih izdataka i kreiranja novca
te funkciju financijske kontrole ekonomskog sektora kako bi se spriječila
prekomjerna emisija novca i inflacija
26
Državna riznica podržana je informacijskom podrškom preko suvremenog financijsko
-informacijskog sustava. Dizajniran je da procesira sve transakcije koje se odnose na sve faze
proračunskog ciklusa.
Lokalna riznica po svojoj ulozi i načinu funkcioniranja istovjetna je državnoj riznici. Ona, za
razliku od državne riznice koja je vezana za državni proračun, predstavlja specifične novčane
tokove između lokalnog proračuna i proračunskih korisnika koji se financiraju iz lokalnog
proračuna (Burian, 2007).
Zakon o proračunu predviđa da se financijska sredstva svih proračunskih subjekata na
lokalnoj razini slijevaju na jedinstveni račun i da se sva plaćanja obavljaju s ovog računa.
Osim zakonskog aspekta, lokalna riznica ima poseban računovodstveni i informatički aspekt
pa se s tim u svezi može reći kako je lokalna riznica poseban način računovodstvenoga i
informatičkog praćenja priljeva i odljeva lokalnih proračunskih sredstava.
Sve više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave shvaća nužnost i prednosti
ustrojstva lokalne riznice, a kod nekih je već djelomično ili u potpunosti uvedena.
Korisnici lokalne riznice su (www.arhiva.trend.hr)
1. Jedinice lokalne i regionalne samouprave – županije, gradovi i općine
2. Proračunski korisnici – vrtići, škole, muzeji, knjižnice, pučka otvorena učilišta i sl.
Uvođenje lokalne riznice uz navedene koristi zahtjeva i investiciju u njezinu implementaciju.
Najznačajniji rashod je poboljšanje informatičkog sustava – komunikacijske infrastrukture
kao podloge i softvera kao centralnog alata podrške lokalne riznice.
Nasuprot trošku, koristi od uvođenja lokalne riznice su višestruke, mjerljive i nemjerljive.
Konkretne mjerljive koristi su direktne uštede od oko 10 posto tekućeg proračuna (trošak
platnog prometa, trošak plaća, trošak održavanja softvera kod svakog od korisnika i trošak
uredskog materijala, trošak kamata zbog neracionalnog upravljanja novčanim sredstvima...)
(www.obz.hr)
27
Sustavi riznica osiguravaju jedinicama lokalne vlasti (Burian, 2007):
potpunu povezanost podataka o planu i izvršenju proračuna (što osigurava bolju
financijsku kontrolu)
poboljšanja u dijelu financijskog planiranja, kao i stalnog nadzora financijskog
položaja lokalne jedinice, ali i proračunskih korisnika
odgovarajući i ne-standardni sustav izvještavanja o izvršavanju proračuna
kvalitetnije podatke o planu i izvršenju proračuna
pripremu financijskih i drugih izvještaja za potrebe udovoljavanja zakonskim
obvezama, ali i za potrebe analiza i financijske kontrole
28
3. FINANCIRANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE
SAMOUPRAVE)
Financiranje javnih potreba na razini samoupravnih jedinica provodi se na tri razine lokalne
vlasti: županija, gradova i općina.
Općina, grad i županija imaju prihode kojima samostalno raspolažu i njima se koriste za
obavljanje poslova iz svoga djelokruga. Financiranje lokalnih jedinica vlasti je rezultat
podjele odgovornosti, funkcija, izvora financiranja i trošenja financijskih sredstava između
središnje države i lokalnih jedinica vlasti.
Jedinice lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave imaju prihode
kojima u okviru svoga samoupravnog djelokruga slobodno raspolažu. Njihovi prihodi u
osnovi trebaju biti proporcionalni poslovima koje jedinice obavljaju. Općinama, gradovima i
županijama koje su preuzele financiranje decentraliziranih funkcija osiguravaju se sredstva
ustupanjem dodatnih udjela u porezu na dohodak te iz državnog proračuna (potpore
poravnanja) kao i pomoć za kapitalne projekte područja posebnog državnog interesa
(www.mfin.hr)
Općina, grad i županija svake godine treba donijeti proračun i odluku o izvršavanju proračuna
gdje će planirati prihode za podmirenje poslova izdataka korisnika koji se financiraju iz
njezina proračuna te osigurati redovito zakonito i učinkovito izvršavanje propisanih rashoda
tijekom godine. Nakon isteka godine općina, grad i županija mora donijeti godišnji obračun
prihoda kojim će dokazati način trošenja prikupljenih prihoda i izvršenje rashoda u odnosu na
doneseni plan proračuna (www.undp.hr)
3.1. Institucionalni okvir financiranja lokalne i područne (regionalne) samouprave
Sadašnji sustav lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj ustrojen je 1993. godine,
donošenjem temeljnih zakona kojima se uređuje teritorijalni ustroj, samoupravni djelokrug,
izborni sustav i način financiranja lokalne samouprave, te provedbom prvih lokalnih izbora.
Od formiranja sustava lokalne samouprave, sustav lokalne i područne (regionalne)
samouprave prolazi postupne promjene, čiji je cilj stabilizacija i jačanje uloge lokalne i
29
područne (regionalne) samouprave postupnim prijenosom nadležnosti sa središnje na lokalnu
razinu i prihvaćanjem europske prakse.
U skladu s procesom decentralizacije, tijekom 2001. godine izvršene su zakonske izmjene
čime su tvoreni uvjeti za novi razvoj lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Njime su
županije definirane kao jedinice područne (regionalne) samouprave kojima je zajamčen širok
samoupravni djelokrug kao i jedinicama lokalne samouprave, tj. gradovima i općinama.
Danas, pravne okvire ustroja samoupravnih jedinica u Republici Hrvatskoj čine (Čulo, B.,
Matić, I., 2007)
• Ustav Republike Hrvatske (1990. godina),
• Europska povelja o lokalnoj samoupravi,
• Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi i
• Zakon o područjima županija, gradova i općine u Republici Hrvatsko (1992. godina).
Ustavnim odredbama građanima je zajamčeno pravo na lokalnu i područnu samoupravu, na
samostalnost u obavljanju lokalnih poslova, vlastite prihode, slobodno raspolaganje
prihodima, samostalno uređivanje unutarnjeg ustroja i djelokruga samoupravnih tijela, kao i
neposredan izbor članova predstavničkih tijela. Samoupravna prava ostvaruju se putem
predstavničkih tijela koja se formiraju od predstavnika izabranih na demokratskim tajnim
izborima provedenim po principu neposrednog, jednakog i općeg biračkog prava. Pored toga,
građani mogu izravno sudjelovati u rješavanju pitanja od lokalne važnosti putem referenduma
i drugih oblika neposrednog odlučivanja.
Prihodi za financiranje lokalnih potreba osiguravaju se u skladu s odredbama Zakona o
financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a sustav financiranja
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj utvrđuje se
područno ustrojstvo Republike Hrvatske te se određuju područja svih županija, gradova i
općina u Republici Hrvatskoj, njihovi nazivi i sjedišta i gradova, postupak koji prethodi
promjeni područnog ustrojstva i druga pitanja važna za područno ustrojstvo jedinica lokalne
samouprave, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave.
Na osnovi ustavnih odredbi, donesen je niz zakona i uredbi koje detaljnije uređuju sustav
lokalne i područne (regionalne) samouprave, te prava i obveze jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave. Specifična prava i obveze jedinica lokalne i područne (regionalne)
30
samouprave, kada je riječ o obavljanju poslova iz njihovog zakonom propisanog djelokruga,
razrađeni su posebnim zakonima.
Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jest općina, grad i županija čija tijela
obavljaju funkcije, izvršavaju zadaće i donose programe propisane zakonom i odlukama
donesenima temeljem zakona, za što se sredstva osiguravaju u njihovu proračunu (Zakon o
proračunu, 2012)
Županija je jedinica područne (regionalne samouprave) čije područje predstavlja prirodnu,
povijesnu, prometnu gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi
obavljanja poslova područnog (regionalnog) značenja.
Zakonom o lokalnoj i područnom (regionalnoj) samoupravi propisano je da je grad i kao
jedinica lokalne samouprava:
• sjedište županije
• svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu,
prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu.
Iznimno, gdje za to postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski, geoprometni), gradom se
može utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava gornja dva uvjeta.
Izmjenom Zakona o lokalnoj područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2005. godine definiran je
„veliki grad“ kao posebna vrsta jedinica lokalne samouprave. Veliki gradovi su jedinice
lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna
i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika
(www.polis.iju.hr)
Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih
mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana
zajedničkim interesima stanovništva.
Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja
kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu ustavom ili zakonom dodijeljeni
državnim tijelima.
31
Postojeći zakonski okvir jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave jamči važnu
ulogu u upravljanju, organizaciji i izravnom pružanju javnih usluga građanima.
3.2. Samoupravni djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave
Briga o zadovoljavanju lokalnih javnih potreba je osnovni razlog postojanja lokalnih jedinica
vlasti i njihova osnovna zadaća. Kako je proračun središnje države ograničen lokalne jedinice
vlasti mogu najbolje prepoznati potrebe lokalnog stanovništva za javnim dobrima i uslugama
jer su im najbliže te time će zadovoljenje lokalnih potreba biti učinkovitije.
U cijelom svijetu sve više jača trend decentralizacije države, koja se najjednostavnije definira
prijenosom političke moći i utjecaja s više razine vlasti (središnje države) na niže razine vlasti
na (regionalnu i lokalnu vlast).
Ustroj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj izvršen je
prema suvremenim teorijskim i praktičnim rješenjima koje su prihvatile gotovo sve razvijene
zemlje svijeta.
Prema prihvaćenom konceptu lokalna vlast je dana građanima uz donošenje odluka na više
razina. Uspješnost funkcioniranje lokalnog sustava temelji se na podjeli fiskalnih
odgovornosti između središnje i lokalnih razina vlasti, te na principima fiskalne
decentralizacije koja se provodi u okviru sustava lokalnih financija koje su sastavnica ukupnih
javnih financija (Čulo, B., Matić, I., 2007)
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku danas u Hrvatskoj uz Grad Zagreb djeluje 126
gradova i 429 općina što čini ukupno 576 lokalnih jedinica vlasti. Prema popisu stanovništva
iz 2011. Godine u Hrvatskoj živi 4.290.612 stanovnika, s time da u gradovima (uključujući
grad Zagreb) živi oko 70% stanovništva, dok u općinama oko 30% što upućuje na zaključak
da Hrvatska, kao zemlja s relativno malim brojem stanovnika ima vrlo decentraliziranu
administraciju.
32
Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi općine i gradovi, u svom
samoupravnom djelokrugu, izvršavaju zadatke od lokalne važnosti koji se izravno
zadovoljavaju potrebe građana, i koji ne spadaju u Ustavom ili zakonom propisani djelokrug
državnih tijela. Kad je riječ o županijama, zakon propisuje da one izvršavaju zadatke od
područne važnosti (www.polis.iju.hr).
Tako gradovi i općine u svome samoupravnom djelokrugu obavljaju ove poslove lokalnog
značenja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana (www.uprava.hr):
Uređenje naselja i stanovanje
Prostorno i urbanističko planiranje
Komunalno gospodarstvo
Briga o djeci
Socijalna skrb
Primarna zdravstvena zaštita
Odgoj i osnovno obrazovanje
Kultura, tjelesna kultura i šport
Zaštita potrošača
Zaštita i unapređenje prirodnog okoliša
Protupožarna i civilna zaštita
Promet na području općine ili grada
Ostale poslove sukladno posebnim zakonima
Uočljivo je kako Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi razlikuje dvije vrste
jedinica lokalne samouprave (općine i gradovi), ali ne iznosi nikakve razlike kad je riječ o
njihovu samoupravnom djelokrugu. Sve jedinice lokalne samouprave u načelu imaju jednak
samoupravni djelokrug, te jednaka prava i odgovornosti, bez obzira na njihovu veličinu,
stupanj razvijenosti, geografski položaj, te fiskalne ili administrativne kapacitete. Najveći
nedostatak tako definiranog sustava je nemogućnost obavljanja javnih funkcija na istoj razini
kvalitete zato što se lokalne jedinice razliku po veličini, gospodarskoj snazi te drugim
kapacitetima koji im stoje na raspolaganju.
33
Veliki gradovi i sjedišta županija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju ove poslove
lokalnog značenja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana (www.uprava.hr: Koja su
obilježja i samoupravni djelokrug velikih gradova?):
uređenje naselja i stanovanje
prostorno i urbanističko planiranje
komunalno gospodarstvo
brigu o djeci
socijalnu skrb
primarnu zdravstvenu zaštitu
odgoj i obrazovanje
kulturu, tjelesnu kulturu i šport
zaštitu potrošača
zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša
protupožarnu i civilnu zaštitu
promet na svom području
održavanje javnih cesta
izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz izgradnju i
prostorno uređenje
te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Županije u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove područnog (regionalnog
značenja), usklađuju interese ravnomjernog razvitka svojih općina i gradova te županije
kao cjeline, a osobito poslove uz (www.uprava.hr: Samoupravni djelokrug općine, grada
i županije):
Obrazovanje
Zdravstvo
Prostorno i urbanističko planiranje
Gospodarski razvoj
Promet i prometna infrastruktura
Održavanje javnih cesta
Planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova
Izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola,
34
drugih akata vezanih uz gradnju i prostorno uređenje za područje unutar županije, a izvan
područja velikih gradova
te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Pored županija, javne funkcije iz samoupravnog djelokruga županije na svom području mogu
preuzeti općine i gradovi pod uvjetom da su osigurali dovoljno sredstava za njihovo
financiranje.
3.3. Izvori financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Proračuni središnje fiskalne vlasti su sve više ograničeni, sve se više odgovornosti za javne
funkcije prenosi na lokalne jedinice. Pri tome je nezaobilazno pitanje izbora instrumenata za
prikupljanje prihoda lokalnih jedinica na temelju kojih će se djelotvorno povezati lokalna
politika i ukupan ekonomski razvoj cijele države.
Lokalnim i regionalnim jedinicama potrebni su dostatni prihodi kako bi uspješno obavile
samoupravne funkcije, podmirile zakonima definirane javne potrebe te lokalnom stanovništvu
pružile razinu javnih dobara i usluga u skladu s njihovim potrebama.
Pri utvrđivanju modela financiranja lokalnih jedinica vlasti fiskalna teorija govori o
poštovanju ekonomskih načela fiskalne decentralizacije.
Sustav financiranja lokalne samouprave prilično je složen i obuhvaća različite izvore prihoda.
Lokalne jedinice stječu prihode iz vlastitih i zajedničkih poreza, pomoći iz županijskog i
državnog proračuna, neporeznih prihoda i zaduživanjem (Bajo, A. Jurlina, A. D., 2008).
35
3.3.1. Vlastiti prihodi
Vlastiti izvori prihoda se sastoje od lokalnih poreza (porez na dobit, porez na dohodak
fizičkih osoba i sl.) te raznih korisničkih naknada (naknade za električnu energiju,
zbrinjavanje otpada…).
Uvođenje lokalnih poreza ovisi o veličini geografskog područja, fiskalnim kapacitetima
lokalnih jedinica koji utječu na uvođenje lokalnih poreza i o utvrđivanju osnovica i stopa
poreza. Bitno je da su lokalni porezi stabilni jer moraju lokalnoj jedinici osigurati redovite
prihode s ciljem zadovoljenja potreba lokalne zajednice.
Uvođenje korisničkih naknada predstavljaju najvažniji izvor neposrednih vlastitih izvora radi
plaćanja za učinjene usluge ili nekapitalno dobro koje nije industrijske prirode.
Sukladno Zakonu o financiranju jedinca lokalne i područne (regionalne) samouprave vlastiti
prihodi općina i gradova jesu:
1. prihodi od vlastite imovine
2. općinski odnosno gradski porezi,
3. prihodi od kazni i imovine stečene ovrhom
4. upravne i boravišne pristojbe u skladu s posebnim zakonom,
6. komunalne naknade, doprinosi utvrđene posebnim zakonom,
7. naknade za uporabu javnih općinskih ili gradskih površina,
8. drugi prihodi utvrđenim posebnim zakonom.
Općine ili gradovi također mogu uvesti prirez porezu na dohodak, porez na potrošnju, porez
na kuće za odmor, porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište, porez na
nekorištene poduzetničke nekretnine, porez na tvrtku ili naziv, porez na korištenje javnih
površina.
36
Grafikon 2: Porezni prihodi lokalnih jedinica (u mil. kuna)
Izvor: www.efzg.hr, Bajo: Izvori prihoda lokalnih jedinica
3.3.2. Zajednički prihodi
Prihodi poreza na dohodak te poreza na promet nekretninama lokalne jedinica dijele s
državom te predstavljaju njihov najizdašniji prihod.
Od godine 2001., usporedo s prijenosom funkcija s područja zdravstva, osnovnog i
srednjoškolskog obrazovanja i socijalne skrbi na jedinice lokalne i područe (regionalne)
samouprave (županije i 32 grada), država je povećala udio poreza osobni dohodak kako bi se
financirale prenesene funkcije. Osim toga, jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave smještene na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i
otocima imaju pravo na veći dio poreza prikupljenih na njihovome području
(www.polis.iju.hr).
37
Prihod od poreza na dohodak dijeli se između države, općine, grada i županije dok se porez na
promet nekretnina dijeli između države, općine i grada.
Grafikon 3: Zajednički porezi od 2002. do 2007. godine (u %)
Izvor: www.efzg.hr, Bajo: Izvori prihoda lokalnih jedinica
3.3.3. Lokalni neporezni prihodi
Lokalni neporezni prihodi su namjenski prihodi, odnosno mogu se upotrijebiti za točno
utvrđene namjere.
Razlikuju se državne pristojbe i pristojbe lokalnih jedinica (županija, općina i gradova).
Državne pristojbe/naknade plaćaju se izravno za obavljene usluge. Međutim, na državnoj
razini treba razlikovati naknade državnih tijela i naknade javnih poduzeća (Hrvatske vode,
Hrvatske šume).
Državne pristojbe/naknade plaćaju se komunalnim poduzećima u vlasništvu lokalnih jedinca.
38
Grafikon 4: Lokalni neporezni prihodi (u mlrd kuna)
Izvor: www.efzg.hr, Bajo: Izvori prihoda lokalnih jedinica
U strukturi lokanih neporeznih prihoda najveći udio imaju komunalne naknade i doprinosi.
Njima se financiraju komunalne usluge od interesa za fizičke i pravne osobe, financira
građenje i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području općina,
gradova i županija. Neki od primjera komunalnih usluga jesu: prijevoz putnika, odlaganje
komunalnog otpada, održavanje javnih površina, groblja, obavljanje dimnjačarskih poslova i
drugo.
3.3.4. Pomoći
Razlike u stupnju razvoja pojedinih područja zahtijevaju ublažavanje nejednakosti koje su
nastale zbog različitih prirodnih, demografskih, ekonomskih i političkih prilika u kojima sus e
razvijala pojedina područja. Nejednakost između vlastitih izvora prihoda i rashoda na nižim
razinama vlasti zahtijeva međuvladine transfere za zatvaranje fiskalnog jaza kako bi se
osigurao minimum javnih usluga na lokalnim razinama (Bajo, A. Jurlina, A. D., 2008).
Osiguranje sredstava za financiranje javnih potreba temelji se na raspodjeli sredstava između
središnje države i lokalnih jedinica koja se provodi okomitim i horizontalnim aktivnim
financijskim izravnanjem. Funkcija okomitog financijskog izravnanja podrazumijeva
39
raspodjelu poreznih prihoda između središnje države i jedinica lokalne i područne
samouprave koji su posljedica nesklada između odgovornosti lokalne vlasti u osiguranju
lokalnih javnih dobara i usluga, te njezinih prihoda. Horizontalno financijsko izravnanje
podrazumijeva dodjelu sredstava središnje države slabije razvijenim samoupravnim
jedinicama kao rezultat neravnomjernog gospodarskog razvoja lokalnih jedinica (Čulo. B.,
Matić, I., 2007)
U Hrvatskoj još nisu izrađene detaljne analize fiskalnih i gospodarskih nejednakosti lokalnih
jedinica niti je utvrđen kvalitetan model fiskalnog izravnanja. Čak 275 lokalnih jedinica
dobilo je poseban status u sustavu financiranja, a to su područja posebne državne skrbi,
brdsko-planinska područja i neki otoci s posebnim statusom u financiranju kapitalnih
projekata. Glavni instrument ublažavanja vertikalnih fiskalnih nejednakosti jesu zajednički
porezi (dijeljenje poreza), dok glavni instrument ublažavanja horizontalnih fiskalnih
nejednakosti jesu dotacije.
3.3.5. Kapitalni prihodi
Kapitalni se prihodi dijele na prihode od financijske imovine i na prihode od nefinancijske
Imovine.
Kapitalni prihodi su (Bajo, A., Jurlina Alibegović, D. 2008):
Prihodi od financijske imovine (prihodi od kamata, pozitivnih tečajnih razlika i dividendi
te prihodi od dobiti trgovačkih društava i financijskih institucija)
Prihodi od zakupa i iznajmljivanja nefinancijske imovine
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine ostvarenih prodajom prirodnih bogatstva (rudna,
vodna bogatstva…), proizvedene imovine (stambeni, poslovni objekti…), postrojenja i
opreme, prijevoznih sredstava, knjiga i umjetničkih djela te plemenitih metala.
40
3.3.6. Zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Lokalne i regionalne vlasti sa stabilnim fiskalnim kapacitetom se povremeno služe
zaduživanjem radi financiranja kapitalnih projekata, a katkad i radi financiranja tekućih
proračunskih deficita.
Najčešći razlozi zaduživanja jesu (www.udruga-opcina.hr):
Rastuće potrebe za kapitalnim investicijama u županijama, gradovima i općinama
Neodgovarajuća struktura prihoda u lokalnim proračunima
Manjak sredstava u županijskim, gradskim i općinskim proračunima za financiranje
razvojnih projekata korisnika lokalnih proračuna planiranih u Planu razvojnih programa
JLP(R)S i utvrđenih u dokumentima o srednjoročnim/dugoročnim planovima razvoja
Zaduživanje lokalnih jedinica podložno je različitim rizicima zbog kojih moraju dobiti
jamstva središnje države: država jamči da će vratiti glavnicu i kamatu duga ako to ne bude
mogla učiniti lokalna vlast.
Lokalne jedinice se mogu zaduživati kratkoročno i dugoročno. Kratkoročno zaduživanje
lokalnih jedinica postoji kako bi se omogućilo ublažavanje lokalnih proračunskih deficita
nastalih zbog neujednačene dinamike pritjecanja prihoda u proračun tijekom godine.
Međutim, Vlada ne odobrava zaduživanje proračuna lokalnih jedinica za tekuću nelikvidnost i
za deficitarno financiranje, odnosno za minuse na tekućem računu proračuna.
Zbog toga je odluka o kratkoročnom zaduživanju rezultat procjene lokalne jedinice da u tijeku
godine može osigurati vraćanje glavnice i kamata kratkoročnog kredita te uredno podmirenje
tekuće obveze. (Bajo, 2008.)
Lokalne jedinice se zadužuju dugoročno radi financiranja kapitalnih projekata koje ne bi
mogle financirati iz vlastitih proračunskih prihoda. Lokalne jedinice sa stabilnim fiskalnim
kapacitetima (uglavnom veći gradovi) zadužuju se kreditima kod banaka te izdavanjem
lokalnih (municipalnih) obveza.
41
U Hrvatskoj, lokalne se jedinice još oslanjaju na klasične kredite kao oblik osiguranja
sredstava za financiranje kapitalnih projekata te je malo poticaja za izdavanje lokalnih
obveznica (Bajo, A., Jurlina Alibegović, D. 2008).
42
4. UPUTE ZA IZRADU PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE
(REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Obveza ministarstva financija jest dostaviti općinama, gradovima i županijama upute za
izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Te upute se temelje na
Zakonu o proračunu i Smjernicama ekonomske i fiskalne politike kao i strateškim prioritetima
iz Strategije Vladinih programa.
Temeljem ovih uputa svaka općina, grad i županija ima zakonsku obvezu sastaviti svoje
Upute za izradu proračuna i dostaviti ih svojim proračunskim i izvanproračunskim
korisnicima s tim da treba primjenjivati obveznu:
1. metodologiju izrade, predlaganja i donošenja financijskih planova s limitima
2. parametre dozvoljenog rasta i obrasce financijskih planova te subjekte i rokove dostave za
proračunske korisnike u sklopu funkcija koje se decentraliziraju (www.spi.hr).
4.1. Makroekonomske projekcije RH za razdoblje 2013-2015.
Negativno kretanje ekonomske aktivnosti, koje traje još od 2008. godine, i nadalje je prisutno
čemu je u značajnoj mjeri doprinijelo novo produbljivanje financijske i ekonomske krize u
inozemstvu. Takva kretanja pokazala su i da je dosadašnji model ekonomskog rasta temeljen
na rastu osobne potrošnje iscrpljen, te da je potreban prelazak na model rasta koji će se
temeljiti na ulaganju u produktivne sektore i općenito rastu proizvodnje.
43
Grafikon 5: Realni međugodišnji rast BDP-a
Izvor: www. mfin.hr: Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2013.-2015.
Nakon učinaka svjetske financijske i gospodarske krize koji su se na hrvatsko gospodarstvo u
najvećem dijelu odrazili tijekom 2009. godine, kada je realni bruto domaći proizvod smanjen
6,9%), i ublažavanja negativnih kretanja u 2010. godini (pad BDP-a od 1,4%), tijekom 2011.
godine zabilježena je stagnacija realne ekonomske aktivnosti. Realna stopa rasta bruto
domaćeg proizvoda iznosila je 0,0% u 2011. godini.
U drugoj polovici 2011. godine došlo je do pogoršanja makroekonomskih uvjeta u
međunarodnom okruženju, što je rezultiralo korekcijom makroekonomskih projekcija naniže,
premda se do kraja projekcijskog razdoblja očekuje ubrzanje realnog rasta bruto domaćeg
proizvoda. Makroekonomske projekcije za razdoblje 2013. – 2015 temelje se na procjeni
utjecaja provedenih i najavljenih mjera ekonomske politike za naredno razdoblje te na
dostupnim informacijama i statističkim pokazateljima objavljenim do početka srpnja 2012.
godine.
Tako se u 2013. godini predviđa rast od 1,8%, u 2014. godini rast od 3,0% te 3,5% u 2015.
godini. Takva očekivanja gospodarskog oporavka se temelje a pozitivnom doprinosu domaće
potražnje kao i povoljnijim gospodarskim kretanjima u međunarodnom okruženju,
(prvenstveno jačanjem gospodarske aktivnosti Europske unije) te općim nastavkom povoljnih
gospodarskih kretanja u okruženju.
44
Tablica 2: Projekcije makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske
Izvor: www. mfin.hr: Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2013.-2015.
U narednim godinama očekuje se postupni oporavak potrošnje kućanstava te ubrzanje njenog
realnog rasta s 0,7% u 2013. na 2,7% u 2014. te 2,9% u 2015. godini. Ovakva projekcija prije
svega sadržava predviđanje povoljnijih kretanja na tržištu rada te optimističnijeg raspoloženja
kućanstava što je povezano i sa skorim pristupanjem Europskoj uniji.
U skladu s provođenjem fiskalne konsolidacije, kojom se očekuje značajno smanjenje
proračunskih rashoda kao udjela u BDP-u, u razdoblju 2012. – 2014. predviđa se realno
smanjivanje državne potrošnje. Projicirani realni pad državne potrošnje iznosi 1,6% u 2013. te
0,2% u 2014. godini. U 2015. godini očekuje se realni rast državne potrošnje od 0,9%.
Najveći doprinos gospodarskom rastu u 2012. i 2013. godini te značajan doprinos u narednim
godinama projekcijskog razdoblja doći će od bruto investicija u fiksni kapital. Predviđa se
njihov realni rast od 9,0% u 2013., zatim 4,9% u 2014. te 4,3% u 2015. godini. Rast ove
komponente u 2013. godini bit će generiran pokretanjem investicijskog ciklusa javnih
poduzeća dok će investicije privatnog sektora uslijediti.
Pretpostavka je da će u zadnje dvije godine projekcijskog razdoblja izvoz roba i usluga davati
najveći doprinos gospodarskom rastu. Očekuje se da će izvoz roba i usluga ubrzati svoj realni
rast sa 2,5% u 2013. na 4,7% u 2014. te 5,9% u 2015. godini. Ovakva projekcija, uz
očekivano jačanje inozemne potražnje, pretpostavlja i snažno usporavanje pada domaćeg
udjela na hrvatskim izvoznim tržištima prema kraju projekcijskog razdoblja te njegovo blago
povećanje na kraju projekcijskog razdoblja.
U projekcijskom razdoblju, u skladu s rastom domaće potražnje, realni rast uvoza roba i
usluga ubrzat će s 3,5% u 2013. na 4,4% u 2014. te 4,7% u 2015. godini. U 2013. godini
45
doprinos neto izvoza gospodarskom rastu tako će biti negativnog predznaka, dok se u
nastavku projekcijskog razdoblja očekuje kako će on biti blago pozitivan te postupno rasti. To
će, uz projiciran snažan rast izvoza roba i usluga, prije svega biti omogućeno djelomičnom
supstitucijom uvoza energenata domaćom proizvodnjom.
Očekuje se da će slaba domaća potražnja i smanjen jedinični trošak rada djelovati u smjeru
ublažavanja rasta cijena. U 2013. godini predviđa se prosječna inflacija na razini od 2,7%, pri
čemu bi osnažili pritisci na potrošačke cijene od strane domaće potražnje, no, s druge strane,
očekuje se smanjenje uvoznih inflatornih pritisaka u skladu s padom cijena sirovina, pa se u
narednom razdoblju očekuje se daljnje usporavanje prosječne inflacije na 2,4% u 2014. te
2,3% u 2015. godini.
Predviđa se da će se u 2013. godini, u skladu s opisanim gospodarskim oporavkom, zaustaviti
negativni trendovi na tržištu rada. Slijedom toga, projicirano je smanjenje prosječne anketne
stope nezaposlenosti na 14,1% u 2013., 13,3% u 2014. te 12,2% u 2015. godini
(www.mfin.hr)
4.2. Kretanje proračunskih agregata u razdoblju 2013-2015.
U skladu s projiciranim kretanjima prihoda i rashoda svih razina proračuna opće države
(državni proračun, proračune lokalnih jedinica i izvanproračunski fondovi) u nastavku su
iznijete veličine prihoda, rashoda i manjka/viška proračuna u razdoblju od 2011.-2015.
godine.
46
Tablica 3: Kretanje prihoda, rashoda i ukupnog manjka/viška proračuna opće države u
razdoblju 2011.-2015.
Izvor: www. mfin.hr: Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2013.-2015.
U narednom razdoblju očekuje se smanjenje manjka s 3,0% BDP-a u 2013. godini na 2,2% u
2014. odnosno 1,6% BDP-a u 2015. godini. Najveći doprinos smanjenju manjka dati državni
proračun koji će u 2013. zabilježiti manjak od 2,7% BDP-a, u 2014.od 2,1% BDP-a, a u 2015.
godini od 1,3% BDP-a. Manjak izvanproračunskih korisnika će u 2013. godini iznosit će
0,3% BDP-a. Pritom se očekuju investicije Hrvatskih voda i Hrvatskih cesta, što je u skladu s
programom investicijskih aktivnosti i ulaganja u obnovu i razvitak vodoopskrbe odnosno
gradnje i rekonstrukcije državnih cesta, tj. njihova održavanja i upravljanja. U naredne dvije
godine manjak izvanproračunskih korisnika zabilježit će razinu od 0,1% BDP-a, odnosno
0,3% BDP-a. Lokalne jedinice zabilježit će uravnotežen proračun u promatranom
srednjoročnom razdoblju.
47
5. PRIHODI I PRIMICI OPĆINE VIŠKOVO
U ovom poglavlju analizirani su prihodi, primici u razdoblju od 2010. do 2013. godine.
Također, dan je sustavan pregled njihova trošenja, odnosno izvršavanja proračuna kao i
projekcija kretanja prihoda proračuna Općine Viškovo za 2014. godinu.
5.1. O Općini Viškovo
Općina Viškovo smjestila se u sjeverozapadnom riječkom zaleđu na svega 19 km2.
Zbog blizine grada Rijeke, Opatije, graničnog prijelaza za Slovenijom, dobre prometne
povezanosti i blizine mora, ovaj kraj je oduvijek bio privlačan za stanovanje. Nakon
višestoljetne stočarske i poljodjelske tradicije, prekretnicu u društveno-ekonomskom razvoju
ovoga kraja obilježila je 1993.g. kada je utemeljena Općina Viškovo. Tada počinje njezin
gospodarski uzlet. Općinska uprava je odmah pokrenula niz mjera kojima se direktno poticao
gospodarski razvoj. Započelo se s izradom planova prostornog uređenja te konstrukcijom i
izgradnjom prometnica i javne rasvjete te ostala infrastruktura. Otvorene su 3 radne zone:
Marinići, Mavri i Marišćina, istovremeno općinska je vlast uvela i poticajne mjere za razvoj
gospodarstva. (Radetić-Tomić, V., 2009)
Prilikom osnivanja Općine područje broji 6 918 stanovnika, da bi 2011. godine taj broj
porastao na 14 445 stanovnika, što je rast za oko 60%. Općina Viškovo je poslije Rijeke druga
najnaseljenija jedinica lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj županiji.
48
U 2011. godini na području Općine Viškovo djelovalo je 757 poduzetnika (436 pravnih osoba
i 321 fizička osoba) što je preko 3% od ukupnog broja poduzetnika u Primorsko-goranskoj
županiji. Gotovo sva poduzeća spadaju u skupinu malih poduzetnika. Najveći broj djeluje u
području trgovine na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala i u građevinarstvu.
Strateški ciljevi Općine Viškovo su (www.opcina-viskovo.hr):
povećanje gospodarskih aktivnosti kroz razvoj proizvodnih i uslužnih djelatnosti,
izgradnja komunalne infrastrukture,
razvoj selektivnih oblika turizma i izgradnja osnovne infrastrukture za razvoj novih oblika
turističke ponude uz prioritet zaštite okoliša,
očuvanje prirodne, kulturne i tradicijske baštine,
razvoj poljoprivrede proizvodnjom autohtone hrane i proizvoda prema načelu ekološke
proizvodnje,
osiguravanje prostorno-planskih pretpostavki za razvoj,
povećanje standarda stanovnika i kvalitete života,
povećanje zaposlenosti stanovništva,
dugoročna stabilnost prihoda Općine Viškovo,
povećanje socijalne sigurnosti mještana,
povećanje standarda zdravstvenih usluga,
razvoj sporta,
briga o djeci predškolskog uzrasta,
briga o osobama starije životne dobi.
Misija općinske uprave Općine Viškovo je efikasno, pravodobno i kvalitetno izvršavanje
funkcija i zadataka sukladno odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)
samoupravi i ostale zakonske regulative. Općinska uprava Općine Viškovo unapređuje
kvalitetu života i rada omogućavanjem participacije u odlučivanju, odgovornim upravljanjem
javnim dobrima, protokom informacija, efikasnim i transparentnim radom administracije,
kako bi Viškovo kao mjesto življenja bio poželjna i sigurna općina u kojoj je ugodno živjeti i
raditi.
49
Tijela Općine Viškovo su Općinsko vijeće, koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti
Općine, te Općinski načelnik, kao zastupnik i nositelj izvršne vlasti Općine
Za obavljanje upravnih, stručnih i drugih poslova iz samoupravnog djelokruga Općine,
ustrojeni su upravni odjeli: odjel ureda načelnika, odjel za proračun, financije i gospodarstvo,
te odjel za urbanizam, komunalni sustav i ekologiju. Općina u 2011. ima 14 zaposlenika i dva
proračunska korisnika u kojima radi 18 zaposlenika. Doneseni su Statut, Poslovnik o radu
općinskog vijeća, Pravilnik o unutarnjem redu, Pravilnik o radu i drugi akti.
5.2. Prihodi i primici Općine Viškovo
Kako bi financirala svoje rashode i izdatke, Općina Viškovo se služi vlastitim i tuđim
izvorima prihoda i primitaka.
U nastavku je dan pregled ostvarenih prihoda i primitaka za razdoblje od 2010. do 2012.
godine, planiranih za 2013. godinu te projiciranih za 2014. i 2015. godinu.
5.2.1. Vlastiti izvori prihoda i primitaka Općine Viškovo za razdoblje od 2010. do 2013. godine
Osnovni izvor prihoda u Općini Viškovo jesu vlastiti prihodi. Njihov sustavan pregled u
razdoblju od 2010. do 2013. godine dan je u narednoj tablici. Vrijednosti za 2010., 2011. i
2012. godinu su ostvarene, dok za 2013. su planirane.
50
Tablica 4: Vlastiti prihodi Općine Viškovo za 2010., 2011., 2012. i 2013. godinu
Izvor: Izrada studenta temeljem Godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna
51
Tablica je sastavljena na temelju godišnjih izvještaja Općine Viškovo o izvršenju proračuna.
U tablici je prikazana vrsta vlastitih prihoda za 2010., 2011., 2012., i 2013. godinu i iznos
svakog pojedinog prihoda za danu godinu. Prihodi su razvrstani u glavne grupe i podgrupe
unutar grupa. Na temelju nje može se uočiti kretanje pojedinog prihoda u toku četiri godine.
Općina prikuplja prihode iz prihoda poslovanja i prihoda od prodaje nefinancijske imovine.
Njihov pregled dan je u narednom grafikonu.
Grafikon 6. Glavne vrste prihoda Općine Viškovo
0
10000000
20000000
30000000
40000000
50000000
60000000
2010. 2011. 2012. 2013.
glavne grupe prihoda
6. Prihodi poslovanja 7 prihod od prodaje nefinancijske imovine
Izvor: Izrada studenta
Kroz promatrano razdoblje Općina Viškovo ostvaruje većinom prihode iz poslovanja, dok
prihodi od prodaje nefinancijske imovine čine tek neznatan iznos.
52
Prihodi od poreza
Što se tiče prihoda od poreza Općina Viškovo prikuplja prihode od poreza i to: od poreza na
dohodak, poreza na imovinu te poreza na robe i usluge. Njihov sustav pregled kretanja kroz
promatrano razdoblje dan je u grafikonu 2.
Grafikon 7. Prihodi od poreza za razdoblje od 2010. do 2013. godine
Izvor: Izrada studenta
Može se zaključiti kako je trend kretanja prihoda od poreza kroz promatrano razdoblje rastući.
Najveći udio u čine prihodi od poreza na dohodak, zatim porezi na imovinu, zatim porezi na
robu i usluge. Tako u 2010. godini porez na dohodak ima udio u prihodu od poreza u iznosu
od 88%, u 2011. 89%, 2012. 90% te u 2013. godini ponovno 90%.
53
Porez na dohodak (grafikon 8) je najveći porezni prihod. Najveći udio u čini porez na
dohodak od nesamostalnog rada, dok na poreze od samostalnih djelatnosti, od imovine i
imovinskih prava, te kapitala i dohotka po nadzoru otpada tek 1-2 % po svakome.
Grafikon 8: Porez na dohodak za razdoblje od 2010. do 2013. godine
Izvor: Izrada studenta
Porez na dohodak je porez koji Općina samostalno prikuplja, a koji se potom dijeli između
države, županije i općine. S obzirom da Općina Viškovo ne financira decentralizirane funkcije
od ukupno prikupljenih prihoda poreza na dohodak zadržava tek 56,5%.
Općina Viškovo, sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave, ima pravo obveznicima poreza na dohodak sa svoga područja propisati plaćanje
prireza porezu na dohodak i to u visini do 10%. Međutim, otkad Općina postoji nije uveden
takav porez.
Prihod poreza na imovinu sastoji se od stalnog poreza (poreza kuće na odmor) te povremenog
poreza na imovinu (poreza na promet nekretnina). U periodu od 2010-2013, najveći udio u
porezima na imovinu imali su povremeni porezi na imovinu dok stalni porezi na imovinu u
promatranom razdoblju čine manje od 1%.
Porez na promet nekretnina pripada grupi zajedničkih prihoda, odnosno prikupljenih 60%
iznosa ove vrste prihoda zadržava općina dok se ostatak dijeli na županiju i državu.
54
Zakon o financiranju jedinice lokalne i područne samouprave dopušta uvođenje pojedinih
vlastitih izvora prihoda. Općina Viškovo je tako uvela porez na potrošnju alkoholnih i
bezalkoholnih pića te porez na tvrtku, no s njima ostvaruje tek manje značajne iznose prihoda.
Naredni grafikon prikazuje podjelu prihoda od poreza na robu i usluge.
Grafikon 9. Porez na robu i usluge za razdoblje od 2010. do 2013. godine
Izvor: Izrada studenta
Porez na korištenje dobara (porez na tvrtku) je za dva do tri puta viši od poreza na promet
(porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića) te pokazuje trend rasta, dok porez na
promet stagnira.
55
Prihodi od imovine
Prihodi od imovine, odnosno prihodi od financijske i nefinancijske imovine spadaju u grupu
kapitalnih prihoda. U idućem grafikonu prikazana je struktura i trend kretanja ove vrste
prihoda.
Grafikon 10: Prihod od imovine za razdoblje od 2010. do 2013. godine
Izvor: Izrada studenta
Trend kretanja prihoda od financijske imovine je opadajući. Navedeno znači kako su prihodi
od kamate na dane zajmove i kamate na oročena sredstva i a vista depozite smanjeni što može
uputiti na zaključak kako se slobodna, neiskorištena sredstva kojima Općina raspolaže u
promatranom razdoblju smanjila.
Prihodi od nefinancijske imovine, poput naknada za koncesije, zakupa i iznajmljivanja
imovine, naknade za grobna mjesta i drugo, su, u pravilu, rastući.
56
Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima
Prihodi od koje Općina prikuplja od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima
spadaju u lokalne neporezne prihode sa unaprijed utvrđenom namjenom i čine značajan dio
lokalnog proračuna Općine Viškovo.
Grafikon 11: Prihod od administrativnih pristojbi za razdoblje od 2010. do 2013. godine
Izvor: Izrada studenta
Upravne i administrativne pristojbe čine tek neznačajan udio u ovoj vrsti prihoda. Viši udio
imaju prihodi po posebnim doprinosima, čiji je trend kretanja oscilirajući. Značajniji udio,
naročito u 2011. i 2012. godini čine prihodi od komunalnih naknada.
57
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine sastoje se od prihoda od prodaje neproizvedene te
proizvedene dugotrajne imovine. U nastavku je prikazan njihov trend kretanja.
Grafikon 12: Prihod od prodaje nefinancijske imovine za razdoblje od 2010. do 2013. godine
Izvor: Izrada studenta
Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine u promatranom razdoblju značajno
rastu zbog prihoda koje je Općina ostvarila prodajom građevinskih zemljišta (prirodnih
bogatstava). Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine sastoje se uglavnom od
prodaje stambenih objekata. Trend kretanja ove vrste prihoda se smanjuje i čini tek manje
značajan prihod Općine.
0
50000
100000
150000
200000
2010. 2011. 2012. 2013.
prihod od prodaje nefinanc ijs ke imovine
71 prihod od prodajeneproiz vedene imovine
72 prihodi od prodajeproiz vedene dugotrajneimovine
58
Primici od danih zajmova
U računu financiranja posebno su prikazani primici i to od financijske imovine i zaduživanja.
U grafikonu 5 navedene su glavne skupine primitaka od danih zajmova i njihovo kretanje u
razdoblju od 2010-2013. godine.
Grafikon 13. Račun financiranja za razdoblje od 2010. do 2013. godine
Izvor: Izrada studenta
Najveći udio u primicima čine primici glavnice zajmova danih trgovačkih društvima, a
najmanji primici glavnice zajmova danih bankama.
Trend kretanja primitka od zajmova danih trgovačkim društvima je oscilirajući, dok trend
kretanja primitaka od zajmova danih bankama je opadajući.
0
20000 0
40000 0
60000 0
80000 0
2010. 2011. 2012 . 2013 .
račun financiranja
prim ic i g la vnice za jm ova da nih ba nka m a i os ta lim fina ncijs kimins tituc ija m aprim ic i g la vnice za jm ova da nih trg ova čkim druš tvim a u ja vnoms ektoru
59
Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina
U ovu kategoriju spadaju viškovi prihoda koje je Općina ostvarila i koje se tek očekuje da će
ostvariti. Njihov pregled dan je u idućoj tablici.
Tablica 5: Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.18.543.720 25.003.553 24.915.371 0 0 0
Izvor: izrada studenta na temelju podataka Općine Viškovo, Godišnji izvještaji o izvršenju
proračuna, Službene novine za 2010, 2011, 2012 i 2013.
U 2010, 2011. i 2012. Općina je raspolagala viškovima prihoda iz prethodnih godina. U 2010.
godini viškovi iznose 38%, u 2011. godini iznose 62%, te u 2012. godini 44% od ukupno
ostvarenih prihoda. U 2013., 2014. i 2015. godini se očekuje kako će takvih viškova neće
biti.
Sredstva viška prihoda prethodnih godina su u pravilu oročavana kod poslovne banke što
upućuje na precijenjenost planiranih rashoda i/ili podcijenjenost planiranih prihoda.
Općina bi višak prihoda trebala koristiti za planirane isplate vlasnicima nekretnina koje se
nalaze u zoni utjecaja odlagališta otpada, za izgradnju cesta, objekata (objekt dječjeg vrtića),
proširenje groblja, otkup zemljišta i izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture s
obzirom da je navedeno jedni od najvećih srednjoročnih i dugoročnih problema ove općine.
60
5.2.2. Tuđi izvori prihoda i primitaka Općine Viškovo za razdoblje od 2010. do 2013. godine
Općina Viškovo se u financiranju rashoda i izdataka pored vlastitih izvora služe i tuđim
izvorima prihoda i primitaka. Uglavnom su to pomoći od subjekata unutar opće države,
donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države te primici od zaduživanja.
U narednom grafikonu prikazana su njihova kretanja u promatranom četverogodišnjem
razdoblju. Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države nisu prikazani u grafikonu
jer je riječ o malim iznosima.
Grafikon 14. Tuđi izvori prihoda
Izvor: Izrada studenta
Uglavnom je riječ o tekućim i kapitalnim pomoćima koje Općina prima iz državnog
proračuna. Potrebe za zaduživanjem u 2010. i 2011. godini nije bilo jer je općina u tom
razdoblju raspolagala sredstvima iz prethodnih godina. Međutim, premda ih tijekom 2010.,
2011. i 2012. godine nije bilo, općinski načelnik je u 2013. godini predvidio primitke od
zaduženja u iznosu 8.555.000,00 kuna. Općina se početkom 2013. godine zadužila kod
Slatinske banke, svoje matične banke, na rok od 10 godina.
0
2000000
4000000
6000000
8000000
10000 000
201 0. 20 11. 2012 . 201 3.
tuđi prihodi
63 pom oći od s ubjeka ta unuta r opće drža ve 84 prim ic i od za duživa nja
61
Cilj ovog zaduženja jest financiranje kapitalnih projekata kako slijedi:
izgradnja dječjeg vrtića: 80.000,00 kuna
izgradnja i uređenje objekata kulture i zaštitu povijesnih objekata: 127.000 kuna
izgradnju i uređenje školskih objekata: 750.000,00
izgradnju i uređenje sportskih objekata: 84.000 kuna
kapitalna ulaganja za zdravstvene objekte: 35.000 kuna
otkup zemljišta za buduće projekte. 4.525.000 kuna
izgradnju i rekonstrukciju cesta: 1.622.250 kuna
mjesna groblja: 1.084.750 kuna
uređenje novih javnih površina (zelene površine i ostalo): 247.000 kuna
62
5.2.3. Projekcija prihoda i primitaka Općine Viškovo za razdoblje od 2014. do 2015. godine
Općina Viškovo sukladno Zakonu o proračunu i Statutu Općine Viškovo prilikom planiranja
proračuna za 2013. godinu sastavila i projekciju proračuna za 2014. i 2015. godinu.
Tablica 6: Planirani vlastiti prihodi i primici za razdoblje od 2013. do 2015. godine
2013. 2014. 2015.Vlastiti prihodi Općine Viškovo 50.242.400 61.538.048 65.516.685Prihodi od administrativnih pristojbi
i po posebnim propisima 23.656.750 33.996.500 36.971.500Prihodi od poreza 24.008.650 25.106.548 26.110.185Prihodi od imovine 2.367.000 2.225.000 2.225.000Prihod od prodaje nefinancijske
imovine 210.000 210.000 210.000Primljene otplate glavnice danih
zajmova 2.044.800 1.632.000 1.832.000
Izvor: Izrada studenta na temelju podataka Općine Viškovo, Godišnji izvještaji o izvršenju
proračuna, Službene novine za 2010, 2011, 2012 i 2013.
Uspoređujući projekciju proračuna za 2014. i 2015. godinu sa 2013. godinom može se
primijetiti rast ukupne razine vlastitih izvora prihoda za približno 25%. Predviđeni rast se
prvenstveno očekuje od povećanih prikupljenih prihoda od administrativnih pristojbi i po
posebnim propisima.
63
Naredni grafikon prikazuje strukturu projiciranih vlastitih izvora prihoda za naredno
dvogodišnje razdoblje.
Grafikon 15: Struktura projiciranih vlastitih izvora prihoda za 2014. i 2015. godinu
Izvor: Izrada studenta
Razlike u strukturi projiciranih vlastitih prihoda za prikazano razdoblje gotovo i nema. Oko
polovine vlastitih izvora prihoda koje Općina planira prikupiti čine prihodi od
administrativnih pristojbi i po posebnim propisima. Očekuje se kako će prihodi od poreza
činiti oko 40% u strukturi vlastitih prihoda dok će ostatak činiti primljene otplate glavnice
danih zajmova te prihod od prodaje nefinancijske imovine.
prihodi od poreza
40%
prihodi od admin.
pris tojbi i po pos ebnim propis ima
53%
primljene otplate
glavnice danih
z ajmova3%
pore zi na im ovinu
4%
porezi na im ovinu
3%
prihodi od admin.
pris tojbi i po pos ebnim propis ima
55%
prihodi od poreza
39%
primljene otplate
glavnice danih
z ajmova3%
64
Općina Viškovo će u narednom razdoblju koristiti pomoći iz inozemstva i općeg proračuna te
primitke od zaduživanja kako slijedi:
Tablica 7: Planirani tuđi prihodi općine Viškovo
2013. 2014. 2015.Pomoći iz inozemstva i od
subjekata unutar općeg proračuna 2.863.963 9.605.413,00 5.635.143,00Primici od zaduživanja 8.555.000 9.200.000,00 -
Izvor: Izrada studenta
Očekuje se kako će u narednom razdoblju Općina Viškovo primati pomoći iz inozemstva i
općeg proračuna u većoj mjeri u odnosu na 2013. godinu, dok će primitke od zaduživanja
Općina ostvariti i u 2014. godini dok u 2015. ih neće biti.
65
6. ZAKLJUČAK
Jedinice lokalne i regionalne samouprave u skladu sa svojim aktivnostima i željama za razvoj
planiraju prihode i rashode za iduću godinu.
Proračun je političko-ekonomski dokument koji je rezultat proračunskog procesa, a njegova
primarna svrha jest zadovoljavanje javnih potreba, odnosno svih onih potreba koje na razini
zajednice mogu zadovoljiti individualne interese pojedinca, a koje on sam ne bi mogao
osigurati.
Bit državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave ili pak
obiteljskog proračuna je uvijek ista – planiranje i usklađivanje prihoda i rashoda. Stoga
jedinice lokalne i regionalne samouprave moraju uredno i redovito prikazivati detalje o
prikupljanju i trošenju novca svojih građana.
Svaka lokalna jedinica ima svoj lokalni proračun. Istovremeno, svi se proračuni lokalnih
jedinica vode na razini države kao jedinstveni proračun lokalnih jedinica. U proračunu lokalne
jedinice prikazuju se prihodi koji pripadaju toj jedinici te rashodi neophodni za poslove koje
je nadležna obavljati.
Značajna je uloga jedinica lokalne samouprave (gradova i općina) u zadovoljavanju javnih
potreba stanovništva na svom području: sve važne odluke u raspolaganje proračunskim
sredstvima i realizaciji proračunskih ciljeva (alokacija i realokacija resursa, redistribucija
društvenog proizvoda, stabilizacija i razvoj gospodarstva) utvrđuju se i provode putem
proračuna.
Raspodjelu nadležnosti, teritorijalno ustrojstvo te problematiku proračuna lokalnih jedinica
reguliraju brojni zakoni, primjerice o proračunu; o financiranju jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave; o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi; o područjima
županija, općina i gradova, o Gradu Zagrebu, o područjima posebne državne skrbi; o brdsko-
planinskim područjima te otocima.
66
Potreba za fiskalnom decentralizacijom javlja se prije petnaestak godina kada se lokalne vlasti
susreću s nedostatkom sredstava za zadovoljenje potreba lokalnog stanovništva za
osiguranjem što veće razine javnih uslugu s svrhu jačanja životnog standarda. Tako je 2001.
godine započeo proces fiskalne decentralizacije na temelju kojega su lokalnim jedinicama
prenesene ovlasti te je preispitan ukupni zakonodavni i financijski okvir za lokalnu i područnu
samoupravu te je na županije i veće gradove prebačen određen broj funkcija u području
zdravstva, obrazovanja, i socijalne skrbi.
Općina Viškovo je jedinica lokalne samouprave koja već dugi niz godina prepoznata kao jaka
poduzetnička općina u kojoj tvrtke otvaraju svoje poslovne prostore i pogone. Općina
Viškovo je među prvim općinama sa najvišim proračunskim prihodom u Županiji.
Vizija općinske uprave jest postati jedna od vodećih uprava po načinu upravljanja javnim
dobrima, komunalnim gospodarstvom te da osigura svim svojim građanima najbolje moguće
uvjete glede podrške u socijalnoj skrbi, te kulturnim i sportsko-rekreativnim sadržajima
kojima se ukupno oplemenjuje život na području Općine Viškovo.
Postojeći fiskalni kapacitet, odnosno postojeća veličina prihoda uvjetovana je prije svega
rastom broja stanovnika koji je u posljednjih 10 godina povećan za 6 puta. Nadalje, fiskalni
kapacitet Općine uvjetovan je i gospodarskom snagom poslovnih subjekata koji su u Općini
Viškovo pronašli prostor za rast i razvoj pod utjecajem poticajnih gospodarskih mjera te
postojeće gospodarske situacije.
Da bi zadovoljila potrebe lokalnog stanovništva, Općina Viškovo prikuplja sredstva iz raznih
izvora. Rashodi se uglavnom financiraju vlastitim prihodima i to poreznim prihodima,
prihodima od administrativnih pristojbi i pristojbi po posebnim propisima te prihodima od
imovine.
U razdoblju od 2010. do 2012. godine Općina Viškovo je raspolagala sredstvima iz
prethodnih godina. U 2010. godini viškovi iznose 38%, u 2011. 62%, te u 2012. godini 44%
od ukupno ostvarenih prihoda. Navedeno ukazuje na manjak preciznosti u procesu planiranja
proračuna u promatranom razdoblju te stvaranjem značajnijeg proračunskog suficita. U 2013.
godini se ne očekuju viškovi prihoda iz prethodnih godina. Već početkom 2013. godine
67
Općina se zadužila kod poslovne banke zbog financiranja kapitalnih projekata koji su započeli
ili tek trebaju započeti.
Jasno je kako će Općina Viškovo te javni sektor općenito u razdobljima koji slijede morati
prilagoditi na način da aktivno prikuplja izvore financiranja u skladu za gospodarskom
situacijom i potrebama i željama lokalnog stanovništva. Ti izvori financiranja bi i dalje trebali
biti vlastiti prihodi, no poželjno je iskoristiti mogućnost financiranja iz fondova Europske
Unije.
Proračun Općine se treba uspješno nositi se s pritiscima većeg očekivanja javnosti u pogledu
povećanja obujma i kvalitete pruženih javnih usluga s jedne strane, te sve oskudnijih i
nesigurnijih proračunskih prihoda s druge strane koji su prije svega uvjetovani nepovoljnom
aktualnom gospodarskom situacijom.
68
LITERATURA:
KNJIGE
1. Bajo, A., (2006), Proračunski sustav - ornament ili sredstvo upravljanja državnim
financijama, Zagreb: Institut za javne financije
2. Bajo, A. i Jurlina Alibegović, D. (2008), Javne financije lokalnih jedinica vlasti,
Zagreb: Školska knjiga
3. Dremel, N., et. al. (2011), Računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika, III.
Izmijenjena i dopunjena naklada, Zagreb: RriF,
4. Keser i suradnici (2008), Sustav proračuna – računovodstvo, financije, revizija i
porezi, Zagreb: Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika
5. Maletić, I., Jakir-Bajo, I., (2006), „Uspostavljanje sustava riznica u uvjetima
financijskog restrukturiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave“,
Zbornik referata 41. simpozij HZRIF
6. Musgrave, R. I Musgrave, P. (1993), Javne financije u teoriji i praksi, Zagreb: Institut
za javne financije
7. Jelčić, B., (1998), Financijsko pravo i financijska znanost, Zagreb: Informator
8. Jurković, P., (2002), Javne financije, Zagreb: Masmedia
9. Vašiček, D., (2012), Računovodstvo proračuna- predavanja za internu uporabu
studenata, Rijeka
ZBORNICI RADOVA
1. Burian, K. 2007., „Sustav lokalne riznice-primjer i problemi implementacije“,
Hrvatski javni sektor-reforma i razvojne perspektive, Hrvatska zajednica računovođa i
financijskih djelatnika, Zagreb, str. 166
2. Maletić, I. & Jakir-Bajo, I. 2006., „Uspostavljanje sustava riznica u uvjetima
financijskog restrukturiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave“,
Zbornik referata 41. simpozij HZRIF, Pula, str. 267
69
ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI
1. Calopa, J., (2012), Pregled modela financiranja javnih potreba i kapitalna ulaganja
jedinica lokalne samouprave, Stručni rad, Čakovec: Međimursko veleučilište Čulo, B.,
2. Matić, I., (2007), Proračunski prihodi u funkciji zadovoljavanja javnih potreba
samoupravnih jedinica u Republici Hrvatskoj, Znanstveni rad. Osijek: Ekonomski
fakultet
ZAKONI
1. Narodne novine (2012) Zakon o proračunu, Zagreb: Narodne novine d.d. br 136/12
2. Narodne novine (2013) Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi,
Zagreb: Narodne novine d.d., br. 13/13
3. Narodne novine (2007) Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave, Zagreb: Narodne novine d.d., br. 26/07
4. Narodne novine (2013) Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici
Hrvatskoj, Zagreb: Narodne novine d.d., br. 45/13
ČASOPIS
Spremić, I. (1998), Kako čitati i razumjeti revizorovo izvješće?, Revizija, god. 5., br 3, HUR
Zagreb
INTERNET
1. Burian. K. (2006), E-riznica, Zagreb: Infotrend. Dostupno na:
http://arhiva.trend.hr/clanak.aspx?BrojID=44&KatID=10&ClanakID=517
2. Državni zavod za statistiku (2006), Državni proračun, konsolidirana središnja i opća
država, Zagreb: Državni zavod za statistiku. Dostupno na.
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2006/13-Binder.pdf
70
3. Institut za javne financije (2010), Lokalni proračunski proces u Hrvatskoj, Zagreb:
IJF. Dostupno na: http://www.ijf.hr/IOP33/analize/5.pdf
4. Jurlina, D., (2011), Kako se zadužuje lokalna samouprava, Zagreb: Ekonomski
razvojni institut. Dostupno na: http://www.udruga-
opcina.hr/universalis/1295/pdf/djalibegovic_685214390.pdf
5. Lukeš-Petrović, M., Masarić, H., Nikolov, J., 2005, Vodič kroz hrvatski sustav
lokalne i regionalne samouprave, Zagreb: Hrvatski institut za lokalnu samoupravu.
Dostupno na:
http://www.undp.hr/upload/file/104/52113/FILENAME/vodic_veliki_un_lokalna_vlas
t.pdf http://polis.iju.hr/lokalna/lokalna/djelokrug.html
6. Ministarstvo financija (2012), Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje
2013-2015. Dostupno na: http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=
%E2%80%9Esmjernica%20ekonomske%20i%20fiskalne%20politike%20za
%20%20razdoblje%202013.%20-
%202015.&source=web&cd=1&cad=rja&ved=0CCYQFjAA&url=http%3A%2F
%2Fwww.vlada.hr%2Fhr%2Fcontent%2Fdownload%2F220936%2F3245155%2Ffile
%2F44.-1.a.pdf&ei=44_iUfjUDsqO4gT9_oGABA&usg=AFQjCNH7oa286XaqahkY-
XC8dwig1MtxqA
7. Ministarstvo financija (2011), Godišnje izvješće Ministarstva financija za 2011.,
Zagreb: Ministarstvo financija. Dostupno na:
http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Godisnje%20izvjesce%20MFIN%202011.pdf
8. Ministarstvo financija i stručnjaci projekta CARDS 2004 (2007), Strategija
neovisnog razvoja unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru u Republici
Hrvatskoj, Zagreb: Ministarstvo financija. Dostupno na: http://www.google.hr/url?
sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CCwQFjAA&url=http%3A%2F
%2Fwww.rijeka.hr%2Ffgs.axd%3Fid
%3D31899&ei=UnikUf2ZM9OGhQfviIGwBg&usg=AFQjCNEg7jyQDmernF7oT3A
JQQhenFHQUA&sig2=HfANgho1cJqUdVL4EBqE2A&bvm=bv.47008514,d.ZG4
9. Ministarstvo uprave (2013), Samoupravni djelokrug općine, grada i županije, Zagreb:
Ministarstvo uprave. Dostupno na: http://www.uprava.hr/default.aspx?id=475
10. Općina Viškovo (2013), Ciljevi općinske uprave, Viškovo: Općina Viškovo. Dostupno
na: http://www.opcina-viskovo.hr/lg/Vizija,-misja-i-ciljevi/Ciljevi-opcinske-
uprave.aspx
71
11. Ott, K i suradnici, (2009). Proračunski vodič za građane, Institut za javne financije,
Zagreb. Dostupno na: http://www.fes.hr/Ebooks/pdf/Proracunski%20Vodic
%20Gradane/proracunski%20vodic%202009.pdf
12. Ott, K. (2012), Aktualni osvrt: čekajući fiskalnu konsolidaciju, Zagreb: Institut za
javne financije. Dostupno na: http://www.ijf.hr/upload/files/file/osvrti/38.pdf
13. Pavlović, N., (2010), Prihodi i primici grada Dubrovnika za 2009.godinu, Dubrovnik:
Upravni odjel za proračun i financije. Dostupno na:
http://www.dubrovnik.hr/data/1272523450_313_m.doc
14. Sektor za razvoj i podršku sustavu DRRH (2011), Državna riznica RH, Zagreb: SAP.
Dostupno na:
http://www.sap.com/croatia/about/events/2011/worldtour11/pdf/Drzavna_riznica_RH.
15. Zavod za informatiku Osijek i Služba za javne financije (2006), Projekt organiziranja
Županijske riznice Osječko-baranjske županije, Osijek: Osječko-baranjska županija.
Dostupno na: http://www.obz.hr/hr/pdf/ProjektRiznica.pdf
ELEKTRONIČKI MEDIJ
Radetić-Tomić, V., (2009). Općina Viškovo – 15 godina [CD-ROM]. Viškovo:
PRdesign.
72
POPIS SLIKA
Redni broj Naslov Stranica1. Sastavni dijelovi lokalnog proračuna 102. Faze proračunskog procesa 113. Prihodi proračuna 53 lokalne jedinice u razdoblju 2009. –
2011. godine
18
POPIS TABLICA
Redni broj Naslov Stranica1. Prva faza proračunskog ciklusa: planiranje proračuna
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
13
2. Projekcije makroekonomskih pokazatelja Republike
Hrvatske
42
3. Kretanje prihoda, rashoda i ukupnog manjka/viška
proračuna opće države u razdoblju 2011.-2015.
43
4. Vlastiti prihodi Općine Viškovo za 2010., 2011., 2012. i
2013. godinu
47
5. Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina 566. Planirani vlastiti prihodi i primici za razdoblje od 2013. do
2015. godine
59
7. Planirani tuđi prihodi općine Viškovo 61
73
POPIS GRAFIKONA
Redni broj Naslov Stranica1. Struktura funkcijskih rashoda u 2011. godini 202. Porezni prihodi lokalnih jedinica (u mil. kuna) 333. Zajednički porezi od 2002. do 2007. godine (u %) 344. Lokalni neporezni prihodi (u mlrd kuna) 355. Realni međugodišnji rast BDP-a 406. Glavne vrste prihoda Općine Viškovo 487. Prihodi od poreza za razdoblje od 2010. do 2013. godine 498. Porez na dohodak za razdoblje od 2010. do 2013. godine 509. Porez na robu i usluge za razdoblje od 2010. do 2013.
godine
51
10. Prihod od imovine za razdoblje od 2010. do 2013. godine 5211. Prihod od administrativnih pristojbi za razdoblje od 2010. do
2013. godine
53
12. Prihod od prodaje nefinancijske imovine za razdoblje od
2010. do 2013. godine
54
13. Račun financiranja za razdoblje od 2010. do 2013. godine 5514. Tuđi izvori prihoda 5715. Struktura projiciranih vlastitih izvora prihoda za 2014. i
2015. godinu
60
74
IZJAVA
Kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom Analiza prihoda i primataka Općine
Viškovo u razdoblju od 2010. do 2015. godine izradila samostalno pod vodstvom doc. Dr. sc.
Davora Vašičeka.
U radu sam primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja
je navedena na kraju diplomskog rada.
Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući
navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s korištenim
bibliografskim jedinicama.
Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.
Studentica:
________________________
NADIA TRESOGLAVIĆ
75